Hodočašće u Mariju Bistricu

Izvor: Wiki-dveri

(Usporedba među inačicama)
Skoči na: orijentacija, traži
(Nova stranica: I u školskoj godini 2017./2018. Područna škola Pavla Štoosa, Dubravica (OŠ Pušća) sudjeluje u projektu Wiki-dveri VII : upoznajmo folklorne običaje zaprešićkoga kraja. Poz…)
 
(Nije prikazano 14 međuinačica)
Redak 1: Redak 1:
-
I u školskoj godini 2017./2018. Područna škola Pavla Štoosa, Dubravica (OŠ Pušća) sudjeluje u projektu Wiki-dveri  VII : upoznajmo folklorne običaje zaprešićkoga kraja.  Pozabavili smo se vjerskim aspektom folklornih običaja. Kao temu smo odabrali Hodočašće u Mariju Bistricu.  
+
Područna škola Pavla Štoosa iz Dubravice ove je školske godine istraživala vjerske aspekte folklornih običaja.  
-
ŽIVOT U SEOSKOJ OBITELJI
+
Za temu smo odabrali hodočašće u Mariju Bistricu.  
-
Uz svakodnevni rad i borbu za opstanak u starinskoj obitelji razvijali su se i različiti
+
-
oblici duhovnog života.
+
-
Svi obiteljski događaji bili su vezani za razne običaje i vjerovanja, po njima se živjelo.
+
-
Važan dio duhovnog života bila su hodočašća.
+
-
+
-
HODOČAŠĆE
+
-
Hodočašće je putovanje u vjersko svetište, redovito pješice, koje ima prednost pred
+
-
putovanjem pomoću prijevoznih sredstava.
+
-
Vjernik koji ide na takvo putovanje naziva se hodočasnikom (romarom).
+
-
Odredišta na koja se hodočasti su obično rodna mjesta ili mjesta umiranja svetaca
+
-
ili utemeljitelja religija.
+
-
Vjernici mnogih velikih religija sudjeluju u hodočašćima.  
+
-
MARIJANSKA SVETIŠTA
+
Uz svakodnevni rad i borbu za opstanak, u starinskoj su se obitelji razvijali i različiti oblici duhovnog života. Svi obiteljski događaji bili su vezani uz razne običaje i vjerovanja, po njima se živjelo. Važan dio duhovnog života bila su hodočašća.  
-
Mjesta Gospinih ukazanja također su među hodočasničkim odredištima.
+
-
Svetište posvećeno Blaženoj Djevici Mariji naziva se Marijansko svetište.
+
-
U Hrvatskoj se posebno se ističu Marija Bistrica, Sinj i Trsat.  
+
-
Svetište Majke Božje Bistričke, jedno je od najpopularnijih i najposjećenijih
+
-
marijanskih svetišta u Hrvatskoj.
+
 +
Hodočašće je putovanje u vjersko svetište, redovito pješice, koje ima prednost pred putovanjem pomoću prijevoznih sredstava. Vjernik koji ide na takvo putovanje naziva se hodočasnikom. Odredišta na koja se hodočasti obično su rodna mjesta ili mjesta umiranja svetaca ili utemeljitelja religija. Vjernici mnogih velikih religija sudjeluju u hodočašćima.
-
HODOČAŠĆE U MARIJU BISTRICU
+
Mjesta Gospinih ukazanja također su među hodočasničkim odredištima. Svetište posvećeno Blaženoj Djevici Mariji naziva se Marijansko svetište. U Hrvatskoj se posebno ističu Marija Bistrica, Sinj i Trsat. Svetište Majke Božje Bistričke jedno je od najpopularnijih i najposjećenijih marijanskih svetišta u Hrvatskoj. Hodočasnici Majci Božjoj nazivaju se romarima.  
-
Župa sv. Ane u Rozgi, u općini Dubravica, tradicionalno je hodočastila u svetište
+
-
Majke Božje Bistričke 3. kolovoza u vrijeme proštenja Božjeg lica.  
+
-
Na hodočašće se išlo nekoliko dana, išlo se pješice, na biciklima ili vlakom do Zlatar
+
-
Bistrice pa kočijom do Marije Bistrice.
+
-
Spavalo se na slami, po sjenicima, samo bogatiji su iznajmljivali sobe.  
+
 +
Župa sv. Ane u Rozgi, u općini Dubravica, tradicionalno je hodočastila u svetište Majke Božje Bistričke 3. kolovoza u vrijeme proštenja Božjeg lica. Na hodočašće se išlo nekoliko dana, išlo se pješice, na biciklima ili vlakom do Zlatar Bistrice, pa kočijom do Marije Bistrice. Spavalo se na slami, po sjenicima, samo bogatiji su iznajmljivali sobe.
-
NA DAN HODOČAŠĆA 3. KOLOVOZA
+
Na dan hodočašća prvo se ujutro u svečanoj procesiji obišao Križni put (Kalvarija). Tog dana se za farnike (župljane) i romare (hodočasnike) Župe služila sveta misa na glavnom oltaru. Župljani su taj dan mogli obaviti ispovijed i pričest te svoje zagovore.
-
Prvo se ujutro u svečanoj procesiji obišao Križni put (Kalvarija).
+
-
Tog dana se za farnike (župljane) i romare (hodočasnike) Župe služila sveta misa na  
+
-
glavnom oltaru.
+
-
Župljani su taj dan mogli obaviti ispovijed i pričest te svoje zagovore.
+
-
PROŠTENJE
+
Poslijepodne bi se provodilo uz licitare, glazbu, hranu i razonodu. Odlazak na hodočašće bio je ujedno i jedini godišnji odmor, a kako je tih dana hodočastilo gotovo cijelo Zagorje, Marija Bistrica je vrvila ljudima. Djeca su se posebno veselila hodočašću jer bi dobila igračke, tamburice, ptice na štapu i medenjake.
-
Poslijepodne bi se provodilo uz licitare, glazbu, hranu i razonodu.  
+
-
Odlazak na hodočašće bio je ujedno i jedini godišnji odmor, a kako je tih dana  
+
-
hodočastilo gotovo cijelo Zagorje, Marija Bistrica je vrvila ljudima.  
+
-
Djeca su se posebno veselila hodočašću jer bi dobila igračke, tamburice, ptice na  
+
-
štapu i medenjake.
+
-
PJESMA BISTRIČKA MAJKO
+
U Sutlanskom Lukavcu kod gospođa Štefanije i Zorice Stiperski pronađeni su sačuvani stihovi hodočasničke pjesme ''Bistrička Majko'' koju je napisala Ana Štoos iz Dubravice i zajedno s župljankama uvježbala za procesiju na hodočašću. Notni zapis je prema sačuvanoj ariji sastavio Ivan Radenović.
-
U Sutlanskom Lukavcu kod gospođa Štefanije i Zorice Stiperski pronađeni su  
+
 
