http://www.wiki-dveri.info/wiki/Posebno:Doprinosi/O%C5%A0_Pavao_Belas Izvor: Wiki-dveri hr MediaWiki 1.15.0 Sun, 19 Apr 2026 15:34:06 GMT http://www.wiki-dveri.info/wiki/%C5%BDivotni_obi%C4%8Daji <p>OŠ Pavao Belas:&#32;/* Sprovod */</p> <hr /> <div>== Porod ==<br /> <br /> <br /> U prošlim vremenima rađanje djece bila je glavna svrha obiteljskog života. Postojala su vjerovanja da se trudnica morala čuvati od uroka i mraka, trudnici se ne smije uskratiti neko jelo ako ga poželi, jer bi djetetu ostao znak na koži, a onaj tko je trudnici uskratio jelo, dobio bi čir na oku, a vjerovalo se da ružno i neugodno što vidi ili njuhom osjeti može uzrokovati loše osobine djeteta. Noseća žena ne smije jesti ribu da dijete ne bi imalo velike oči i puževe da ne bi bilo slinavo. Također se ne smije u nekoga zagledati jer će dijete sličiti toj osobi, što je naročito opasno ako dotična osoba ima neku tjelesnu manu. U prošlosti su žene rađale kod kuće, a u sadašnjosti u rodilištima. Žene su rađale uz pomoć vješte seljanke, ali i same. Za vrijeme rađanja i poslije većinom su bile izdvojene od ukućana u posebnoj prostoriji ili u zajedničkoj, zaklonjene razastrtom tkaninom. Kroz povijest su ženama tijekom poroda pomagale i pružale podršku druge žene. No u mnogim zemljama, kako žene danas češće rađaju u bolnicama nego kod kuće, kontinuirana podrška tijekom poroda je postala iznimka, a ne pravilo. Ako se dijete rodilo u posteljici, vjerovalo se da će biti sretno i pametno ili da će steći nadnaravne moći. Uz novorođenče su se stavljali različiti predmeti s namjerom da ga štite.<br /> <br /> == Krštenje ==<br /> <br /> <br /> == Pričest ==<br /> <br /> Potvrda je jedan od sedam sakramenata katoličke Crkve. Djeca prvu pričest dobivaju u osnovnoj školi, oko trećeg razreda. Tada djeca po prvi puta primaju hostiju kao znak dubljeg zbližavanja sa Isusom Kristom. Prva pričest kao i krštenje je poseban dan ne samo za dijete, nego i cijelu obitelj. Dijete polazi na vjeronauk kako bi bilo spremno za sakrament prve pričest. Ona usavršuje krsnu milost, sakrament koji daje Duha Svetoga da nas dublje ukorijeni u božansko posinštvo, da nas čvršće pritjelovi Kristu, da ukrijepi našu vezu s Crkvom te nas tješnje pridruži njezinom poslanju i pomogne da kršćansku vjeru svjedočimo riječju i djelima. Ona je sakrament kršćanske zrelosti. Ovaj sakrament utiskuje neizbrisiv pečat i zato se prima samo jednom. Potvrda je sakramenat Duha Svetoga.<br /> <br /> == Krizma ==<br /> <br /> Jedini značajan datum u djevojaštvu/momkovanju jest dan firme (krizma) koja se obavlja na Trojake (Duhove), kad se među nešto starijim osobama stekne još jedna kuma ili kum. Ova prilika se poprati obiteljskom svečanošću i darom firmanske kume odnosno kume.<br /> <br /> <br /> == Svadba ==<br /> <br /> Prošnja<br /> <br /> Vrijeme jeseni i zime pa sve do korizme bilo je vrijeme ženidbe.<br /> Ako se nekom sviđala neka djevojka, poslao joj je glas da dolazi u snuboke.<br /> U snuboke se išlo navečer. S budućim mladencem su išli roditelji, kum, stric, ujak i brat.<br /> Domaćini bi obično ponudili vinom, a u boljim kućama i večerom.<br /> Otac mladoženje je imao čast zaprositi ruku mladenke za svog sina.<br /> Tom prilikom se odmah dogovarao miraz i datum vjenčanja.<br /> Nakon snuboka mladenac je slobodno dolazio u kuću buduće mladenke i viđao se s njom.<br /> Za dečka je bila sramota ako bi ga cura odbila te bi mu se rugali.<br /> Djevojke koje se od korizme nisu udale, a imale su dečka za ženit,bi za fašnik dobile fašjaka- lutku u obliku dečka<br /> što je također bilo ismijavanje i podrugivanje.<br /> <br /> Dečki i cure su se najviše upoznavali u jesen kada se lupila kuruza.<br /> Također su se upoznavali kada su djevojke išle po kućama i čihale perje.<br /> Dečki su pratili izlaske djevojaka da bi se lakše sastali i došli u vezu.<br /> Kad je došlo do ženidbe roditelji s dečkove strane su išli k djevojčinim roditeljima u snoboke.<br /> U snobokama su prosili djevojku, ugovorili datum vjenčanja i što će djevojka dobiti za miraz osobito ako je siromašnija od dečka.<br /> U snoboke se išlo tjedan dana prije nego su mladi otišli na zapis, a za tri tjedna bila je svadba.<br /> U petak prije svadbe vozio se namještaj od djevojke kod dečka što su ljudi zvali škrinja.<br /> Djevojke su većinom dobivali komadić zemlje jer joj roditelji nisu imali novca.<br /> Kad se vozila škrinja za kola je bila privezana krava ili junica, a od namještaja na kolima su bila dva ormara, stolić i dva okrugla stolčića.<br /> Svadbe su se održavale nedjeljom.<br /> Ujutro su se svatovi okupljali kod mladenca i to prvodeći, glazba, svatski deveri ili kum i mladenac.<br /> Ako je mladenka bila u selu, išlo se pješice, a ako je bila izvan išlo se kolima.<br /> Kad su došli u kuću mladenke tu su se svatovi popunjavali s mladenkom, kumom, kasnije se počinje popunjavati s krancerima ili dvojicom kumova.<br /> Nakon ceremonije u mladenkinoj kući i male zakuske išli su na vjenčanje samo u crkvu.<br /> U mladenkinoj kući se slavilo do navečer,a kasnije u mladencovoj do jutra.<br /> Ujutro se zora kurila, glazba svirala, a svatovi su oko vatre plesali i svirali.<br /> Danas više nema takvih svadbi, većinom se sve održavaju u ugostiteljskim objektima, većinom od večeri do jutra.<br /> <br /> == Sprovod ==<br /> <br /> I u ovim krajevima vjerovalo se da se smrt može predskazati po ponašanju nekih životinja – zavijanje psa, huk sove ili kad kokoš ''zapopeva''. I snovi također predskazuju smrt - ako se sanja sprovod, papa ili ispadanje zuba. Tijekom godine o smrti se gatalo u određene dane, npr. na Svijećnicu i Ivanje. Kad se smrt desi prva je briga obitelji bila da priredi sve potrebno: operu mrtvaca i obuku ga žene iz susjedstva ili rodbine. Ljudi su najčešće umrle čuvali u kući do pokopa, jedino ako je pokojnik umro u bolnici otrpremljen je u mrtvačnicu. Pored mrtvaca koji leži na odru postavi se upaljena svijeća, raspelo, blagoslovljena voda s kiticom za škropljenje i cvijeće. Mrtvacu se polože ruke uz tijelo, ako nije za života kumovao ili se prekriže na prsima, ako je nekome kumovao. U ruke se stavi krunica, molitvenik ili neki manji predmet kojim se osobito služio za života. U lijes se također stavlja blagoslovljene svijeće i svete sličice. Mrtvac obično ostaje dva dana u kući, a za to vrijeme dolaze ga vidjeti rodbina, prijatelji i suseljani. Događa se da tom prilikom žene i bliža rodbina koju je osobito teško pogodila smrt jočeju i narekuju - izražavaju žalost. Ukućani sve prisutne ponude jelom i pićem.<br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> KUTARČIĆ, Pavao. 2000. ''Ključ: selo, žitelji i običaji ''. Ključ Brdovečki: vlast.nakl.<br /> <br /> ''Općina Dubravica - monografija''. 2006. Dubravica: Općina Dubravica.</div> Wed, 28 May 2014 11:01:47 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:%C5%BDivotni_obi%C4%8Daji http://www.wiki-dveri.info/wiki/%C5%BDivotni_obi%C4%8Daji <p>OŠ Pavao Belas:&#32;/* Sprovod */</p> <hr /> <div>== Porod ==<br /> <br /> <br /> U prošlim vremenima rađanje djece bila je glavna svrha obiteljskog života. Postojala su vjerovanja da se trudnica morala čuvati od uroka i mraka, trudnici se ne smije uskratiti neko jelo ako ga poželi, jer bi djetetu ostao znak na koži, a onaj tko je trudnici uskratio jelo, dobio bi čir na oku, a vjerovalo se da ružno i neugodno što vidi ili njuhom osjeti može uzrokovati loše osobine djeteta. Noseća žena ne smije jesti ribu da dijete ne bi imalo velike oči i puževe da ne bi bilo slinavo. Također se ne smije u nekoga zagledati jer će dijete sličiti toj osobi, što je naročito opasno ako dotična osoba ima neku tjelesnu manu. U prošlosti su žene rađale kod kuće, a u sadašnjosti u rodilištima. Žene su rađale uz pomoć vješte seljanke, ali i same. Za vrijeme rađanja i poslije većinom su bile izdvojene od ukućana u posebnoj prostoriji ili u zajedničkoj, zaklonjene razastrtom tkaninom. Kroz povijest su ženama tijekom poroda pomagale i pružale podršku druge žene. No u mnogim zemljama, kako žene danas češće rađaju u bolnicama nego kod kuće, kontinuirana podrška tijekom poroda je postala iznimka, a ne pravilo. Ako se dijete rodilo u posteljici, vjerovalo se da će biti sretno i pametno ili da će steći nadnaravne moći. Uz novorođenče su se stavljali različiti predmeti s namjerom da ga štite.<br /> <br /> == Krštenje ==<br /> <br /> <br /> == Pričest ==<br /> <br /> Potvrda je jedan od sedam sakramenata katoličke Crkve. Djeca prvu pričest dobivaju u osnovnoj školi, oko trećeg razreda. Tada djeca po prvi puta primaju hostiju kao znak dubljeg zbližavanja sa Isusom Kristom. Prva pričest kao i krštenje je poseban dan ne samo za dijete, nego i cijelu obitelj. Dijete polazi na vjeronauk kako bi bilo spremno za sakrament prve pričest. Ona usavršuje krsnu milost, sakrament koji daje Duha Svetoga da nas dublje ukorijeni u božansko posinštvo, da nas čvršće pritjelovi Kristu, da ukrijepi našu vezu s Crkvom te nas tješnje pridruži njezinom poslanju i pomogne da kršćansku vjeru svjedočimo riječju i djelima. Ona je sakrament kršćanske zrelosti. Ovaj sakrament utiskuje neizbrisiv pečat i zato se prima samo jednom. Potvrda je sakramenat Duha Svetoga.<br /> <br /> == Krizma ==<br /> <br /> Jedini značajan datum u djevojaštvu/momkovanju jest dan firme (krizma) koja se obavlja na Trojake (Duhove), kad se među nešto starijim osobama stekne još jedna kuma ili kum. Ova prilika se poprati obiteljskom svečanošću i darom firmanske kume odnosno kume.<br /> <br /> <br /> == Svadba ==<br /> <br /> Prošnja<br /> <br /> Vrijeme jeseni i zime pa sve do korizme bilo je vrijeme ženidbe.<br /> Ako se nekom sviđala neka djevojka, poslao joj je glas da dolazi u snuboke.<br /> U snuboke se išlo navečer. S budućim mladencem su išli roditelji, kum, stric, ujak i brat.<br /> Domaćini bi obično ponudili vinom, a u boljim kućama i večerom.<br /> Otac mladoženje je imao čast zaprositi ruku mladenke za svog sina.<br /> Tom prilikom se odmah dogovarao miraz i datum vjenčanja.<br /> Nakon snuboka mladenac je slobodno dolazio u kuću buduće mladenke i viđao se s njom.<br /> Za dečka je bila sramota ako bi ga cura odbila te bi mu se rugali.<br /> Djevojke koje se od korizme nisu udale, a imale su dečka za ženit,bi za fašnik dobile fašjaka- lutku u obliku dečka<br /> što je također bilo ismijavanje i podrugivanje.<br /> <br /> Dečki i cure su se najviše upoznavali u jesen kada se lupila kuruza.<br /> Također su se upoznavali kada su djevojke išle po kućama i čihale perje.<br /> Dečki su pratili izlaske djevojaka da bi se lakše sastali i došli u vezu.<br /> Kad je došlo do ženidbe roditelji s dečkove strane su išli k djevojčinim roditeljima u snoboke.<br /> U snobokama su prosili djevojku, ugovorili datum vjenčanja i što će djevojka dobiti za miraz osobito ako je siromašnija od dečka.<br /> U snoboke se išlo tjedan dana prije nego su mladi otišli na zapis, a za tri tjedna bila je svadba.<br /> U petak prije svadbe vozio se namještaj od djevojke kod dečka što su ljudi zvali škrinja.<br /> Djevojke su većinom dobivali komadić zemlje jer joj roditelji nisu imali novca.<br /> Kad se vozila škrinja za kola je bila privezana krava ili junica, a od namještaja na kolima su bila dva ormara, stolić i dva okrugla stolčića.<br /> Svadbe su se održavale nedjeljom.<br /> Ujutro su se svatovi okupljali kod mladenca i to prvodeći, glazba, svatski deveri ili kum i mladenac.<br /> Ako je mladenka bila u selu, išlo se pješice, a ako je bila izvan išlo se kolima.<br /> Kad su došli u kuću mladenke tu su se svatovi popunjavali s mladenkom, kumom, kasnije se počinje popunjavati s krancerima ili dvojicom kumova.<br /> Nakon ceremonije u mladenkinoj kući i male zakuske išli su na vjenčanje samo u crkvu.<br /> U mladenkinoj kući se slavilo do navečer,a kasnije u mladencovoj do jutra.<br /> Ujutro se zora kurila, glazba svirala, a svatovi su oko vatre plesali i svirali.<br /> Danas više nema takvih svadbi, većinom se sve održavaju u ugostiteljskim objektima, većinom od večeri do jutra.<br /> <br /> == Sprovod ==<br /> <br /> I u ovim krajevima vjerovalo se da se smrt može predskazati po ponašanju nekih životinja – zavijanje psa, huk sove ili kad kokoš ''zapopeva''. I snovi također predskazuju smrt - ako se sanja sprovod papa ili ispadanje zuba. Tijekom godine o smrti se gatalo u određene dane, npr. na Svijećnicu i Ivanje. Kad se smrt desi prva je briga obitelji bila da priredi sve potrebno: operu mrtvaca i obuku ga žene iz susjedstva ili rodbine. Ljudi su najčešće umrle čuvali u kući do pokopa, jedino ako je pokojnik umro u bolnici otrpremljen je u mrtvačnicu. Pored mrtvaca koji leži na odru postavi se upaljena svijeća, raspelo, blagoslovljena voda s kiticom za škropljenje i cvijeće. Mrtvacu se polože ruke uz tijelo, ako nije za života kumovao ili se prekriže na prsima, ako je nekome kumovao. U ruke se stavi krunica, molitvenik ili neki manji predmet kojim se osobito služio za života. U lijes se također stavlja blagoslovljene svijeće i svete sličice. Mrtvac obično ostaje dva dana u kući, a za to vrijeme dolaze ga vidjeti rodbina, prijatelji i suseljani. Događa se da tom prilikom žene i bliža rodbina koju je osobito teško pogodila smrt jočeju i narekuju - izražavaju žalost. Ukućani sve prisutne ponude jelom i pićem.<br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> KUTARČIĆ, Pavao. 2000. ''Ključ: selo, žitelji i običaji ''. Ključ Brdovečki: vlast.nakl.<br /> <br /> ''Općina Dubravica - monografija''. 2006. Dubravica: Općina Dubravica.</div> Wed, 28 May 2014 11:00:28 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:%C5%BDivotni_obi%C4%8Daji http://www.wiki-dveri.info/wiki/%C5%BDivotni_obi%C4%8Daji <p>OŠ Pavao Belas:&#32;/* Sprovod */</p> <hr /> <div>== Porod ==<br /> <br /> <br /> U prošlim vremenima rađanje djece bila je glavna svrha obiteljskog života. Postojala su vjerovanja da se trudnica morala čuvati od uroka i mraka, trudnici se ne smije uskratiti neko jelo ako ga poželi, jer bi djetetu ostao znak na koži, a onaj tko je trudnici uskratio jelo, dobio bi čir na oku, a vjerovalo se da ružno i neugodno što vidi ili njuhom osjeti može uzrokovati loše osobine djeteta. Noseća žena ne smije jesti ribu da dijete ne bi imalo velike oči i puževe da ne bi bilo slinavo. Također se ne smije u nekoga zagledati jer će dijete sličiti toj osobi, što je naročito opasno ako dotična osoba ima neku tjelesnu manu. U prošlosti su žene rađale kod kuće, a u sadašnjosti u rodilištima. Žene su rađale uz pomoć vješte seljanke, ali i same. Za vrijeme rađanja i poslije većinom su bile izdvojene od ukućana u posebnoj prostoriji ili u zajedničkoj, zaklonjene razastrtom tkaninom. Kroz povijest su ženama tijekom poroda pomagale i pružale podršku druge žene. No u mnogim zemljama, kako žene danas češće rađaju u bolnicama nego kod kuće, kontinuirana podrška tijekom poroda je postala iznimka, a ne pravilo. Ako se dijete rodilo u posteljici, vjerovalo se da će biti sretno i pametno ili da će steći nadnaravne moći. Uz novorođenče su se stavljali različiti predmeti s namjerom da ga štite.<br /> <br /> == Krštenje ==<br /> <br /> <br /> == Pričest ==<br /> <br /> Potvrda je jedan od sedam sakramenata katoličke Crkve. Djeca prvu pričest dobivaju u osnovnoj školi, oko trećeg razreda. Tada djeca po prvi puta primaju hostiju kao znak dubljeg zbližavanja sa Isusom Kristom. Prva pričest kao i krštenje je poseban dan ne samo za dijete, nego i cijelu obitelj. Dijete polazi na vjeronauk kako bi bilo spremno za sakrament prve pričest. Ona usavršuje krsnu milost, sakrament koji daje Duha Svetoga da nas dublje ukorijeni u božansko posinštvo, da nas čvršće pritjelovi Kristu, da ukrijepi našu vezu s Crkvom te nas tješnje pridruži njezinom poslanju i pomogne da kršćansku vjeru svjedočimo riječju i djelima. Ona je sakrament kršćanske zrelosti. Ovaj sakrament utiskuje neizbrisiv pečat i zato se prima samo jednom. Potvrda je sakramenat Duha Svetoga.<br /> <br /> == Krizma ==<br /> <br /> Jedini značajan datum u djevojaštvu/momkovanju jest dan firme (krizma) koja se obavlja na Trojake (Duhove), kad se među nešto starijim osobama stekne još jedna kuma ili kum. Ova prilika se poprati obiteljskom svečanošću i darom firmanske kume odnosno kume.<br /> <br /> <br /> == Svadba ==<br /> <br /> Prošnja<br /> <br /> Vrijeme jeseni i zime pa sve do korizme bilo je vrijeme ženidbe.<br /> Ako se nekom sviđala neka djevojka, poslao joj je glas da dolazi u snuboke.<br /> U snuboke se išlo navečer. S budućim mladencem su išli roditelji, kum, stric, ujak i brat.<br /> Domaćini bi obično ponudili vinom, a u boljim kućama i večerom.<br /> Otac mladoženje je imao čast zaprositi ruku mladenke za svog sina.<br /> Tom prilikom se odmah dogovarao miraz i datum vjenčanja.<br /> Nakon snuboka mladenac je slobodno dolazio u kuću buduće mladenke i viđao se s njom.<br /> Za dečka je bila sramota ako bi ga cura odbila te bi mu se rugali.<br /> Djevojke koje se od korizme nisu udale, a imale su dečka za ženit,bi za fašnik dobile fašjaka- lutku u obliku dečka<br /> što je također bilo ismijavanje i podrugivanje.<br /> <br /> Dečki i cure su se najviše upoznavali u jesen kada se lupila kuruza.<br /> Također su se upoznavali kada su djevojke išle po kućama i čihale perje.<br /> Dečki su pratili izlaske djevojaka da bi se lakše sastali i došli u vezu.<br /> Kad je došlo do ženidbe roditelji s dečkove strane su išli k djevojčinim roditeljima u snoboke.<br /> U snobokama su prosili djevojku, ugovorili datum vjenčanja i što će djevojka dobiti za miraz osobito ako je siromašnija od dečka.<br /> U snoboke se išlo tjedan dana prije nego su mladi otišli na zapis, a za tri tjedna bila je svadba.<br /> U petak prije svadbe vozio se namještaj od djevojke kod dečka što su ljudi zvali škrinja.<br /> Djevojke su većinom dobivali komadić zemlje jer joj roditelji nisu imali novca.<br /> Kad se vozila škrinja za kola je bila privezana krava ili junica, a od namještaja na kolima su bila dva ormara, stolić i dva okrugla stolčića.<br /> Svadbe su se održavale nedjeljom.<br /> Ujutro su se svatovi okupljali kod mladenca i to prvodeći, glazba, svatski deveri ili kum i mladenac.<br /> Ako je mladenka bila u selu, išlo se pješice, a ako je bila izvan išlo se kolima.<br /> Kad su došli u kuću mladenke tu su se svatovi popunjavali s mladenkom, kumom, kasnije se počinje popunjavati s krancerima ili dvojicom kumova.<br /> Nakon ceremonije u mladenkinoj kući i male zakuske išli su na vjenčanje samo u crkvu.<br /> U mladenkinoj kući se slavilo do navečer,a kasnije u mladencovoj do jutra.<br /> Ujutro se zora kurila, glazba svirala, a svatovi su oko vatre plesali i svirali.<br /> Danas više nema takvih svadbi, većinom se sve održavaju u ugostiteljskim objektima, većinom od večeri do jutra.<br /> <br /> == Sprovod ==<br /> <br /> I u ovim krajevima vjerovalo se da se smrt može predskazati po ponašanju nekih životinja – zavijanje psa, huk sove ili kad kokoš zapopeva. I snovi također predskazuju smrt - ako se sanja sprovod papa ili ispadanje zuba. Tijekom godine o smrti se gatalo u određene dane, npr. na Svijećnicu i Ivanje. Kad se smrt desi prva je briga obitelji bila da priredi sve potrebno: operu mrtvaca i obuku ga žene iz susjedstva ili rodbine. Ljudi su najčešće umrle čuvali u kući do pokopa, jedino ako je pokojnik umro u bolnici otrpremljen je u mrtvačnicu. Pored mrtvaca koji leži na odru postavi se upaljena svijeća, raspelo, blagoslovljena voda s kiticom za škropljenje i cvijeće. Mrtvacu se polože ruke uz tijelo, ako nije za života kumovao ili se prekriže na prsima, ako je nekome kumovao. U ruke se stavi krunica, molitvenik ili neki manji predmet kojim se osobito služio za života. U lijes se također stavlja blagoslovljene svijeće i svete sličice. Mrtvac obično ostaje dva dana u kući, a za to vrijeme dolaze ga vidjeti rodbina, prijatelji i suseljani. Događa se da tom prilikom žene i bliža rodbina koju je osobito teško pogodila smrt jočeju i narekuju - izražavaju žalost. Ukućani sve prisutne ponude jelom i pićem.<br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> KUTARČIĆ, Pavao. 2000. ''Ključ: selo, žitelji i običaji ''. Ključ Brdovečki: vlast.nakl.<br /> <br /> ''Općina Dubravica - monografija''. 2006. Dubravica: Općina Dubravica.