Mihovil Krušlin
Izvor: Wiki-dveri
Mihovil Krušlin Ključ (Hrvatsko Zagorje) 04. rujna 1882. - Laduč (Zaprešić) 05.lipnja.1962. - hrvatski slikar
Djetinjstvo i školovanje
Mihovil Krušlin rodio se 4.rujna 1882.g u Ključu (Hrvatsko Zagorje). Otac mu se zvao Ivan Krušlin, a majka Kate Krušlin (rođ. Gajski). Imao je petero braće. Kao mlad bio je siromašan, a cijelu obitelj je prehranjivao njegov otac, koji je bio tesar. Pohađao je Obću pućku školu u Šenkovcu. Već kao mlad bio je nadaren za crtanje i pisanje pjesama, što je i uočio njegov učitelj. Daljnje školovanje nije mogao nastaviti radi materijalnog stanja u kojem se našla obitelj, te je ostao u Ključu kako bi pomogao ocu raditi na polju. U Zagreb je otišao tek 1897.g na stolarski zanat.Radio je na Opatovini, kod majstora Franje Bašića, gdje su se izrađivali crkveni namještaji, i slike s vjerskim prizorima. Nakon tri i pol godine naukovanja, Krušlin je osposobljen za stolarskog pomoćnika. Tijekom tih godina naukovanja upoznao je slikare Antoninija i Milanesija, koji su poslom često svraćali u Bašićevu radionicu ( u to doba bili su vrlo popularni kao slikari dekorateri). Krušlin u slobodno vrijeme kopira njihove radove te ubrzo savladava vještinu drvorezbarstva i pozlate, te i sam počinje izrađivati oltare i oslikavati ih. Pohađao je večernji građevni tečaj na Kaptolu. Oko 1900.godine susreo je bivšeg učitelja iz Šenkovca, te ga on vodi prijatelju slikaru Josi Bužanu koji ga je besplatno podučavao slikanju.
Početkom stoljeća Krušlin nije zaposlen, te se sam uzdržava, i primoran je baviti se raznim poslovima. Njegova prva plačena slika bila je "Djevojka kraj zdenca" na kojemu je njegova sestra bila model. Za pet kruna sliku je kupio trgovac slikama Wagmeister i izložio ju u izlogu svoje radnje. U Brdovcu za župni dvor radi tri portreta župnikove obitelji i za glavni oltar brdovečke crkve sliku sv. Vida. Od članova trgovačke obitelji Leinter iz Zaprešića dobio je devedeset kruna od portretiranja. S prijateljem Velebitom Rendićem odlazi na putovanje u Dalmaciju, a po povratku u Zagreb u Botheovom salonu izlaže pet slika s motivima mora.
Pod kraj 19. st. Zagreb je postao glavno središte umjetničkog i likovnog života Hrvatske. Tome je puno pridonio i Izidor Kršnjavi, slikar i povjesničar umjetnosti, koji je osnovao Društvo umjetnosti 1879. godine te mladim likovnim talentima omogućio školovanje na inozemnim akademijama. Mihovil Krušlin počinje besplatno pohađati tečaj kod prof. Crnčića i Cikoša 1903. godine, no tečaj ne pohađa redovito jer su đaci sami morali plaćati modele 5- 10 novčića. Na Crnčićevom tečaju Mihovil usvaja prva znanja iz tehnike akvarela i toj tehnici posvećuje veliku većinu svog umjetničkog stvaralaštva. U tom početnom razdoblju, u portretnim studijima i pejsažima koloritmom i dinamičnom fakturom blizak je šarenilu zagrebačke slikarske škole. Obraća se Robertu Frangešu, upravitelju zemaljskih hoteljera, da mu omogući prostor gdje bi s kolegama zajednički mogao slikati. Tako je osnovano Kraljevsko zemaljsko više obrazovalište za umjetnost i umjetni obrt, a u listopadu dobiva naziv Privremena viša škola za umjetnost i umjetni obrt. Škola je imala 2 usmjerenja: kiparski i slikarski. Prvu godinu upisalo su se 32 učenika, a uvjet za upis bilo je polaganje prijemnog ispita. Iako bez potrebnog srednjoškolskog obrazovanja, ali zbog izrazite nadarenosti Mihovil je uspješno položio ispit i uspio se upisati na prvi tečaj. Crnčić i Cikoš su i dalje bili profesori iz risanja, slikanja po naravi i akta. Iz povijesti umjetnosti je bio Branko Šenoa, nastavu anatomije je držao Rudolf Radec, a Robert Frangeš, koji je bio prvi učitalj škole, predavao je modeliziranje. Izložba umjetničkih radova organizirana je na kraju svake školske godine. U srpnju 1908. godine, na prvoj godišnjoj izlođbi, Krušlin je zapažen s 3 ilustracije za Kranjčevićeveu zbirku pjesama, uz Ljubu Babića i Linu Viran. Na drugoj i trećoj izložbi ponovno se ističu studenti profesora Crnčića, a uz treću izložbu, Kosta Strajnić u Zvonu je pribilježio: "Mihovil Krušlin istaknuti pejzažist i akvarelist", dok uz četvrtu izložbu isti kritičar izdvaja uspješne Krušlinove akvarele. Godine 1909. slika sliku Pogled s Plesa. Početkom 1910. Krušlinova slika izložena je u umjetničkom paviljonu te su komentari publike i likovne kritike bile dobre. U proljeće 1910. prvi put se predstavlja samostalno u Zagrebu pejsažima Zagrebačke okolice. Za Mihovilov slikarski rad najveće je značenje imao Salon Ulrich, u njemu je izlagao slike dugi niz godina. Među najboljim kupcima pronalazimo M. Rojca, grofa Kulmera, nadbiskupa Bauera, dr. Kuhara, dr. M. Schwartza, prof. Crnčića, dr. Jagića, dr. Lipovšeka, dr. Dropca, i mnoge druge. Krušlin nikada nije dobio stipendije, novaca je imao malo i teško se školovao i živio. Usprkos teškom životu Krušlin je završio studij 1911., s osobitim uspjehom. Godine 1912. grad Pariz postaje centar europske umjetnosti, a Krušlin tamo posjećuje mnoge akademije, galerije i muzeje i druži se s mnogim umjetnicima. U Parizu ostaje samo 3 mjeseca jer nije imao dosta novaca. Oslikava unutrašnjost grko-katoličke crkve sv. Petra i Pavla na Žumberku. Godine 1914. Krušlin se ženi sa ženm Marijom. U svibnju 1916. godine izlaže 13 radova u Osijeku. U Zagrebu boravi vrlo rijetko, samo kada ima izložbe. Izložbe su mu odlično posjećene, a kritika naklonjena. U jesen 1926. godine izlaže akvarele, a zagrebačka publika pokazuje veliko zanimanje za njegove slike. Nakon te izložbe upućuje se na višemjesečno putovanje na Mediteran. Vraća se 1935. godine. Povodom izložbe 1936. godine smatra se najboljim akvarelistom svoje generacije. Punih 14 godina se samostalno izlagao, a u proljeće 1953. organizira posljednju izložbu u salonu Urlich. 5. lipnja 1962. umro je Mihovil Krušlin, te je pokopan na mjesnom groblju u Laduču.