-
sačuvani stihovi hodočasničke pjesme Bistrička Majko koju je napisala Ana Štoos iz  
+
 
-
Dubravice i zajedno sa župljankama uvježbala za procesiju na hodočašću.  
+
<center><gallery perrow="3">
-
Notni zapis je prema sačuvanoj ariji sastavio Ivan Radenović.
+
Datoteka:Dubravica1.jpg| Žetva
 +
Datoteka:Dubravica2.jpg| Odlazak po kukuruz
 +
Datoteka:Dubravica3.jpg| Rušenje drveća
 +
Datoteka:Dubravica4.jpg| Majka Božja Bistrička
 +
Datoteka:Dubravica5.jpg| Stanovnici Dubravice na procesiji u Mariji Bistrici
 +
Datoteka:Dubravica6.jpg| Hodočasnici
 +
</gallery></center>
 +
 
 +
 
 +
Film možete pronaći na poveznici: https://youtu.be/EARdvl_QHdY.
 +
 
 +
 
 +
 
 +
'''BISTRIČKA MAJKO'''
 +
 
 +
 
 +
Romari rozganske fare
-
BISTRIČKA MAJKO
 
-
Romari rozganske fare,
 
K Majki Božji grejo kam?
K Majki Božji grejo kam?
-
Tam na Bistru tihu goru,
+
 
 +
Tam na Bistru tihu goru
 +
Gdje Marijini je stan.
Gdje Marijini je stan.
-
Pripjev:
 
-
Bistrička Majko,
 
-
Pozdravljamo te mi.
 
-
Obrni svoje očice
 
-
Na nas ti.
 
