Matija Skurjeni
Izvor: Wiki-dveri
Matija Skurjeni Veternica (Hrvatsko Zagorje) 14. prosinca 1898. - Zaprešić 04.listopada 1990. - hrvatski slikar naive
Sadržaj |
Djetinjstvo i školovanje
Matija Skurjeni rodio se 14.prosinca 1898.u Veternici (Hrvatsko zagorje), kao sedmo dijete u obitelji, od oca Jure (tesara) i majke Magde (kućanice). Do svoje dvanaeste godine bio je pastir te je pomagao roditeljima u domaćinstvu. Školu nije pohađao zbog siromaštva, a čitati i pisati naučio je od starije braće. Kasnije kao regrut, u jednoj zagrebačkoj vojarni, nadoknadio je nedostatak redovnog školovanja (1916.). Pohađao je tečaj na kojemu su se učile osnove povijesti umjetnosti i različite likovne tehnike. Bio je predmet izrugivanja zbog drugačijeg pristupa radu te "čudnom" načinu slikanja. Voditelj tečaja ga je branio i rekao kako je Matija pronašao svoj izraz, tj.da nikoga ne oponaša. Time je prestalo podsmjehivanje Matijinom slikarstvu.
Vojnički dani
U svibnju 1916. je unovačen i boravi godinu dana kao regrut u jednoj zagrebačkoj vojarni jer je bio fizički preslab za ratne napore. U svibnju 1917. odlazi na istočnu frontu, Besarabiju. Njegova jedinica probija se do Zablatova gdje se prvi put sreće s događajima Oktobarske revolucije, a u jesen je prebačen u Tirol. Ranjen je na bojišnici kod Compomula 1918. i prebačen u vojnu bolnicu u Braunau. S hrvatskim dobrovoljačkim snagama sudjeluje u oslobađanju Međimurja u prosincu 1918. Demobiliziran je 1919. i vraća se u Veternicu.
Radi kao pružni radnik na izgradnji pruge Karlovac - Metlika - Novo Mesto 1911. godine. Soboslikarski zanat uči u Metliki (travanj 1911.) Crkvenog slikara Sirnika iz Krapine upoznaje u Polipniku (gdje je i radio 1914.), a potkraj iste godine vraća se u Veternicu. Nakon vojske vraća se u Veternicu i radi kao rudar u Očuri. U Metliku odlazi 1923. gdje završava soboslikarski zanat. Položivši ispite odlazi u Zagreb gdje se zapošljava u soboslikarskom poduzeću Broz-Gubec-Zakošek. U mirovinu odlazi 1956., te se potpuno posvećuje slikarstvu. Prestaje slikati 1975. kada je i obolio. Umro je 04. listopada u Tuheljskim toplicama, a sahranjen je na starom groblju u Brdovcu 06. listopada 1990.
Likovno stvaralaštvo
Matija Skurjeni prvu sliku naslikao je prema oleografiji Veronikin rubac. Akvareli s motivima Baške nastaju 1924. (utjecaj boravka na otoku Krku). Sudjeluje u osnivanju Likovne sekcije Radničkog kulturno-umjetničkog društva željezničara "Vinko Jeđut" u Zagrebu (1946). Večernje tečajeve pohađao je u oristorijama bivše Obrtničke škole, s predmetima crtanje glave, akrt, anatomija perspektiva, povijest umjetnosti i vježbe iz primjenjene grafike. Nastavnici Likovne sekcije bili su akademski slikar Mladen Veža iz slikanja, akademski kipar Slavko Rukljač iz akta, i akademski slikar dr. Pavao Gavranić iz primjenjene grafike. Predavači su neko određeno vrijeme bili i akademski slikari Vilko Gliha-Selan i Antun Motika. Tečaj je završio 1949. godine.
Obitelj
Marijom Dolović iz Sv.Roka (Međimurje) oženio se 1927. godine, no brak nije potrajao. Zoricom Kralić (Zagreb) ženi se 1932. godine, a godinu dana kasnije rodio im se sin Milan. U treći brak ušao je s Ivankom Gašparić (Ormož), s kojom je 1947. dobio sina Srećka. Kuću u Zaprešiću kupuje 1953. godine, gdje se i nastanjuje.
Matijin karakter
Jedan poznati kritičar došao je Matiji Skurjeniju s namjerom da kupi sliku. Hvalio ga je i rekao kako je pisao samo najbolje o njemu da bi što povoljnije kupio sliku. Matija je prepoznao namjeru kritičara te mu odbio prodati sliku.
