Dvorac Jakovlje

Izvor: Wiki-dveri

(Usporedba među inačicama)
Skoči na: orijentacija, traži
Redak 2: Redak 2:
== Geografija ==
== Geografija ==
-
Dvorac Jakovlje se nalazi u sjevernom dijelu Zagrebačke Županije, u općini Jakovlje. Omeđuju ga osojni obronci Medvednice na istoku i rijeka Krapina na zapadu. Na sjeveru se nalaze brežuljkaste Solarske šume a sam dvorac je u nizini (143m nadmorske visine i 45° 56′ 08″ s.g.š. i 15° 51′ 46″ i.g.d.).  Dvorac je udaljen 15km od grada Zaprešića. U blizini se nalaze glavne prometnice koje vode prema Sloveniji i željeznička pruga (Zagreb-Zabok). Općina Jakovlje (što uključuje naselja Jakovlje, Igrišće i Kraljev Vrh) po popisu stanovništva iz 2001. god. , ima 3952 stanovnika prosječne starosti od 39,31 godina. Jakovlje trenutno ima prirodni pad stanovništva od -8.6‰. Gustoća naseljenosti iznosi 110 stan./km² [[Datoteka:Jakovlje_grb.gif|200px|mini|left|Karta Zagrebačke županije]]
+
Jakovlje nalazi se u sjevernom dijelu Zagrebačke županije, u općini Jakovlje. Omeđuju ga osojni obronci Medvednice na istoku i rijeka Krapina na zapadu. Na sjeveru se nalaze brežuljkaste Solarske šume, a sam dvorac je u nizini (143 m nadmorske visine i 45° 56′ 08″ s.g.š. i 15° 51′ 46″ i.g.d.).  Dvorac je udaljen 15 km od grada Zaprešića. U blizini se nalaze glavne prometnice koje vode prema Sloveniji i željeznička pruga (Zagreb-Zabok). Općina Jakovlje (što uključuje naselja Jakovlje, Igrišće i Kraljev Vrh), po popisu stanovništva iz 2001. god. , ima 3952 stanovnika prosječne starosti 39,31 godina. Jakovlje trenutno ima prirodni pad stanovništva od 8.6‰. Gustoća naseljenosti iznosi 110 stan./km² [[Datoteka:Jakovlje_grb.gif|200px|mini|left|Karta Zagrebačke županije]]
-
Gospodarska osnova je poljodijelstvo, vinogradarstvo i stočarstvo a najviše je zaposlenih u tercijarnom sektoru. Jakovlje ima i turističke mogućnosti npr. Solarske šume koje su poznate po orijentacijskom trčanju i Kraljev Vrh koji je popularno izletište u Parku prirode Medvednica.  
+
Gospodarska osnova je poljodjelstvo, vinogradarstvo i stočarstvo, a najviše je zaposlenih u tercijarnom sektoru. Jakovlje ima i turističke mogućnosti. Solarske šume koje su poznate po orijentacijskom trčanju, a Kraljev Vrh je popularno izletište u Parku prirode Medvednica.  
-
Od kulturno-povijesne baštine u Jakovlju se nalazi dvorac treće spomenične kategorije uz koji se nalazi Park skulptura.
+
Od kulturno-povijesne baštine u Jakovlju se nalazi dvorac treće spomeničke kategorije uz koji je Park skulptura.
[[Datoteka:Karta-dvorci.jpg|200px|mini|left|Karta Zagrebačke županije]]
[[Datoteka:Karta-dvorci.jpg|200px|mini|left|Karta Zagrebačke županije]]
== Povijest dvorca ==
== Povijest dvorca ==
-
Posjed i dvorac Jakovlje smješteni su podno Medvednice, okruženi šumom i brežuljcima s jedne strane dok s druge strane gledaju na ravnicu uz rijeku Krapinu. U srednjem vijeku Jakovlje je bio dio alodija susedgradsko-stubičkog vlastelinstva. Jakovlje se prvi put spominje 1546. godine kada ga kupuje Jakov Sekelj iz Ormoža. Jakov Sekelj bio je vođa njemačke pomoćne vojske za vrijeme kralja Matije Korvina.  
+
U srednjem vijeku Jakovlje je bio dio alodija susedgradsko-stubičkog vlastelinstva. Prvi put se spominje 1546. godine kada ga kupuje Jakov Sekelj iz Ormoža, vođa njemačke pomoćne vojske za vrijeme kralja Matije Korvina.  
-
U 17. stoljeću Jakovlje postaje samostalno vlastelinstvo koje je kroz stoljeća promijenilo brojne vlasnike. Kurija ( dvorac? ) se prvi put spominje 1681. godine kao Curia de Jakovlje, a dvorac je najvjerojatnije krajem 18. stoljeća izgradila obitelj Oršić.
+
U 17. stoljeću Jakovlje postaje samostalno vlastelinstvo koje je kroz stoljeća promijenilo brojne vlasnike. Prvi put se spominje 1681. godine kao Curia de Jakovlje, a dvorac je najvjerojatnije krajem 18. stoljeća sagradila obitelj Oršić,
-
Oršići su stara hrvatska plemićka obitelj koja se prvi put spominje 1420. godine u selu Udriniću na Uncu. 1487. od kralja Matije Korvina dobivaju potvrdu svojih imanja, a on im daje Slavetić kod Jastrebarskog, pa se od tada nazivaju Oršići Slavetički. U drugoj polovici 17. stoljeća stječu posjede u Hrvatskom zagorju - Bistru, Stubicu ( Jakovlje? ). Za zasluge u borbama s Turcima dobili su barunsku titulu ( 1718. godine ), a grofovsku titulu dobio je 1774. godine Krsto Oršić koji je bio general, predsjednik Banskog stola i veliki župan Zagrebačke županije. Oršići su se istakli i kao borci protiv mađarske hegemonije i pristaše iliraca.
+
stara hrvatska plemićka obitelj koja se prvi put spominje 1420. godine u selu Udriniću na Uncu. Oršići 1487. od kralja Matije Korvina dobivaju potvrdu svojih imanja, a on im daje Slavetić kod Jastrebarskog, pa se od tada nazivaju Oršići Slavetički. U drugoj polovici 17. stoljeća stječu posjede u Hrvatskom zagorju - Bistru, Stubicu ( Jakovlje? ). Za zasluge u borbama s Turcima dobili su barunsku titulu ( 1718. godine ), a grofovsku je 1774. godine dobio Krsto Oršić.
-
Kao vlasnici Jakovlja spominje se i porodica Gotal. To je plemićka, u 18. stoljeću i barunska obitelj u Varaždinskoj županiji. Obiteljsko ime nastalo je iz osobnog imena Gatal ( Gotal ). Obitelj izumire u 18. stoljeću, točnije 1740., smrću Emerika Gabrijela, posljednjeg muškog potomka obitelji.
+
 
