Ban Josip Jelačić
Izvor: Wiki-dveri
Josip Jelačić (Petrovaradin 16.listopada 1801. - Zagreb 20. svibnja 1859.), general i hrvatski ban
Sadržaj |
Djetinjstvo i školovanje
Josip Jelačić rođen je 16. listopada 1801. godine u Petovardinu, od oca Franje i majke Ane r. Portner. Sa 8 godina stupio je u Theresianum - akademiju u Beču gdje su se školovali sinovi plemića i velikaša za upravna i vojna znanja. U toj je školi ostao 10 godina. Za vrijeme svoga školovanja osobito se zanimao, osim za vojničke vještine, za zemljopis, povijest, govorništvo i jezike.
Završivši akademiju s velikom pohvalom, Jelačić je s nenavršenih 18 godina, 11. ožujka 1819. postao poručnik u Trećoj konjaničkoj pukovniji u Galiciji, u kojoj je zapovijedao ujak njegove majke - barun Vinko Knežević. Isticao se okretnošću i odlučnošću, također je bio dobar mačevalac, izvrstan strijelaci izvanredan jahač. Za vrijeme trogodišnje upale grla spjevao je svoje najbolje pjesme.
Vojnička služba
Banska čast
Ban Josip Jelačić Bužimski bio je u službi bana od 23. ožujka 1848. do 20. svibnja 1859. Kralj Ferdinand I. Habsburgovac imenuje Josipa Jelačića u Beču hrvatskim banom i tajnim kraljevskim savjetnikom i unaprjeđuje ga u zapovjednika glinjske i petrinjske pukovnije. 8. travnja 1848. u Beču polaže bansku prisegu i svečano je ustoličen 5. lipnja 1848. u Zagrebu. Jelačić nosi kralju Ferdinandu "Zahtijevanje naroda u 30 točaka" i on obećava potvrđenje tih Zahtjeva. 25. travnja 1848. ban Jelačić ukida kmetstvo, ali ga ustvari samo potvrđuje jer je Josip II. kmetstvo već ukinuo. Zbog toga ban Jelačić je postao omiljen na selu.
Društveno djelovanje
Ban Josip Jelačić je uspio osloboditi Hrvatsku od ugarskog vrhovništva te je ukinuo feudalni poredak tj. kmetstvo 25. travnja 1848. Ti postupci omogućili su mu saziv prvog hrvatskog zastupničkog sabora 5. lipnja 1848. Mađarskim ustankom u Beču i padom ministra Metternicha i njegovog načina vladanja kralj Ferdinand I. (V.) Habsburgovac je 23. ožujka 1848. imenovao baruna Josipa Jelačića banom, također ga je proglasio generalom i zapovjednikom obiju banskih pukovnija. 24./25. ožujka 1848. krenuo je iz Gline u Zagreb kako bi sudjelovao u Narodnoj skupštini no putem mu je poštar uručio telegram o imenovanju hrvatskim banom pa se tada ban Josip jelačić umjesto u Zagreb zaputio u Beč kako bi položio određenu zakletvu.
Obitelj
Posthumne počasti
Ban Josip Jelačić umro je u noći između 19. i 20. svibnja 1859. godine.Pokopan je na svom imanju u Novim dvorima kraj Zaprešića gdje je i sa njim pokopana njegova obitelj.U njegovu čast 16. prosinca 1866. godine na glavnom trgu u Zagrebu koji danas nosi njegovo ime podiže se brončani spomenik koji je izradio A.D. Frenkorn. Spomenik koji je bio okrenut prema Sjeveru stajao je tamo 80 godina sve do njegovog rušenja u noći izemeđu 25. i 26. srpnja 1947.god.Nakon rušenja spomenik se je 43 godine čuvao u zagrebačkoj Gliptoteci i ponovno se postavlja 16. listopada 1990.god. na njegov rođendan.Ban Josip Jelačić svojom je vladavinom nadahnuo mnoge pjesnike i pisce,jedan od njih bio je Ferdo Livadić koji je 1861.god. uglazbio neke od Jelačićevih pjesama i izdao knjigu "Piesme Jelačića bana" koje su danas vrlo vrijedne.jelačićeva se ostavština čuva u Arhivu HAZU-a.Velik broj grafičara izradio je portrete Bana Josipa Jeačića.Većina tih portreta izrađena je gledana s profila u stojećem položaju i vojnom odijelu a .većina njegovih likovnih prikaza čuva se u Hrvatskom povjesnom muzeju.Njegovi su portreti nastajali u razdoblju od 1848.-1850. godine u Beču.U drugoj polovici 19. stoljeća lik se izrađuje na medaljama i predmetima ujetničkog obrta.Većina medalja izrađena je gledaba s lijevog profila dok je poznat manji broj onih gledanih s desnog profila. Najstarije od svih su spomen-medalje bečkog medaljera