Prije nekoliko desetaka godina Matija je poklonio svoju sliku rođacima. Slika je sadržavala pejzaž s jezerom i livadom. Rođaci nisu znali cijeniti umjetnost i nisu obraćali pozornost na sliku. Slika se nakon nekog vremena uništila te ju je Matija restaurirao. U periodu restauriranja jedan kupac se jako zainteresirao za tu sliku i ponudio poveću svotu novaca. Dobiveni novac Matija je dao rođacima i oni su kupili livadu i kravu.
Tim postupcima Matija je pokazao koliko je darežljiv i pošten.
Muzej Matija Skurjeni
Doselivši se u Zaprešić Matija Skurjeni stvara najveći dio svog likovnog opusa. Tadašnjoj Općini Zaprešić želio je darovati svoje slike, a neke posuditi i tako je došlo do darovnog ugovora (1984.) Matija Skurjeni daruje svoje slike, a Općina Zaprešić obvezuje se otvoriti galeriju koja će nositi slikarevo ime. U Novim Dvorima u Zaprešiću otvorena je Galerija Matija Skurjeni 15. srpnja 1987. i priključena Narodnom sveučilištu u čijem je sastavu bio i Muzej Brdovec. Iste godine Matija Skurjeni proglašen je počasnim građaninom Zaprešića. Galerija Skurjeni djeluje u sastavu Muzeja Brdovec do 2000. godine. Na prijedlog grada Zaprešića od Ministarstva kulture traži se suglasnost o osnivanju Muzeja "Matija Skurjeni" sa stalnim postavom. Prijedlog koncepcije sastavio je muzejski savjetnik Mario Lenković. Dana 20. studenoga 2000. godine Ministarstvo je prihvatilo prijedlog i suglasnost Muzejskog vijeća te odobrilo prerastanje Galerije Matija Skurjeni u Muzej "Matija Skurjeni", sa stalnim postavom koji obuhvaća cjelokupni stvaralački opus Matije Skurjenija od najranijih radova pa do posljednjih djela i muzejskim vodičem. U muzeju se mogu razgledati najvažniji radovi Matije Skurjenija: slike - ulja na platnu, crteži i grafike.
Važnije samostalne izložbe
Zagreb, Galerija primitivne umjetnosti 1958, 1962, 1977.
Beograd, Galerija Doma kulture Zapadni Vraćar 1959.
Rim, Galleria la Nouva Pesa (Generalić, Virius, Skurjeni) 1960.
Split, Galerija umjetnina 1961.
Paris, Galerie Mona lisa 1962, 1966 (Kopac, Rabuzin, Skurjeni)
Köln, Galerie Rudolf Zwirner 1963, 1965 (Skurjeni, Lacković)
Zagreb, Likovni studio, Kabinet grafike JAZU 1964.
Samobor, Samoborski muzej 1967.
Zürich, Galerie für Naive Kunst, Bruno Bischofberger 1968.
Zlatar, Galerija izvorne umjetnosti 1973, 1998.
Frankfurt, Bank für Gemeinwirtschaft 1973.
Zagreb, Galerija Dubrava 1974.
Zagreb, Izložbeni salon Doma JNA 1974.
Milano, Art Gallery 1978.
Zaprešić, Škola Antuna Augustinčić 1983.
Zagreb, Galerija Dubrava 1984.
Zaprešić, Galerija Matija Skurjeni 1987.
Zagreb, Galerija Virius 1988.
Bönnigheim, Museum Charlotte Zander 1998.
Zagreb, Muzejsko-galerijski centar Gradec 1998.
Zaprešić, Galerija Matija Skurjeni 1998.
Literatura
Maleković, V. Skurjeni. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1982.
Crnković, V. Skurjeni. Zagreb: Hrvatski muzej naivne umjetnosti, 1998.
Lenković, M. Matija Skurjeni: Fantastični svijet Matije Skurjenija, 2010.
Vrabec, V. Galerija Matije Skurijenija: Narodno sveučilište Zaprešić, 1987.
Crnković, V. i Zander. Munchen: C. Hommage a Matija Skurjeni: Galerie fur naive Kunst und art Brut, 1987.
Crnković, V. Skurjeni. Zagreb:Hrvatski muzej naivne umjetnosti, 2006.
Zaprešićki godišnjak 1991. Zaprešić : Matica hrvatska Zaprešić, 1991.