-
Nakon Gotala u posjed Jakovlja dolazi obitelj Rauch dr Nyek, podrijetlom iz Erdelja. Plemstvo su dobili 1557. godine. Kroz stoljeća članovi obitelji obnašali su visoke državne funkcije, bili su banovi, podbani, pukovnici... U 17. stoljeću u Hrvatsku je došao Danijel Rauch, čiji je unuk Adam postao podban i naslijedio je dio imanja obitelji Ane Gotal, njegove supruge. Najpoznatiji članovi obitelji su Levin i Pavao Rauch, istaknuti unionisti i hrvatski banovi.
+
Kao vlasnici Jakovlja spominju se i Gotali, plemićka, a u 18. stoljeću i barunska obitelj u Varaždinskoj županiji. Obiteljsko ime nastalo je iz osobnog imena Gatal ( Gotal ). Obitelj izumire u 18. stoljeću, točnije 1740., smrću Emerika Gabrijela, posljednjeg muškog potomka obitelji.
 +
 
 +
Nakon Gotala u posjed Jakovlja dolazi obitelj Rauch dr Nyek, podrijetlom iz Erdelja. Plemstvo su dobili 1557. godine. Tijekom stoljeća članovi obitelji obnašali su visoke državne funkcije, bili su banovi, podbani, pukovnici... U 17. stoljeću u Hrvatsku je došao Danijel Rauch, čiji je unuk Adam postao podban i naslijedio je dio imanja obitelji Ane Gotal, svoje supruge. Najpoznatiji članovi obitelji bili su Levin i Pavao Rauch, istaknuti unionisti i hrvatski banovi.
 +
 
Velikaške obitelji Josipović ( turopoljski plemići ) i Kronfeld također su kraće vrijeme posjedovale Jakovlje.  
Velikaške obitelji Josipović ( turopoljski plemići ) i Kronfeld također su kraće vrijeme posjedovale Jakovlje.  
-
U 20. stoljeću vlasnik dvorca i 140 jutara okolnog zemljišta bila je obitelj Sixta. To je obitelj industrijalaca češkog podrijetla. Nakon Drugog svjetskog rata dvorac i imanje su nacionalizirani, a u dvorac je smještena škola i učiteljski stanovi. 1972. godine selo Jakovlje prodaje dvorac kako bi dobivenim novcem dovršio gradnju nove škole. Dvorac zajedno kupuju HDLU i ULUPUH i predaju ga umjetnicima na korištenje. 14 umjetnika, kipara, u dvorcu je tada pronašlo svoj radni prostor. Nekoliko umjetnika i danas tu ima svoje ateljee, a obitelj Sixta vodi sudski postupak za vraćanje nacionalizirane imovine.
+
U 20. stoljeću vlasnik dvorca i 140 jutara okolnog zemljišta bila je obitelj Sixta, industrijalci češkog podrijetla.  
 +
 