</div> Wed, 28 May 2014 10:59:51 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:%C5%BDivotni_obi%C4%8Daji http://www.wiki-dveri.info/wiki/%C5%BDivotni_obi%C4%8Daji <p>OŠ Pavao Belas:&#32;</p> <hr /> <div>== Porod ==<br /> <br /> <br /> U prošlim vremenima rađanje djece bila je glavna svrha obiteljskog života. Postojala su vjerovanja da se trudnica morala čuvati od uroka i mraka, trudnici se ne smije uskratiti neko jelo ako ga poželi, jer bi djetetu ostao znak na koži, a onaj tko je trudnici uskratio jelo, dobio bi čir na oku, a vjerovalo se da ružno i neugodno što vidi ili njuhom osjeti može uzrokovati loše osobine djeteta. Noseća žena ne smije jesti ribu da dijete ne bi imalo velike oči i puževe da ne bi bilo slinavo. Također se ne smije u nekoga zagledati jer će dijete sličiti toj osobi, što je naročito opasno ako dotična osoba ima neku tjelesnu manu. U prošlosti su žene rađale kod kuće, a u sadašnjosti u rodilištima. Žene su rađale uz pomoć vješte seljanke, ali i same. Za vrijeme rađanja i poslije većinom su bile izdvojene od ukućana u posebnoj prostoriji ili u zajedničkoj, zaklonjene razastrtom tkaninom. Kroz povijest su ženama tijekom poroda pomagale i pružale podršku druge žene. No u mnogim zemljama, kako žene danas češće rađaju u bolnicama nego kod kuće, kontinuirana podrška tijekom poroda je postala iznimka, a ne pravilo. Ako se dijete rodilo u posteljici, vjerovalo se da će biti sretno i pametno ili da će steći nadnaravne moći. Uz novorođenče su se stavljali različiti predmeti s namjerom da ga štite.<br /> <br /> == Krštenje ==<br /> <br /> <br /> == Pričest ==<br /> <br /> Potvrda je jedan od sedam sakramenata katoličke Crkve. Djeca prvu pričest dobivaju u osnovnoj školi, oko trećeg razreda. Tada djeca po prvi puta primaju hostiju kao znak dubljeg zbližavanja sa Isusom Kristom. Prva pričest kao i krštenje je poseban dan ne samo za dijete, nego i cijelu obitelj. Dijete polazi na vjeronauk kako bi bilo spremno za sakrament prve pričest. Ona usavršuje krsnu milost, sakrament koji daje Duha Svetoga da nas dublje ukorijeni u božansko posinštvo, da nas čvršće pritjelovi Kristu, da ukrijepi našu vezu s Crkvom te nas tješnje pridruži njezinom poslanju i pomogne da kršćansku vjeru svjedočimo riječju i djelima. Ona je sakrament kršćanske zrelosti. Ovaj sakrament utiskuje neizbrisiv pečat i zato se prima samo jednom. Potvrda je sakramenat Duha Svetoga.<br /> <br /> == Krizma ==<br /> <br /> Jedini značajan datum u djevojaštvu/momkovanju jest dan firme (krizma) koja se obavlja na Trojake (Duhove), kad se među nešto starijim osobama stekne još jedna kuma ili kum. Ova prilika se poprati obiteljskom svečanošću i darom firmanske kume odnosno kume.<br /> <br /> <br /> == Svadba ==<br /> <br /> Prošnja<br /> <br /> Vrijeme jeseni i zime pa sve do korizme bilo je vrijeme ženidbe.<br /> Ako se nekom sviđala neka djevojka, poslao joj je glas da dolazi u snuboke.<br /> U snuboke se išlo navečer. S budućim mladencem su išli roditelji, kum, stric, ujak i brat.<br /> Domaćini bi obično ponudili vinom, a u boljim kućama i večerom.<br /> Otac mladoženje je imao čast zaprositi ruku mladenke za svog sina.<br /> Tom prilikom se odmah dogovarao miraz i datum vjenčanja.<br /> Nakon snuboka mladenac je slobodno dolazio u kuću buduće mladenke i viđao se s njom.<br /> Za dečka je bila sramota ako bi ga cura odbila te bi mu se rugali.<br /> Djevojke koje se od korizme nisu udale, a imale su dečka za ženit,bi za fašnik dobile fašjaka- lutku u obliku dečka<br /> što je također bilo ismijavanje i podrugivanje.<br /> <br /> Dečki i cure su se najviše upoznavali u jesen kada se lupila kuruza.<br /> Također su se upoznavali kada su djevojke išle po kućama i čihale perje.<br /> Dečki su pratili izlaske djevojaka da bi se lakše sastali i došli u vezu.<br /> Kad je došlo do ženidbe roditelji s dečkove strane su išli k djevojčinim roditeljima u snoboke.<br /> U snobokama su prosili djevojku, ugovorili datum vjenčanja i što će djevojka dobiti za miraz osobito ako je siromašnija od dečka.<br /> U snoboke se išlo tjedan dana prije nego su mladi otišli na zapis, a za tri tjedna bila je svadba.<br /> U petak prije svadbe vozio se namještaj od djevojke kod dečka što su ljudi zvali škrinja.<br /> Djevojke su većinom dobivali komadić zemlje jer joj roditelji nisu imali novca.<br /> Kad se vozila škrinja za kola je bila privezana krava ili junica, a od namještaja na kolima su bila dva ormara, stolić i dva okrugla stolčića.<br /> Svadbe su se održavale nedjeljom.<br /> Ujutro su se svatovi okupljali kod mladenca i to prvodeći, glazba, svatski deveri ili kum i mladenac.<br /> Ako je mladenka bila u selu, išlo se pješice, a ako je bila izvan išlo se kolima.<br /> Kad su došli u kuću mladenke tu su se svatovi popunjavali s mladenkom, kumom, kasnije se počinje popunjavati s krancerima ili dvojicom kumova.<br /> Nakon ceremonije u mladenkinoj kući i male zakuske išli su na vjenčanje samo u crkvu.<br /> U mladenkinoj kući se slavilo do navečer,a kasnije u mladencovoj do jutra.<br /> Ujutro se zora kurila, glazba svirala, a svatovi su oko vatre plesali i svirali.<br /> Danas više nema takvih svadbi, većinom se sve održavaju u ugostiteljskim objektima, većinom od večeri do jutra.<br /> <br /> == Sprovod ==<br /> <br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> KUTARČIĆ, Pavao. 2000. ''Ključ: selo, žitelji i običaji ''. Ključ Brdovečki: vlast.nakl.<br /> <br /> ''Općina Dubravica - monografija''. 2006. Dubravica: Općina Dubravica.</div> Wed, 28 May 2014 10:54:59 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:%C5%BDivotni_obi%C4%8Daji http://www.wiki-dveri.info/wiki/%C5%BDivotni_obi%C4%8Daji <p>OŠ Pavao Belas:&#32;/* Krštenje */</p> <hr /> <div>== Porod ==<br /> <br /> <br /> U prošlim vremenima rađanje djece bila je glavna svrha obiteljskog života. Postojala su vjerovanja da se trudnica morala čuvati od uroka i mraka, trudnici se ne smije uskratiti neko jelo ako ga poželi, jer bi djetetu ostao znak na koži, a onaj tko je trudnici uskratio jelo, dobio bi čir na oku, a vjerovalo se da ružno i neugodno što vidi ili njuhom osjeti može uzrokovati loše osobine djeteta. Noseća žena ne smije jesti ribu da dijete ne bi imalo velike oči i puževe da ne bi bilo slinavo. Također se ne smije u nekoga zagledati jer će dijete sličiti toj osobi, što je naročito opasno ako dotična osoba ima neku tjelesnu manu. U prošlosti su žene rađale kod kuće, a u sadašnjosti u rodilištima. Žene su rađale uz pomoć vješte seljanke, ali i same. Za vrijeme rađanja i poslije većinom su bile izdvojene od ukućana u posebnoj prostoriji ili u zajedničkoj, zaklonjene razastrtom tkaninom. Kroz povijest su ženama tijekom poroda pomagale i pružale podršku druge žene. No u mnogim zemljama, kako žene danas češće rađaju u bolnicama nego kod kuće, kontinuirana podrška tijekom poroda je postala iznimka, a ne pravilo. Ako se dijete rodilo u posteljici, vjerovalo se da će biti sretno i pametno ili da će steći nadnaravne moći. Uz novorođenče su se stavljali različiti predmeti s namjerom da ga štite.<br /> <br /> == Krštenje ==<br /> <br /> <br /> Ako je dijete rođeno običnim danom i kršteno sutradan, krstitke su se obično slavile drugu nedjelju. Ako je dijete bilo slabo krstilo se na sam dan rođenja, vjerovalo se da se umrlo nekršteno dijete pretvara u demonsko biće. Pogača koju donosi kuma na taj dan bila je ranije također skromnijeg sadržaja. Ime je dobilo po obaveznom velikom, okruglom hljebu. Uz taj hljeb nosila s gibanica, pečeni puran ili kokoš, te boca vina. Sve skupa, zamotano u stolnjaku nosilo se na glavi, tako da se izdaleka moglo prepoznati o čemu se radi. Dok u današnje vrijeme darove donose svi- rodbina, prijatelji i kumovi. Obavezan je bio rupčić i haljinica kakve su nosili jednako dječaci kao i djevojčice. Djetetu navodno donosi sreću ako mu stavljaju novac pod glavu. Poznati su i neki stariji postupci koji trebaju djetetu osigurati sretan život. Prije nego će ga kuma odnijeti na krštenje, na dijete se položi olovka, knjiga i novac; da bude sretno i pametno, dječaku neki alat; da bude dobar radnik, a djevojčici igle ili nešto slično.<br /> <br /> == Pričest ==<br /> <br /> Potvrda je jedan od sedam sakramenata katoličke Crkve. Djeca prvu pričest dobivaju u osnovnoj školi, oko trećeg razreda. Tada djeca po prvi puta primaju hostiju kao znak dubljeg zbližavanja sa Isusom Kristom. Prva pričest kao i krštenje je poseban dan ne samo za dijete, nego i cijelu obitelj. Dijete polazi na vjeronauk kako bi bilo spremno za sakrament prve pričest. Ona usavršuje krsnu milost, sakrament koji daje Duha Svetoga da nas dublje ukorijeni u božansko posinštvo, da nas čvršće pritjelovi Kristu, da ukrijepi našu vezu s Crkvom te nas tješnje pridruži njezinom poslanju i pomogne da kršćansku vjeru svjedočimo riječju i djelima. Ona je sakrament kršćanske zrelosti. Ovaj sakrament utiskuje neizbrisiv pečat i zato se prima samo jednom. Potvrda je sakramenat Duha Svetoga.<br /> <br /> == Krizma ==<br /> <br /> <br /> == Svadba ==<br /> <br /> Prošnja<br /> <br /> Vrijeme jeseni i zime pa sve do korizme bilo je vrijeme ženidbe.<br /> Ako se nekom sviđala neka djevojka, poslao joj je glas da dolazi u snuboke.<br /> U snuboke se išlo navečer. S budućim mladencem su išli roditelji, kum, stric, ujak i brat.<br /> Domaćini bi obično ponudili vinom, a u boljim kućama i večerom.<br /> Otac mladoženje je imao čast zaprositi ruku mladenke za svog sina.<br /> Tom prilikom se odmah dogovarao miraz i datum vjenčanja.<br /> Nakon snuboka mladenac je slobodno dolazio u kuću buduće mladenke i viđao se s njom.<br /> Za dečka je bila sramota ako bi ga cura odbila te bi mu se rugali.<br /> Djevojke koje se od korizme nisu udale, a imale su dečka za ženit,bi za fašnik dobile fašjaka- lutku u obliku dečka<br /> što je također bilo ismijavanje i podrugivanje.<br /> <br /> Dečki i cure su se najviše upoznavali u jesen kada se lupila kuruza.<br /> Također su se upoznavali kada su djevojke išle po kućama i čihale perje.<br /> Dečki su pratili izlaske djevojaka da bi se lakše sastali i došli u vezu.<br /> Kad je došlo do ženidbe roditelji s dečkove strane su išli k djevojčinim roditeljima u snoboke.<br /> U snobokama su prosili djevojku, ugovorili datum vjenčanja i što će djevojka dobiti za miraz osobito ako je siromašnija od dečka.<br /> U snoboke se išlo tjedan dana prije nego su mladi otišli na zapis, a za tri tjedna bila je svadba.<br /> U petak prije svadbe vozio se namještaj od djevojke kod dečka što su ljudi zvali škrinja.<br /> Djevojke su većinom dobivali komadić zemlje jer joj roditelji nisu imali novca.<br /> Kad se vozila škrinja za kola je bila privezana krava ili junica, a od namještaja na kolima su bila dva ormara, stolić i dva okrugla stolčića.<br /> Svadbe su se održavale nedjeljom.<br /> Ujutro su se svatovi okupljali kod mladenca i to prvodeći, glazba, svatski deveri ili kum i mladenac.<br /> Ako je mladenka bila u selu, išlo se pješice, a ako je bila izvan išlo se kolima.<br /> Kad su došli u kuću mladenke tu su se svatovi popunjavali s mladenkom, kumom, kasnije se počinje popunjavati s krancerima ili dvojicom kumova.<br /> Nakon ceremonije u mladenkinoj kući i male zakuske išli su na vjenčanje samo u crkvu.<br /> U mladenkinoj kući se slavilo do navečer,a kasnije u mladencovoj do jutra.<br /> Ujutro se zora kurila, glazba svirala, a svatovi su oko vatre plesali i svirali.<br /> Danas više nema takvih svadbi, većinom se sve održavaju u ugostiteljskim objektima, većinom od večeri do jutra.<br /> <br /> == Sprovod ==<br /> <br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> KUTARČIĆ, Pavao. 2000. ''Ključ: selo, žitelji i običaji ''. Ključ Brdovečki: vlast.nakl.<br /> <br /> ''Općina Dubravica - monografija''. 2006. Dubravica: Općina Dubravica.<br /> <br /> ''Folklor Gupčeva zavičaja''. 1973. Zagreb: Institut za narodnu umjetnost<br /> <br /> ''Hrvatska enciklopedija''</div> Wed, 28 May 2014 10:54:14 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:%C5%BDivotni_obi%C4%8Daji http://www.wiki-dveri.info/wiki/%C5%BDivotni_obi%C4%8Daji <p>OŠ Pavao Belas:&#32;/* Literatura */</p> <hr /> <div>== Porod ==<br /> <br /> <br /> U prošlim vremenima rađanje djece bila je glavna svrha obiteljskog života. Postojala su vjerovanja da se trudnica morala čuvati od uroka i mraka, trudnici se ne smije uskratiti neko jelo ako ga poželi, jer bi djetetu ostao znak na koži, a onaj tko je trudnici uskratio jelo, dobio bi čir na oku, a vjerovalo se da ružno i neugodno što vidi ili njuhom osjeti može uzrokovati loše osobine djeteta. Noseća žena ne smije jesti ribu da dijete ne bi imalo velike oči i puževe da ne bi bilo slinavo. Također se ne smije u nekoga zagledati jer će dijete sličiti toj osobi, što je naročito opasno ako dotična osoba ima neku tjelesnu manu. U prošlosti su žene rađale kod kuće, a u sadašnjosti u rodilištima. Žene su rađale uz pomoć vješte seljanke, ali i same. Za vrijeme rađanja i poslije većinom su bile izdvojene od ukućana u posebnoj prostoriji ili u zajedničkoj, zaklonjene razastrtom tkaninom. Kroz povijest su ženama tijekom poroda pomagale i pružale podršku druge žene. No u mnogim zemljama, kako žene danas češće rađaju u bolnicama nego kod kuće, kontinuirana podrška tijekom poroda je postala iznimka, a ne pravilo. Ako se dijete rodilo u posteljici, vjerovalo se da će biti sretno i pametno ili da će steći nadnaravne moći. Uz novorođenče su se stavljali različiti predmeti s namjerom da ga štite.<br /> <br /> == Krštenje ==<br /> <br /> <br /> == Pričest ==<br /> <br /> Potvrda je jedan od sedam sakramenata katoličke Crkve. Djeca prvu pričest dobivaju u osnovnoj školi, oko trećeg razreda. Tada djeca po prvi puta primaju hostiju kao znak dubljeg zbližavanja sa Isusom Kristom. Prva pričest kao i krštenje je poseban dan ne samo za dijete, nego i cijelu obitelj. Dijete polazi na vjeronauk kako bi bilo spremno za sakrament prve pričest. Ona usavršuje krsnu milost, sakrament koji daje Duha Svetoga da nas dublje ukorijeni u božansko posinštvo, da nas čvršće pritjelovi Kristu, da ukrijepi našu vezu s Crkvom te nas tješnje pridruži njezinom poslanju i pomogne da kršćansku vjeru svjedočimo riječju i djelima. Ona je sakrament kršćanske zrelosti. Ovaj sakrament utiskuje neizbrisiv pečat i zato se prima samo jednom. Potvrda je sakramenat Duha Svetoga.<br /> <br /> == Krizma ==<br /> <br /> <br /> == Svadba ==<br /> <br /> Prošnja<br /> <br /> Vrijeme jeseni i zime pa sve do korizme bilo je vrijeme ženidbe.<br /> Ako se nekom sviđala neka djevojka, poslao joj je glas da dolazi u snuboke.<br /> U snuboke se išlo navečer. S budućim mladencem su išli roditelji, kum, stric, ujak i brat.<br /> Domaćini bi obično ponudili vinom, a u boljim kućama i večerom.<br /> Otac mladoženje je imao čast zaprositi ruku mladenke za svog sina.<br /> Tom prilikom se odmah dogovarao miraz i datum vjenčanja.<br /> Nakon snuboka mladenac je slobodno dolazio u kuću buduće mladenke i viđao se s njom.<br /> Za dečka je bila sramota ako bi ga cura odbila te bi mu se rugali.<br /> Djevojke koje se od korizme nisu udale, a imale su dečka za ženit,bi za fašnik dobile fašjaka- lutku u obliku dečka<br /> što je također bilo ismijavanje i podrugivanje.<br /> <br /> Dečki i cure su se najviše upoznavali u jesen kada se lupila kuruza.<br /> Također su se upoznavali kada su djevojke išle po kućama i čihale perje.<br /> Dečki su pratili izlaske djevojaka da bi se lakše sastali i došli u vezu.<br /> Kad je došlo do ženidbe roditelji s dečkove strane su išli k djevojčinim roditeljima u snoboke.<br /> U snobokama su prosili djevojku, ugovorili datum vjenčanja i što će djevojka dobiti za miraz osobito ako je siromašnija od dečka.<br /> U snoboke se išlo tjedan dana prije nego su mladi otišli na zapis, a za tri tjedna bila je svadba.<br /> U petak prije svadbe vozio se namještaj od djevojke kod dečka što su ljudi zvali škrinja.<br /> Djevojke su većinom dobivali komadić zemlje jer joj roditelji nisu imali novca.<br /> Kad se vozila škrinja za kola je bila privezana krava ili junica, a od namještaja na kolima su bila dva ormara, stolić i dva okrugla stolčića.<br /> Svadbe su se održavale nedjeljom.<br /> Ujutro su se svatovi okupljali kod mladenca i to prvodeći, glazba, svatski deveri ili kum i mladenac.<br /> Ako je mladenka bila u selu, išlo se pješice, a ako je bila izvan išlo se kolima.<br /> Kad su došli u kuću mladenke tu su se svatovi popunjavali s mladenkom, kumom, kasnije se počinje popunjavati s krancerima ili dvojicom kumova.<br /> Nakon ceremonije u mladenkinoj kući i male zakuske išli su na vjenčanje samo u crkvu.<br /> U mladenkinoj kući se slavilo do navečer,a kasnije u mladencovoj do jutra.<br /> Ujutro se zora kurila, glazba svirala, a svatovi su oko vatre plesali i svirali.<br /> Danas više nema takvih svadbi, većinom se sve održavaju u ugostiteljskim objektima, većinom od večeri do jutra.<br /> <br /> == Sprovod ==<br /> <br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> KUTARČIĆ, Pavao. 2000. ''Ključ: selo, žitelji i običaji ''. Ključ Brdovečki: vlast.nakl.<br /> <br /> ''Općina Dubravica - monografija''. 2006. Dubravica: Općina Dubravica.<br /> <br /> ''Folklor Gupčeva zavičaja''. 1973. Zagreb: Institut za narodnu umjetnost<br /> <br /> ''Hrvatska enciklopedija''</div> Wed, 28 May 2014 10:53:47 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:%C5%BDivotni_obi%C4%8Daji http://www.wiki-dveri.info/wiki/%C5%BDivotni_obi%C4%8Daji <p>OŠ Pavao Belas:&#32;/* Porod */</p> <hr /> <div>== Porod ==<br /> <br /> <br /> U prošlim vremenima rađanje djece bila je glavna svrha obiteljskog života. Postojala su vjerovanja da se trudnica morala čuvati od uroka i mraka, trudnici se ne smije uskratiti neko jelo ako ga poželi, jer bi djetetu ostao znak na koži, a onaj tko je trudnici uskratio jelo, dobio bi čir na oku, a vjerovalo se da ružno i neugodno što vidi ili njuhom osjeti može uzrokovati loše osobine djeteta. Noseća žena ne smije jesti ribu da dijete ne bi imalo velike oči i puževe da ne bi bilo slinavo. Također se ne smije u nekoga zagledati jer će dijete sličiti toj osobi, što je naročito opasno ako dotična osoba ima neku tjelesnu manu. U prošlosti su žene rađale kod kuće, a u sadašnjosti u rodilištima. Žene su rađale uz pomoć vješte seljanke, ali i same. Za vrijeme rađanja i poslije većinom su bile izdvojene od ukućana u posebnoj prostoriji ili u zajedničkoj, zaklonjene razastrtom tkaninom. Kroz povijest su ženama tijekom poroda pomagale i pružale podršku druge žene. No u mnogim zemljama, kako žene danas češće rađaju u bolnicama nego kod kuće, kontinuirana podrška tijekom poroda je postala iznimka, a ne pravilo. Ako se dijete rodilo u posteljici, vjerovalo se da će biti sretno i pametno ili da će steći nadnaravne moći. Uz novorođenče su se stavljali različiti predmeti s namjerom da ga štite.<br /> <br /> == Krštenje ==<br /> <br /> <br /> == Pričest ==<br /> <br /> Potvrda je jedan od sedam sakramenata katoličke Crkve. Djeca prvu pričest dobivaju u osnovnoj školi, oko trećeg razreda. Tada djeca po prvi puta primaju hostiju kao znak dubljeg zbližavanja sa Isusom Kristom. Prva pričest kao i krštenje je poseban dan ne samo za dijete, nego i cijelu obitelj. Dijete polazi na vjeronauk kako bi bilo spremno za sakrament prve pričest. Ona usavršuje krsnu milost, sakrament koji daje Duha Svetoga da nas dublje ukorijeni u božansko posinštvo, da nas čvršće pritjelovi Kristu, da ukrijepi našu vezu s Crkvom te nas tješnje pridruži njezinom poslanju i pomogne da kršćansku vjeru svjedočimo riječju i djelima. Ona je sakrament kršćanske zrelosti. Ovaj sakrament utiskuje neizbrisiv pečat i zato se prima samo jednom. Potvrda je sakramenat Duha Svetoga.<br /> <br /> == Krizma ==<br /> <br /> <br /> == Svadba ==<br /> <br /> Prošnja<br /> <br /> Vrijeme jeseni i zime pa sve do korizme bilo je vrijeme ženidbe.<br /> Ako se nekom sviđala neka djevojka, poslao joj je glas da dolazi u snuboke.<br /> U snuboke se išlo navečer. S budućim mladencem su išli roditelji, kum, stric, ujak i brat.<br /> Domaćini bi obično ponudili vinom, a u boljim kućama i večerom.<br /> Otac mladoženje je imao čast zaprositi ruku mladenke za svog sina.<br /> Tom prilikom se odmah dogovarao miraz i datum vjenčanja.<br /> Nakon snuboka mladenac je slobodno dolazio u kuću buduće mladenke i viđao se s njom.<br /> Za dečka je bila sramota ako bi ga cura odbila te bi mu se rugali.<br /> Djevojke koje se od korizme nisu udale, a imale su dečka za ženit,bi za fašnik dobile fašjaka- lutku u obliku dečka<br /> što je također bilo ismijavanje i podrugivanje.<br /> <br /> Dečki i cure su se najviše upoznavali u jesen kada se lupila kuruza.<br /> Također su se upoznavali kada su djevojke išle po kućama i čihale perje.<br /> Dečki su pratili izlaske djevojaka da bi se lakše sastali i došli u vezu.