Došli smo na Bistru goru,
Došli smo na Bistru goru,
 +
Tu smo našli sveti hram.
Tu smo našli sveti hram.
 +
Divnu crkvu majke Božje,
Divnu crkvu majke Božje,
 +
To je njezin mili stan.
To je njezin mili stan.
 +
Romari rozganske fare,
Romari rozganske fare,
 +
Došli smo ti Majko mi.
Došli smo ti Majko mi.
 +
Ti raširi plašt svoj sveti,
Ti raširi plašt svoj sveti,
 +
Zaogrni njim nas Ti.
Zaogrni njim nas Ti.
 +
Sveta Majka sa oltara
Sveta Majka sa oltara
 +
Milo nas gledi
Milo nas gledi
 +
I svojega sinka malog
I svojega sinka malog
 +
Na rukah drži.  
Na rukah drži.  
 +
Pozdrav Majko primi onih
Pozdrav Majko primi onih
-
Koji Ti nisu mogli doć'
+
 
 +
Koji Ti nisu mogli doć'.
 +
 
Ti ćeš dat' im blagoslova
Ti ćeš dat' im blagoslova
 +
Kad ćemo od Tebe poć'.
Kad ćemo od Tebe poć'.
-
Malen darak Tebi Majčice,
+
 
 +
Malen darak Tebi Majčice  
 +
 
Stavljamo na oltar svet.
Stavljamo na oltar svet.
 +
Obećajemo Ti Majčice
Obećajemo Ti Majčice
 +
Da Te više nećemo klet.
Da Te više nećemo klet.
 +
Svako srce boli ima,
Svako srce boli ima,
 +
Koje manje koje već'.
Koje manje koje već'.
 +
Utješi ga Ti Majčice,
Utješi ga Ti Majčice,
 +
Ono će Ti tiho reć'.
Ono će Ti tiho reć'.
-
U raj k sebi zove duše,
+
 
 +
U raj k sebi zove duše
 +
 
Naših dragih pokojnih.
Naših dragih pokojnih.
 +
I oni su nekoć bili
I oni su nekoć bili
 +
Tvoji vjerni romari.
Tvoji vjerni romari.
-
Domovini našoj Majko,
+
 
 +
Domovini našoj Majko  
 +
 
Na braniku stoj,
Na braniku stoj,
-
Jer od nekad ti si bila,
+
 
 +
Jer od nekad ti si bila
 +
 
Kraljica Hrvata njoj.
Kraljica Hrvata njoj.
 +
 +
Nek se trese Bistra gora
Nek se trese Bistra gora
-
Kad se čuje glas,
+
 
 +
Kad se čuje glas
 +
 
Da rozganska fara pjeva,
Da rozganska fara pjeva,
 +
Mariji u čast.
Mariji u čast.
 +
 +
 +
Pripjev:
 +
 +
Bistrička Majko,
 +
 +
Pozdravljamo te mi.
 +
 +
Obrni svoje očice
 +
 +
Na nas ti.
 +
 +
 +
 +
----
 +
 +
'''LITERATURA''':
 +
 +
Marija Bistrica : naselje i svetište : arhitektura i urbanizam / [autori tekstova Biserka Bilušić Dumbović ... et al.] ; [urednica kataloga Vlatka Filipčić Maligec],  Gornja Stubica : Muzeji Hrvatskog zagorja, Muzej seljačkih buna, 2016.
 +
 +
Općina Dubravica : monografija / [uredništvo Josipa Šmaguc, Vladimir Šmaguc, Andrea Štoos ; fotografije Dubravka Ćuk ... et al.], Dubravica : Općina Dubravica, 2006.

Trenutačna izmjena od 08:24, 25. travnja 2018.

Područna škola Pavla Štoosa iz Dubravice ove je školske godine istraživala vjerske aspekte folklornih običaja.

Za temu smo odabrali hodočašće u Mariju Bistricu.

Uz svakodnevni rad i borbu za opstanak, u starinskoj su se obitelji razvijali i različiti oblici duhovnog života. Svi obiteljski događaji bili su vezani uz razne običaje i vjerovanja, po njima se živjelo. Važan dio duhovnog života bila su hodočašća.

Hodočašće je putovanje u vjersko svetište, redovito pješice, koje ima prednost pred putovanjem pomoću prijevoznih sredstava. Vjernik koji ide na takvo putovanje naziva se hodočasnikom. Odredišta na koja se hodočasti obično su rodna mjesta ili mjesta umiranja svetaca ili utemeljitelja religija. Vjernici mnogih velikih religija sudjeluju u hodočašćima.