 +
Nakon Drugog svjetskog rata dvorac i imanje su nacionalizirani, a u dvorcu je bila škola i učiteljski stanovi. Godine 1972. selo Jakovlje prodaje dvorac kako bi se dobivenim novcem dovršila gradnja nove škole. Dvorac kupuju HDLU i ULUPUH i predaju ga umjetnicima na korištenje. 14 umjetnika, u dvorcu je pronašlo svoj radni prostor. Nekoliko umjetnika i danas tu ima svoje ateljee, a obitelj Sixta vodi sudski postupak za vraćanje nacionalizirane imovine.
Redak 24: Redak 29:
== Dvorac ==
== Dvorac ==
Dvorac Jakovlje
Dvorac Jakovlje
-
Usred naselja Jakovlje, na neznatno - umjetno uzdignutom zemljištu, smješten je barokni dvorac izgrađen u 18. stoljeću.  Najvjerojatnije je bio nadograđivan u tri navrata. U početku, to je bila "Curia de Jakovlye". Sada je dvorac Jakovlje u trećoj spomeničkoj kategoriji.
+
Usred naselja Jakovlje, na neznatno - umjetno uzdignutom zemljištu, u 18. stoljeću sagrađen je barokni dvorac praokutnog oblika.  
-
Središnje krilo dvorca je pravokutnog oblika. U prizemlju su trodjelne bačvasto svođene prostorije. Na katu je osam simetrično raspoređenih soba. U visoki podrumski prostor ulazi se sa začelja dvorca. Začelni dio cijeloga dvorca čini jedinstvenu ravninu na kojoj se neznatno ističe uski istak. Pročelna fasada je sedmeroosna.  
+
  Najvjerojatnije je bio nadograđivan u tri navrata. U početku, to je bila "Curia de Jakovlye". Sada je dvorac Jakovlje u trećoj spomeničkoj kategoriji.
-
Krajem 18. stoljeća ovom jednokrilno organiziranom dvorcu prigrađena su dva bočna krila. Novosagrađena krila također posjeduju podrumske prostore svođene češkim kapama. Svako krilo ima vlastito, relaivno skromno drveno stubište bez izraženih stilskih osobina. Krila se oslanjaju na bočne fasade, ali su za dio svoje širine izbočena izvan njih. Na katu je nekoliko pregrađenih prostorija: u sjevernom krilu one su stropno (ravno) završene, a u južnom koritastim svodovima. Stariji dio dvorca je ljepši i raskošniji nego dograđena krila.  
+
U prizemlju su trodijelne bačvasto nasvođene prostorije. Na katu je osam simetrično raspoređenih soba. U visoki podrumski prostor ulazi se sa začelja dvorca. Začelni dio cijeloga dvorca čini jedinstvenu ravninu na kojoj se neznatno ističe uski istak. Pročelna fasada je sedmeroosna.  
 +
Potkraj 18. stoljeća ovom jednokrilno organiziranom dvorcu prigrađena su dva bočna krila. U novosagrađenim krilima također su podrumski prostori nasvođene češkim kapama. Svako krilo ima vlastito, relativno skromno, drveno stubište bez izraženih stilskih osobina. Krila se oslanjaju na bočne fasade, ali su za dio svoje širine izbočena izvan njih. Na katu je nekoliko pregrađenih prostorija: u sjevernom krilu one su stropno (ravno) završene, a u južnom koritastim svodovima. Stariji dio dvorca je ljepši i raskošniji nego dograđena krila.  
U trećem razdoblju izgradnje dvorca središnje krilo dobilo je novu fasadnu dekoraciju i altanu u pročelju te oblik portalnog otvora što djeluje vrlo raskošno i podsjeća na europske dvorce.                           
U trećem razdoblju izgradnje dvorca središnje krilo dobilo je novu fasadnu dekoraciju i altanu u pročelju te oblik portalnog otvora što djeluje vrlo raskošno i podsjeća na europske dvorce.                           
  U prizemno predvorje umetnute su balustradske ograde od nepečene gline. U predvorju je imperijalno stubište visokobaroknog stila. Ovo stubište je jedini ukras unutrašnjosti dvorca.  
  U prizemno predvorje umetnute su balustradske ograde od nepečene gline. U predvorju je imperijalno stubište visokobaroknog stila. Ovo stubište je jedini ukras unutrašnjosti dvorca.  
-
Vrijeme nastanka ovih elemenata vjerojatno je nakon potresa 1880. godine.
+
Ovi elemenati vjerojatno su nastali nakon potresa 1880. godine.
-
Od svoje izgradnje dvorac je bio stambeni i ladanjski prostor, dvorac (kurija), škola, učiteljski stanovi. već 38 godina u dvorcu se nalaze ateljei hrvatskih kipara i slikara.
+
Od svoje izgradnje dvorac je bio stambeni i ladanjski prostor, škola, učiteljski stanovi, a već 38 godina u dvorcu se nalaze ateljei hrvatskih kipara i slikara.
-
1979. godine sjeverno krilo stradava u velikom požaru. Još jedan potres, onaj 1990., demolira dvorac: srušen je dimnjak, središnji dio krova i cijelo lijevo krilo. Od 2002. godine ulažu se sredstva Ministarstva kulture Republike Hrvatske u obnovu dvorca. Miljenko Matas je izradio planove za obnovu cijeloga dvorca. 2008. dobiva se lokacijska dozvola za rekonstrukciju sjevernog krila, a godinu dana kasnije Ministarstvo je odobrilo još 150.000 kn za nastavak radova. To nas veseli jer je dvorac zaista u derutnom stanju.  
+
Godine 1979. sjeverno krilo stradava u velikom požaru. Još jedan potres, onaj 1990., demolira dvorac: srušen je dimnjak, središnji dio krova i cijelo lijevo krilo. Od 2002. godine Ministarstvo kulture Republike Hrvatske u obnavlja dvorca. Miljenko Matas izradio je  planove za obnovu cijeloga dvorca, a  2008. dobivena je lokacijska dozvola za rekonstrukciju sjevernog krila, a godinu dana kasnije Ministarstvo je odobrilo još 150.000 kn za nastavak radova. To nas veseli jer je dvorac zaista u derutnom stanju.  
== Perivoj dvorca ==
== Perivoj dvorca ==
-
Razvoj vrtne arhitekture zagorskih dvoraca započinje u 17.st. U 18.st, javljaju se barokni vrtovi, a u 19.st. nastaje nekoliko tipova perivoja: pejsažni ili engleski, romantičarski, a pred sam kraj stoljeća nastaje historicistički perivoj-perivoj nizina. U tom stilu orghaniziran je perivoj na posjedu dvorca Jakovlje.
+
Razvoj vrtne arhitekture zagorskih dvoraca započinje u 17.st. U 18.st se javljaju barokni vrtovi, a u 19.st. nastaje nekoliko tipova perivoja: pejsažni ili engleski, romantičarski, a pred sam kraj stoljeća nastaje historicistički perivoj-perivoj nizina. U tom je stilu organiziran perivoj na posjedu dvorca Jakovlje.
-
Na grafici iz 1826.god. perivoja nema, pa se smatra da je perivoj nastao između 1826. i 1862.
+
Na grafici iz 1826.god. perivoja nema, pa se smatra da je nastao između 1826. i 1862.
-
godine kada je izvršena posljednja obnova dvorca. Površina perivoja iznosila je 1,4 ha. Jakovlje, kao i svi dvorci tog razdoblja, bio je okružen livadama i oranicama, gospodarskim prostorom, povrtnjakom, alejom a samo tristotinjak metara od potoka bistra. Uz dvorac se nalazio i ribnjak  Perivoj se nalazi ispred glavnog pročelja dvorca.
+
godine, kada je izvršena posljednja obnova dvorca. Površina perivoja iznosila je 1,4 ha. Perivoj se nalazi ispred glavnog pročelja dvorca.
Dvorcu se prilazilo kroz tri različita prostora:
Dvorcu se prilazilo kroz tri različita prostora:
-
- Od glavne ceste vodio je 200m dug drvored preko polja, slijedo je gospodarski prostor a zatim se kroz perivoj s dvije polukružne aleje dolazilo do dvorca. Ispred lijevog krila dvorca nalazila se cvjetna gredica, a na samom rubu perivoja bio je mali ribnjak. Iza dvorca bio je povrtnjak. Iz tog razdoblja danas je sačuvano nekoliko divljih kestenova i dvije platane. Neposredni okoliš dvorca Jakovlje danas je manji od nekadašnjeg perivoja i pod zaštitom Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu. Postoji prijedlog za proširenje zaštite okoliša dvorca.
+
- Od glavne ceste vodio je 200 m dug drvored preko polja, slijedio je gospodarski prostor od 70 m, a zatim se kroz perivoj sa dvije polukružne aleje dolazilo do glavnog pročelja dvorca. Ispred lijevog krila dvorca nalazila se cvjetna gredica, a na samom rubu perivoja bio je mali ribnjak. Iza dvorca bio je povrtnjak. Iz tog razdoblja danas je sačuvano nekoliko divljih kestenova i dvije platane. Neposredni okoliš dvorca Jakovlje danas je manji od nekadašnjeg perivoja i pod zaštitom je Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu. Postoji prijedlog za proširenje zaštite okoliša dvorca.