<br /> Kad je došlo do ženidbe roditelji s dečkove strane su išli k djevojčinim roditeljima u snoboke.<br /> U snobokama su prosili djevojku, ugovorili datum vjenčanja i što će djevojka dobiti za miraz osobito ako je siromašnija od dečka.<br /> U snoboke se išlo tjedan dana prije nego su mladi otišli na zapis, a za tri tjedna bila je svadba.<br /> U petak prije svadbe vozio se namještaj od djevojke kod dečka što su ljudi zvali škrinja.<br /> Djevojke su većinom dobivali komadić zemlje jer joj roditelji nisu imali novca.<br /> Kad se vozila škrinja za kola je bila privezana krava ili junica, a od namještaja na kolima su bila dva ormara, stolić i dva okrugla stolčića.<br /> Svadbe su se održavale nedjeljom.<br /> Ujutro su se svatovi okupljali kod mladenca i to prvodeći, glazba, svatski deveri ili kum i mladenac.<br /> Ako je mladenka bila u selu, išlo se pješice, a ako je bila izvan išlo se kolima.<br /> Kad su došli u kuću mladenke tu su se svatovi popunjavali s mladenkom, kumom, kasnije se počinje popunjavati s krancerima ili dvojicom kumova.<br /> Nakon ceremonije u mladenkinoj kući i male zakuske išli su na vjenčanje samo u crkvu.<br /> U mladenkinoj kući se slavilo do navečer,a kasnije u mladencovoj do jutra.<br /> Ujutro se zora kurila, glazba svirala, a svatovi su oko vatre plesali i svirali.<br /> Danas više nema takvih svadbi, većinom se sve održavaju u ugostiteljskim objektima, većinom od večeri do jutra.<br /> <br /> == Sprovod ==<br /> <br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> KUTARČIĆ, Pavao. 2000. ''Ključ: selo, žitelji i običaji ''. Ključ Brdovečki: vlast.nakl.<br /> <br /> ''Općina Dubravica - monografija''. 2006. Dubravica: Općina Dubravica.</div> Wed, 28 May 2014 10:49:00 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:%C5%BDivotni_obi%C4%8Daji http://www.wiki-dveri.info/wiki/%C5%BDivotni_obi%C4%8Daji <p>OŠ Pavao Belas:&#32;</p> <hr /> <div>== Porod ==<br /> <br /> == Krštenje ==<br /> <br /> <br /> == Pričest ==<br /> <br /> Potvrda je jedan od sedam sakramenata katoličke Crkve. Djeca prvu pričest dobivaju u osnovnoj školi, oko trećeg razreda. Tada djeca po prvi puta primaju hostiju kao znak dubljeg zbližavanja sa Isusom Kristom. Prva pričest kao i krštenje je poseban dan ne samo za dijete, nego i cijelu obitelj. Dijete polazi na vjeronauk kako bi bilo spremno za sakrament prve pričest. Ona usavršuje krsnu milost, sakrament koji daje Duha Svetoga da nas dublje ukorijeni u božansko posinštvo, da nas čvršće pritjelovi Kristu, da ukrijepi našu vezu s Crkvom te nas tješnje pridruži njezinom poslanju i pomogne da kršćansku vjeru svjedočimo riječju i djelima. Ona je sakrament kršćanske zrelosti. Ovaj sakrament utiskuje neizbrisiv pečat i zato se prima samo jednom. Potvrda je sakramenat Duha Svetoga.<br /> <br /> == Krizma ==<br /> <br /> <br /> == Svadba ==<br /> <br /> Prošnja<br /> <br /> Vrijeme jeseni i zime pa sve do korizme bilo je vrijeme ženidbe.<br /> Ako se nekom sviđala neka djevojka, poslao joj je glas da dolazi u snuboke.<br /> U snuboke se išlo navečer. S budućim mladencem su išli roditelji, kum, stric, ujak i brat.<br /> Domaćini bi obično ponudili vinom, a u boljim kućama i večerom.<br /> Otac mladoženje je imao čast zaprositi ruku mladenke za svog sina.<br /> Tom prilikom se odmah dogovarao miraz i datum vjenčanja.<br /> Nakon snuboka mladenac je slobodno dolazio u kuću buduće mladenke i viđao se s njom.<br /> Za dečka je bila sramota ako bi ga cura odbila te bi mu se rugali.<br /> Djevojke koje se od korizme nisu udale, a imale su dečka za ženit,bi za fašnik dobile fašjaka- lutku u obliku dečka<br /> što je također bilo ismijavanje i podrugivanje.<br /> <br /> Dečki i cure su se najviše upoznavali u jesen kada se lupila kuruza.<br /> Također su se upoznavali kada su djevojke išle po kućama i čihale perje.<br /> Dečki su pratili izlaske djevojaka da bi se lakše sastali i došli u vezu.<br /> Kad je došlo do ženidbe roditelji s dečkove strane su išli k djevojčinim roditeljima u snoboke.<br /> U snobokama su prosili djevojku, ugovorili datum vjenčanja i što će djevojka dobiti za miraz osobito ako je siromašnija od dečka.<br /> U snoboke se išlo tjedan dana prije nego su mladi otišli na zapis, a za tri tjedna bila je svadba.<br /> U petak prije svadbe vozio se namještaj od djevojke kod dečka što su ljudi zvali škrinja.<br /> Djevojke su većinom dobivali komadić zemlje jer joj roditelji nisu imali novca.<br /> Kad se vozila škrinja za kola je bila privezana krava ili junica, a od namještaja na kolima su bila dva ormara, stolić i dva okrugla stolčića.<br /> Svadbe su se održavale nedjeljom.<br /> Ujutro su se svatovi okupljali kod mladenca i to prvodeći, glazba, svatski deveri ili kum i mladenac.<br /> Ako je mladenka bila u selu, išlo se pješice, a ako je bila izvan išlo se kolima.<br /> Kad su došli u kuću mladenke tu su se svatovi popunjavali s mladenkom, kumom, kasnije se počinje popunjavati s krancerima ili dvojicom kumova.<br /> Nakon ceremonije u mladenkinoj kući i male zakuske išli su na vjenčanje samo u crkvu.<br /> U mladenkinoj kući se slavilo do navečer,a kasnije u mladencovoj do jutra.<br /> Ujutro se zora kurila, glazba svirala, a svatovi su oko vatre plesali i svirali.<br /> Danas više nema takvih svadbi, većinom se sve održavaju u ugostiteljskim objektima, većinom od večeri do jutra.<br /> <br /> == Sprovod ==<br /> <br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> KUTARČIĆ, Pavao. 2000. ''Ključ: selo, žitelji i običaji ''. Ključ Brdovečki: vlast.nakl.<br /> <br /> ''Općina Dubravica - monografija''. 2006. Dubravica: Općina Dubravica.</div> Wed, 28 May 2014 10:48:00 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:%C5%BDivotni_obi%C4%8Daji http://www.wiki-dveri.info/wiki/Narodni_obi%C4%8Daji_tijekom_godine <p>OŠ Pavao Belas:&#32;</p> <hr /> <div>== Vincekovo ==<br /> <br /> Svake godine 22. siječnja u vinogradima se obilježava Vincekovo, blagdan koji postoji od predkršćanskih vremena. Sveti Vinko je prvi vinogradarski svetac u godini. To je vrijeme kada se budi vegetacija i počinje ciklus poljoprivrednih radova. <br /> <br /> Obilježavanje blagdana svetog Vinceka započinje svetom misom na kojoj se moli za plodnu vinogradarsku godinu, najčešća je molitva: &quot;Neka nam sveti Vinko bude na pomoći glede vremena i plodova na kraju sezone.&quot; Nakon misnog slavlja ide se u vinograd gdje svećenik simbolično blagoslovi vinograd. Nakon blagoslova mole se molitve za plodosnu godinu, bez mraza i ostalih vremenskih nepogoda, ali i za odličan urod. Kasnije se nastavlja narodno slavlje. Vincekovo znači početak radova u vinogradu. Rezanjem i zalijevanjem trsova vinom otvara se vinogradarska sezona.<br /> <br /> <br /> == Valentinovo ==<br /> <br /> <br /> == Fašnik / Poklade ==<br /> <br /> <br /> == Korizmeno-uskrsni običaji ==<br /> <br /> Uskrs je najveći i najstariji blagdan u Hrvata. Hrvati slave Uskrs od trenutka kad su primili kršćanstvo prije više od 13 stoljeća. Naziv Uskrs se izvodi od glagola ''uskrsnuti'' što simbolizira bit i smisao novog života. <br /> <br /> <br /> '''KORIZMA'''<br /> <br /> Korizma je preduskrsno razdoblje. To je doba pripreme za najveći kršćanski blagdan, Uskrs. Naziv Korizme dolazi od latinske riječi ''quadragesima'' ili četrdeset jer traje četrdeset dana. Broj dana uskrsne pripreme uvjetovan je Isusovim četrdesetodnevnim postom u pustinji prije početka njegovog propovijedanja i navještanja Evanđelja. Korizma započinje Pepelnicom, ''čistom sridom'', prvim danom poslije ''fašnika'', pokladnog utorka. Pepelnica označava doba vrijeme pripreme za Uskrs. Za vrijeme obreda u crkvi vrši se ''pepeljenje'', pokorničko posipanje glava svih vjernika. Na Pepelnicu je strog post i nemrs, postilo se u prošlosti jako strogo, obično se jeo samo kruh i pila voda. Strogog posta nisu se pridržavali svi, pa se u prošlosti pa i danas obično jede grah na salatu, kuhana jaja i štrukli od sira. U prošlosti bi dan prije Pepelnice starješina kuće spremio svo meso koje je kuća posjedovala te se do Uskrsa ono nije našlo na obiteljskom stolu. Tako su neke obitelji postile svih četrdeset dana Korizme. Osim posta i nemrsa, u Brdovcu se, kako piše Josip Barlek u knjizi ''Brdovečki običaji korizmeno-uskršnjeg vremena'', posebno njegovala i tradicija križnog puta. Križni se put obavlja i danas dva puta tjedno tijekom korizme u župnoj crkvi sv. Vida u Brdovcu. Tradicionalni križni put broji četrnaest postaja, dok je petnaestu postaju 1969. godine uveo umjetnik iz zaprešićkog kraja Josip Cerinski, a ta posljednja postaja prikazuje uskrsnuće. Posebno se u korizmenom razdoblju pazilo da se ne viče i ne pjeva glasno. Nisu se održavale svadbe, niti zabave. Posljednje dvije nedjelje u Korizmi nose naziv ''gluha nedilja'' i ''cvitnica''. <br /> <br /> <br /> '''CVJETNICA'''<br /> <br /> Cvjetnica je nedjelja prije Uskrsa. Nazivaju se još i ''Cvitna nedilja'', ''Maslinica'', ''Maslinska nedija'' i ''Nedjelja Muke'' jer se na taj dan u crkvama pjeva Muka Isusova i blagoslivljaju grančice drijenka ili maslinove grančice na spomen Isusovog ulaska u Jeruzalem. Drijenak u narodu predstavlja posebno zdravu biljku, simbol je zdravlja i čvrstoće. Otud u narodu i izreka ''zdrav ko dren''. Posljednjih godina tradicija nošenja te biljke u crkve pomalo izumire zbog sve manje drijenka te se sve više na Cvjetnicu u crkvu nose maslinove grančice. Poznato je kićenje zdenaca uoči Cvjetnice, zatakanje blagoslovljene grančice o strop, umivanje u vodi s cvijećem. <br /> <br /> <br /> '''VELIKI TJEDAN'''<br /> <br /> Cvjetnom nedjeljom započinje Veliki tjedan ili Sveti tjedan ili, kako se naziva u brdovečkom kraju, ''Veliki kedan''. Taj tjedan rade se kućni poslovi od spremanja kuća do pripremanja svega što je potrebno za uskrsnu proslavu. <br /> U dane Svetog trodnevlja, točnije od Velikog četvrtka do Velike subote, u kući i na polju nisu se obavljali veći radovi, posebno se nije smijelo ''dirati u zemlju'', dakle obrađivati zemlju. <br /> <br /> Sveto trodnevlje počinje Velikom četvrtkom, danom spomena na Isusovu posljednju večer, koju je slavio sa svojim učenicima. Tada je prema kršćanskom vjerovanju svojim učenicima ostavio trostruku dar: Euharistriju ili bogoslužje, Sveti red i simboličku pouku o važnosti bratske ljubavi. Svećenici u crkvama obično na taj dan slikovito podsjećaju na pranje nogu apostolima, kako je to činio Isus. Taj je običaj prisutan i u brdovečkoj župi, kako navodi Josip Barlek u svojoj knjizi ''Brdovečki običaji korizmeno-uskršnjeg vremena''. Po šest osoba nalazi se sa svake strane oltara, dok im župnik polije noge, dok im kapelan ili župnikovi pomagači noge potom brišu. Poslje bogoslužja simbolički se vežu zvona te ona utihnu do Velike subote, a umjesto njih koriste se ''regetalke'', ''regetala'' i ''klepetala'' od drva. Danas se koriste male ''škrebetaljke'', simbolične veličine, poput onih za djecu. Za vrijeme obreda svečano se odnosi Presveto u sporednu kapelu na oltar svete Barbare, gdje se zatvara u Svetohranilište. Na kraju obreda se glavni oltar rasprema, tako da se skine ''oltarnik'', a Svetohranilište ostaje prazno do svete mise na Veliku subotu. Tako se obilježava spomen Isusova uhićenja u Maslinskom vrtu te početak njegove muke. <br /> <br /> Veliki petak označava dan Isusove smrti. Tada nema svete mise, ali se održavaju obredi, križni put te se na kraju Isusovo tijelo prenosi u Božji grob gdje vjernici iskazuju štovanje. U crkvi svećenici nose crvenu boju, jer crvena boja predstavlja muku. U crkvi također nema svete mise već se održavaju samo obredi Velikog petka, koji se dijele u tri dijela: prvi dio obuhvaća Službu riječi, koja obuhvaća izvještaj o Isusovoj muci prema Evanđelju sv. Ivana, a završava molitvom vjernika. Drugio dio tih obreda obuhvaća ''Klanjanje križu''. Tada vjernici ljube križ i pjevaju tužaljke. Treći dio bogoslužja je ''Sveta pričest'', a ona se donosi na sporedni oltar. U Brdovcu, napominje Josip Barlek, posebno je dojmljivo klanjanje križu i ljubljenje križa. U prošlosti je bio običaj da se križ ljubi, dok se danas vjernici nsklone pred njim ili ga dotaknu. Nekoć se to nazivalo ''kuševanje križa'' ili ''kuševanje Isusa''.<br /> <br /> <br /> &quot;Na Veliki petak se posti i ne smije se dirati u zemlju, npr. kopati, orati, sijati.&quot; (Josip Galić, Prigorje Brdovečko).<br /> <br /> Velika subota dan je Isusovog počinka u grobu. Obilazi ga se sve do blagoslova uskrsne hrane koji je u Brdovcu u popodnevnim satima. Taj dan se kuha šunka te se bojaju jaja (pisanice) i peku kolači. Bojanje jaja je uskrsna tradicija u dane Velikog tjedna. Održavaju se običaji blagoslova vatre: &quot;Paljenje gube,jedan dio užarene gube se stavi u peć sa željama pa će biti dobra godina.&quot; (Anamarija i Drago Balja, Prigorje Brdovečko).<br /> <br /> <br /> '''USKRS'''<br /> <br /> Uskrs ili Vazam je pomični blagdan, obično u travnju ili ožujku, na sedmu korizmenu nedelju. Toga se dana slavi spomen Isusovog uskrsnuća. Vjernici odlaze na svetu misu i jedni drugima upućuju čestitku: &quot;Sretan Uskrs!&quot;. Na prvu jutarnju uskrsnu svetu misu u crkvu se nosi hrana na blagoslov ili posvećenje. Hrana se stavlja u košare ili logožare (pletene slamnate torbe) i prekriva bijelim ukrašenim stolnjacima ili nadstolnjacima. Najčešća hrana koja se nosi na blagoslov je kuhana šunka, kuhana jaja, mladi luk, hren, sol i kolači. Blagoslovljenu hranu svi ukućani zajedno kod kuće jedu za uskrsni doručak. Ostaci blagoslovljene hrane ne bacaju se nego spaljuju, a stolnjaci kojima se u košarama prekrivala hrana za blagoslov bacaju se na voćke u dvorištu radi boljeg uroda.<br /> <br /> Na Uskrsnu se nedjelju za ručak okuplja cijela obitelj. Jede se juha sa rezancima, pečenje te dizani kolači. <br /> Kuglof - slatki uskrsni kruh. Vrtanj - pletenica savijena u krug tako da ima rupu u sredini. Pinca ili sirnica - slatki uskrsni kruh s jajima. Fritule - uskrsni uštipci. Pogača - uskrsni kruh premazan žumancem jajeta. Uskrsno pecivo - pleteno pecivu s umetnutim jajem. Kljakuša - uskrsna beskvasna pogača. <br /> <br /> Na Uskrs se ljudi, te osobito djeca, međusobno daruju obojanim i ukrašenim jajima (pisanicama) koje su se bojale u Velikom tjednu. Iako se darivanje jajima od uskrsnog zeca spominjalo i ranije, pravljenje gnijezda za uskrsnog zeca sve se više susreće kod mlađih ljudi tek posljednjih dvadesetak godina, kad su se počele darivati i čokoladne pisanice. <br /> <br /> <br /> '''USKRSNI PONEDJELJAK'''<br /> <br /> Uskrsni ponedjeljak je nastavak uskrsnog slavlja. Toga se dana također ide na svetu misu, jedu se uskrsna jela te posjećuje rodbina i prijetelji. U starini je na Uskrsni ponedjeljak bio običaj da djevojke vodom polijevaju momke, da djeca igraju igru tucanja jaja te plesanje uskrsnih kola. Ćuška je drveno jaje koje bi djeca podmetnula pri uskrsnom tucanju jaja.<br /> <br /> == Jurjevo ==<br /> <br /> Jurjevo obilježavamo 23. travnja. Učenici prvih razreda OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice svake godine obilaze Mariju Goricu i okolna mjesta. Povorku predvodi dječak kojeg nazivaju Zeleni Juraj. On na štapu nosi glavu konja glumeći da jaše pravog konja. Zeleni Juraj na glavi nosi šešir, a u ruci mač. Pjevajući povorka hoda odjevena u narodne nošnje, a na glavama nose vjenčiće od zelenih grančica. Stanu kod nekoliko kuća te otpjevaju narodnu pjesmicu te tako na poseban način uljepšaju taj običaj. Od ljudi na dar dobivaju slatkiše, kolače, voće. U svim kazivanjima Jurjevo se spominje kao izrazito pastirski praznik koji najavljuju obavezne i do danas uveliko održane vatre - jurjevski krijesovi. Navečer uoči Jurjeva kuri se krijes: u polju, u vinogradima, na križanjima i na dvorišnim ulazima (kuda prolazi blago). Za krijes se nekoliko dana unaprijed priredi hrpa granja, lozja, kukuruzovine i borovice. Oko krijesa se pjeva, juška i preskače se oganj. Djeca uzimaju s vatre upaljene grane i s njima juškajući trče kroz polje. Posljednjih godina pale se automobilske gume.Na samo Jurjevo ujutro pastiri su kod kuće dobivali kuhano jaje. Koji dođe posljednji na pašu i još ne donese jaje, rugaju mu se da je pezdec. Popodne, prije odlaska kući, pastiri su pleli vijenac od vrbova granja i cvijeća. Kravama se vijenac vezao za rogove, i to tako da se uz svaki rog pričvrstila i kita cvijeća. Preko čela se kravi stavljala parta (kao mladenki) – trak oguljene vrbine kore. I svinjama su se oko vrata naticali vijenci, pa su preplašene bježale. Vijenci su se skidali pred stajom i bacili na krov. Ako su spali s krova, znak je da će dotični pastir zapasti – skrenut će mu blago na tuđi pašnjak ili u žito. Kako je Jurjevo posljednji dan slobodne zajedničke paše u polju – poslije Jurjeva svatko pase isključivo na svojem, gdje nije obradivo zemljište – pastiri žale za bezbrižnom ispašom u polju, kada nije trebalo osobito paziti da blago ne zaluta na tuđe. Kao izraz toga žaljenja većini je ljudi bio poznat ovaj tekst :&quot;Sveti Juraj krijese kuri, jaj, polje, jaj&quot;. Ljudi se ne sjećaju je li se to pjevalo ili samo govorilo. Smatra se da se jurjevski krijes preskače zbog obrane od tuče.<br /> <br /> <br /> Jurjevo<br /> <br /> <br /> Dobra večer tomu stanu, <br /> <br /> tomu stanu, gospodaru.<br /> <br /> Gospodaru, gospodinji<br /> <br /> ciloj hiži i družini.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole, <br /> <br /> ružice rumene.<br /> <br /> Fijole, fijole,<br /> <br /> ružice rumene.<br /> <br /> <br /> Sveti Jura konja jaše,<br /> <br /> vilovitom sabljom maše.<br /> <br /> Sveti Jura u zelenju,<br /> <br /> a Marija u veselju.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole... <br /> <br /> <br /> Ne dajte nam dugo stati<br /> <br /> pred vašimi vredni vrati.<br /> <br /> Jer blato nam je do koljena,<br /> <br /> voda nam je do ramena.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole...<br /> <br /> <br /> Hvala, hvala, Bog vam plati,<br /> <br /> Sveti Jura i njeg'va mati.<br /> <br /> Da vam se Bog s njim zistati<br /> <br /> i u raju stan imati.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole...<br /> <br /> <br /> == Podizanje majuša ==<br /> <br /> [[Datoteka:Majuš3.jpg|200px|mini|left]]<br /> <br /> U centru Zaprešića, uoči Praznika rada postavlja se Majuš, ukrašeno mlado bukovo drvo. Izvorno, Majuš nije običaj zaprešićkog kraja, no našim je građanima postala tradicija. <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> == Ivanje ==<br /> <br /> Blagdan Ivanja slavi se svake godine 24. lipnja. Označava rođenje Ivana Krstitelja koji je navijestio dolazak Isusa Krista. Poput ostalih blagdana Ivanje je također proteklo od poganskih svetkovina. Nekoć davno u staroj Perziji svetkovina poznata kao kršenje vatrom i vodom obilježavala se u lipnju, približno u vrijeme današnje proslave Ivanja, dok se u starom Rimu svetkovina božice Veste također slavila u isto vrijeme. Prije dolaska kršćanstva u povijesti nailazimo na lipanjsku svećanost koja se održava u vrijeme kada dani postaju kraći, a noći duže. Dolaskom kršćanstva promijenio se smisao i ove ljetne svetkovine te je ona poprimila smisao svečanosti navještenja spajanja čovjeka s duhovnim svijetom. Najznačajniji i najrašireniji narodni običaji na Ivanje su paljenje ivanjskih krijesova, odnosno običaji paljenja vatri poznatijih pod nazivima krijes, kres, kris, koleda, svitnjak. Pored opće poznatog i dobro održavanog jurjevskog krijesa u ovom je kraju poznat i ivanjski krijes, ali, sudeći prema kazivanjima, on je od manje važnosti i nije do danas održan, ili je održan samo izuzetno. O branju bilja i cvijeća i nekim postupcima s time u vezi našlo se više podataka. Uoči Ivanja nabere se &quot;paprati, rože,vratič,bijeli luk&quot;. Grančice ili svežnjići zataknu se za svinjac da bude sreće pri svinjama. Kad se legne, stavi se paprat pod glavu kako bi se osigurao dobar san u toku čitave godine. Ivančice se zabodu u pukotine na kući izvana- stavi se za svakog ukućana po jedna: čiji cvijet najviše povene, on će prvi umrijeti. O proricanju po ivanjskom bilju, odnosno o održavanju ovog običajnog postupka do danas s nešto izmijenjenim stavom prema njegovoj svrsi, već je bilo govora. <br /> <br /> <br /> == Svi sveti ==<br /> <br /> Dan Svih svetih (1. studenoga) i Dušni dan (2. studenoga) dobili su svoj puni značaj u crkvenoj tradiciji, a manje <br /> su izraženi kroz narodno običajno obilježavanje. Dušni dan ili Dan pokojnih ili Mrtvi dan je dan sjećanja na svoje umrle, pokojne.