Mihovil Krušlin
Izvor: Wiki-dveri
Mihovil Krušlin Ključ (Hrvatsko Zagorje) 04. rujna 1882. - Laduč (Zaprešić) 05.lipnja.1962. - hrvatski slikar
Djetinjstvo i školovanje
Mihovil Krušlin rodio se 4.rujna 1882.g u Ključu (Hrvatsko Zagorje). Otac mu se zvao Ivan Krušlin, a majka Kate Krušlin (rođ. Gajski). Imao je petero braće. Kao mlad bio je siromašan, a cijelu obitelj je prehranjivao njegov otac, koji je bio tesar. Pohađao je Obću pućku školu u Šenkovcu. Već kao mlad bio je nadaren za crtanje i pisanje pjesama, što je i uočio njegov učitelj. Daljnje školovanje nije mogao nastaviti radi materijalnog stanja u kojem se našla obitelj, te je ostao u Ključu kako bi pomogao ocu raditi na polju. U Zagreb je otišao tek 1897.g na stolarski zanat.Radio je na Opatovini, kod majstora Franje Bašića, gdje su se izrađivali crkveni namještaji, i slike s vjerskim prizorima. Nakon tri i pol godine naukovanja, Krušlin je osposobljen za stolarskog pomoćnika. Tijekom tih godina naukovanja upoznao je slikare Antoninija i Milanesija, koji su poslom često svraćali u Bašićevu radionicu ( u to doba bili su vrlo popularni kao slikari dekorateri). Krušlin u slobodno vrijeme kopira njihove radove te ubrzo savladava vještinu drvorezbarstva i pozlate, te i sam počinje izrađivati oltare i oslikavati ih. Pohađao je večernji građevni tečaj na Kaptolu. Oko 1900.godine susreo je bivšeg učitelja iz Šenkovca, te ga on vodi prijatelju slikaru Josi Bužanu koji ga je besplatno podučavao slikanju.
Početkom stoljeća Krušlin nije zaposlen, te se sam uzdržava, i primoran je baviti se raznim poslovima. Njegova prva plačena slika bila je "Djevojka kraj zdenca" na kojemu je njegova sestra bila model. Za pet kruna sliku je kupio trgovac slikama Wagmeister i izložio ju u izlogu svoje radnje. U Brdovcu za župni dvor radi tri portreta župnikove obitelji i za glavni oltar brdovečke crkve sliku sv. Vida. Od članova trgovačke obitelji Leinter iz Zaprešića dobio je devedeset kruna od portretiranja. S prijateljem Velebitom Rendićem odlazi na putovanje u Dalmaciju, a po povratku u Zagreb u Botheovom salonu izlaže pet slika s motivima mora.
Pod kraj 19. st. Zagreb je postao glavno središte umjetničkog i likovnog života Hrvatske. Tome je puno pridonio i Izidor Kršnjavi, slikar i povjesničar umjetnosti, koji je osnovao Društvo umjetnosti 1879. godine te mladim likovnim talentima omogućio školovanje na inozemnim akademijama. Mihovil Krušlin počinje besplatno pohađati tečaj kod prof. Crnčića i Cikoša 1903. godine, no tečaj ne pohađa redovito jer su đaci sami morali plaćati modele 5- 10 novčića.
Unio je Pariški stil u Zagreb, te je time potaknuo mlade umjetnike da razmišljaju drugačije. Stvoreni su temelji stilskog izraza grupe umjetnika. Crnčić i Cikoš organiziraju prve likovne nastave u Hrvatskoj, te se Krušlin 1903. upisuje na njihov tečaj, no tečaj ne pohađa redovito radi materijalnog stanja. Pojavljuje se na "Izložbi društva umjetnosti". Dalje pohađa Privremenu višu školu za umjetnost i umjetnički obrt. Ta škola je imala slikarsko i kiparsko usmjerenje. Krušlin je uspješno položio ispit i prijavio se na prvi tečaj. Na prvoj školskoj izložbi Krušlin je imao tri ilustracije. I dalje je zapažan sa svojim djelima. Početkom 1910. još jedna njegova slika je izložena u Umjetničkom paviljonu, te je izazvala veliko zanimanje. Dana 5. lipnja 1962. godine, umro je Mihovil Krušlin. Na mjesnom groblju u Laduču je pokopan, a nekrologom ga je ispratio Matko Peić.