-
Od 1993 godine na inicijativu akademskog kipara Ratka Petrića u dvorcu Jakovlje djeluje kiparska kolonija,kojom je park obogaćen sa pedesetak skulptutra što Jakovlju daje novi sadržaj i kulturnu vrijednost.
+
Od 1993. godine u dvorcu Jakovlje djeluje kiparska kolonija, zahvaljujući kojoj je park obogaćen sa pedesetak skulptura, što Jakovlju daje novi sadržaj i kulturnu vrijednost.
Redak 46: Redak 52:
== Park skulptura ==
== Park skulptura ==
-
1972 godine Udruženje likovnih umjetnika primjenjene umjetnosti Hrvatske(ULUPMH)i Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU) kupuju dvorac "Sixta" i daju ga na korištenje likovnim umjetnicima.Dvorac je bio zapušten a potres(1979. godine) i požar (1990. godine)
+
Godine 1972.Udruženje likovnih umjetnika primijenjene umjetnosti Hrvatske(ULUPUH)i Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU) kupuju dvorac "Sixta" i daju ga na korištenje likovnim umjetnicima.Dvorac je bio zapušten ,a požar(1979. godine) i potres (1990. godine)
te vremenske neprilike još su više pogoršale njegovo stanje.
te vremenske neprilike još su više pogoršale njegovo stanje.
-
   Apel za pomoć i potraga za sponzorima nije dala velike rezultate.1993 godine akademski kipar Ratko Petrić pokreće prvu prodajnu izložbu "Art Uskrsa-Uskrsli Art" s ciljem da se prikupe sredstva za obnovu i spas dvorca.Ovom izložbom nisu prikupljena  dovoljna sredstva ,ali je pokrenula prvu Međunarodnu kiparsku koloniju u Jakovlju.Prva je održana  od 15.do 30.srpnja 1993 godine u kojoj su uz organizatora Ratka Petrića i njegove supruge Jadranke Fatur sudjelovala još tri kipara.
+
   Apel za pomoć i potraga za sponzorima nisu dali velike rezultate.Godine 1993. akademski kipar Ratko Petrić pokreće prvu prodajnu izložbu "Art Uskrsa-Uskrsli Art" s ciljem da se prikupe sredstva za obnovu i spas dvorca.Izložbom nisu prikupljena  dovoljna sredstva ,ali je pokrenuta Prvu međunarodna kiparska kolonija,u Jakovlju.Prva je održana  od 15.do 30.srpnja 1993 godine.Na njoj su uz organizatora Ratka Petrića i njegove supruge Jadranke Fatur, sudjelovala su još tri kipara.
-
U katalogu prve kolonije gospodin Petrić je napisao:"U ratnom okruženju još jednom se čin stvaranja suprotstavlja činu razaranja i ubijanja...Međutim pogled na dvorac "Sixtra" bio je neobično nalik na razorene objekte diljem Hrvatske." Kolonija je nastavila s radom svih ovih godina s apelom "SOS za dvorac Jakovlje."Umjetnici sudionici sve svoje radove ostavljaju u Jakovlju koje danas posjeduje 50 skulptura tek diplomiranih ali i  priznatih i afirmiranih stranih i  domaćih kipara.Umjetnici sami izabiru svoje materijale koji su "sve što priroda stvori,a čovjek proizvede."Svoje inspiracije pronalaze u povjesti civilizacije,prirodi,svjetskim majstorima,istražuju i improviziraju.Skulpture su postavlje  po livadi i blagoj padini ispred dvorca.Svaka skulptura nam otkrva nešto o sebi-iz nekih izbijaju emocije,gracioznost,fantastičnost,maštovitost,dekorativnost,dok druge podsjećaju na prirodne elemente,kap,sjemenku...
+
U katalogu prve kolonije gospodin Petrić je napisao:"U ratnom okruženju još jednom se čin stvaranja suprotstavlja činu razaranja i ubijanja...Međutim pogled na dvorac "Sixta" ,bio je neobično nalik na razorene objekte diljem Hrvatske." Kolonija je nastavila raditi svih ovih godina apelom "SOS za dvorac Jakovlje."Umjetnici sudionici sve svoje radove ostavljaju u Jakovlju koje danas posjeduje 50 skulptura tek diplomiranih ali i  priznatih i afirmiranih stranih i  domaćih kipara.Umjetnici sami izabiru svoje materijale koji su "sve što priroda stvori,a čovjek proizvede."Svoju inspiraciju pronalaze u povijesti,civilizacije,prirodi,svjetskim majstorima,ali istražuju i improviziraju.Skulpture su postavlje  po livadi i blagoj padini ispred dvorca u ambijentu u kojem "dišu" materijalom,formom i idejom.Svaka skulptura nam otkrva nešto o sebi-iz nekih izbijaju emocije,gracioznost,fantastičnost,maštovitost,dekorativnost,dok druge podsjećaju na prirodne elemente,kap,sjemenku...
-
Skulpture su postavljene u ambijentu u kojem "dišu",materijalom,formom i idejom.
+
Dvorac i Park skulptura okružuje šuma u vlasništvu općine Jakovlje te je moguće Park skulptura proširiti.
-
  Dvorac i Park skulptura okružuje šuma u vlasništvu općine Jakovlje te je moguće Park skulptura proširiti.
+
Redak 58: Redak 63:
Na kiparskim kolonijama od 1993. do 2009. sudjelovali su deseci umjetnika i u Parku skulptura ostavili pedesetak radova:
Na kiparskim kolonijama od 1993. do 2009. sudjelovali su deseci umjetnika i u Parku skulptura ostavili pedesetak radova:
-
1.kiparska kolonija,1993.godina,sudjeluju:
+
1.kiparska kolonija,1993.godina:
                         -MIRSAD BEGIĆ-"Paleolitska priča"
                         -MIRSAD BEGIĆ-"Paleolitska priča"
                         -TJERRIE VERHELLEN-"Val"
                         -TJERRIE VERHELLEN-"Val"
Redak 65: Redak 70:
                         -MIRJANA SEVER
                         -MIRJANA SEVER
-
2.kiparska kolonija,1994 godina,sudjeluju:
+
2.kiparska kolonija,1994 godina:
                         -PERUŠKO BOGDANIĆ-"Juraj"
                         -PERUŠKO BOGDANIĆ-"Juraj"
                         -ZLATKO ČULAR-"Između"
                         -ZLATKO ČULAR-"Između"
Redak 72: Redak 77:
                         -TOMISLAV VONČINA-"Znak"
                         -TOMISLAV VONČINA-"Znak"
-
3.kiparska kolonija,1996 godina,sudjeluju:
+
3.kiparska kolonija,1996 godina:
                         -ANTE VAN DER JAGT-"Deva"
                         -ANTE VAN DER JAGT-"Deva"
                         -SANDRA VAN KERSSEN-"Rupa"
                         -SANDRA VAN KERSSEN-"Rupa"
-
                         -IVAN KOŽARIĆ-"Isječak Rijeke"
+
                         -IVAN KOŽARIĆ-"Isječak rijeke"
                         -DENIS KRAŠKOVIĆ-"Ulaz u park Jakovlje"
                         -DENIS KRAŠKOVIĆ-"Ulaz u park Jakovlje"
                         -BRANKO RUŽIĆ-"Mačka"
                         -BRANKO RUŽIĆ-"Mačka"
                         -IVAN TUĐA-"Kraljevska ptica"
                         -IVAN TUĐA-"Kraljevska ptica"
-
4.kiparska kolonija,1997. godina,sudjeluju:
+
4.kiparska kolonija,1997. godina:
                         -PAOLA KOROŠEC-"Osjećaj mora"
                         -PAOLA KOROŠEC-"Osjećaj mora"
                         -MIRJANA DREMPETIĆ HADŽIĆ-"Nešto više"
                         -MIRJANA DREMPETIĆ HADŽIĆ-"Nešto više"
Redak 86: Redak 91:
                         -MARIN MARINIĆ-"Tijek misli"
                         -MARIN MARINIĆ-"Tijek misli"
-
5.kiparska kolonija,1998. godina,sudjeluju:
+
5.kiparska kolonija,1998. godina:
                         -MLADEN MIKULIN-"Ptica"
                         -MLADEN MIKULIN-"Ptica"
                         -ŠIME VULAS-"Jedra"
                         -ŠIME VULAS-"Jedra"
                         -ROBERT ZDARILEK-"Vjekoslavov brod"
                         -ROBERT ZDARILEK-"Vjekoslavov brod"
-
6.kiparska kolonija,1999. godina,sudjeluju_
+
6.kiparska kolonija,1999. godina:
                         -IVANA BIOČIĆ-MANDIĆ-"Stup"
                         -IVANA BIOČIĆ-MANDIĆ-"Stup"
                         -STJEPAN GRAČAN-"Žaba"
                         -STJEPAN GRAČAN-"Žaba"
Redak 97: Redak 102:
                         -MARINA STOPONJA-"Vijuga"
                         -MARINA STOPONJA-"Vijuga"
   