<br /> Ovaj blagdan je sjećanje na duše u Čistilištu. Na taj dan pokojnicima su se donosila i ostavljala razna jela na <br /> grobovima ili bi im se jelo i piće ostavljalo na stolu preko noći. Svi sveti posljednji su pastirski blagdan u godini, kada pastiri bivaju nagrađivani od svoje kuće. Tada završava sezona čuvanja balga van kuće, na udaljenim pašnjacima. Ujedno, blagdan Svih svetih je crkveni dan spomena na sve svece na nebu. Tada su svi pozvani na svetost. Propisano je štovanje pokojnika, uređuju se i posjećuju grobovi. Svi sveti su se od 7. stoljeća slavili 13. svibnja da bi se kasnije preuzeo irski datum 1. studenoga. U Hrvatskoj je blagdan Svih svetih posvećen 335-orici svetaca. Ponegdje za dane Svih svetih i Dušni dan postojao je običaj pravljenja osobitih kolačića<br /> ili peciva. Nazivali su se lumbija, ublija.<br /> <br /> <br /> == Martinje ==<br /> <br /> Prema legendi u 4. je stoljeću živio čovjek po imenu Martin. Bio je starorimski legionar i veliki ljubitelj vina. Nakon što je završio svoje školovanje u Francuskoj, trebao je postati kršćanski biskup, međutim Martin to nikako nije želio. Na sam dan imenovanja biskupom napravio je baš sve kako bi izbjegao imenovanje. Između ostalog, sakrio se u guščak, ali su ga guske odale svojim gakanjem pa je tako Martin na kraju ipak postao visoki crkveni dostojanstvenik. No Martina to nije spriječilo da nastavi propagirati dobru vinsku kapljicu. Legenda kaže da je biskup Martin uveo ceremonijal krštenja mošta koji je do tog vremena bio zabranjen jer je to do tada bila poganska svečanost.<br /> <br /> Blagdan svetoga Martina ili Martinje slavi se 11. studenog kao spomendan smrti svetog Martina. Od 17. st. (?!) na dan sv. Martina u sjevernoj se Hrvatskoj njeguje tradicionalni pučki običaj simboličkog pretvaranja mošta u mlado vino, tzv. &quot;krštenje vina&quot;. Martinje se danas njeguje kao narodni običaj uz jelo, piće, pjesmu i glazbu. Na martinjskim se proslavama najčešće priprema martinjska gusaka s mlincima.<br /> <br /> U ceremoniji krštenja mošta u Zagorskim pelnicama neizbježne su uloge: domači, stoloravnatelj, fiškuš ili vinotoča, gospon sudec, kuma i kum mladom vinu te biškup sa svojom svitom (ministranti i mežnar). Svi prisutni u ceremoniji “kršenja mošteka” oslovljavaju se s “pajdaš” i” pajdašica” te je svaki sa svakim na &quot;ti&quot;. Na &quot;vi&quot; je samo jedna osoba u cijelome društvu – gospon sudec.<br /> <br /> <br /> == Adventsko-božični običaji ==<br /> <br /> <br /> '''SVETA BARBARA'''<br /> <br /> Spomendan svete Barbare je 4. prosinca. Na taj dan stavlja se pšenica u tanjuriće koja proklija do Božića i postaje božićni ukras. U nekim se mjestima pšenicu sije devet dana kasnije na blagdan sv. Lucije.<br /> <br /> <br /> '''SVETI NIKOLA'''<br /> <br /> Blagdan svetog Nikole slavi se 6. prosinca. Tome se blagdanu najviše vesele djeca koja noć prije čiste čizmice i stavljaju ih na prozor te se nadaju darovima od svetoga nikole. Sv. Nikola uza se ima Krampusa koji djeci u čizmice stavlja šibu. <br /> <br /> <br /> '''SVETA LUCIJA'''<br /> <br /> Blagdan sv. Lucije je 13. prosinca. U nekim se mjestima sije pšenica. Tada započinje i odbrojavanje dvanest dana do Božića te se pišu. tzv. brojenice - svaki dan se zapisuje kakvo je vrijeme jer se smatra da vrijeme tih dvanaest dana do Božića odgovara vremenu dvanaest mjeseci u narednoj godini.<br /> <br /> <br /> '''BADNJAK'''<br /> <br /> Na Badnju noć u kuću se unose tri velika panja i stavljaju na ognjište. Trenutak unošenja slame u kuću je glavni čin domaćinstva, a označava početak proslave Božića. Na Badnju se noć kiti drvce, najčešće bor ili jela. Ispod božićnog drvca stavljaju se jaslice koje mogu biti ručno izrađene, od kartona, drveta, gipsa, gline. Pali se božićna svijeća, simbol. Običaj je da se na Badnjak posti i da se ne jede meso te ide na misu polnoćku.<br /> <br /> <br /> '''BOŽIĆ'''<br /> <br /> Božićni ručak je svečan i bogat. Ako na Božić padne kiša, vjeruje se da će uroditi samo ono što se okopa motikom. Nakon ponoćke znanci i rodbina se mirbože ili božićaju. Uobičajeno je čestitanje i darivanje, a značajan dar je crvena jabuka. Tri nedjelje pred Božić nazivaju se Djetinci (Đetići), Materice (Majke nebeske) i Oci (Očići, Oci nebeski).<br /> <br /> <br /> '''ŠTEFANJE'''<br /> <br /> Štefanje ili blagdan svetog Stjepana je 26. prosinca.<br /> <br /> <br /> '''IVANJE'''<br /> <br /> Božićno Ivanje, Ivanuš, Janušovo, božićni Ivanjdan (27. prosinca) treći je dan Božića, blagdan Svetog Ivana, tada se vrši blagoslov vina u crkvama, iznosi se Božićna slama van i stavlja na voćke, pale se koleda. Na taj dan bi se i kuća pomela, što se nije smjelo napraviti na sam Božić ili Štefanje.<br /> <br /> <br /> '''HERODUŠEVO'''<br /> <br /> Heroduševo ili blagdan Nevine dječice obilježava se 28. prosinca. Poznati su nazivi za taj dan i Mladenci, Mladinci, Mladijenci ili Šibarjevo. To je blagdan koji obnavlja sjećanje na djecu koju je u 1. st. kralj Herod dao pobiti u jeruzalemu. Kao spomen na taj događaj na heroduševo roditelji bude djecu simboličnim šibanjem.<br /> <br /> <br /> '''STARA I NOVA GODINA'''<br /> <br /> Na Staru godinu bili su mise zahvalnice koje su se obavezno posjećivale. Svaka je kuća poslala u crkvu toga dana barem jednog ukućana kako bi se doznali važni podaci koje bi iz župskih knjiga priredio župnik. Prema njima se i danas doznaju važne pojedinosti iz života župe. Nova se godina dočekivala manje svećano nego što se dočekivao Božić. No pritom se ipak pazilo da se toga dana blaguje pečeni odojak. Vjerovalo se da mora toga dana jesti pajcek koji ruje prema naprijed, a ne perad koja svojim nogama čeprka i rasipa gospodarstvo. Po tradiciji se božićni kruh čuvao do toga dana.<br /> <br /> <br /> '''SVETA TRI KRALJA'''<br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> <br /> BARLEK, Josip. 2008. Brdovečki običaji korizmeno-uskršnjeg vremena. Brdovec: Muzej Brdovec. <br /> <br /> BRAICA, Silvio. 2004. ''Godišnji običaji''. Split: Marjan tisak.<br /> <br /> STEINER, Rudolf. 2008. ''Ivanje''. Zagreb: Biblioteka Blagdani.<br /> <br /> Za tradiciju i kulturu. // Martinje. Dostupno na: http://potepuhi.wordpress.com/martinje/ (posljednji put pregledano 14. svibnja 2014.).</div> Wed, 28 May 2014 10:33:25 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Narodni_obi%C4%8Daji_tijekom_godine http://www.wiki-dveri.info/wiki/Narodni_obi%C4%8Daji_tijekom_godine <p>OŠ Pavao Belas:&#32;</p> <hr /> <div>== Vincekovo ==<br /> <br /> Svake godine 22. siječnja u vinogradima se obilježava Vincekovo, blagdan koji postoji od predkršćanskih vremena. Sveti Vinko je prvi vinogradarski svetac u godini. To je vrijeme kada se budi vegetacija i počinje ciklus poljoprivrednih radova. <br /> <br /> Obilježavanje blagdana svetog Vinceka započinje svetom misom na kojoj se moli za plodnu vinogradarsku godinu, najčešća je molitva: &quot;Neka nam sveti Vinko bude na pomoći glede vremena i plodova na kraju sezone.&quot; Nakon misnog slavlja ide se u vinograd gdje svećenik simbolično blagoslovi vinograd. Nakon blagoslova mole se molitve za plodosnu godinu, bez mraza i ostalih vremenskih nepogoda, ali i za odličan urod. Kasnije se nastavlja narodno slavlje. Vincekovo znači početak radova u vinogradu. Rezanjem i zalijevanjem trsova vinom otvara se vinogradarska sezona.<br /> <br /> <br /> == Valentinovo ==<br /> <br /> <br /> == Fašnik / Poklade ==<br /> <br /> <br /> == Korizmeno-uskrsni običaji ==<br /> <br /> Uskrs je najveći i najstariji blagdan u Hrvata. Hrvati slave Uskrs od trenutka kad su primili kršćanstvo prije više od 13 stoljeća. Naziv Uskrs se izvodi od glagola ''uskrsnuti'' što simbolizira bit i smisao novog života. <br /> <br /> <br /> '''KORIZMA'''<br /> <br /> Korizma je preduskrsno razdoblje. To je doba pripreme za najveći kršćanski blagdan, Uskrs. Naziv Korizme dolazi od latinske riječi ''quadragesima'' ili četrdeset jer traje četrdeset dana. Broj dana uskrsne pripreme uvjetovan je Isusovim četrdesetodnevnim postom u pustinji prije početka njegovog propovijedanja i navještanja Evanđelja. Korizma započinje Pepelnicom, ''čistom sridom'', prvim danom poslije ''fašnika'', pokladnog utorka. Pepelnica označava doba vrijeme pripreme za Uskrs. Za vrijeme obreda u crkvi vrši se ''pepeljenje'', pokorničko posipanje glava svih vjernika. Na Pepelnicu je strog post i nemrs, postilo se u prošlosti jako strogo, obično se jeo samo kruh i pila voda. Strogog posta nisu se pridržavali svi, pa se u prošlosti pa i danas obično jede grah na salatu, kuhana jaja i štrukli od sira. U prošlosti bi dan prije Pepelnice starješina kuće spremio svo meso koje je kuća posjedovala te se do Uskrsa ono nije našlo na obiteljskom stolu. Tako su neke obitelji postile svih četrdeset dana Korizme. Osim posta i nemrsa, u Brdovcu se, kako piše Josip Barlek u knjizi ''Brdovečki običaji korizmeno-uskršnjeg vremena'', posebno njegovala i tradicija križnog puta. Križni se put obavlja i danas dva puta tjedno tijekom korizme u župnoj crkvi sv. Vida u Brdovcu. Tradicionalni križni put broji četrnaest postaja, dok je petnaestu postaju 1969. godine uveo umjetnik iz zaprešićkog kraja Josip Cerinski, a ta posljednja postaja prikazuje uskrsnuće. Posebno se u korizmenom razdoblju pazilo da se ne viče i ne pjeva glasno. Nisu se održavale svadbe, niti zabave. Posljednje dvije nedjelje u Korizmi nose naziv ''gluha nedilja'' i ''cvitnica''. <br /> <br /> <br /> '''CVJETNICA'''<br /> <br /> Cvjetnica je nedjelja prije Uskrsa. Nazivaju se još i ''Cvitna nedilja'', ''Maslinica'', ''Maslinska nedija'' i ''Nedjelja Muke'' jer se na taj dan u crkvama pjeva Muka Isusova i blagoslivljaju grančice drijenka ili maslinove grančice na spomen Isusovog ulaska u Jeruzalem. Drijenak u narodu predstavlja posebno zdravu biljku, simbol je zdravlja i čvrstoće. Otud u narodu i izreka ''zdrav ko dren''. Posljednjih godina tradicija nošenja te biljke u crkve pomalo izumire zbog sve manje drijenka te se sve više na Cvjetnicu u crkvu nose maslinove grančice. Poznato je kićenje zdenaca uoči Cvjetnice, zatakanje blagoslovljene grančice o strop, umivanje u vodi s cvijećem. <br /> <br /> <br /> '''VELIKI TJEDAN'''<br /> <br /> Cvjetnom nedjeljom započinje Veliki tjedan ili Sveti tjedan ili, kako se naziva u brdovečkom kraju, ''Veliki kedan''. Taj tjedan rade se kućni poslovi od spremanja kuća do pripremanja svega što je potrebno za uskrsnu proslavu. <br /> U dane Svetog trodnevlja, točnije od Velikog četvrtka do Velike subote, u kući i na polju nisu se obavljali veći radovi, posebno se nije smijelo ''dirati u zemlju'', dakle obrađivati zemlju. <br /> <br /> Sveto trodnevlje počinje Velikom četvrtkom, danom spomena na Isusovu posljednju večer, koju je slavio sa svojim učenicima. Tada je prema kršćanskom vjerovanju svojim učenicima ostavio trostruku dar: Euharistriju ili bogoslužje, Sveti red i simboličku pouku o važnosti bratske ljubavi. Svećenici u crkvama obično na taj dan slikovito podsjećaju na pranje nogu apostolima, kako je to činio Isus. Taj je običaj prisutan i u brdovečkoj župi, kako navodi Josip Barlek u svojoj knjizi ''Brdovečki običaji korizmeno-uskršnjeg vremena''. Po šest osoba nalazi se sa svake strane oltara, dok im župnik polije noge, dok im kapelan ili župnikovi pomagači noge potom brišu. Poslje bogoslužja simbolički se vežu zvona te ona utihnu do Velike subote, a umjesto njih koriste se ''regetalke'', ''regetala'' i ''klepetala'' od drva. Danas se koriste male ''škrebetaljke'', simbolične veličine, poput onih za djecu. Za vrijeme obreda svečano se odnosi Presveto u sporednu kapelu na oltar svete Barbare, gdje se zatvara u Svetohranilište. Na kraju obreda se glavni oltar rasprema, tako da se skine ''oltarnik'', a Svetohranilište ostaje prazno do svete mise na Veliku subotu. Tako se obilježava spomen Isusova uhićenja u Maslinskom vrtu te početak njegove muke. <br /> <br /> Veliki petak označava dan Isusove smrti. Tada nema svete mise, ali se održavaju obredi, križni put te se na kraju Isusovo tijelo prenosi u Božji grob gdje vjernici iskazuju štovanje. U crkvi svećenici nose crvenu boju, jer crvena boja predstavlja muku. U crkvi također nema svete mise već se održavaju samo obredi Velikog petka, koji se dijele u tri dijela: prvi dio obuhvaća Službu riječi, koja obuhvaća izvještaj o Isusovoj muci prema Evanđelju sv. Ivana, a završava molitvom vjernika. Drugio dio tih obreda obuhvaća ''Klanjanje križu''. Tada vjernici ljube križ i pjevaju tužaljke. Treći dio bogoslužja je ''Sveta pričest'', a ona se donosi na sporedni oltar. U Brdovcu, napominje Josip Barlek, posebno je dojmljivo klanjanje križu i ljubljenje križa. U prošlosti je bio običaj da se križ ljubi, dok se danas vjernici nsklone pred njim ili ga dotaknu. Nekoć se to nazivalo ''kuševanje križa'' ili ''kuševanje Isusa''.<br /> <br /> <br /> &quot;Na Veliki petak se posti i ne smije se dirati u zemlju, npr. kopati, orati, sijati.&quot; (Josip Galić, Prigorje Brdovečko).<br /> <br /> Velika subota dan je Isusovog počinka u grobu. Obilazi ga se sve do blagoslova uskrsne hrane koji je u Brdovcu u popodnevnim satima. Taj dan se kuha šunka te se bojaju jaja (pisanice) i peku kolači. Bojanje jaja je uskrsna tradicija u dane Velikog tjedna. Održavaju se običaji blagoslova vatre: &quot;Paljenje gube,jedan dio užarene gube se stavi u peć sa željama pa će biti dobra godina.&quot; (Anamarija i Drago Balja, Prigorje Brdovečko).<br /> <br /> <br /> '''USKRS'''<br /> <br /> Uskrs ili Vazam je pomični blagdan, obično u travnju ili ožujku, na sedmu korizmenu nedelju. Toga se dana slavi spomen Isusovog uskrsnuća. Vjernici odlaze na svetu misu i jedni drugima upućuju čestitku: &quot;Sretan Uskrs!&quot;. Na prvu jutarnju uskrsnu svetu misu u crkvu se nosi hrana na blagoslov ili posvećenje. Hrana se stavlja u košare ili logožare (pletene slamnate torbe) i prekriva bijelim ukrašenim stolnjacima ili nadstolnjacima. Najčešća hrana koja se nosi na blagoslov je kuhana šunka, kuhana jaja, mladi luk, hren, sol i kolači. Blagoslovljenu hranu svi ukućani zajedno kod kuće jedu za uskrsni doručak. Ostaci blagoslovljene hrane ne bacaju se nego spaljuju, a stolnjaci kojima se u košarama prekrivala hrana za blagoslov bacaju se na voćke u dvorištu radi boljeg uroda.<br /> <br /> Na Uskrsnu se nedjelju za ručak okuplja cijela obitelj. Jede se juha sa rezancima, pečenje te dizani kolači. <br /> Kuglof - slatki uskrsni kruh. Vrtanj - pletenica savijena u krug tako da ima rupu u sredini. Pinca ili sirnica - slatki uskrsni kruh s jajima. Fritule - uskrsni uštipci. Pogača - uskrsni kruh premazan žumancem jajeta. Uskrsno pecivo - pleteno pecivu s umetnutim jajem. Kljakuša - uskrsna beskvasna pogača. <br /> <br /> Na Uskrs se ljudi, te osobito djeca, međusobno daruju obojanim i ukrašenim jajima (pisanicama) koje su se bojale u Velikom tjednu. Iako se darivanje jajima od uskrsnog zeca spominjalo i ranije, pravljenje gnijezda za uskrsnog zeca sve se više susreće kod mlađih ljudi tek posljednjih dvadesetak godina, kad su se počele darivati i čokoladne pisanice. <br /> <br /> <br /> '''USKRSNI PONEDJELJAK'''<br /> <br /> Uskrsni ponedjeljak je nastavak uskrsnog slavlja. Toga se dana također ide na svetu misu, jedu se uskrsna jela te posjećuje rodbina i prijetelji. U starini je na Uskrsni ponedjeljak bio običaj da djevojke vodom polijevaju momke, da djeca igraju igru tucanja jaja te plesanje uskrsnih kola. Ćuška je drveno jaje koje bi djeca podmetnula pri uskrsnom tucanju jaja.<br /> <br /> == Jurjevo ==<br /> <br /> Jurjevo obilježavamo 23. travnja. Učenici prvih razreda OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice svake godine obilaze Mariju Goricu i okolna mjesta. Povorku predvodi dječak kojeg nazivaju Zeleni Juraj. On na štapu nosi glavu konja glumeći da jaše pravog konja. Zeleni Juraj na glavi nosi šešir, a u ruci mač. Pjevajući povorka hoda odjevena u narodne nošnje, a na glavama nose vjenčiće od zelenih grančica. Stanu kod nekoliko kuća te otpjevaju narodnu pjesmicu te tako na poseban način uljepšaju taj običaj. Od ljudi na dar dobivaju slatkiše, kolače, voće. U svim kazivanjima Jurjevo se spominje kao izrazito pastirski praznik koji najavljuju obavezne i do danas uveliko održane vatre - jurjevski krijesovi. Navečer uoči Jurjeva kuri se krijes: u polju, u vinogradima, na križanjima i na dvorišnim ulazima (kuda prolazi blago). Za krijes se nekoliko dana unaprijed priredi hrpa granja, lozja, kukuruzovine i borovice. Oko krijesa se pjeva, juška i preskače se oganj. Djeca uzimaju s vatre upaljene grane i s njima juškajući trče kroz polje. Posljednjih godina pale se automobilske gume.Na samo Jurjevo ujutro pastiri su kod kuće dobivali kuhano jaje. Koji dođe posljednji na pašu i još ne donese jaje, rugaju mu se da je pezdec. Popodne, prije odlaska kući, pastiri su pleli vijenac od vrbova granja i cvijeća. Kravama se vijenac vezao za rogove, i to tako da se uz svaki rog pričvrstila i kita cvijeća. Preko čela se kravi stavljala parta (kao mladenki) – trak oguljene vrbine kore. I svinjama su se oko vrata naticali vijenci, pa su preplašene bježale. Vijenci su se skidali pred stajom i bacili na krov. Ako su spali s krova, znak je da će dotični pastir zapasti – skrenut će mu blago na tuđi pašnjak ili u žito. Kako je Jurjevo posljednji dan slobodne zajedničke paše u polju – poslije Jurjeva svatko pase isključivo na svojem, gdje nije obradivo zemljište – pastiri žale za bezbrižnom ispašom u polju, kada nije trebalo osobito paziti da blago ne zaluta na tuđe. Kao izraz toga žaljenja većini je ljudi bio poznat ovaj tekst :&quot;Sveti Juraj krijese kuri, jaj, polje, jaj&quot;. Ljudi se ne sjećaju je li se to pjevalo ili samo govorilo. Smatra se da se jurjevski krijes preskače zbog obrane od tuče.<br /> <br /> <br /> Jurjevo<br /> <br /> <br /> Dobra večer tomu stanu, <br /> <br /> tomu stanu, gospodaru.<br /> <br /> Gospodaru, gospodinji<br /> <br /> ciloj hiži i družini.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole, <br /> <br /> ružice rumene.<br /> <br /> Fijole, fijole,<br /> <br /> ružice rumene.<br /> <br /> <br /> Sveti Jura konja jaše,<br /> <br /> vilovitom sabljom maše.<br /> <br /> Sveti Jura u zelenju,<br /> <br /> a Marija u veselju.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole... <br /> <br /> <br /> Ne dajte nam dugo stati<br /> <br /> pred vašimi vredni vrati.<br /> <br /> Jer blato nam je do koljena,<br /> <br /> voda nam je do ramena.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole...<br /> <br /> <br /> Hvala, hvala, Bog vam plati,<br /> <br /> Sveti Jura i njeg'va mati.<br /> <br /> Da vam se Bog s njim zistati<br /> <br /> i u raju stan imati.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole...<br /> <br /> <br /> == Podizanje majuša ==<br /> <br /> [[Datoteka:Majuš3.jpg|200px|mini|left]]<br /> <br /> U centru Zaprešića, uoči Praznika rada postavlja se Majuš, ukrašeno mlado bukovo drvo. Izvorno, Majuš nije običaj zaprešićkog kraja, no našim je građanima postala tradicija. <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> == Ivanje ==<br /> <br /> Blagdan Ivanja slavi se svake godine 24. lipnja. Označava rođenje Ivana Krstitelja koji je navijestio dolazak Isusa Krista. Poput ostalih blagdana Ivanje je također proteklo od poganskih svetkovina. Nekoć davno u staroj Perziji svetkovina poznata kao kršenje vatrom i vodom obilježavala se u lipnju, približno u vrijeme današnje proslave Ivanja, dok se u starom Rimu svetkovina božice Veste također slavila u isto vrijeme. Prije dolaska kršćanstva u povijesti nailazimo na lipanjsku svećanost koja se održava u vrijeme kada dani postaju kraći, a noći duže. Dolaskom kršćanstva promijenio se smisao i ove ljetne svetkovine te je ona poprimila smisao svečanosti navještenja spajanja čovjeka s duhovnim svijetom. Najznačajniji i najrašireniji narodni običaji na Ivanje su paljenje ivanjskih krijesova, odnosno običaji paljenja vatri poznatijih pod nazivima krijes, kres, kris, koleda, svitnjak. Pored opće poznatog i dobro održavanog jurjevskog krijesa u ovom je kraju poznat i ivanjski krijes, ali, sudeći prema kazivanjima, on je od manje važnosti i nije do danas održan, ili je održan samo izuzetno. O branju bilja i cvijeća i nekim postupcima s time u vezi našlo se više podataka. Uoči Ivanja nabere se &quot;paprati, rože,vratič,bijeli luk&quot;. Grančice ili svežnjići zataknu se za svinjac da bude sreće pri svinjama. Kad se legne, stavi se paprat pod glavu kako bi se osigurao dobar san u toku čitave godine. Ivančice se zabodu u pukotine na kući izvana- stavi se za svakog ukućana po jedna: čiji cvijet najviše povene, on će prvi umrijeti. O proricanju po ivanjskom bilju, odnosno o održavanju ovog običajnog postupka do danas s nešto izmijenjenim stavom prema njegovoj svrsi, već je bilo govora. <br /> <br /> <br /> == Svi sveti ==<br /> <br /> Dan Svih svetih (1. studenoga) i Dušni dan (2. studenoga) dobili su svoj puni značaj u crkvenoj tradiciji, a manje <br /> su izraženi kroz narodno običajno obilježavanje. Dušni dan ili Dan pokojnih ili Mrtvi dan je dan sjećanja na svoje umrle, pokojne.