Dvorac Novi dvori
Izvor: Wiki-dveri
Sadržaj |
Geografija
Jedinstvena kulturno-povijesna spomenička baština Novi dvori nalaze se uz cestu koja od Zagreba vodi prema Hrvatskom zagorju kroz Zaprešić.Od središta Zagreba Novi su dvori udaljeni 20-ak kilometara, a od središta Zaprešića 1,5 km.Spomeničku i gospodarsku cjelinu Novi dveori čine dvorac,kapela svetog Josipa,grobnica obitelji Jelačić,perivoj,voćnjak,stambene i gospodarske zgrade,povrtnjak,obradivo zemljište i park-šuma.
Povijest Novih Dvora
Novi Dvori su nekada pripadali Čikulinima koji su ga ukrali Zrinskima poslije njihove propasti. Zatim su dvore posjedovali Sermaži pa Festetići zatim Aleksandar Erdődy. Ban Josip Jelačić je dvorac kupio od jednog od grofa Erdődy. Jelačić je Nove Dvore kupio 1851. Grof Erdődy izjavljuje da je 16. srpnja 1851. primio od bana 175 000 forinti srebra. Kupoprodajni ugovor za Nove Dvore bio je 23.travnja 1852. Danas su Novi Dvori u vlasništvu grada Zaprešića.
Ban Josip Jelačić
Ban Jelačić rođen je 1801. u Petrovaradinu, umro je 1859.u Zagrebu. Jelačić jedna je od najpoznatijih osoba hrvatske prošlosti. Bio je pristaša Hrvatskog narodnog preporoda te je njegovo imenovanje za hrvatskog bana 1848. godine i unaprjeđenje u generala izazvalo opće oduševljenje ukinuo je kmetstvo 9.srpnja 1848 u prvom mjesecu svog vladanja. Borio se protiv germanizacije i mađarizacije Hrvatske. Uveo je u škole i u urede umjesto njemačkog, hrvatski kao službeni jezik. Postao je vrhovni vojni zapovjednik civilne Banske Hrvatske i Vojne krajine, a kasnije i guverner Rijeke.Nakon više stoljeća ujedinio je podbanskom vlašću Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Rijeku i Međimurje.
Nakom smrti banovi posmrtni ostaci sahranjeni su u Novim Dvorima gdje su mirno počivali sve do nakon drugoga svjetskog rata, kada je čitav posjed, zajedno s kapelicom i naknadno izgrađenom obiteljskom grobnicom bio devastiran.
Arhitektura
Novi Dvori građeni su u klasističkom stilu, a sredinom XIX. stoljeća nadegrađen u negotičkom stilu (grof Josip Jelačić). Perivoj površine pet hektara uređen je na osnovu autohtone šume hrasta kitnjakai graba nastao u XIX. stoljeću. Dvorcu se prilazi kroz drvored kestena dug 200 metara očuvan i danas. U dvokatnom obnovljenom gospodarskom objektu smještena je danas galerija Skurjeni. Obnova 22,5 hektara površine tek se treba obnoviti. Vršilnica ima najveću kulturno-povijesnu vrijednost novonastlog imanja, všilnica je najstriji objekt na imanju; spominje se još u XVII. Dvorac je iznad glavnog ulaza imao toranj sa satom. Današnji tlocrt obrisa dvorca rezultat je građevinskih zahvata izvedenih krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća.
Kapelica Sv.Josipa
Građena je u neogotičkom stilu 1885. godine. Kapela sv.Josipa je podignuta u svega dva mjeseca od polaganje kamena temljca na dan 15.ožujka 1855 do 25.svibnja 1855 kada je kapela dovršena proteklo je samo 70-tak dana.Kapelica je bila razdjeljenja lijepom pregradom u prednji dio za svetište i stražnji za vjernike. (Obad Sćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1989. str.104)
Grobnica obitelji Jelačić
Grobnica je sagrađena jednim djelom od kamena iz kamenoloma u Vrapču, drugim djelom od neupotrebljivog kamena sa zagrebačke stolne crkve. Podignuta je kao dvorska kapela u neogotskom stilu. Može se podjeliti u dvije cjeline: podzemnu-gdje se nalaze ljesovi i nadzemnu: koju čine dva polukružna stubišta koja vode na terasu. Na lijevoj strani je urezan naziv na latinskom kojim se upozorava da je ovo posljedenje počivalište grofa obitlelji Jelačić od Bužina "Familiae Jelačić de Buzin".