   
-
7.kiparska kolonija,2000. godina,sudjeluju:
+
7.kiparska kolonija,2000. godina:
                         -FRANZ STAHLER
                         -FRANZ STAHLER
                         -NIKOLA DŽAJA-"Klin koji probija otvor"?
                         -NIKOLA DŽAJA-"Klin koji probija otvor"?
Redak 105: Redak 110:
                         -JUDITA ŠERCAR
                         -JUDITA ŠERCAR
-
8.kiparska kolonija,2001.godina,sudjeluju:
+
8.kiparska kolonija,2001.godina:
                         -JADRANKA MLINAR-"Egipatski trokut"
                         -JADRANKA MLINAR-"Egipatski trokut"
                         -NIKA RADIĆ
                         -NIKA RADIĆ
                         -ŽELJKO ZIMA-"Palo je na tjeme"
                         -ŽELJKO ZIMA-"Palo je na tjeme"
-
9.kiparska kolonija,2002.godina,sudjeluju:
+
9.kiparska kolonija,2002.godina:
                         -DANIEL KOVAČ-"Tunel"
                         -DANIEL KOVAČ-"Tunel"
                         -ZVONIMIR GRAČAN-"Torzo"
                         -ZVONIMIR GRAČAN-"Torzo"
Redak 116: Redak 121:
                          