<br /> Ovaj blagdan je sjećanje na duše u Čistilištu. Na taj dan pokojnicima su se donosila i ostavljala razna jela na <br /> grobovima ili bi im se jelo i piće ostavljalo na stolu preko noći. Svi sveti posljednji su pastirski blagdan u godini, kada pastiri bivaju nagrađivani od svoje kuće. Tada završava sezona čuvanja balga van kuće, na udaljenim pašnjacima. Ujedno, blagdan Svih svetih je crkveni dan spomena na sve svece na nebu. Tada su svi pozvani na svetost. Propisano je štovanje pokojnika, uređuju se i posjećuju grobovi. Svi sveti su se od 7. stoljeća slavili 13. svibnja da bi se kasnije preuzeo irski datum 1. studenoga. U Hrvatskoj je blagdan Svih svetih posvećen 335-orici svetaca. Ponegdje za dane Svih svetih i Dušni dan postojao je običaj pravljenja osobitih kolačića<br /> ili peciva. Nazivali su se lumbija, ublija.<br /> <br /> <br /> == Martinje ==<br /> <br /> Prema legendi u 4. je stoljeću živio čovjek po imenu Martin. Bio je starorimski legionar i veliki ljubitelj vina. Nakon što je završio svoje školovanje u Francuskoj, trebao je postati kršćanski biskup, međutim Martin to nikako nije želio. Na sam dan imenovanja biskupom napravio je baš sve kako bi izbjegao imenovanje. Između ostalog, sakrio se u guščak, ali su ga guske odale svojim gakanjem pa je tako Martin na kraju ipak postao visoki crkveni dostojanstvenik. No Martina to nije spriječilo da nastavi propagirati dobru vinsku kapljicu. Legenda kaže da je biskup Martin uveo ceremonijal krštenja mošta koji je do tog vremena bio zabranjen jer je to do tada bila poganska svečanost.<br /> <br /> Blagdan svetoga Martina ili Martinje slavi se 11. studenog kao spomendan smrti svetog Martina. Od 17. st. (?!) na dan sv. Martina u sjevernoj se Hrvatskoj njeguje tradicionalni pučki običaj simboličkog pretvaranja mošta u mlado vino, tzv. &quot;krštenje vina&quot;. Martinje se danas njeguje kao narodni običaj uz jelo, piće, pjesmu i glazbu. Na martinjskim se proslavama najčešće priprema martinjska gusaka s mlincima.<br /> <br /> U ceremoniji krštenja mošta u Zagorskim pelnicama neizbježne su uloge: domači, stoloravnatelj, fiškuš ili vinotoča, gospon sudec, kuma i kum mladom vinu te biškup sa svojom svitom (ministranti i mežnar). Svi prisutni u ceremoniji “kršenja mošteka” oslovljavaju se s “pajdaš” i” pajdašica” te je svaki sa svakim na &quot;ti&quot;. Na &quot;vi&quot; je samo jedna osoba u cijelome društvu – gospon sudec.<br /> <br /> <br /> == Adventsko-božični običaji ==<br /> <br /> <br /> '''SVETA BARBARA'''<br /> <br /> Spomendan svete Barbare je 4. prosinca. Na taj dan stavlja se pšenica u tanjuriće koja proklija do Božića i postaje božićni ukras. U nekim se mjestima pšenicu sije devet dana kasnije na blagdan sv. Lucije.<br /> <br /> <br /> '''SVETI NIKOLA'''<br /> <br /> Blagdan svetog Nikole slavi se 6. prosinca. Tome se blagdanu najviše vesele djeca koja noć prije čiste čizmice i stavljaju ih na prozor te se nadaju darovima od svetoga nikole. Sv. Nikola uza se ima Krampusa koji djeci u čizmice stavlja šibu. <br /> <br /> <br /> '''SVETA LUCIJA'''<br /> <br /> Blagdan sv. Lucije je 13. prosinca. U nekim se mjestima sije pšenica. Tada započinje i odbrojavanje dvanest dana do Božića te se pišu. tzv. brojenice - svaki dan se zapisuje kakvo je vrijeme jer se smatra da vrijeme tih dvanaest dana do Božića odgovara vremenu dvanaest mjeseci u narednoj godini.<br /> <br /> <br /> '''BADNJAK'''<br /> <br /> Na Badnju noć u kuću se unose tri velika panja i stavljaju na ognjište. Trenutak unošenja slame u kuću je glavni čin domaćinstva, a označava početak proslave Božića. Na Badnju se noć kiti drvce, najčešće bor ili jela. Ispod božićnog drvca stavljaju se jaslice koje mogu biti ručno izrađene, od kartona, drveta, gipsa, gline. Pali se božićna svijeća, simbol. Običaj je da se na Badnjak posti i da se ne jede meso te ide na misu polnoćku.<br /> <br /> <br /> '''BOŽIĆ'''<br /> <br /> Božićni ručak je svečan i bogat. Ako na Božić padne kiša, vjeruje se da će uroditi samo ono što se okopa motikom. Nakon ponoćke znanci i rodbina se mirbože ili božićaju. Uobičajeno je čestitanje i darivanje, a značajan dar je crvena jabuka. Tri nedjelje pred Božić nazivaju se Djetinci (Đetići), Materice (Majke nebeske) i Oci (Očići, Oci nebeski).<br /> <br /> <br /> '''ŠTEFANJE'''<br /> <br /> Štefanje ili blagdan svetog Stjepana je 26. prosinca.<br /> <br /> <br /> '''IVANJE'''<br /> <br /> Božićno Ivanje, Ivanuš, Janušovo, božićni Ivanjdan (27. prosinca) treći je dan Božića, blagdan Svetog Ivana, tada se vrši blagoslov vina u crkvama, iznosi se Božićna slama van i stavlja na voćke, pale se koleda. Na taj dan bi se i kuća pomela, što se nije smjelo napraviti na sam Božić ili Štefanje.<br /> <br /> <br /> '''HERODUŠEVO'''<br /> <br /> Heroduševo ili blagdan Nevine dječice obilježava se 28. prosinca. Poznati su nazivi za taj dan i Mladenci, Mladinci, Mladijenci ili Šibarjevo. To je blagdan koji obnavlja sjećanje na djecu koju je u 1. st. kralj Herod dao pobiti u jeruzalemu. Kao spomen na taj događaj na heroduševo roditelji bude djecu simboličnim šibanjem.<br /> <br /> <br /> '''STARA I NOVA GODINA'''<br /> <br /> Na Staru godinu bili su mise zahvalnice koje su se obavezno posjećivale. Svaka je kuća poslala u crkvu toga dana barem jednog ukućana kako bi se doznali važni podaci koje bi iz župskih knjiga priredio župnik. Prema njima se i danas doznaju važne pojedinosti iz života župe. Nova se godina dočekivala manje svećano nego što se dočekivao Božić. No pritom se ipak pazilo da se toga dana blaguje pečeni odojak. Vjerovalo se da mora toga dana jesti pajcek koji ruje prema naprijed, a ne perad koja svojim nogama čeprka i rasipa gospodarstvo. Po tradiciji se božićni kruh čuvao do toga dana.<br /> <br /> <br /> '''SVETA TRI KRALJA'''<br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> <br /> BARLEK, Josip. 2008. Brdovečki običaji korizmeno-uskršnjeg vremena. Brdovec: Muzej Brdovec. <br /> <br /> BRAICA, Silvio. 2004. ''Godišnji običaji''. Split: Marjan tisak.<br /> <br /> STEINER, Rudolf. 2008. ''Ivanje''. Zagreb: Biblioteka Blagdani.<br /> <br /> Za tradiciju i kulturu. // Martinje. Dostupno na: http://potepuhi.wordpress.com/martinje/ (posljednji put pregledano 14. svibnja 2014.).</div> Wed, 28 May 2014 10:33:01 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Narodni_obi%C4%8Daji_tijekom_godine http://www.wiki-dveri.info/wiki/Narodni_obi%C4%8Daji_tijekom_godine <p>OŠ Pavao Belas:&#32;</p> <hr /> <div>== Vincekovo ==<br /> <br /> Svake godine 22. siječnja u vinogradima se obilježava Vincekovo, blagdan koji postoji od predkršćanskih vremena. Sveti Vinko je prvi vinogradarski svetac u godini. To je vrijeme kada se budi vegetacija i počinje ciklus poljoprivrednih radova. <br /> <br /> Obilježavanje blagdana svetog Vinceka započinje svetom misom na kojoj se moli za plodnu vinogradarsku godinu, najčešća je molitva: &quot;Neka nam sveti Vinko bude na pomoći glede vremena i plodova na kraju sezone.&quot; Nakon misnog slavlja ide se u vinograd gdje svećenik simbolično blagoslovi vinograd. Nakon blagoslova mole se molitve za plodosnu godinu, bez mraza i ostalih vremenskih nepogoda, ali i za odličan urod. Kasnije se nastavlja narodno slavlje. Vincekovo znači početak radova u vinogradu. Rezanjem i zalijevanjem trsova vinom otvara se vinogradarska sezona.<br /> <br /> <br /> == Valentinovo ==<br /> <br /> <br /> == Fašnik / Poklade ==<br /> <br /> <br /> == Korizmeno-uskrsni običaji ==<br /> <br /> Uskrs je najveći i najstariji blagdan u Hrvata. Hrvati slave Uskrs od trenutka kad su primili kršćanstvo prije više od 13 stoljeća. Naziv Uskrs se izvodi od glagola ''uskrsnuti'' što simbolizira bit i smisao novog života. <br /> <br /> <br /> '''KORIZMA'''<br /> <br /> Korizma je preduskrsno razdoblje. To je doba pripreme za najveći kršćanski blagdan, Uskrs. Naziv Korizme dolazi od latinske riječi ''quadragesima'' ili četrdeset jer traje četrdeset dana. Broj dana uskrsne pripreme uvjetovan je Isusovim četrdesetodnevnim postom u pustinji prije početka njegovog propovijedanja i navještanja Evanđelja. Korizma započinje Pepelnicom, ''čistom sridom'', prvim danom poslije ''fašnika'', pokladnog utorka. Pepelnica označava doba vrijeme pripreme za Uskrs. Za vrijeme obreda u crkvi vrši se ''pepeljenje'', pokorničko posipanje glava svih vjernika. Na Pepelnicu je strog post i nemrs, postilo se u prošlosti jako strogo, obično se jeo samo kruh i pila voda. Strogog posta nisu se pridržavali svi, pa se u prošlosti pa i danas obično jede grah na salatu, kuhana jaja i štrukli od sira. U prošlosti bi dan prije Pepelnice starješina kuće spremio svo meso koje je kuća posjedovala te se do Uskrsa ono nije našlo na obiteljskom stolu. Tako su neke obitelji postile svih četrdeset dana Korizme. Osim posta i nemrsa, u Brdovcu se, kako piše Josip Barlek u knjizi ''Brdovečki običaji korizmeno-uskršnjeg vremena'', posebno njegovala i tradicija križnog puta. Križni se put obavlja i danas dva puta tjedno tijekom korizme u župnoj crkvi sv. Vida u Brdovcu. Tradicionalni križni put broji četrnaest postaja, dok je petnaestu postaju 1969. godine uveo umjetnik iz zaprešićkog kraja Josip Cerinski, a ta posljednja postaja prikazuje uskrsnuće. Posebno se u korizmenom razdoblju pazilo da se ne viče i ne pjeva glasno. Nisu se održavale svadbe, niti zabave. Posljednje dvije nedjelje u Korizmi nose naziv ''gluha nedilja'' i ''cvitnica''. <br /> <br /> <br /> '''CVJETNICA'''<br /> <br /> Cvjetnica je nedjelja prije Uskrsa. Nazivaju se još i ''Cvitna nedilja'', ''Maslinica'', ''Maslinska nedija'' i ''Nedjelja Muke'' jer se na taj dan u crkvama pjeva Muka Isusova i blagoslivljaju grančice drijenka ili maslinove grančice na spomen Isusovog ulaska u Jeruzalem. Drijenak u narodu predstavlja posebno zdravu biljku, simbol je zdravlja i čvrstoće. Otud u narodu i izreka ''zdrav ko dren''. Posljednjih godina tradicija nošenja te biljke u crkve pomalo izumire zbog sve manje drijenka te se sve više na Cvjetnicu u crkvu nose maslinove grančice. Poznato je kićenje zdenaca uoči Cvjetnice, zatakanje blagoslovljene grančice o strop, umivanje u vodi s cvijećem. <br /> <br /> <br /> '''VELIKI TJEDAN'''<br /> <br /> Cvjetnom nedjeljom započinje Veliki tjedan ili Sveti tjedan ili, kako se naziva u brdovečkom kraju, ''Veliki kedan''. Taj tjedan rade se kućni poslovi od spremanja kuća do pripremanja svega što je potrebno za uskrsnu proslavu. <br /> U dane Svetog trodnevlja, točnije od Velikog četvrtka do Velike subote, u kući i na polju nisu se obavljali veći radovi, posebno se nije smijelo ''dirati u zemlju'', dakle obrađivati zemlju. <br /> <br /> Sveto trodnevlje počinje Velikom četvrtkom, danom spomena na Isusovu posljednju večer, koju je slavio sa svojim učenicima. Tada je prema kršćanskom vjerovanju svojim učenicima ostavio trostruku dar: Euharistriju ili bogoslužje, Sveti red i simboličku pouku o važnosti bratske ljubavi. Svećenici u crkvama obično na taj dan slikovito podsjećaju na pranje nogu apostolima, kako je to činio Isus. Taj je običaj prisutan i u brdovečkoj župi, kako navodi Josip Barlek u svojoj knjizi ''Brdovečki običaji korizmeno-uskršnjeg vremena''. Po šest osoba nalazi se sa svake strane oltara, dok im župnik polije noge, dok im kapelan ili župnikovi pomagači noge potom brišu. Poslje bogoslužja simbolički se vežu zvona te ona utihnu do Velike subote, a umjesto njih koriste se ''regetalke'', ''regetala'' i ''klepetala'' od drva. Danas se koriste male ''škrebetaljke'', simbolične veličine, poput onih za djecu. Za vrijeme obreda svečano se odnosi Presveto u sporednu kapelu na oltar svete Barbare, gdje se zatvara u Svetohranilište. Na kraju obreda se glavni oltar rasprema, tako da se skine ''oltarnik'', a Svetohranilište ostaje prazno do svete mise na Veliku subotu. Tako se obilježava spomen Isusova uhićenja u Maslinskom vrtu te početak njegove muke. <br /> <br /> Veliki petak označava dan Isusove smrti. Tada nema svete mise, ali se održavaju obredi, križni put te se na kraju Isusovo tijelo prenosi u Božji grob gdje vjernici iskazuju štovanje. U crkvi svećenici nose crvenu boju, jer crvena boja predstavlja muku. U crkvi također nema svete mise već se održavaju samo obredi Velikog petka, koji se dijele u tri dijela: prvi dio obuhvaća Službu riječi, koja obuhvaća izvještaj o Isusovoj muci prema Evanđelju sv. Ivana, a završava molitvom vjernika. Drugio dio tih obreda obuhvaća ''Klanjanje križu''. Tada vjernici ljube križ i pjevaju tužaljke. Treći dio bogoslužja je ''Sveta pričest'', a ona se donosi na sporedni oltar. U Brdovcu, napominje Josip Barlek, posebno je dojmljivo klanjanje križu i ljubljenje križa. U prošlosti je bio običaj da se križ ljubi, dok se danas vjernici nsklone pred njim ili ga dotaknu. Nekoć se to nazivalo ''kuševanje križa'' ili ''kuševanje Isusa''.<br /> <br /> <br /> &quot;Na Veliki petak se posti i ne smije se dirati u zemlju, npr. kopati, orati, sijati.&quot; (Josip Galić, Prigorje Brdovečko).<br /> <br /> Velika subota dan je Isusovog počinka u grobu. Obilazi ga se sve do blagoslova uskrsne hrane koji je u Brdovcu u popodnevnim satima. Taj dan se kuha šunka te se bojaju jaja (pisanice) i peku kolači. Bojanje jaja je uskrsna tradicija u dane Velikog tjedna. Održavaju se običaji blagoslova vatre: &quot;Paljenje gube,jedan dio užarene gube se stavi u peć sa željama pa će biti dobra godina.&quot; (Anamarija i Drago Balja, Prigorje Brdovečko).<br /> <br /> <br /> '''USKRS'''<br /> <br /> Uskrs ili Vazam je pomični blagdan, obično u travnju ili ožujku, na sedmu korizmenu nedelju. Toga se dana slavi spomen Isusovog uskrsnuća. Vjernici odlaze na svetu misu i jedni drugima upućuju čestitku: &quot;Sretan Uskrs!&quot;. Na prvu jutarnju uskrsnu svetu misu u crkvu se nosi hrana na blagoslov ili posvećenje. Hrana se stavlja u košare ili logožare (pletene slamnate torbe) i prekriva bijelim ukrašenim stolnjacima ili nadstolnjacima. Najčešća hrana koja se nosi na blagoslov je kuhana šunka, kuhana jaja, mladi luk, hren, sol i kolači. Blagoslovljenu hranu svi ukućani zajedno kod kuće jedu za uskrsni doručak. Ostaci blagoslovljene hrane ne bacaju se nego spaljuju, a stolnjaci kojima se u košarama prekrivala hrana za blagoslov bacaju se na voćke u dvorištu radi boljeg uroda.<br /> <br /> Na Uskrsnu se nedjelju za ručak okuplja cijela obitelj. Jede se juha sa rezancima, pečenje te dizani kolači. <br /> Kuglof - slatki uskrsni kruh. Vrtanj - pletenica savijena u krug tako da ima rupu u sredini. Pinca ili sirnica - slatki uskrsni kruh s jajima. Fritule - uskrsni uštipci. Pogača - uskrsni kruh premazan žumancem jajeta. Uskrsno pecivo - pleteno pecivu s umetnutim jajem. Kljakuša - uskrsna beskvasna pogača. <br /> <br /> Na Uskrs se ljudi, te osobito djeca, međusobno daruju obojanim i ukrašenim jajima (pisanicama) koje su se bojale u Velikom tjednu. Iako se darivanje jajima od uskrsnog zeca spominjalo i ranije, pravljenje gnijezda za uskrsnog zeca sve se više susreće kod mlađih ljudi tek posljednjih dvadesetak godina, kad su se počele darivati i čokoladne pisanice. <br /> <br /> <br /> '''USKRSNI PONEDJELJAK'''<br /> <br /> Uskrsni ponedjeljak je nastavak uskrsnog slavlja. Toga se dana također ide na svetu misu, jedu se uskrsna jela te posjećuje rodbina i prijetelji. U starini je na Uskrsni ponedjeljak bio običaj da djevojke vodom polijevaju momke, da djeca igraju igru tucanja jaja te plesanje uskrsnih kola. Ćuška je drveno jaje koje bi djeca podmetnula pri uskrsnom tucanju jaja.<br /> <br /> == Jurjevo ==<br /> <br /> Jurjevo obilježavamo 23. travnja. Učenici prvih razreda OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice svake godine obilaze Mariju Goricu i okolna mjesta. Povorku predvodi dječak kojeg nazivaju Zeleni Juraj. On na štapu nosi glavu konja glumeći da jaše pravog konja. Zeleni Juraj na glavi nosi šešir, a u ruci mač. Pjevajući povorka hoda odjevena u narodne nošnje, a na glavama nose vjenčiće od zelenih grančica. Stanu kod nekoliko kuća te otpjevaju narodnu pjesmicu te tako na poseban način uljepšaju taj običaj. Od ljudi na dar dobivaju slatkiše, kolače, voće. U svim kazivanjima Jurjevo se spominje kao izrazito pastirski praznik koji najavljuju obavezne i do danas uveliko održane vatre - jurjevski krijesovi. Navečer uoči Jurjeva kuri se krijes: u polju, u vinogradima, na križanjima i na dvorišnim ulazima (kuda prolazi blago). Za krijes se nekoliko dana unaprijed priredi hrpa granja, lozja, kukuruzovine i borovice. Oko krijesa se pjeva, juška i preskače se oganj. Djeca uzimaju s vatre upaljene grane i s njima juškajući trče kroz polje. Posljednjih godina pale se automobilske gume.Na samo Jurjevo ujutro pastiri su kod kuće dobivali kuhano jaje. Koji dođe posljednji na pašu i još ne donese jaje, rugaju mu se da je pezdec. Popodne, prije odlaska kući, pastiri su pleli vijenac od vrbova granja i cvijeća. Kravama se vijenac vezao za rogove, i to tako da se uz svaki rog pričvrstila i kita cvijeća. Preko čela se kravi stavljala parta (kao mladenki) – trak oguljene vrbine kore. I svinjama su se oko vrata naticali vijenci, pa su preplašene bježale. Vijenci su se skidali pred stajom i bacili na krov. Ako su spali s krova, znak je da će dotični pastir zapasti – skrenut će mu blago na tuđi pašnjak ili u žito. Kako je Jurjevo posljednji dan slobodne zajedničke paše u polju – poslije Jurjeva svatko pase isključivo na svojem, gdje nije obradivo zemljište – pastiri žale za bezbrižnom ispašom u polju, kada nije trebalo osobito paziti da blago ne zaluta na tuđe. Kao izraz toga žaljenja većini je ljudi bio poznat ovaj tekst :&quot;Sveti Juraj krijese kuri, jaj, polje, jaj&quot;. Ljudi se ne sjećaju je li se to pjevalo ili samo govorilo. Smatra se da se jurjevski krijes preskače zbog obrane od tuče.<br /> <br /> <br /> Jurjevo<br /> <br /> <br /> Dobra večer tomu stanu, <br /> <br /> tomu stanu, gospodaru.<br /> <br /> Gospodaru, gospodinji<br /> <br /> ciloj hiži i družini.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole, <br /> <br /> ružice rumene.<br /> <br /> Fijole, fijole,<br /> <br /> ružice rumene.<br /> <br /> <br /> Sveti Jura konja jaše,<br /> <br /> vilovitom sabljom maše.<br /> <br /> Sveti Jura u zelenju,<br /> <br /> a Marija u veselju.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole... <br /> <br /> <br /> Ne dajte nam dugo stati<br /> <br /> pred vašimi vredni vrati.<br /> <br /> Jer blato nam je do koljena,<br /> <br /> voda nam je do ramena.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole...<br /> <br /> <br /> Hvala, hvala, Bog vam plati,<br /> <br /> Sveti Jura i njeg'va mati.<br /> <br /> Da vam se Bog s njim zistati<br /> <br /> i u raju stan imati.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole...<br /> <br /> <br /> == Podizanje majuša ==<br /> <br /> [[Datoteka:Majuš3.jpg|200px|mini|left]]<br /> <br /> U centru Zaprešića, uoči Praznika rada postavlja se Majuš, ukrašeno mlado bukovo drvo. Izvorno, Majuš nije običaj zaprešićkog kraja, no našim je građanima postala tradicija. <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> == Ivanje ==<br /> <br /> Blagdan Ivanja slavi se svake godine 24. lipnja. Označava rođenje Ivana Krstitelja koji je navijestio dolazak Isusa Krista. Poput ostalih blagdana Ivanje je također proteklo od poganskih svetkovina. Nekoć davno u staroj Perziji svetkovina poznata kao kršenje vatrom i vodom obilježavala se u lipnju, približno u vrijeme današnje proslave Ivanja, dok se u starom Rimu svetkovina božice Veste također slavila u isto vrijeme. Prije dolaska kršćanstva u povijesti nailazimo na lipanjsku svećanost koja se održava u vrijeme kada dani postaju kraći, a noći duže. Dolaskom kršćanstva promijenio se smisao i ove ljetne svetkovine te je ona poprimila smisao svečanosti navještenja spajanja čovjeka s duhovnim svijetom. Najznačajniji i najrašireniji narodni običaji na Ivanje su paljenje ivanjskih krijesova, odnosno običaji paljenja vatri poznatijih pod nazivima krijes, kres, kris, koleda, svitnjak. Pored opće poznatog i dobro održavanog jurjevskog krijesa u ovom je kraju poznat i ivanjski krijes, ali, sudeći prema kazivanjima, on je od manje važnosti i nije do danas održan, ili je održan samo izuzetno. O branju bilja i cvijeća i nekim postupcima s time u vezi našlo se više podataka. Uoči Ivanja nabere se &quot;paprati, rože,vratič,bijeli luk&quot;. Grančice ili svežnjići zataknu se za svinjac da bude sreće pri svinjama. Kad se legne, stavi se paprat pod glavu kako bi se osigurao dobar san u toku čitave godine. Ivančice se zabodu u pukotine na kući izvana- stavi se za svakog ukućana po jedna: čiji cvijet najviše povene, on će prvi umrijeti. O proricanju po ivanjskom bilju, odnosno o održavanju ovog običajnog postupka do danas s nešto izmijenjenim stavom prema njegovoj svrsi, već je bilo govora. <br /> <br /> <br /> == Svi sveti ==<br /> <br /> Dan Svih svetih (1. studenoga) i Dušni dan (2. studenoga) dobili su svoj puni značaj u crkvenoj tradiciji, a manje <br /> su izraženi kroz narodno običajno obilježavanje. Dušni dan ili Dan pokojnih ili Mrtvi dan je dan sjećanja na svoje umrle, pokojne.