Dvorac Gornja Bistra
Izvor: Wiki-dveri
Sadržaj |
Geografski položaj Dvorca Gornja Bistra
Dvorac Gornja Bistra sakrio se u uvali Zagrebačke gore Medvednice na 230 m nadmorske visine i u općini Gornja Bistra. Gornja Bistra smještena je u Hrvatskom zagorju i Zagrebačkoj županiji. Udaljena je oko 24 km od centra Zagreba. Općina Bistra obuhvaća šest naselja i 52 km2. 2001.broj stanovnika općine bio je 6098 stanovnika.
Povijest Dvorca Gornja Bistra
Dvorac Gornja Bista arhitektonski je vrlo vrijedno dijelo 18 stoljeća, a sagradio ga je podmaršal tj. grof Krsto II. Oršić. Rođen je 1718.god., a umro je 1782. god. Školovao se u Bologni i Beču gdje je jedno vrijeme studirao pravne nauke koje nikad nije završio. Godine 1749. postao je prisjednikom Banskoga stola, 1750. dopukovnikom kostajničke, a 1753. pukovnikom glinske pukovnije. Također, sudjelovao je u Sedmogodišnjem ratu između Pruske i Austrije, nakon kojega je postao general bojnik i zapovijednik banskih pukovnija. Nakon umirovljenja 1770.god. obnašao je dužnost velikoga župana zagrebačke županije, te je dao sagraditi i dvorce u Stubici. Krstina kuća tzv. Palača Ruch danas je Povijesni muzej Hrvatske. Ta mu je kuća bila zimska, a Bistra ljetna rezidencija. Njegovi sinovi (Adam, Ivan Nepomuk, Franjo Ksaverski) kao i svi ostali članovi dinastije Oršić, stoljećima su obavljali ugledne vojničke i državničke dužnosti. Poslije francuske revolucije dvorac je kupio francuski emigrant grof Carion. Godine 1939. zadnja članica obitelji Carion prodala je dvorac zajedno sa imanjem tvorničaru kože iz Sunje Kolaru za vrijednost od 150.000. dinara.
Od 1946. god. dvorac se nalazi u društvenom vlasništvu, a 1959. god. dobiva trajnu namjenu kao dječje oporavilište odnosno odmaralište grada Zagreba. Do 1962. god. u dvorcu su se oporavljala djeca čiji roditelji nisu mogli sami plaćati troškove, pa se djelatnost oporavilišta financirala iz budžeta grada Zagreba. Također, 1962. god. to odmaralište zamjenjuje se za "Bolnicu za djecu i omladinu" koja se sama financirala. No, od 1969. god. naziv bolnice mjenja se u "Bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra" koja se održala do danas. U bolnici danas živi 150 djece od 1 mj. života pa do njihove 18 god. ako prežive. Također, oko njih 20 nalazi se u kolicima i može boraviti u parku, dok su mobilna djeca u prizemlju, a ona teško bolesna na katu. Većina njih, teško bolesnih, privezana je za krevet zbog nemirnosti. Od 10. do 15. kolovoza svake godine u dvorac tj. bolnicu dolaze talijanski volonteri koji se druže i pomažu djeci. Isto tako, važno je za napomenuti, da je talijanska vlada pomogla u obnavljanju dvorca.
Arihtektura dvorca i perivoj
Dvorac Gornja Bistra je barokni dvorac u obliku slova U. Dvorac je najreprezentativniji primjer barokne profane arhitekture kod nas.
U unutrašnjosti dvorca su mnoge freske te ukrasi koji pripadaju nultoj kategoriji te su te freske i ukrasi sačuvani i dan danas. Nacrt dvorca potječe iz XVIII. stoljeća te predstavlja vrlo važan dokument za istraživanje, a osobito za obnovu dvorca. Legendom na francuskom jeziku opisan je dvorac te legenda sadrži 23 točke. Počelje dvorca raščlanjuju tri rizalita:centralni, troosni i segmentnom krivuljom znatno istureni. Na bočnim fasadama razvija se jednoliki ritam prozorskih osi, a posljednja pripada kapeli koja je postavljena okomito na smjer protezanja bočnog krila. Emporijem u kapeli koristili su se gospodari dvorca za vrijeme mise, a prizemlje je bilo za niži stalež, puk. Dvorac Bistra zbog svojih pojedinih djelova provedena u njihovoj organizaciji, nadmašuje ostale dvorce u XVIII. stoljeću. Arhitektura dvorca nije rezultat formalno složenije arhitektonske ideje već je posljedica većih materijalnih mogućnosti naručitelja.
Nacrt perivoja je rijetki orginalni dokument. Oblikovanje perivoja ima obilježja pejzažne koncepcije s baroknim elementima koji se ističu centralno postavljenom prilaznom alejom. Aleja grabova smatra se najduljom u Hrvatskoj, iznosi 520 m, a prolazi kroz perivoj te vodi do dvorca. Vrijeme nastanka perivoja nije jasan, ali se smatra da je osnovan potkraj XIX. stoljeća. Perivoj dvorca zaštićen je kao hortikulturni spomenik, a godine 1961. regionalni zavod je zaštitio okolicu dvorca. Prema nacrtu iz XVIII. stoljeća posrijedi su brojne radikalne transformacije koje još nisu poznate.
Literatura
- Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija , 2003.
- Marković, Vladimir. Barokni dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Kajkavsko spravišče , 1975.
- Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga , 1991.
- Oršić/Hrvatska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod "Miroslav Krleža" , 1999.
- Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra / http://www.bolnica-bistra.hr/