                          
-
10.kiparska kolonija,2003.godina ,sudjeluju:  
+
10.kiparska kolonija,2003.godina:
                         -PETAR BARIŠIĆ-"Objekt 5"
                         -PETAR BARIŠIĆ-"Objekt 5"
                         -NEVEN BILIĆ
                         -NEVEN BILIĆ
                         -LJUBOMIR STRAHOV-"Totem"
                         -LJUBOMIR STRAHOV-"Totem"
-
11.kiparska kolonija,2004 godina,sudjeluju:
+
11.kiparska kolonija,2004 godina:
                         -JOSIP DIMINIĆ
                         -JOSIP DIMINIĆ
                         -VLADIMIR GAŠPARIĆ
                         -VLADIMIR GAŠPARIĆ
                         -BRANKO LEPEN
                         -BRANKO LEPEN
-
12.kiparska kolonija,2005.godina,sudjeluju:
+
12.kiparska kolonija,2005.godina:
                         -ALEM KORKUT
                         -ALEM KORKUT
                         -SINIŠA MAJKUS
                         -SINIŠA MAJKUS
                         -OLEG HRŽIĆ
                         -OLEG HRŽIĆ
                          
                          
-
13.kiparska kolonija,2009.godina,sudjeluju:
+
13.kiparska kolonija,2009.godina:
                         -ANTE KADUZ-"Gradovi"
                         -ANTE KADUZ-"Gradovi"
                         -RAUL GOLDONI
                         -RAUL GOLDONI
Redak 141: Redak 146:
Zanimljivosti-PORUKE SKULPTURA
Zanimljivosti-PORUKE SKULPTURA
-
MILENA LAH o svojem radu-"Stopala nose čovjeka,a po stopalima će nas ocjeniti naši nasljednici."
+
MILENA LAH-skulptura "Stopala"-"Stopala nose čovjeka,a po stopalima će nas ocijeniti naši nasljednici."
-
DRAGUTIN GRGAS-Poruka skulpture "Stara vura" da se szaustavi povjest,pokrene klatno i da se nešto dogodi.Aluzija na vrijeme možemo iščitati i za sudbinu dvorca i njegovih brojnih vlasnika(I.Župan,Monografija)
+
 
-
DENIS KRAŠKOVIĆ-"Ulaz u park Jakovlje"-"Poruka je onima koji taj dvorac,u kojima su ateljei likovnih umjetnika,olako i neodgovorno puštaju da propada"(R.PETRIĆ)
+
DRAGUTIN GRGAS-Poruka skulpture "Stara vura" da se zaustavi povijest,pokrene klatno i da se nešto dogodi.Aluziju na vrijeme možemo iščitati i za sudbinu dvorca i njegovih brojnih vlasnika(I.Župan,Monografija)
-
STJEPAN GRAČAN-"Žaba"Skulptura možda čak upozorava da bi dvorac mogao postati stanište žaba(umjesto umjetnika),a možda žabe i čuvaju dvporac da se ne sruši?
+
 
 +
DENIS KRAŠKOVIĆ-skulptura-"Ulaz u park Jakovlje"-"Poruka je onima koji taj dvorac,u kojem su ateljei likovnih umjetnika,olako i neodgovorno puštaju da propada"(R.Petrić)
 +
 
 +
STJEPAN GRAČAN-skulptura-"Žaba"-Skulptura možda čak upozorava da bi dvorac mogao postati stanište žaba(umjesto umjetnika),a možda i žabe čuvaju dvorac da se ne sruši?(Dodajemo mi)

Inačica od 16:59, 17. ožujka 2010.

potrebno urediti

Sadržaj

Geografija

Jakovlje nalazi se u sjevernom dijelu Zagrebačke županije, u općini Jakovlje. Omeđuju ga osojni obronci Medvednice na istoku i rijeka Krapina na zapadu. Na sjeveru se nalaze brežuljkaste Solarske šume, a sam dvorac je u nizini (143 m nadmorske visine i 45° 56′ 08″ s.g.š. i 15° 51′ 46″ i.g.d.). Dvorac je udaljen 15 km od grada Zaprešića. U blizini se nalaze glavne prometnice koje vode prema Sloveniji i željeznička pruga (Zagreb-Zabok). Općina Jakovlje (što uključuje naselja Jakovlje, Igrišće i Kraljev Vrh), po popisu stanovništva iz 2001. god. , ima 3952 stanovnika prosječne starosti 39,31 godina. Jakovlje trenutno ima prirodni pad stanovništva od 8.6‰. Gustoća naseljenosti iznosi 110 stan./km²
Karta Zagrebačke županije

Gospodarska osnova je poljodjelstvo, vinogradarstvo i stočarstvo, a najviše je zaposlenih u tercijarnom sektoru. Jakovlje ima i turističke mogućnosti. Solarske šume koje su poznate po orijentacijskom trčanju, a Kraljev Vrh je popularno izletište u Parku prirode Medvednica. Od kulturno-povijesne baštine u Jakovlju se nalazi dvorac treće spomeničke kategorije uz koji je Park skulptura.

Karta Zagrebačke županije


Povijest dvorca

U srednjem vijeku Jakovlje je bio dio alodija susedgradsko-stubičkog vlastelinstva. Prvi put se spominje 1546. godine kada ga kupuje Jakov Sekelj iz Ormoža, vođa njemačke pomoćne vojske za vrijeme kralja Matije Korvina. U 17. stoljeću Jakovlje postaje samostalno vlastelinstvo koje je kroz stoljeća promijenilo brojne vlasnike. Prvi put se spominje 1681. godine kao Curia de Jakovlje, a dvorac je najvjerojatnije krajem 18. stoljeća sagradila obitelj Oršić, stara hrvatska plemićka obitelj koja se prvi put spominje 1420. godine u selu Udriniću na Uncu. Oršići 1487. od kralja Matije Korvina dobivaju potvrdu svojih imanja, a on im daje Slavetić kod Jastrebarskog, pa se od tada nazivaju Oršići Slavetički. U drugoj polovici 17. stoljeća stječu posjede u Hrvatskom zagorju - Bistru, Stubicu ( Jakovlje? ). Za zasluge u borbama s Turcima dobili su barunsku titulu ( 1718. godine ), a grofovsku je 1774. godine dobio Krsto Oršić.

Kao vlasnici Jakovlja spominju se i Gotali, plemićka, a u 18. stoljeću i barunska obitelj u Varaždinskoj županiji. Obiteljsko ime nastalo je iz osobnog imena Gatal ( Gotal ). Obitelj izumire u 18. stoljeću, točnije 1740., smrću Emerika Gabrijela, posljednjeg muškog potomka obitelji.

Nakon Gotala u posjed Jakovlja dolazi obitelj Rauch dr Nyek, podrijetlom iz Erdelja. Plemstvo su dobili 1557. godine. Tijekom stoljeća članovi obitelji obnašali su visoke državne funkcije, bili su banovi, podbani, pukovnici... U 17. stoljeću u Hrvatsku je došao Danijel Rauch, čiji je unuk Adam postao podban i naslijedio je dio imanja obitelji Ane Gotal, svoje supruge. Najpoznatiji članovi obitelji bili su Levin i Pavao Rauch, istaknuti unionisti i hrvatski banovi.