<br /> Ovaj blagdan je sjećanje na duše u Čistilištu. Na taj dan pokojnicima su se donosila i ostavljala razna jela na <br /> grobovima ili bi im se jelo i piće ostavljalo na stolu preko noći. Svi sveti posljednji su pastirski blagdan u godini, kada pastiri bivaju nagrađivani od svoje kuće. Tada završava sezona čuvanja balga van kuće, na udaljenim pašnjacima. Ujedno, blagdan Svih svetih je crkveni dan spomena na sve svece na nebu. Tada su svi pozvani na svetost. Propisano je štovanje pokojnika, uređuju se i posjećuju grobovi. Svi sveti su se od 7. stoljeća slavili 13. svibnja da bi se kasnije preuzeo irski datum 1. studenoga. U Hrvatskoj je blagdan Svih svetih posvećen 335-orici svetaca. Ponegdje za dane Svih svetih i Dušni dan postojao je običaj pravljenja osobitih kolačića<br /> ili peciva. Nazivali su se lumbija, ublija.<br /> <br /> <br /> == Martinje ==<br /> <br /> Prema legendi u 4. je stoljeću živio čovjek po imenu Martin. Bio je starorimski legionar i veliki ljubitelj vina. Nakon što je završio svoje školovanje u Francuskoj, trebao je postati kršćanski biskup, međutim Martin to nikako nije želio. Na sam dan imenovanja biskupom napravio je baš sve kako bi izbjegao imenovanje. Između ostalog, sakrio se u guščak, ali su ga guske odale svojim gakanjem pa je tako Martin na kraju ipak postao visoki crkveni dostojanstvenik. No Martina to nije spriječilo da nastavi propagirati dobru vinsku kapljicu. Legenda kaže da je biskup Martin uveo ceremonijal krštenja mošta koji je do tog vremena bio zabranjen jer je to do tada bila poganska svečanost.<br /> <br /> Blagdan svetoga Martina ili Martinje slavi se 11. studenog kao spomendan smrti svetog Martina. Od 17. st. (?!) na dan sv. Martina u sjevernoj se Hrvatskoj njeguje tradicionalni pučki običaj simboličkog pretvaranja mošta u mlado vino, tzv. &quot;krštenje vina&quot;. Martinje se danas njeguje kao narodni običaj uz jelo, piće, pjesmu i glazbu. Na martinjskim se proslavama najčešće priprema martinjska gusaka s mlincima.<br /> <br /> U ceremoniji krštenja mošta u Zagorskim pelnicama neizbježne su uloge: domači, stoloravnatelj, fiškuš ili vinotoča, gospon sudec, kuma i kum mladom vinu te biškup sa svojom svitom (ministranti i mežnar). Svi prisutni u ceremoniji “kršenja mošteka” oslovljavaju se s “pajdaš” i” pajdašica” te je svaki sa svakim na &quot;ti&quot;. Na &quot;vi&quot; je samo jedna osoba u cijelome društvu – gospon sudec.<br /> <br /> <br /> == Adventsko-božični običaji ==<br /> <br /> <br /> '''SVETA BARBARA'''<br /> <br /> Spomendan svete Barbare je 4. prosinca. Na taj dan stavlja se pšenica u tanjuriće koja proklija do Božića i postaje božićni ukras. U nekim se mjestima pšenicu sije devet dana kasnije na blagdan sv. Lucije.<br /> <br /> <br /> '''SVETI NIKOLA'''<br /> <br /> Blagdan svetog Nikole slavi se 6. prosinca. Tome se blagdanu najviše vesele djeca koja noć prije čiste čizmice i stavljaju ih na prozor te se nadaju darovima od svetoga nikole. Sv. Nikola uza se ima Krampusa koji djeci u čizmice stavlja šibu. <br /> <br /> <br /> '''SVETA LUCIJA'''<br /> <br /> Blagdan sv. Lucije je 13. prosinca. U nekim se mjestima sije pšenica. Tada započinje i odbrojavanje dvanest dana do Božića te se pišu. tzv. brojenice - svaki dan se zapisuje kakvo je vrijeme jer se smatra da vrijeme tih dvanaest dana do Božića odgovara vremenu dvanaest mjeseci u narednoj godini.<br /> <br /> <br /> '''BADNJAK'''<br /> <br /> Na Badnju noć u kuću se unose tri velika panja i stavljaju na ognjište. Trenutak unošenja slame u kuću je glavni čin domaćinstva, a označava početak proslave Božića. Na Badnju se noć kiti drvce, najčešće bor ili jela. Ispod božićnog drvca stavljaju se jaslice koje mogu biti ručno izrađene, od kartona, drveta, gipsa, gline. Pali se božićna svijeća, simbol. Običaj je da se na Badnjak posti i da se ne jede meso te ide na misu polnoćku.<br /> <br /> <br /> '''BOŽIĆ'''<br /> <br /> Božićni ručak je svečan i bogat. Ako na Božić padne kiša, vjeruje se da će uroditi samo ono što se okopa motikom. Nakon ponoćke znanci i rodbina se mirbože ili božićaju. Uobičajeno je čestitanje i darivanje, a značajan dar je crvena jabuka. Tri nedjelje pred Božić nazivaju se Djetinci (Đetići), Materice (Majke nebeske) i Oci (Očići, Oci nebeski).<br /> <br /> <br /> '''ŠTEFANJE'''<br /> <br /> Štefanje ili blagdan svetog Stjepana je 26. prosinca.<br /> <br /> <br /> '''IVANJE'''<br /> <br /> Božićno Ivanje, Ivanuš, Janušovo, božićni Ivanjdan (27. prosinca) treći je dan Božića, blagdan Svetog Ivana, tada se vrši blagoslov vina u crkvama, iznosi se Božićna slama van i stavlja na voćke, pale se koleda. Na taj dan bi se i kuća pomela, što se nije smjelo napraviti na sam Božić ili Štefanje.<br /> <br /> <br /> '''HERODUŠEVO'''<br /> <br /> Heroduševo ili blagdan Nevine dječice obilježava se 28. prosinca. Poznati su nazivi za taj dan i Mladenci, Mladinci, Mladijenci ili Šibarjevo. To je blagdan koji obnavlja sjećanje na djecu koju je u 1. st. kralj Herod dao pobiti u jeruzalemu. Kao spomen na taj događaj na heroduševo roditelji bude djecu simboličnim šibanjem.<br /> <br /> <br /> '''STARA I NOVA GODINA'''<br /> <br /> Na Staru godinu bili su mise zahvalnice koje su se obavezno posjećivale. Svaka je kuća poslala u crkvu toga dana barem jednog ukućana kako bi se doznali važni podaci koje bi iz župskih knjiga priredio župnik. Prema njima se i danas doznaju važne pojedinosti iz života župe. Nova se godina dočekivala manje svećano nego što se dočekivao Božić. No pritom se ipak pazilo da se toga dana blaguje pečeni odojak. Vjerovalo se da mora toga dana jesti pajcek koji ruje prema naprijed, a ne perad koja svojim nogama čeprka i rasipa gospodarstvo. Po tradiciji se božićni kruh čuvao do toga dana.<br /> <br /> <br /> '''SVETA TRI KRALJA'''<br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> <br /> BARLEK, Josip. 2008. Brdovečki običaji korizmeno-uskršnjeg vremena. Brdovec: Muzej Brdovec. <br /> <br /> BRAICA, Silvio. 2004. ''Godišnji običaji''. Split: Marjan tisak.<br /> <br /> STEINER, Rudolf. 2008. ''Ivanje''. Zagreb: Biblioteka Blagdani.<br /> <br /> Za tradiciju i kulturu. // Martinje. Dostupno na: http://potepuhi.wordpress.com/martinje/ (posljednji put pregledano 14. svibnja 2014.).</div> Wed, 28 May 2014 10:32:20 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Narodni_obi%C4%8Daji_tijekom_godine http://www.wiki-dveri.info/wiki/Narodni_obi%C4%8Daji_tijekom_godine <p>OŠ Pavao Belas:&#32;</p> <hr /> <div>== Vincekovo ==<br /> <br /> Svake godine 22. siječnja u vinogradima se obilježava Vincekovo, blagdan koji postoji od predkršćanskih vremena. Sveti Vinko je prvi vinogradarski svetac u godini. To je vrijeme kada se budi vegetacija i počinje ciklus poljoprivrednih radova. <br /> <br /> Obilježavanje blagdana svetog Vinceka započinje svetom misom na kojoj se moli za plodnu vinogradarsku godinu, najčešća je molitva: &quot;Neka nam sveti Vinko bude na pomoći glede vremena i plodova na kraju sezone.&quot; Nakon misnog slavlja ide se u vinograd gdje svećenik simbolično blagoslovi vinograd. Nakon blagoslova mole se molitve za plodosnu godinu, bez mraza i ostalih vremenskih nepogoda, ali i za odličan urod. Kasnije se nastavlja narodno slavlje. Vincekovo znači početak radova u vinogradu. Rezanjem i zalijevanjem trsova vinom otvara se vinogradarska sezona.<br /> <br /> <br /> == Valentinovo ==<br /> <br /> <br /> == Fašnik / Poklade ==<br /> <br /> <br /> == Korizmeno-uskrsni običaji ==<br /> <br /> Uskrs je najveći i najstariji blagdan u Hrvata. Hrvati slave Uskrs od trenutka kad su primili kršćanstvo prije više od 13 stoljeća. Naziv Uskrs se izvodi od glagola ''uskrsnuti'' što simbolizira bit i smisao novog života. <br /> <br /> <br /> '''KORIZMA'''<br /> <br /> Korizma je preduskrsno razdoblje. To je doba pripreme za najveći kršćanski blagdan, Uskrs. Naziv Korizme dolazi od latinske riječi ''quadragesima'' ili četrdeset jer traje četrdeset dana. Broj dana uskrsne pripreme uvjetovan je Isusovim četrdesetodnevnim postom u pustinji prije početka njegovog propovijedanja i navještanja Evanđelja. Korizma započinje Pepelnicom, ''čistom sridom'', prvim danom poslije ''fašnika'', pokladnog utorka. Pepelnica označava doba vrijeme pripreme za Uskrs. Za vrijeme obreda u crkvi vrši se ''pepeljenje'', pokorničko posipanje glava svih vjernika. Na Pepelnicu je strog post i nemrs, postilo se u prošlosti jako strogo, obično se jeo samo kruh i pila voda. Strogog posta nisu se pridržavali svi, pa se u prošlosti pa i danas obično jede grah na salatu, kuhana jaja i štrukli od sira. U prošlosti bi dan prije Pepelnice starješina kuće spremio svo meso koje je kuća posjedovala te se do Uskrsa ono nije našlo na obiteljskom stolu. Tako su neke obitelji postile svih četrdeset dana Korizme. Osim posta i nemrsa, u Brdovcu se, kako piše Josip Barlek u knjizi ''Brdovečki običaji korizmeno-uskršnjeg vremena'', posebno njegovala i tradicija križnog puta. Križni se put obavlja i danas dva puta tjedno tijekom korizme u župnoj crkvi sv. Vida u Brdovcu. Tradicionalni križni put broji četrnaest postaja, dok je petnaestu postaju 1969. godine uveo umjetnik iz zaprešićkog kraja Josip Cerinski, a ta posljednja postaja prikazuje uskrsnuće. Posebno se u korizmenom razdoblju pazilo da se ne viče i ne pjeva glasno. Nisu se održavale svadbe, niti zabave. Posljednje dvije nedjelje u Korizmi nose naziv ''gluha nedilja'' i ''cvitnica''. <br /> <br /> <br /> '''CVJETNICA'''<br /> <br /> Cvjetnica je nedjelja prije Uskrsa. Nazivaju se još i ''Cvitna nedilja'', ''Maslinica'', ''Maslinska nedija'' i ''Nedjelja Muke'' jer se na taj dan u crkvama pjeva Muka Isusova i blagoslivljaju grančice drijenka ili maslinove grančice na spomen Isusovog ulaska u Jeruzalem. Drijenak u narodu predstavlja posebno zdravu biljku, simbol je zdravlja i čvrstoće. Otud u narodu i izreka ''zdrav ko dren''. Posljednjih godina tradicija nošenja te biljke u crkve pomalo izumire zbog sve manje drijenka te se sve više na Cvjetnicu u crkvu nose maslinove grančice. Poznato je kićenje zdenaca uoči Cvjetnice, zatakanje blagoslovljene grančice o strop, umivanje u vodi s cvijećem. <br /> <br /> <br /> '''VELIKI TJEDAN'''<br /> <br /> Cvjetnom nedjeljom započinje Veliki tjedan ili Sveti tjedan ili, kako se naziva u brdovečkom kraju, ''Veliki kedan''. Taj tjedan rade se kućni poslovi od spremanja kuća do pripremanja svega što je potrebno za uskrsnu proslavu. <br /> U dane Svetog trodnevlja, točnije od Velikog četvrtka do Velike subote, u kući i na polju nisu se obavljali veći radovi, posebno se nije smijelo ''dirati u zemlju'', dakle obrađivati zemlju. <br /> <br /> Sveto trodnevlje počinje Velikom četvrtkom, danom spomena na Isusovu posljednju večer, koju je slavio sa svojim učenicima. Tada je prema kršćanskom vjerovanju svojim učenicima ostavio trostruku dar: Euharistriju ili bogoslužje, Sveti red i simboličku pouku o važnosti bratske ljubavi. Svećenici u crkvama obično na taj dan slikovito podsjećaju na pranje nogu apostolima, kako je to činio Isus. Taj je običaj prisutan i u brdovečkoj župi, kako navodi Josip Barlek u svojoj knjizi ''Brdovečki običaji korizmeno-uskršnjeg vremena''. Po šest osoba nalazi se sa svake strane oltara, dok im župnik polije noge, dok im kapelan ili župnikovi pomagači noge potom brišu. Poslje bogoslužja simbolički se vežu zvona te ona utihnu do Velike subote, a umjesto njih koriste se ''regetalke'', ''regetala'' i ''klepetala'' od drva. Danas se koriste male ''škrebetaljke'', simbolične veličine, poput onih za djecu. Za vrijeme obreda svečano se odnosi Presveto u sporednu kapelu na oltar svete Barbare, gdje se zatvara u Svetohranilište. Na kraju obreda se glavni oltar rasprema, tako da se skine ''oltarnik'', a Svetohranilište ostaje prazno do svete mise na Veliku subotu. Tako se obilježava spomen Isusova uhićenja u Maslinskom vrtu te početak njegove muke. <br /> <br /> Veliki petak označava dan Isusove smrti. Tada nema svete mise, ali se održavaju obredi, križni put te se na kraju Isusovo tijelo prenosi u Božji grob gdje vjernici iskazuju štovanje. U crkvi svećenici nose crvenu boju, jer crvena boja predstavlja muku. U crkvi također nema svete mise već se održavaju samo obredi Velikog petka, koji se dijele u tri dijela: prvi dio obuhvaća Službu riječi, koja obuhvaća izvještaj o Isusovoj muci prema Evanđelju sv. Ivana, a završava molitvom vjernika. Drugio dio tih obreda obuhvaća ''Klanjanje križu''. Tada vjernici ljube križ i pjevaju tužaljke. Treći dio bogoslužja je ''Sveta pričest'', a ona se donosi na sporedni oltar. U Brdovcu, napominje Josip Barlek, posebno je dojmljivo klanjanje križu i ljubljenje križa. U prošlosti je bio običaj da se križ ljubi, dok se danas vjernici nsklone pred njim ili ga dotaknu. Nekoć se to nazivalo ''kuševanje križa'' ili ''kuševanje Isusa''.<br /> <br /> <br /> &quot;Na Veliki petak se posti i ne smije se dirati u zemlju, npr. kopati, orati, sijati.&quot; (Josip Galić, Prigorje Brdovečko).<br /> <br /> Velika subota dan je Isusovog počinka u grobu. Obilazi ga se sve do blagoslova uskrsne hrane koji je u Brdovcu u popodnevnim satima. Taj dan se kuha šunka te se bojaju jaja (pisanice) i peku kolači. Bojanje jaja je uskrsna tradicija u dane Velikog tjedna. Održavaju se običaji blagoslova vatre: &quot;Paljenje gube,jedan dio užarene gube se stavi u peć sa željama pa će biti dobra godina.&quot; (Anamarija i Drago Balja, Prigorje Brdovečko).<br /> <br /> <br /> '''USKRS'''<br /> <br /> Uskrs ili Vazam je pomični blagdan, obično u travnju ili ožujku, na sedmu korizmenu nedelju. Toga se dana slavi spomen Isusovog uskrsnuća. Vjernici odlaze na svetu misu i jedni drugima upućuju čestitku: &quot;Sretan Uskrs!&quot;. Na prvu jutarnju uskrsnu svetu misu u crkvu se nosi hrana na blagoslov ili posvećenje. Hrana se stavlja u košare ili logožare (pletene slamnate torbe) i prekriva bijelim ukrašenim stolnjacima ili nadstolnjacima. Najčešća hrana koja se nosi na blagoslov je kuhana šunka, kuhana jaja, mladi luk, hren, sol i kolači. Blagoslovljenu hranu svi ukućani zajedno kod kuće jedu za uskrsni doručak. Ostaci blagoslovljene hrane ne bacaju se nego spaljuju, a stolnjaci kojima se u košarama prekrivala hrana za blagoslov bacaju se na voćke u dvorištu radi boljeg uroda.<br /> <br /> Na Uskrsnu se nedjelju za ručak okuplja cijela obitelj. Jede se juha sa rezancima, pečenje te dizani kolači. <br /> Kuglof - slatki uskrsni kruh. Vrtanj - pletenica savijena u krug tako da ima rupu u sredini. Pinca ili sirnica - slatki uskrsni kruh s jajima. Fritule - uskrsni uštipci. Pogača - uskrsni kruh premazan žumancem jajeta. Uskrsno pecivo - pleteno pecivu s umetnutim jajem. Kljakuša - uskrsna beskvasna pogača. <br /> <br /> Na Uskrs se ljudi, te osobito djeca, međusobno daruju obojanim i ukrašenim jajima (pisanicama) koje su se bojale u Velikom tjednu. Iako se darivanje jajima od uskrsnog zeca spominjalo i ranije, pravljenje gnijezda za uskrsnog zeca sve se više susreće kod mlađih ljudi tek posljednjih dvadesetak godina, kad su se počele darivati i čokoladne pisanice. <br /> <br /> <br /> '''USKRSNI PONEDJELJAK'''<br /> <br /> Uskrsni ponedjeljak je nastavak uskrsnog slavlja. Toga se dana također ide na svetu misu, jedu se uskrsna jela te posjećuje rodbina i prijetelji. U starini je na Uskrsni ponedjeljak bio običaj da djevojke vodom polijevaju momke, da djeca igraju igru tucanja jaja te plesanje uskrsnih kola. Ćuška je drveno jaje koje bi djeca podmetnula pri uskrsnom tucanju jaja.<br /> <br /> == Jurjevo ==<br /> <br /> Jurjevo obilježavamo 23. travnja. Učenici prvih razreda OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice svake godine obilaze Mariju Goricu i okolna mjesta. Povorku predvodi dječak kojeg nazivaju Zeleni Juraj. On na štapu nosi glavu konja glumeći da jaše pravog konja. Zeleni Juraj na glavi nosi šešir, a u ruci mač. Pjevajući povorka hoda odjevena u narodne nošnje, a na glavama nose vjenčiće od zelenih grančica. Stanu kod nekoliko kuća te otpjevaju narodnu pjesmicu te tako na poseban način uljepšaju taj običaj. Od ljudi na dar dobivaju slatkiše, kolače, voće. U svim kazivanjima Jurjevo se spominje kao izrazito pastirski praznik koji najavljuju obavezne i do danas uveliko održane vatre - jurjevski krijesovi. Navečer uoči Jurjeva kuri se krijes: u polju, u vinogradima, na križanjima i na dvorišnim ulazima (kuda prolazi blago). Za krijes se nekoliko dana unaprijed priredi hrpa granja, lozja, kukuruzovine i borovice. Oko krijesa se pjeva, juška i preskače se oganj. Djeca uzimaju s vatre upaljene grane i s njima juškajući trče kroz polje. Posljednjih godina pale se automobilske gume.Na samo Jurjevo ujutro pastiri su kod kuće dobivali kuhano jaje. Koji dođe posljednji na pašu i još ne donese jaje, rugaju mu se da je pezdec. Popodne, prije odlaska kući, pastiri su pleli vijenac od vrbova granja i cvijeća. Kravama se vijenac vezao za rogove, i to tako da se uz svaki rog pričvrstila i kita cvijeća. Preko čela se kravi stavljala parta (kao mladenki) – trak oguljene vrbine kore. I svinjama su se oko vrata naticali vijenci, pa su preplašene bježale. Vijenci su se skidali pred stajom i bacili na krov. Ako su spali s krova, znak je da će dotični pastir zapasti – skrenut će mu blago na tuđi pašnjak ili u žito. Kako je Jurjevo posljednji dan slobodne zajedničke paše u polju – poslije Jurjeva svatko pase isključivo na svojem, gdje nije obradivo zemljište – pastiri žale za bezbrižnom ispašom u polju, kada nije trebalo osobito paziti da blago ne zaluta na tuđe. Kao izraz toga žaljenja većini je ljudi bio poznat ovaj tekst :&quot;Sveti Juraj krijese kuri, jaj, polje, jaj&quot;. Ljudi se ne sjećaju je li se to pjevalo ili samo govorilo. Smatra se da se jurjevski krijes preskače zbog obrane od tuče.<br /> <br /> <br /> Jurjevo<br /> <br /> <br /> Dobra večer tomu stanu, <br /> <br /> tomu stanu, gospodaru.<br /> <br /> Gospodaru, gospodinji<br /> <br /> ciloj hiži i družini.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole, <br /> <br /> ružice rumene.<br /> <br /> Fijole, fijole,<br /> <br /> ružice rumene.<br /> <br /> <br /> Sveti Jura konja jaše,<br /> <br /> vilovitom sabljom maše.<br /> <br /> Sveti Jura u zelenju,<br /> <br /> a Marija u veselju.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole... <br /> <br /> <br /> Ne dajte nam dugo stati<br /> <br /> pred vašimi vredni vrati.<br /> <br /> Jer blato nam je do koljena,<br /> <br /> voda nam je do ramena.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole...<br /> <br /> <br /> Hvala, hvala, Bog vam plati,<br /> <br /> Sveti Jura i njeg'va mati.<br /> <br /> Da vam se Bog s njim zistati<br /> <br /> i u raju stan imati.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole...