Cret Dubravica
Izvor: Wiki-dveri
Sadržaj |
Cret
Cret je posebna vrsta vlažnih staništa bez stabala i dobro opskrbljena vodom u kojoj biljke svojim ugibanjem stvaraju treset.Biljna vrsta koja stvara treset je tzv.Sphagnum ili mah tresetar.Uzrok stvaranja treseta je smanjena količina kisika i kiselost tla,pa se kao rezultat pojavljuje nerazgrađeni biljni materijal tj.treset.
Razlikujemo tri vrste cretova:visoki,prijelazni i niski. Visoki cretovi se opskrbljuju vodom isključivo iz oborina,prijelazni cretovi se opskrbljuju vodom iz oborinskih voda kao i podzemnih voda dok se nisku cretovi opskrbljuju iz podzemnih voda.
Cretove možemo još podijeliti u bazofilne tzv.ravne cretove i acedofilne cretove gdje spadaju prijelazni i visoki cretovi. Bazofilni cretovi su pod utjecajem bazičnih podzemnih voda i stoga je tlo u njima pretežno lužnato,te ne sadrži tresetar. Acidofilni cretovi su za razliku bazofilnih kiseli te na njima dominira mah tresetar.
Cret Dubravica
U našoj zemlji najpoznatiji cret je Dubravica (botanički posebni rezervat)u Hrvatskom zagorju,koji je stavljen pod zaštitu 1966.godine.Spominje se tridesetih godina prošlih stoljeća,fitocenološka i ekološka istraživanja objavio je 1939.botaničar Ivo Horvat.U to vrijeme postojala su tri creta(površine 650 m2,286 m2,1630 m2). Cret u Dubravici primjer je acidofilnog creta tj.spada u skupinu prijelaznih cretova što znači da vodu dobiva putem oborina kao i putem podzemnih voda koje su siromašne bazama pa stoga u njemu postoji slaba geološka veza sa podlogom.
Biljke
Zbog navedenih specifičnosti tla,cretovi su dom različitim vrstama biljaka od kojih kao najzanačajnijeg predstavnika navodimo okruglolisnu rosiku-biljku mesožderku Drosera rotundifolia.Osim toga cret u Dubravici bilježi i četiri vrste ugroženih gljiva Galerina paludosa-močvarna patuljica,Galerina tibiicystis-cretna patuljica,Hygrocybe coccineocrenata-cretna vlažnica i Myriosclerotinia dennisii-suhoperkina močvarnica.
Drosera rotundifolia-Okruglolisna rosika
Okruglolisna rosika je najpoznatiji predstavnik creta u Dubravici.Ime rosika potiče od sitnih prozirnih kapljica što ih biljaka izlučuje na listovima,a podsjećaju na rosu.Biljka je visoka enkoliko centimetara i ima jednosavne listove poput prizemnih rozeta.Peteljka lista je izdužena dok je polojka okrugla i odrasla žlijezdastim pipcima (tentakulima).Rosika ima pravilne bijele cjetove,dvospolne građe,sastavljena od čaške s pet lapova,vjenčića s pet latica,5 prašnika i tučaka s tri do 5 vratova.Njezin plod je tobolac s više sjemenki pomoću kojih se razmnožava.
S obzirom da iz tla biljka ne može dobiti sve potrebne hranjive tvari,ostatak nadoknađuje hvatanjem sitnih kukaca.