Velikaške obitelji Josipović ( turopoljski plemići ) i Kronfeld također su kraće vrijeme posjedovale Jakovlje. U 20. stoljeću vlasnik dvorca i 140 jutara okolnog zemljišta bila je obitelj Sixta, industrijalci češkog podrijetla.

Nakon Drugog svjetskog rata dvorac i imanje su nacionalizirani, a u dvorcu je bila škola i učiteljski stanovi. Godine 1972. selo Jakovlje prodaje dvorac kako bi se dobivenim novcem dovršila gradnja nove škole. Dvorac kupuju HDLU i ULUPUH i predaju ga umjetnicima na korištenje. 14 umjetnika, u dvorcu je pronašlo svoj radni prostor. Nekoliko umjetnika i danas tu ima svoje ateljee, a obitelj Sixta vodi sudski postupak za vraćanje nacionalizirane imovine.




Dvorac

Dvorac Jakovlje Usred naselja Jakovlje, na neznatno - umjetno uzdignutom zemljištu, u 18. stoljeću sagrađen je barokni dvorac praokutnog oblika. 

Najvjerojatnije je bio nadograđivan u tri navrata. U početku, to je bila "Curia de Jakovlye". Sada je dvorac Jakovlje u trećoj spomeničkoj kategoriji.
U prizemlju su trodijelne bačvasto nasvođene prostorije. Na katu je osam simetrično raspoređenih soba. U visoki podrumski prostor ulazi se sa začelja dvorca. Začelni dio cijeloga dvorca čini jedinstvenu ravninu na kojoj se neznatno ističe uski istak. Pročelna fasada je sedmeroosna.

Potkraj 18. stoljeća ovom jednokrilno organiziranom dvorcu prigrađena su dva bočna krila. U novosagrađenim krilima također su podrumski prostori nasvođene češkim kapama. Svako krilo ima vlastito, relativno skromno, drveno stubište bez izraženih stilskih osobina. Krila se oslanjaju na bočne fasade, ali su za dio svoje širine izbočena izvan njih. Na katu je nekoliko pregrađenih prostorija: u sjevernom krilu one su stropno (ravno) završene, a u južnom koritastim svodovima. Stariji dio dvorca je ljepši i raskošniji nego dograđena krila. U trećem razdoblju izgradnje dvorca središnje krilo dobilo je novu fasadnu dekoraciju i altanu u pročelju te oblik portalnog otvora što djeluje vrlo raskošno i podsjeća na europske dvorce. 

U prizemno predvorje umetnute su balustradske ograde od nepečene gline. U predvorju je imperijalno stubište visokobaroknog stila. Ovo stubište je jedini ukras unutrašnjosti dvorca. 
Ovi elemenati vjerojatno su nastali nakon potresa 1880. godine.

Od svoje izgradnje dvorac je bio stambeni i ladanjski prostor, škola, učiteljski stanovi, a već 38 godina u dvorcu se nalaze ateljei hrvatskih kipara i slikara. Godine 1979. sjeverno krilo stradava u velikom požaru. Još jedan potres, onaj 1990., demolira dvorac: srušen je dimnjak, središnji dio krova i cijelo lijevo krilo. Od 2002. godine Ministarstvo kulture Republike Hrvatske u obnavlja dvorca. Miljenko Matas izradio je planove za obnovu cijeloga dvorca, a 2008. dobivena je lokacijska dozvola za rekonstrukciju sjevernog krila, a godinu dana kasnije Ministarstvo je odobrilo još 150.000 kn za nastavak radova. To nas veseli jer je dvorac zaista u derutnom stanju.

Perivoj dvorca

Razvoj vrtne arhitekture zagorskih dvoraca započinje u 17.st. U 18.st se javljaju barokni vrtovi, a u 19.st. nastaje nekoliko tipova perivoja: pejsažni ili engleski, romantičarski, a pred sam kraj stoljeća nastaje historicistički perivoj-perivoj nizina. U tom je stilu organiziran perivoj na posjedu dvorca Jakovlje. Na grafici iz 1826.god. perivoja nema, pa se smatra da je nastao između 1826. i 1862. godine, kada je izvršena posljednja obnova dvorca. Površina perivoja iznosila je 1,4 ha. Perivoj se nalazi ispred glavnog pročelja dvorca. Dvorcu se prilazilo kroz tri različita prostora: - Od glavne ceste vodio je 200 m dug drvored preko polja, slijedio je gospodarski prostor od 70 m, a zatim se kroz perivoj sa dvije polukružne aleje dolazilo do glavnog pročelja dvorca. Ispred lijevog krila dvorca nalazila se cvjetna gredica, a na samom rubu perivoja bio je mali ribnjak. Iza dvorca bio je povrtnjak. Iz tog razdoblja danas je sačuvano nekoliko divljih kestenova i dvije platane. Neposredni okoliš dvorca Jakovlje danas je manji od nekadašnjeg perivoja i pod zaštitom je Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu. Postoji prijedlog za proširenje zaštite okoliša dvorca. Od 1993. godine u dvorcu Jakovlje djeluje kiparska kolonija, zahvaljujući kojoj je park obogaćen sa pedesetak skulptura, što Jakovlju daje novi sadržaj i kulturnu vrijednost.



Park skulptura

Godine 1972.Udruženje likovnih umjetnika primijenjene umjetnosti Hrvatske(ULUPUH)i Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU) kupuju dvorac "Sixta" i daju ga na korištenje likovnim umjetnicima.Dvorac je bio zapušten ,a požar(1979. godine) i potres (1990. godine) te vremenske neprilike još su više pogoršale njegovo stanje. 

 Apel za pomoć i potraga za sponzorima nisu dali velike rezultate.Godine 1993. akademski kipar Ratko Petrić pokreće prvu prodajnu izložbu "Art Uskrsa-Uskrsli Art" s ciljem da se prikupe sredstva za obnovu i spas dvorca.Izložbom  nisu prikupljena  dovoljna sredstva ,ali je pokrenuta Prvu međunarodna kiparska kolonija,u Jakovlju.Prva je održana  od 15.do 30.srpnja 1993 godine.Na njoj su uz organizatora Ratka Petrića i njegove supruge Jadranke Fatur, sudjelovala su još tri kipara.