<br /> <br /> <br /> == Podizanje majuša ==<br /> <br /> [[Datoteka:Majuš3.jpg|200px|mini|left]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> U centru Zaprešića, uoči Praznika rada postavlja se Majuš, ukrašeno mlado bukovo drvo. Izvorno, Majuš nije običaj zaprešićkog kraja, no našim je građanima postala tradicija. <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> == Ivanje ==<br /> <br /> Blagdan Ivanja slavi se svake godine 24. lipnja. Označava rođenje Ivana Krstitelja koji je navijestio dolazak Isusa Krista. Poput ostalih blagdana Ivanje je također proteklo od poganskih svetkovina. Nekoć davno u staroj Perziji svetkovina poznata kao kršenje vatrom i vodom obilježavala se u lipnju, približno u vrijeme današnje proslave Ivanja, dok se u starom Rimu svetkovina božice Veste također slavila u isto vrijeme. Prije dolaska kršćanstva u povijesti nailazimo na lipanjsku svećanost koja se održava u vrijeme kada dani postaju kraći, a noći duže. Dolaskom kršćanstva promijenio se smisao i ove ljetne svetkovine te je ona poprimila smisao svečanosti navještenja spajanja čovjeka s duhovnim svijetom. Najznačajniji i najrašireniji narodni običaji na Ivanje su paljenje ivanjskih krijesova, odnosno običaji paljenja vatri poznatijih pod nazivima krijes, kres, kris, koleda, svitnjak. Pored opće poznatog i dobro održavanog jurjevskog krijesa u ovom je kraju poznat i ivanjski krijes, ali, sudeći prema kazivanjima, on je od manje važnosti i nije do danas održan, ili je održan samo izuzetno. O branju bilja i cvijeća i nekim postupcima s time u vezi našlo se više podataka. Uoči Ivanja nabere se &quot;paprati, rože,vratič,bijeli luk&quot;. Grančice ili svežnjići zataknu se za svinjac da bude sreće pri svinjama. Kad se legne, stavi se paprat pod glavu kako bi se osigurao dobar san u toku čitave godine. Ivančice se zabodu u pukotine na kući izvana- stavi se za svakog ukućana po jedna: čiji cvijet najviše povene, on će prvi umrijeti. O proricanju po ivanjskom bilju, odnosno o održavanju ovog običajnog postupka do danas s nešto izmijenjenim stavom prema njegovoj svrsi, već je bilo govora. <br /> <br /> <br /> == Svi sveti ==<br /> <br /> Dan Svih svetih (1. studenoga) i Dušni dan (2. studenoga) dobili su svoj puni značaj u crkvenoj tradiciji, a manje <br /> su izraženi kroz narodno običajno obilježavanje. Dušni dan ili Dan pokojnih ili Mrtvi dan je dan sjećanja na svoje umrle, pokojne.<br /> Ovaj blagdan je sjećanje na duše u Čistilištu. Na taj dan pokojnicima su se donosila i ostavljala razna jela na <br /> grobovima ili bi im se jelo i piće ostavljalo na stolu preko noći. Svi sveti posljednji su pastirski blagdan u godini, kada pastiri bivaju nagrađivani od svoje kuće. Tada završava sezona čuvanja balga van kuće, na udaljenim pašnjacima. Ujedno, blagdan Svih svetih je crkveni dan spomena na sve svece na nebu. Tada su svi pozvani na svetost. Propisano je štovanje pokojnika, uređuju se i posjećuju grobovi. Svi sveti su se od 7. stoljeća slavili 13. svibnja da bi se kasnije preuzeo irski datum 1. studenoga. U Hrvatskoj je blagdan Svih svetih posvećen 335-orici svetaca. Ponegdje za dane Svih svetih i Dušni dan postojao je običaj pravljenja osobitih kolačića<br /> ili peciva. Nazivali su se lumbija, ublija.<br /> <br /> <br /> == Martinje ==<br /> <br /> Prema legendi u 4. je stoljeću živio čovjek po imenu Martin. Bio je starorimski legionar i veliki ljubitelj vina. Nakon što je završio svoje školovanje u Francuskoj, trebao je postati kršćanski biskup, međutim Martin to nikako nije želio. Na sam dan imenovanja biskupom napravio je baš sve kako bi izbjegao imenovanje. Između ostalog, sakrio se u guščak, ali su ga guske odale svojim gakanjem pa je tako Martin na kraju ipak postao visoki crkveni dostojanstvenik. No Martina to nije spriječilo da nastavi propagirati dobru vinsku kapljicu. Legenda kaže da je biskup Martin uveo ceremonijal krštenja mošta koji je do tog vremena bio zabranjen jer je to do tada bila poganska svečanost.<br /> <br /> Blagdan svetoga Martina ili Martinje slavi se 11. studenog kao spomendan smrti svetog Martina. Od 17. st. (?!) na dan sv. Martina u sjevernoj se Hrvatskoj njeguje tradicionalni pučki običaj simboličkog pretvaranja mošta u mlado vino, tzv. &quot;krštenje vina&quot;. Martinje se danas njeguje kao narodni običaj uz jelo, piće, pjesmu i glazbu. Na martinjskim se proslavama najčešće priprema martinjska gusaka s mlincima.<br /> <br /> U ceremoniji krštenja mošta u Zagorskim pelnicama neizbježne su uloge: domači, stoloravnatelj, fiškuš ili vinotoča, gospon sudec, kuma i kum mladom vinu te biškup sa svojom svitom (ministranti i mežnar). Svi prisutni u ceremoniji “kršenja mošteka” oslovljavaju se s “pajdaš” i” pajdašica” te je svaki sa svakim na &quot;ti&quot;. Na &quot;vi&quot; je samo jedna osoba u cijelome društvu – gospon sudec.<br /> <br /> <br /> == Adventsko-božični običaji ==<br /> <br /> <br /> '''SVETA BARBARA'''<br /> <br /> Spomendan svete Barbare je 4. prosinca. Na taj dan stavlja se pšenica u tanjuriće koja proklija do Božića i postaje božićni ukras. U nekim se mjestima pšenicu sije devet dana kasnije na blagdan sv. Lucije.<br /> <br /> <br /> '''SVETI NIKOLA'''<br /> <br /> Blagdan svetog Nikole slavi se 6. prosinca. Tome se blagdanu najviše vesele djeca koja noć prije čiste čizmice i stavljaju ih na prozor te se nadaju darovima od svetoga nikole. Sv. Nikola uza se ima Krampusa koji djeci u čizmice stavlja šibu. <br /> <br /> <br /> '''SVETA LUCIJA'''<br /> <br /> Blagdan sv. Lucije je 13. prosinca. U nekim se mjestima sije pšenica. Tada započinje i odbrojavanje dvanest dana do Božića te se pišu. tzv. brojenice - svaki dan se zapisuje kakvo je vrijeme jer se smatra da vrijeme tih dvanaest dana do Božića odgovara vremenu dvanaest mjeseci u narednoj godini.<br /> <br /> <br /> '''BADNJAK'''<br /> <br /> Na Badnju noć u kuću se unose tri velika panja i stavljaju na ognjište. Trenutak unošenja slame u kuću je glavni čin domaćinstva, a označava početak proslave Božića. Na Badnju se noć kiti drvce, najčešće bor ili jela. Ispod božićnog drvca stavljaju se jaslice koje mogu biti ručno izrađene, od kartona, drveta, gipsa, gline. Pali se božićna svijeća, simbol. Običaj je da se na Badnjak posti i da se ne jede meso te ide na misu polnoćku.<br /> <br /> <br /> '''BOŽIĆ'''<br /> <br /> Božićni ručak je svečan i bogat. Ako na Božić padne kiša, vjeruje se da će uroditi samo ono što se okopa motikom. Nakon ponoćke znanci i rodbina se mirbože ili božićaju. Uobičajeno je čestitanje i darivanje, a značajan dar je crvena jabuka. Tri nedjelje pred Božić nazivaju se Djetinci (Đetići), Materice (Majke nebeske) i Oci (Očići, Oci nebeski).<br /> <br /> <br /> '''ŠTEFANJE'''<br /> <br /> Štefanje ili blagdan svetog Stjepana je 26. prosinca.<br /> <br /> <br /> '''IVANJE'''<br /> <br /> Božićno Ivanje, Ivanuš, Janušovo, božićni Ivanjdan (27. prosinca) treći je dan Božića, blagdan Svetog Ivana, tada se vrši blagoslov vina u crkvama, iznosi se Božićna slama van i stavlja na voćke, pale se koleda. Na taj dan bi se i kuća pomela, što se nije smjelo napraviti na sam Božić ili Štefanje.<br /> <br /> <br /> '''HERODUŠEVO'''<br /> <br /> Heroduševo ili blagdan Nevine dječice obilježava se 28. prosinca. Poznati su nazivi za taj dan i Mladenci, Mladinci, Mladijenci ili Šibarjevo. To je blagdan koji obnavlja sjećanje na djecu koju je u 1. st. kralj Herod dao pobiti u jeruzalemu. Kao spomen na taj događaj na heroduševo roditelji bude djecu simboličnim šibanjem.<br /> <br /> <br /> '''STARA I NOVA GODINA'''<br /> <br /> Na Staru godinu bili su mise zahvalnice koje su se obavezno posjećivale. Svaka je kuća poslala u crkvu toga dana barem jednog ukućana kako bi se doznali važni podaci koje bi iz župskih knjiga priredio župnik. Prema njima se i danas doznaju važne pojedinosti iz života župe. Nova se godina dočekivala manje svećano nego što se dočekivao Božić. No pritom se ipak pazilo da se toga dana blaguje pečeni odojak. Vjerovalo se da mora toga dana jesti pajcek koji ruje prema naprijed, a ne perad koja svojim nogama čeprka i rasipa gospodarstvo. Po tradiciji se božićni kruh čuvao do toga dana.<br /> <br /> <br /> '''SVETA TRI KRALJA'''<br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> <br /> BARLEK, Josip. 2008. Brdovečki običaji korizmeno-uskršnjeg vremena. Brdovec: Muzej Brdovec. <br /> <br /> BRAICA, Silvio. 2004. ''Godišnji običaji''. Split: Marjan tisak.<br /> <br /> STEINER, Rudolf. 2008. ''Ivanje''. Zagreb: Biblioteka Blagdani.<br /> <br /> Za tradiciju i kulturu. // Martinje. Dostupno na: http://potepuhi.wordpress.com/martinje/ (posljednji put pregledano 14. svibnja 2014.).</div> Wed, 28 May 2014 10:31:21 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Narodni_obi%C4%8Daji_tijekom_godine http://www.wiki-dveri.info/wiki/Narodni_obi%C4%8Daji_tijekom_godine <p>OŠ Pavao Belas:&#32;</p> <hr /> <div>== Vincekovo ==<br /> <br /> Svake godine 22. siječnja u vinogradima se obilježava Vincekovo, blagdan koji postoji od predkršćanskih vremena. Sveti Vinko je prvi vinogradarski svetac u godini. To je vrijeme kada se budi vegetacija i počinje ciklus poljoprivrednih radova. <br /> <br /> Obilježavanje blagdana svetog Vinceka započinje svetom misom na kojoj se moli za plodnu vinogradarsku godinu, najčešća je molitva: &quot;Neka nam sveti Vinko bude na pomoći glede vremena i plodova na kraju sezone.&quot; Nakon misnog slavlja ide se u vinograd gdje svećenik simbolično blagoslovi vinograd. Nakon blagoslova mole se molitve za plodosnu godinu, bez mraza i ostalih vremenskih nepogoda, ali i za odličan urod. Kasnije se nastavlja narodno slavlje. Vincekovo znači početak radova u vinogradu. Rezanjem i zalijevanjem trsova vinom otvara se vinogradarska sezona.<br /> <br /> <br /> == Valentinovo ==<br /> <br /> <br /> == Fašnik / Poklade ==<br /> <br /> <br /> == Korizmeno-uskrsni običaji ==<br /> <br /> Uskrs je najveći i najstariji blagdan u Hrvata. Hrvati slave Uskrs od trenutka kad su primili kršćanstvo prije više od 13 stoljeća. Naziv Uskrs se izvodi od glagola ''uskrsnuti'' što simbolizira bit i smisao novog života. <br /> <br /> <br /> '''KORIZMA'''<br /> <br /> Korizma je preduskrsno razdoblje. To je doba pripreme za najveći kršćanski blagdan, Uskrs. Naziv Korizme dolazi od latinske riječi ''quadragesima'' ili četrdeset jer traje četrdeset dana. Broj dana uskrsne pripreme uvjetovan je Isusovim četrdesetodnevnim postom u pustinji prije početka njegovog propovijedanja i navještanja Evanđelja. Korizma započinje Pepelnicom, ''čistom sridom'', prvim danom poslije ''fašnika'', pokladnog utorka. Pepelnica označava doba vrijeme pripreme za Uskrs. Za vrijeme obreda u crkvi vrši se ''pepeljenje'', pokorničko posipanje glava svih vjernika. Na Pepelnicu je strog post i nemrs, postilo se u prošlosti jako strogo, obično se jeo samo kruh i pila voda. Strogog posta nisu se pridržavali svi, pa se u prošlosti pa i danas obično jede grah na salatu, kuhana jaja i štrukli od sira. U prošlosti bi dan prije Pepelnice starješina kuće spremio svo meso koje je kuća posjedovala te se do Uskrsa ono nije našlo na obiteljskom stolu. Tako su neke obitelji postile svih četrdeset dana Korizme. Osim posta i nemrsa, u Brdovcu se, kako piše Josip Barlek u knjizi ''Brdovečki običaji korizmeno-uskršnjeg vremena'', posebno njegovala i tradicija križnog puta. Križni se put obavlja i danas dva puta tjedno tijekom korizme u župnoj crkvi sv. Vida u Brdovcu. Tradicionalni križni put broji četrnaest postaja, dok je petnaestu postaju 1969. godine uveo umjetnik iz zaprešićkog kraja Josip Cerinski, a ta posljednja postaja prikazuje uskrsnuće. Posebno se u korizmenom razdoblju pazilo da se ne viče i ne pjeva glasno. Nisu se održavale svadbe, niti zabave. Posljednje dvije nedjelje u Korizmi nose naziv ''gluha nedilja'' i ''cvitnica''. <br /> <br /> <br /> '''CVJETNICA'''<br /> <br /> Cvjetnica je nedjelja prije Uskrsa. Nazivaju se još i ''Cvitna nedilja'', ''Maslinica'', ''Maslinska nedija'' i ''Nedjelja Muke'' jer se na taj dan u crkvama pjeva Muka Isusova i blagoslivljaju grančice drijenka ili maslinove grančice na spomen Isusovog ulaska u Jeruzalem. Drijenak u narodu predstavlja posebno zdravu biljku, simbol je zdravlja i čvrstoće. Otud u narodu i izreka ''zdrav ko dren''. Posljednjih godina tradicija nošenja te biljke u crkve pomalo izumire zbog sve manje drijenka te se sve više na Cvjetnicu u crkvu nose maslinove grančice. Poznato je kićenje zdenaca uoči Cvjetnice, zatakanje blagoslovljene grančice o strop, umivanje u vodi s cvijećem. <br /> <br /> <br /> '''VELIKI TJEDAN'''<br /> <br /> Cvjetnom nedjeljom započinje Veliki tjedan ili Sveti tjedan ili, kako se naziva u brdovečkom kraju, ''Veliki kedan''. Taj tjedan rade se kućni poslovi od spremanja kuća do pripremanja svega što je potrebno za uskrsnu proslavu. <br /> U dane Svetog trodnevlja, točnije od Velikog četvrtka do Velike subote, u kući i na polju nisu se obavljali veći radovi, posebno se nije smijelo ''dirati u zemlju'', dakle obrađivati zemlju. <br /> <br /> Sveto trodnevlje počinje Velikom četvrtkom, danom spomena na Isusovu posljednju večer, koju je slavio sa svojim učenicima. Tada je prema kršćanskom vjerovanju svojim učenicima ostavio trostruku dar: Euharistriju ili bogoslužje, Sveti red i simboličku pouku o važnosti bratske ljubavi. Svećenici u crkvama obično na taj dan slikovito podsjećaju na pranje nogu apostolima, kako je to činio Isus. Taj je običaj prisutan i u brdovečkoj župi, kako navodi Josip Barlek u svojoj knjizi ''Brdovečki običaji korizmeno-uskršnjeg vremena''. Po šest osoba nalazi se sa svake strane oltara, dok im župnik polije noge, dok im kapelan ili župnikovi pomagači noge potom brišu. Poslje bogoslužja simbolički se vežu zvona te ona utihnu do Velike subote, a umjesto njih koriste se ''regetalke'', ''regetala'' i ''klepetala'' od drva. Danas se koriste male ''škrebetaljke'', simbolične veličine, poput onih za djecu. Za vrijeme obreda svečano se odnosi Presveto u sporednu kapelu na oltar svete Barbare, gdje se zatvara u Svetohranilište. Na kraju obreda se glavni oltar rasprema, tako da se skine ''oltarnik'', a Svetohranilište ostaje prazno do svete mise na Veliku subotu. Tako se obilježava spomen Isusova uhićenja u Maslinskom vrtu te početak njegove muke. <br /> <br /> Veliki petak označava dan Isusove smrti. Tada nema svete mise, ali se održavaju obredi, križni put te se na kraju Isusovo tijelo prenosi u Božji grob gdje vjernici iskazuju štovanje. U crkvi svećenici nose crvenu boju, jer crvena boja predstavlja muku. U crkvi također nema svete mise već se održavaju samo obredi Velikog petka, koji se dijele u tri dijela: prvi dio obuhvaća Službu riječi, koja obuhvaća izvještaj o Isusovoj muci prema Evanđelju sv. Ivana, a završava molitvom vjernika. Drugio dio tih obreda obuhvaća ''Klanjanje križu''. Tada vjernici ljube križ i pjevaju tužaljke. Treći dio bogoslužja je ''Sveta pričest'', a ona se donosi na sporedni oltar. U Brdovcu, napominje Josip Barlek, posebno je dojmljivo klanjanje križu i ljubljenje križa. U prošlosti je bio običaj da se križ ljubi, dok se danas vjernici nsklone pred njim ili ga dotaknu. Nekoć se to nazivalo ''kuševanje križa'' ili ''kuševanje Isusa''.<br /> <br /> <br /> &quot;Na Veliki petak se posti i ne smije se dirati u zemlju, npr. kopati, orati, sijati.&quot; (Josip Galić, Prigorje Brdovečko).<br /> <br /> Velika subota dan je Isusovog počinka u grobu. Obilazi ga se sve do blagoslova uskrsne hrane koji je u Brdovcu u popodnevnim satima. Taj dan se kuha šunka te se bojaju jaja (pisanice) i peku kolači. Bojanje jaja je uskrsna tradicija u dane Velikog tjedna. Održavaju se običaji blagoslova vatre: &quot;Paljenje gube,jedan dio užarene gube se stavi u peć sa željama pa će biti dobra godina.&quot; (Anamarija i Drago Balja, Prigorje Brdovečko).<br /> <br /> <br /> '''USKRS'''<br /> <br /> Uskrs ili Vazam je pomični blagdan, obično u travnju ili ožujku, na sedmu korizmenu nedelju. Toga se dana slavi spomen Isusovog uskrsnuća. Vjernici odlaze na svetu misu i jedni drugima upućuju čestitku: &quot;Sretan Uskrs!&quot;. Na prvu jutarnju uskrsnu svetu misu u crkvu se nosi hrana na blagoslov ili posvećenje. Hrana se stavlja u košare ili logožare (pletene slamnate torbe) i prekriva bijelim ukrašenim stolnjacima ili nadstolnjacima. Najčešća hrana koja se nosi na blagoslov je kuhana šunka, kuhana jaja, mladi luk, hren, sol i kolači. Blagoslovljenu hranu svi ukućani zajedno kod kuće jedu za uskrsni doručak. Ostaci blagoslovljene hrane ne bacaju se nego spaljuju, a stolnjaci kojima se u košarama prekrivala hrana za blagoslov bacaju se na voćke u dvorištu radi boljeg uroda.<br /> <br /> Na Uskrsnu se nedjelju za ručak okuplja cijela obitelj. Jede se juha sa rezancima, pečenje te dizani kolači. <br /> Kuglof - slatki uskrsni kruh. Vrtanj - pletenica savijena u krug tako da ima rupu u sredini. Pinca ili sirnica - slatki uskrsni kruh s jajima. Fritule - uskrsni uštipci. Pogača - uskrsni kruh premazan žumancem jajeta. Uskrsno pecivo - pleteno pecivu s umetnutim jajem. Kljakuša - uskrsna beskvasna pogača. <br /> <br /> Na Uskrs se ljudi, te osobito djeca, međusobno daruju obojanim i ukrašenim jajima (pisanicama) koje su se bojale u Velikom tjednu. Iako se darivanje jajima od uskrsnog zeca spominjalo i ranije, pravljenje gnijezda za uskrsnog zeca sve se više susreće kod mlađih ljudi tek posljednjih dvadesetak godina, kad su se počele darivati i čokoladne pisanice. <br /> <br /> <br /> '''USKRSNI PONEDJELJAK'''<br /> <br /> Uskrsni ponedjeljak je nastavak uskrsnog slavlja. Toga se dana također ide na svetu misu, jedu se uskrsna jela te posjećuje rodbina i prijetelji. U starini je na Uskrsni ponedjeljak bio običaj da djevojke vodom polijevaju momke, da djeca igraju igru tucanja jaja te plesanje uskrsnih kola. Ćuška je drveno jaje koje bi djeca podmetnula pri uskrsnom tucanju jaja.<br /> <br /> == Jurjevo ==<br /> <br /> Jurjevo obilježavamo 23. travnja. Učenici prvih razreda OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice svake godine obilaze Mariju Goricu i okolna mjesta. Povorku predvodi dječak kojeg nazivaju Zeleni Juraj. On na štapu nosi glavu konja glumeći da jaše pravog konja. Zeleni Juraj na glavi nosi šešir, a u ruci mač. Pjevajući povorka hoda odjevena u narodne nošnje, a na glavama nose vjenčiće od zelenih grančica. Stanu kod nekoliko kuća te otpjevaju narodnu pjesmicu te tako na poseban način uljepšaju taj običaj. Od ljudi na dar dobivaju slatkiše, kolače, voće. U svim kazivanjima Jurjevo se spominje kao izrazito pastirski praznik koji najavljuju obavezne i do danas uveliko održane vatre - jurjevski krijesovi. Navečer uoči Jurjeva kuri se krijes: u polju, u vinogradima, na križanjima i na dvorišnim ulazima (kuda prolazi blago). Za krijes se nekoliko dana unaprijed priredi hrpa granja, lozja, kukuruzovine i borovice. Oko krijesa se pjeva, juška i preskače se oganj. Djeca uzimaju s vatre upaljene grane i s njima juškajući trče kroz polje. Posljednjih godina pale se automobilske gume.Na samo Jurjevo ujutro pastiri su kod kuće dobivali kuhano jaje. Koji dođe posljednji na pašu i još ne donese jaje, rugaju mu se da je pezdec. Popodne, prije odlaska kući, pastiri su pleli vijenac od vrbova granja i cvijeća. Kravama se vijenac vezao za rogove, i to tako da se uz svaki rog pričvrstila i kita cvijeća. Preko čela se kravi stavljala parta (kao mladenki) – trak oguljene vrbine kore. I svinjama su se oko vrata naticali vijenci, pa su preplašene bježale. Vijenci su se skidali pred stajom i bacili na krov. Ako su spali s krova, znak je da će dotični pastir zapasti – skrenut će mu blago na tuđi pašnjak ili u žito. Kako je Jurjevo posljednji dan slobodne zajedničke paše u polju – poslije Jurjeva svatko pase isključivo na svojem, gdje nije obradivo zemljište – pastiri žale za bezbrižnom ispašom u polju, kada nije trebalo osobito paziti da blago ne zaluta na tuđe. Kao izraz toga žaljenja većini je ljudi bio poznat ovaj tekst :&quot;Sveti Juraj krijese kuri, jaj, polje, jaj&quot;. Ljudi se ne sjećaju je li se to pjevalo ili samo govorilo. Smatra se da se jurjevski krijes preskače zbog obrane od tuče.<br /> <br /> <br /> Jurjevo<br /> <br /> <br /> Dobra večer tomu stanu, <br /> <br /> tomu stanu, gospodaru.<br /> <br /> Gospodaru, gospodinji<br /> <br /> ciloj hiži i družini.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole, <br /> <br /> ružice rumene.<br /> <br /> Fijole, fijole,<br /> <br /> ružice rumene.<br /> <br /> <br /> Sveti Jura konja jaše,<br /> <br /> vilovitom sabljom maše.<br /> <br /> Sveti Jura u zelenju,<br /> <br /> a Marija u veselju.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole... <br /> <br /> <br /> Ne dajte nam dugo stati<br /> <br /> pred vašimi vredni vrati.<br /> <br /> Jer blato nam je do koljena,<br /> <br /> voda nam je do ramena.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole...<br /> <br /> <br /> Hvala, hvala, Bog vam plati,<br /> <br /> Sveti Jura i njeg'va mati.<br /> <br /> Da vam se Bog s njim zistati<br /> <br /> i u raju stan imati.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole...