Adam Baltazar Krčelić
Izvor: Wiki-dveri
Adam Baltazar Krčelić rodio se 5. veljače 1715. godine u Šenkovcu (Zaprešić) kao prvorođeni sin oca Nikole i majke Judite. Obitelj je bila dovoljno imućna da omogući visoko školovanje svim sinovima. Baltazara su 1722. godine poslali na zagrebačku isusovačku gimnaziju, gdje je proveo šest godina. Vrlo rano, još kao dječak, odabrao je svećeničko zvanje i prešao na zagrebačko sjemenište. Od 1731.- 1734. godine studira filozofiju u Beču.
Zanimao se za najšira područja znanja, ne samo za književnost i povijest, već i za fiziku, matematiku, društveno i državno uređenje.
Vratio se u domovinu kao doktor filozofije i teologije (1734.-1738.). Bio je dobar znalac prava, a osim latinskog poznavao je talijanski i francuski jezik.
Svećeničke dužnosti obavljao je u Sv. Martinu pod Okićem (1738.-1739.), i u Selima kraj Siska (1739.-1745.). Zagrebačkim kanonikom postaje u siječnju 1747. godine u 32. godini života. Iste godine, u rujnu, imenovan je rektorom Htvatskog kolegija u Beču i tamo ostaje do lipnja 1749. godine. Vrativši se u Zagreb dovršava prvi dio svoje povijesti zagrebačke biskupije i daje ga tiskati 1754. godine., no tiskanje nije dovršeno zbog zabrane Krčeličevih protivnika. U to vrijeme zagrebački biskup bio je Franjo Thauszy (1751.-1769.), s kojim je Krčelić bio u vrlo lošim odnosima. Adam Baltazar Krčelić zalago se za reforme na svim područjim školstva, gospodarstva i upravnog uređenja, ne samo zalagao, već je u tom pravcu i djelovao, a naročito odgojem mladeži u tom duhu. Ovakvo Krčelićevo mišljenje i djelovanje dovelo je do sudskog procesa u kojem se tereti da je u Beču radio protiv hrvatskih interesa te ukrao i pronevjerio novac. Biskupski sud je osudio Krčelića, ali ga je drugostepeni sud oslobodio. Iako oslobođen insinuacija, Krčelić je na dulje vrijeme izgubio mogućnost napredovanja u crkvenoj hijerarhiji.
Imao je najveću privatnu knjižnicu u Hrvatskoj. Osobito je bila bogata rukopisima. Svoje knjige prije smrti ostavio je zagrebačkoj Akademiji iz koje se razvila Sveučilišna knjižnica u Zagrebu(NSK). Umro je 29.ožujka 1778. u Zagrebu i pokopan u zagrebačkoj katedrali.
Djela B. A. Krčelića
Annuae
Annuae su godišnji izvještaji ili još točnije memoari. Tu je autor opisao događaje vlastitog života skupa s onima u gradu Zagrebu i Hrvatskoj u razdoblju od 1748. do 1767. godine., kao npr. stvaranje banske vojne krajine, seljačka buna 1755. i njezino krvavo gušenje, promjene na visokim položajima, društvo u Zagrebu i donekle u Beču. Annuae su na prvi pogled knjiga intriga i ogovaranja, ali i puno više dragocjena društvena i politička povijest Hrvatske sredinom 18. st. Zanimljivo je da su Annuae nadahnule Augusta Šenou te je on napisao jedan od svojih najboljih romana Diogenes (1878.).
Literatura
Georgijević,K.Hrvatska književnost od 16. do 18. stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj i Bosni.Zagreb:Matica Hrvatska,1969.
Prosperov-Novak,S.Povijest hrvatske književnosti,Split:Marjan tisak,2004.