Mjesta Gospinih ukazanja također su među hodočasničkim odredištima. Svetište posvećeno Blaženoj Djevici Mariji naziva se Marijansko svetište. U Hrvatskoj se posebno ističu Marija Bistrica, Sinj i Trsat. Svetište Majke Božje Bistričke jedno je od najpopularnijih i najposjećenijih marijanskih svetišta u Hrvatskoj. Hodočasnici Majci Božjoj nazivaju se romarima.

Župa sv. Ane u Rozgi, u općini Dubravica, tradicionalno je hodočastila u svetište Majke Božje Bistričke 3. kolovoza u vrijeme proštenja Božjeg lica. Na hodočašće se išlo nekoliko dana, išlo se pješice, na biciklima ili vlakom do Zlatar Bistrice, pa kočijom do Marije Bistrice. Spavalo se na slami, po sjenicima, samo bogatiji su iznajmljivali sobe.

Na dan hodočašća prvo se ujutro u svečanoj procesiji obišao Križni put (Kalvarija). Tog dana se za farnike (župljane) i romare (hodočasnike) Župe služila sveta misa na glavnom oltaru. Župljani su taj dan mogli obaviti ispovijed i pričest te svoje zagovore.

Poslijepodne bi se provodilo uz licitare, glazbu, hranu i razonodu. Odlazak na hodočašće bio je ujedno i jedini godišnji odmor, a kako je tih dana hodočastilo gotovo cijelo Zagorje, Marija Bistrica je vrvila ljudima. Djeca su se posebno veselila hodočašću jer bi dobila igračke, tamburice, ptice na štapu i medenjake.

U Sutlanskom Lukavcu kod gospođa Štefanije i Zorice Stiperski pronađeni su sačuvani stihovi hodočasničke pjesme Bistrička Majko koju je napisala Ana Štoos iz Dubravice i zajedno s župljankama uvježbala za procesiju na hodočašću. Notni zapis je prema sačuvanoj ariji sastavio Ivan Radenović.



Film možete pronaći na poveznici: https://youtu.be/EARdvl_QHdY.


BISTRIČKA MAJKO


Romari rozganske fare

K Majki Božji grejo kam?

Tam na Bistru tihu goru

Gdje Marijini je stan.


Došli smo na Bistru goru,

Tu smo našli sveti hram.

Divnu crkvu majke Božje,

To je njezin mili stan.


Romari rozganske fare,

Došli smo ti Majko mi.

Ti raširi plašt svoj sveti,

Zaogrni njim nas Ti.


Sveta Majka sa oltara

Milo nas gledi

I svojega sinka malog

Na rukah drži.


Pozdrav Majko primi onih

Koji Ti nisu mogli doć'.

Ti ćeš dat' im blagoslova

Kad ćemo od Tebe poć'.


Malen darak Tebi Majčice

Stavljamo na oltar svet.

Obećajemo Ti Majčice

Da Te više nećemo klet.


Svako srce boli ima,

Koje manje koje već'.

Utješi ga Ti Majčice,

Ono će Ti tiho reć'.


U raj k sebi zove duše

Naših dragih pokojnih.

I oni su nekoć bili

Tvoji vjerni romari.


Domovini našoj Majko

Na braniku stoj,

Jer od nekad ti si bila

Kraljica Hrvata njoj.


Nek se trese Bistra gora

Kad se čuje glas

Da rozganska fara pjeva,

Mariji u čast.


Pripjev:

Bistrička Majko,

Pozdravljamo te mi.

Obrni svoje očice

Na nas ti.



LITERATURA:

Marija Bistrica : naselje i svetište : arhitektura i urbanizam / [autori tekstova Biserka Bilušić Dumbović ... et al.] ; [urednica kataloga Vlatka Filipčić Maligec], Gornja Stubica : Muzeji Hrvatskog zagorja, Muzej seljačkih buna, 2016.

Općina Dubravica : monografija / [uredništvo Josipa Šmaguc, Vladimir Šmaguc, Andrea Štoos ; fotografije Dubravka Ćuk ... et al.], Dubravica : Općina Dubravica, 2006.

Osobni alati