U katalogu prve kolonije gospodin Petrić je napisao:"U ratnom okruženju još jednom se čin stvaranja suprotstavlja činu razaranja i ubijanja...Međutim pogled na dvorac "Sixta" ,bio je neobično nalik na razorene objekte diljem Hrvatske." Kolonija je nastavila raditi svih ovih godina apelom "SOS za dvorac Jakovlje."Umjetnici sudionici sve svoje radove ostavljaju u Jakovlju koje danas posjeduje 50 skulptura tek diplomiranih ali i priznatih i afirmiranih stranih i domaćih kipara.Umjetnici sami izabiru svoje materijale koji su "sve što priroda stvori,a čovjek proizvede."Svoju inspiraciju pronalaze u povijesti,civilizacije,prirodi,svjetskim majstorima,ali istražuju i improviziraju.Skulpture su postavlje po livadi i blagoj padini ispred dvorca u ambijentu u kojem "dišu" materijalom,formom i idejom.Svaka skulptura nam otkrva nešto o sebi-iz nekih izbijaju emocije,gracioznost,fantastičnost,maštovitost,dekorativnost,dok druge podsjećaju na prirodne elemente,kap,sjemenku... Dvorac i Park skulptura okružuje šuma u vlasništvu općine Jakovlje te je moguće Park skulptura proširiti.



Na kiparskim kolonijama od 1993. do 2009. sudjelovali su deseci umjetnika i u Parku skulptura ostavili pedesetak radova:

1.kiparska kolonija,1993.godina: 

                        -MIRSAD BEGIĆ-"Paleolitska priča"
                        -TJERRIE VERHELLEN-"Val"
                        -MILENA LAH-"Stopala"
                        -RATKO PETRIĆ-"Kap"
                        -MIRJANA SEVER

2.kiparska kolonija,1994 godina: 

                        -PERUŠKO BOGDANIĆ-"Juraj"
                        -ZLATKO ČULAR-"Između"
                        -DRAGUTIN GRGAS-"Stara vura"
                        -GEORGINA JURIŠA-"Stanje svijesti 1 i 2"
                        -TOMISLAV VONČINA-"Znak"

3.kiparska kolonija,1996 godina: 

                        -ANTE VAN DER JAGT-"Deva"
                        -SANDRA VAN KERSSEN-"Rupa"
                        -IVAN KOŽARIĆ-"Isječak rijeke"
                        -DENIS KRAŠKOVIĆ-"Ulaz u park Jakovlje"
                        -BRANKO RUŽIĆ-"Mačka"
                        -IVAN TUĐA-"Kraljevska ptica"

4.kiparska kolonija,1997. godina: 

                        -PAOLA KOROŠEC-"Osjećaj mora"
                        -MIRJANA DREMPETIĆ HADŽIĆ-"Nešto više"
                        -ZVONIMIR LONČARIĆ-"Kupač"
                        -MARIN MARINIĆ-"Tijek misli"

5.kiparska kolonija,1998. godina: 

                        -MLADEN MIKULIN-"Ptica"
                        -ŠIME VULAS-"Jedra"
                        -ROBERT ZDARILEK-"Vjekoslavov brod"

6.kiparska kolonija,1999. godina: 

                        -IVANA BIOČIĆ-MANDIĆ-"Stup"
                        -STJEPAN GRAČAN-"Žaba"
                        -DORA KOVAČEVIĆ-"Baština"
                        -MARINA STOPONJA-"Vijuga"

7.kiparska kolonija,2000. godina: 

                        -FRANZ STAHLER
                        -NIKOLA DŽAJA-"Klin koji probija otvor"?
                        -ALEN NOVOSELEC
                        -MAJA POSTONJSKI-"Zagonetna spirala"
                        -HANIBAL SALVARO-"Kubus"?
                        -JUDITA ŠERCAR

8.kiparska kolonija,2001.godina: 

                        -JADRANKA MLINAR-"Egipatski trokut"
                        -NIKA RADIĆ
                        -ŽELJKO ZIMA-"Palo je na tjeme"

9.kiparska kolonija,2002.godina: 

                       -DANIEL KOVAČ-"Tunel"
                       -ZVONIMIR GRAČAN-"Torzo"
                       -KREŠIMIR ROD-"Bijeli i crni oblak"

10.kiparska kolonija,2003.godina: 

                       -PETAR BARIŠIĆ-"Objekt 5"
                       -NEVEN BILIĆ
                       -LJUBOMIR STRAHOV-"Totem"

11.kiparska kolonija,2004 godina: 

                       -JOSIP DIMINIĆ
                       -VLADIMIR GAŠPARIĆ
                       -BRANKO LEPEN

12.kiparska kolonija,2005.godina: 

                       -ALEM KORKUT
                       -SINIŠA MAJKUS
                       -OLEG HRŽIĆ

13.kiparska kolonija,2009.godina: 

                       -ANTE KADUZ-"Gradovi"
                       -RAUL GOLDONI
                       -MIRO VUCE

NAPOMENA:Neki umjetnici nisu imenovali svoje radove.


Zanimljivosti-PORUKE SKULPTURA

MILENA LAH-skulptura "Stopala"-"Stopala nose čovjeka,a po stopalima će nas ocijeniti naši nasljednici."

DRAGUTIN GRGAS-Poruka skulpture "Stara vura" da se zaustavi povijest,pokrene klatno i da se nešto dogodi.Aluziju na vrijeme možemo iščitati i za sudbinu dvorca i njegovih brojnih vlasnika(I.Župan,Monografija)

DENIS KRAŠKOVIĆ-skulptura-"Ulaz u park Jakovlje"-"Poruka je onima koji taj dvorac,u kojem su ateljei likovnih umjetnika,olako i neodgovorno puštaju da propada"(R.Petrić)

STJEPAN GRAČAN-skulptura-"Žaba"-Skulptura možda čak upozorava da bi dvorac mogao postati stanište žaba(umjesto umjetnika),a možda i žabe čuvaju dvorac da se ne sruši?(Dodajemo mi)

Dobavljeno iz "http://www.wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Jakovlje"
Osobni alati