<br /> <br /> <br /> == Podizanje majuša ==<br /> <br /> <br /> U centru Zaprešića, uoči Praznika rada postavlja se Majuš, ukrašeno mlado bukovo drvo. Izvorno, Majuš nije običaj zaprešićkog kraja, no našim je građanima postala tradicija. <br /> <br /> [[Datoteka:Majuš3.jpg|200px|mini|left]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> == Ivanje ==<br /> <br /> Blagdan Ivanja slavi se svake godine 24. lipnja. Označava rođenje Ivana Krstitelja koji je navijestio dolazak Isusa Krista. Poput ostalih blagdana Ivanje je također proteklo od poganskih svetkovina. Nekoć davno u staroj Perziji svetkovina poznata kao kršenje vatrom i vodom obilježavala se u lipnju, približno u vrijeme današnje proslave Ivanja, dok se u starom Rimu svetkovina božice Veste također slavila u isto vrijeme. Prije dolaska kršćanstva u povijesti nailazimo na lipanjsku svećanost koja se održava u vrijeme kada dani postaju kraći, a noći duže. Dolaskom kršćanstva promijenio se smisao i ove ljetne svetkovine te je ona poprimila smisao svečanosti navještenja spajanja čovjeka s duhovnim svijetom. Najznačajniji i najrašireniji narodni običaji na Ivanje su paljenje ivanjskih krijesova, odnosno običaji paljenja vatri poznatijih pod nazivima krijes, kres, kris, koleda, svitnjak. Pored opće poznatog i dobro održavanog jurjevskog krijesa u ovom je kraju poznat i ivanjski krijes, ali, sudeći prema kazivanjima, on je od manje važnosti i nije do danas održan, ili je održan samo izuzetno. O branju bilja i cvijeća i nekim postupcima s time u vezi našlo se više podataka. Uoči Ivanja nabere se &quot;paprati, rože,vratič,bijeli luk&quot;. Grančice ili svežnjići zataknu se za svinjac da bude sreće pri svinjama. Kad se legne, stavi se paprat pod glavu kako bi se osigurao dobar san u toku čitave godine. Ivančice se zabodu u pukotine na kući izvana- stavi se za svakog ukućana po jedna: čiji cvijet najviše povene, on će prvi umrijeti. O proricanju po ivanjskom bilju, odnosno o održavanju ovog običajnog postupka do danas s nešto izmijenjenim stavom prema njegovoj svrsi, već je bilo govora. <br /> <br /> <br /> == Svi sveti ==<br /> <br /> Dan Svih svetih (1. studenoga) i Dušni dan (2. studenoga) dobili su svoj puni značaj u crkvenoj tradiciji, a manje <br /> su izraženi kroz narodno običajno obilježavanje. Dušni dan ili Dan pokojnih ili Mrtvi dan je dan sjećanja na svoje umrle, pokojne.<br /> Ovaj blagdan je sjećanje na duše u Čistilištu. Na taj dan pokojnicima su se donosila i ostavljala razna jela na <br /> grobovima ili bi im se jelo i piće ostavljalo na stolu preko noći. Svi sveti posljednji su pastirski blagdan u godini, kada pastiri bivaju nagrađivani od svoje kuće. Tada završava sezona čuvanja balga van kuće, na udaljenim pašnjacima. Ujedno, blagdan Svih svetih je crkveni dan spomena na sve svece na nebu. Tada su svi pozvani na svetost. Propisano je štovanje pokojnika, uređuju se i posjećuju grobovi. Svi sveti su se od 7. stoljeća slavili 13. svibnja da bi se kasnije preuzeo irski datum 1. studenoga. U Hrvatskoj je blagdan Svih svetih posvećen 335-orici svetaca. Ponegdje za dane Svih svetih i Dušni dan postojao je običaj pravljenja osobitih kolačića<br /> ili peciva. Nazivali su se lumbija, ublija.<br /> <br /> <br /> == Martinje ==<br /> <br /> Prema legendi u 4. je stoljeću živio čovjek po imenu Martin. Bio je starorimski legionar i veliki ljubitelj vina. Nakon što je završio svoje školovanje u Francuskoj, trebao je postati kršćanski biskup, međutim Martin to nikako nije želio. Na sam dan imenovanja biskupom napravio je baš sve kako bi izbjegao imenovanje. Između ostalog, sakrio se u guščak, ali su ga guske odale svojim gakanjem pa je tako Martin na kraju ipak postao visoki crkveni dostojanstvenik. No Martina to nije spriječilo da nastavi propagirati dobru vinsku kapljicu. Legenda kaže da je biskup Martin uveo ceremonijal krštenja mošta koji je do tog vremena bio zabranjen jer je to do tada bila poganska svečanost.<br /> <br /> Blagdan svetoga Martina ili Martinje slavi se 11. studenog kao spomendan smrti svetog Martina. Od 17. st. (?!) na dan sv. Martina u sjevernoj se Hrvatskoj njeguje tradicionalni pučki običaj simboličkog pretvaranja mošta u mlado vino, tzv. &quot;krštenje vina&quot;. Martinje se danas njeguje kao narodni običaj uz jelo, piće, pjesmu i glazbu. Na martinjskim se proslavama najčešće priprema martinjska gusaka s mlincima.<br /> <br /> U ceremoniji krštenja mošta u Zagorskim pelnicama neizbježne su uloge: domači, stoloravnatelj, fiškuš ili vinotoča, gospon sudec, kuma i kum mladom vinu te biškup sa svojom svitom (ministranti i mežnar). Svi prisutni u ceremoniji “kršenja mošteka” oslovljavaju se s “pajdaš” i” pajdašica” te je svaki sa svakim na &quot;ti&quot;. Na &quot;vi&quot; je samo jedna osoba u cijelome društvu – gospon sudec.<br /> <br /> <br /> == Adventsko-božični običaji ==<br /> <br /> <br /> '''SVETA BARBARA'''<br /> <br /> Spomendan svete Barbare je 4. prosinca. Na taj dan stavlja se pšenica u tanjuriće koja proklija do Božića i postaje božićni ukras. U nekim se mjestima pšenicu sije devet dana kasnije na blagdan sv. Lucije.<br /> <br /> <br /> '''SVETI NIKOLA'''<br /> <br /> Blagdan svetog Nikole slavi se 6. prosinca. Tome se blagdanu najviše vesele djeca koja noć prije čiste čizmice i stavljaju ih na prozor te se nadaju darovima od svetoga nikole. Sv. Nikola uza se ima Krampusa koji djeci u čizmice stavlja šibu. <br /> <br /> <br /> '''SVETA LUCIJA'''<br /> <br /> Blagdan sv. Lucije je 13. prosinca. U nekim se mjestima sije pšenica. Tada započinje i odbrojavanje dvanest dana do Božića te se pišu. tzv. brojenice - svaki dan se zapisuje kakvo je vrijeme jer se smatra da vrijeme tih dvanaest dana do Božića odgovara vremenu dvanaest mjeseci u narednoj godini.<br /> <br /> <br /> '''BADNJAK'''<br /> <br /> Na Badnju noć u kuću se unose tri velika panja i stavljaju na ognjište. Trenutak unošenja slame u kuću je glavni čin domaćinstva, a označava početak proslave Božića. Na Badnju se noć kiti drvce, najčešće bor ili jela. Ispod božićnog drvca stavljaju se jaslice koje mogu biti ručno izrađene, od kartona, drveta, gipsa, gline. Pali se božićna svijeća, simbol. Običaj je da se na Badnjak posti i da se ne jede meso te ide na misu polnoćku.<br /> <br /> <br /> '''BOŽIĆ'''<br /> <br /> Božićni ručak je svečan i bogat. Ako na Božić padne kiša, vjeruje se da će uroditi samo ono što se okopa motikom. Nakon ponoćke znanci i rodbina se mirbože ili božićaju. Uobičajeno je čestitanje i darivanje, a značajan dar je crvena jabuka. Tri nedjelje pred Božić nazivaju se Djetinci (Đetići), Materice (Majke nebeske) i Oci (Očići, Oci nebeski).<br /> <br /> <br /> '''ŠTEFANJE'''<br /> <br /> Štefanje ili blagdan svetog Stjepana je 26. prosinca.<br /> <br /> <br /> '''IVANJE'''<br /> <br /> Božićno Ivanje, Ivanuš, Janušovo, božićni Ivanjdan (27. prosinca) treći je dan Božića, blagdan Svetog Ivana, tada se vrši blagoslov vina u crkvama, iznosi se Božićna slama van i stavlja na voćke, pale se koleda. Na taj dan bi se i kuća pomela, što se nije smjelo napraviti na sam Božić ili Štefanje.<br /> <br /> <br /> '''HERODUŠEVO'''<br /> <br /> Heroduševo ili blagdan Nevine dječice obilježava se 28. prosinca. Poznati su nazivi za taj dan i Mladenci, Mladinci, Mladijenci ili Šibarjevo. To je blagdan koji obnavlja sjećanje na djecu koju je u 1. st. kralj Herod dao pobiti u jeruzalemu. Kao spomen na taj događaj na heroduševo roditelji bude djecu simboličnim šibanjem.<br /> <br /> <br /> '''STARA I NOVA GODINA'''<br /> <br /> Na Staru godinu bili su mise zahvalnice koje su se obavezno posjećivale. Svaka je kuća poslala u crkvu toga dana barem jednog ukućana kako bi se doznali važni podaci koje bi iz župskih knjiga priredio župnik. Prema njima se i danas doznaju važne pojedinosti iz života župe. Nova se godina dočekivala manje svećano nego što se dočekivao Božić. No pritom se ipak pazilo da se toga dana blaguje pečeni odojak. Vjerovalo se da mora toga dana jesti pajcek koji ruje prema naprijed, a ne perad koja svojim nogama čeprka i rasipa gospodarstvo. Po tradiciji se božićni kruh čuvao do toga dana.<br /> <br /> <br /> '''SVETA TRI KRALJA'''<br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> <br /> BARLEK, Josip. 2008. Brdovečki običaji korizmeno-uskršnjeg vremena. Brdovec: Muzej Brdovec. <br /> <br /> BRAICA, Silvio. 2004. ''Godišnji običaji''. Split: Marjan tisak.<br /> <br /> STEINER, Rudolf. 2008. ''Ivanje''. Zagreb: Biblioteka Blagdani.<br /> <br /> Za tradiciju i kulturu. // Martinje. Dostupno na: http://potepuhi.wordpress.com/martinje/ (posljednji put pregledano 14. svibnja 2014.).</div> Wed, 28 May 2014 10:30:22 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Narodni_obi%C4%8Daji_tijekom_godine http://www.wiki-dveri.info/wiki/Narodni_obi%C4%8Daji_tijekom_godine <p>OŠ Pavao Belas:&#32;</p> <hr /> <div>== Vincekovo ==<br /> <br /> Svake godine 22. siječnja u vinogradima se obilježava Vincekovo, blagdan koji postoji od predkršćanskih vremena. Sveti Vinko je prvi vinogradarski svetac u godini. To je vrijeme kada se budi vegetacija i počinje ciklus poljoprivrednih radova. <br /> <br /> Obilježavanje blagdana svetog Vinceka započinje svetom misom na kojoj se moli za plodnu vinogradarsku godinu, najčešća je molitva: &quot;Neka nam sveti Vinko bude na pomoći glede vremena i plodova na kraju sezone.&quot; Nakon misnog slavlja ide se u vinograd gdje svećenik simbolično blagoslovi vinograd. Nakon blagoslova mole se molitve za plodosnu godinu, bez mraza i ostalih vremenskih nepogoda, ali i za odličan urod. Kasnije se nastavlja narodno slavlje. Vincekovo znači početak radova u vinogradu. Rezanjem i zalijevanjem trsova vinom otvara se vinogradarska sezona.<br /> <br /> <br /> == Valentinovo ==<br /> <br /> <br /> == Fašnik / Poklade ==<br /> <br /> <br /> == Korizmeno-uskrsni običaji ==<br /> <br /> Uskrs je najveći i najstariji blagdan u Hrvata. Hrvati slave Uskrs od trenutka kad su primili kršćanstvo prije više od 13 stoljeća. Naziv Uskrs se izvodi od glagola ''uskrsnuti'' što simbolizira bit i smisao novog života. <br /> <br /> <br /> '''KORIZMA'''<br /> <br /> Korizma je preduskrsno razdoblje. To je doba pripreme za najveći kršćanski blagdan, Uskrs. Naziv Korizme dolazi od latinske riječi ''quadragesima'' ili četrdeset jer traje četrdeset dana. Broj dana uskrsne pripreme uvjetovan je Isusovim četrdesetodnevnim postom u pustinji prije početka njegovog propovijedanja i navještanja Evanđelja. Korizma započinje Pepelnicom, ''čistom sridom'', prvim danom poslije ''fašnika'', pokladnog utorka. Pepelnica označava doba vrijeme pripreme za Uskrs. Za vrijeme obreda u crkvi vrši se ''pepeljenje'', pokorničko posipanje glava svih vjernika. Na Pepelnicu je strog post i nemrs, postilo se u prošlosti jako strogo, obično se jeo samo kruh i pila voda. Strogog posta nisu se pridržavali svi, pa se u prošlosti pa i danas obično jede grah na salatu, kuhana jaja i štrukli od sira. U prošlosti bi dan prije Pepelnice starješina kuće spremio svo meso koje je kuća posjedovala te se do Uskrsa ono nije našlo na obiteljskom stolu. Tako su neke obitelji postile svih četrdeset dana Korizme. Osim posta i nemrsa, u Brdovcu se, kako piše Josip Barlek u knjizi ''Brdovečki običaji korizmeno-uskršnjeg vremena'', posebno njegovala i tradicija križnog puta. Križni se put obavlja i danas dva puta tjedno tijekom korizme u župnoj crkvi sv. Vida u Brdovcu. Tradicionalni križni put broji četrnaest postaja, dok je petnaestu postaju 1969. godine uveo umjetnik iz zaprešićkog kraja Josip Cerinski, a ta posljednja postaja prikazuje uskrsnuće. Posebno se u korizmenom razdoblju pazilo da se ne viče i ne pjeva glasno. Nisu se održavale svadbe, niti zabave. Posljednje dvije nedjelje u Korizmi nose naziv ''gluha nedilja'' i ''cvitnica''. <br /> <br /> <br /> '''CVJETNICA'''<br /> <br /> Cvjetnica je nedjelja prije Uskrsa. Nazivaju se još i ''Cvitna nedilja'', ''Maslinica'', ''Maslinska nedija'' i ''Nedjelja Muke'' jer se na taj dan u crkvama pjeva Muka Isusova i blagoslivljaju grančice drijenka ili maslinove grančice na spomen Isusovog ulaska u Jeruzalem. Drijenak u narodu predstavlja posebno zdravu biljku, simbol je zdravlja i čvrstoće. Otud u narodu i izreka ''zdrav ko dren''. Posljednjih godina tradicija nošenja te biljke u crkve pomalo izumire zbog sve manje drijenka te se sve više na Cvjetnicu u crkvu nose maslinove grančice. Poznato je kićenje zdenaca uoči Cvjetnice, zatakanje blagoslovljene grančice o strop, umivanje u vodi s cvijećem. <br /> <br /> <br /> '''VELIKI TJEDAN'''<br /> <br /> Cvjetnom nedjeljom započinje Veliki tjedan ili Sveti tjedan ili, kako se naziva u brdovečkom kraju, ''Veliki kedan''. Taj tjedan rade se kućni poslovi od spremanja kuća do pripremanja svega što je potrebno za uskrsnu proslavu. <br /> U dane Svetog trodnevlja, točnije od Velikog četvrtka do Velike subote, u kući i na polju nisu se obavljali veći radovi, posebno se nije smijelo ''dirati u zemlju'', dakle obrađivati zemlju. <br /> <br /> Sveto trodnevlje počinje Velikom četvrtkom, danom spomena na Isusovu posljednju večer, koju je slavio sa svojim učenicima. Tada je prema kršćanskom vjerovanju svojim učenicima ostavio trostruku dar: Euharistriju ili bogoslužje, Sveti red i simboličku pouku o važnosti bratske ljubavi. Svećenici u crkvama obično na taj dan slikovito podsjećaju na pranje nogu apostolima, kako je to činio Isus. Taj je običaj prisutan i u brdovečkoj župi, kako navodi Josip Barlek u svojoj knjizi ''Brdovečki običaji korizmeno-uskršnjeg vremena''. Po šest osoba nalazi se sa svake strane oltara, dok im župnik polije noge, dok im kapelan ili župnikovi pomagači noge potom brišu. Poslje bogoslužja simbolički se vežu zvona te ona utihnu do Velike subote, a umjesto njih koriste se ''regetalke'', ''regetala'' i ''klepetala'' od drva. Danas se koriste male ''škrebetaljke'', simbolične veličine, poput onih za djecu. Za vrijeme obreda svečano se odnosi Presveto u sporednu kapelu na oltar svete Barbare, gdje se zatvara u Svetohranilište. Na kraju obreda se glavni oltar rasprema, tako da se skine ''oltarnik'', a Svetohranilište ostaje prazno do svete mise na Veliku subotu. Tako se obilježava spomen Isusova uhićenja u Maslinskom vrtu te početak njegove muke. <br /> <br /> Veliki petak označava dan Isusove smrti. Tada nema svete mise, ali se održavaju obredi, križni put te se na kraju Isusovo tijelo prenosi u Božji grob gdje vjernici iskazuju štovanje. U crkvi svećenici nose crvenu boju, jer crvena boja predstavlja muku. U crkvi također nema svete mise već se održavaju samo obredi Velikog petka, koji se dijele u tri dijela: prvi dio obuhvaća Službu riječi, koja obuhvaća izvještaj o Isusovoj muci prema Evanđelju sv. Ivana, a završava molitvom vjernika. Drugio dio tih obreda obuhvaća ''Klanjanje križu''. Tada vjernici ljube križ i pjevaju tužaljke. Treći dio bogoslužja je ''Sveta pričest'', a ona se donosi na sporedni oltar. U Brdovcu, napominje Josip Barlek, posebno je dojmljivo klanjanje križu i ljubljenje križa. U prošlosti je bio običaj da se križ ljubi, dok se danas vjernici nsklone pred njim ili ga dotaknu. Nekoć se to nazivalo ''kuševanje križa'' ili ''kuševanje Isusa''.<br /> <br /> <br /> &quot;Na Veliki petak se posti i ne smije se dirati u zemlju, npr. kopati, orati, sijati.&quot; (Josip Galić, Prigorje Brdovečko).<br /> <br /> Velika subota dan je Isusovog počinka u grobu. Obilazi ga se sve do blagoslova uskrsne hrane koji je u Brdovcu u popodnevnim satima. Taj dan se kuha šunka te se bojaju jaja (pisanice) i peku kolači. Bojanje jaja je uskrsna tradicija u dane Velikog tjedna. Održavaju se običaji blagoslova vatre: &quot;Paljenje gube,jedan dio užarene gube se stavi u peć sa željama pa će biti dobra godina.&quot; (Anamarija i Drago Balja, Prigorje Brdovečko).<br /> <br /> <br /> '''USKRS'''<br /> <br /> Uskrs ili Vazam je pomični blagdan, obično u travnju ili ožujku, na sedmu korizmenu nedelju. Toga se dana slavi spomen Isusovog uskrsnuća. Vjernici odlaze na svetu misu i jedni drugima upućuju čestitku: &quot;Sretan Uskrs!&quot;. Na prvu jutarnju uskrsnu svetu misu u crkvu se nosi hrana na blagoslov ili posvećenje. Hrana se stavlja u košare ili logožare (pletene slamnate torbe) i prekriva bijelim ukrašenim stolnjacima ili nadstolnjacima. Najčešća hrana koja se nosi na blagoslov je kuhana šunka, kuhana jaja, mladi luk, hren, sol i kolači. Blagoslovljenu hranu svi ukućani zajedno kod kuće jedu za uskrsni doručak. Ostaci blagoslovljene hrane ne bacaju se nego spaljuju, a stolnjaci kojima se u košarama prekrivala hrana za blagoslov bacaju se na voćke u dvorištu radi boljeg uroda.<br /> <br /> Na Uskrsnu se nedjelju za ručak okuplja cijela obitelj. Jede se juha sa rezancima, pečenje te dizani kolači. <br /> Kuglof - slatki uskrsni kruh. Vrtanj - pletenica savijena u krug tako da ima rupu u sredini. Pinca ili sirnica - slatki uskrsni kruh s jajima. Fritule - uskrsni uštipci. Pogača - uskrsni kruh premazan žumancem jajeta. Uskrsno pecivo - pleteno pecivu s umetnutim jajem. Kljakuša - uskrsna beskvasna pogača. <br /> <br /> Na Uskrs se ljudi, te osobito djeca, međusobno daruju obojanim i ukrašenim jajima (pisanicama) koje su se bojale u Velikom tjednu. Iako se darivanje jajima od uskrsnog zeca spominjalo i ranije, pravljenje gnijezda za uskrsnog zeca sve se više susreće kod mlađih ljudi tek posljednjih dvadesetak godina, kad su se počele darivati i čokoladne pisanice. <br /> <br /> <br /> '''USKRSNI PONEDJELJAK'''<br /> <br /> Uskrsni ponedjeljak je nastavak uskrsnog slavlja. Toga se dana također ide na svetu misu, jedu se uskrsna jela te posjećuje rodbina i prijetelji. U starini je na Uskrsni ponedjeljak bio običaj da djevojke vodom polijevaju momke, da djeca igraju igru tucanja jaja te plesanje uskrsnih kola. Ćuška je drveno jaje koje bi djeca podmetnula pri uskrsnom tucanju jaja.<br /> <br /> == Jurjevo ==<br /> <br /> Jurjevo obilježavamo 23. travnja. Učenici prvih razreda OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice svake godine obilaze Mariju Goricu i okolna mjesta. Povorku predvodi dječak kojeg nazivaju Zeleni Juraj. On na štapu nosi glavu konja glumeći da jaše pravog konja. Zeleni Juraj na glavi nosi šešir, a u ruci mač. Pjevajući povorka hoda odjevena u narodne nošnje, a na glavama nose vjenčiće od zelenih grančica. Stanu kod nekoliko kuća te otpjevaju narodnu pjesmicu te tako na poseban način uljepšaju taj običaj. Od ljudi na dar dobivaju slatkiše, kolače, voće. U svim kazivanjima Jurjevo se spominje kao izrazito pastirski praznik koji najavljuju obavezne i do danas uveliko održane vatre - jurjevski krijesovi. Navečer uoči Jurjeva kuri se krijes: u polju, u vinogradima, na križanjima i na dvorišnim ulazima (kuda prolazi blago). Za krijes se nekoliko dana unaprijed priredi hrpa granja, lozja, kukuruzovine i borovice. Oko krijesa se pjeva, juška i preskače se oganj. Djeca uzimaju s vatre upaljene grane i s njima juškajući trče kroz polje. Posljednjih godina pale se automobilske gume.Na samo Jurjevo ujutro pastiri su kod kuće dobivali kuhano jaje. Koji dođe posljednji na pašu i još ne donese jaje, rugaju mu se da je pezdec. Popodne, prije odlaska kući, pastiri su pleli vijenac od vrbova granja i cvijeća. Kravama se vijenac vezao za rogove, i to tako da se uz svaki rog pričvrstila i kita cvijeća. Preko čela se kravi stavljala parta (kao mladenki) – trak oguljene vrbine kore. I svinjama su se oko vrata naticali vijenci, pa su preplašene bježale. Vijenci su se skidali pred stajom i bacili na krov. Ako su spali s krova, znak je da će dotični pastir zapasti – skrenut će mu blago na tuđi pašnjak ili u žito. Kako je Jurjevo posljednji dan slobodne zajedničke paše u polju – poslije Jurjeva svatko pase isključivo na svojem, gdje nije obradivo zemljište – pastiri žale za bezbrižnom ispašom u polju, kada nije trebalo osobito paziti da blago ne zaluta na tuđe. Kao izraz toga žaljenja većini je ljudi bio poznat ovaj tekst :&quot;Sveti Juraj krijese kuri, jaj, polje, jaj&quot;. Ljudi se ne sjećaju je li se to pjevalo ili samo govorilo. Smatra se da se jurjevski krijes preskače zbog obrane od tuče.<br /> <br /> <br /> Jurjevo<br /> <br /> <br /> Dobra večer tomu stanu, <br /> <br /> tomu stanu, gospodaru.<br /> <br /> Gospodaru, gospodinji<br /> <br /> ciloj hiži i družini.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole, <br /> <br /> ružice rumene.<br /> <br /> Fijole, fijole,<br /> <br /> ružice rumene.<br /> <br /> <br /> Sveti Jura konja jaše,<br /> <br /> vilovitom sabljom maše.<br /> <br /> Sveti Jura u zelenju,<br /> <br /> a Marija u veselju.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole... <br /> <br /> <br /> Ne dajte nam dugo stati<br /> <br /> pred vašimi vredni vrati.<br /> <br /> Jer blato nam je do koljena,<br /> <br /> voda nam je do ramena.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole...<br /> <br /> <br /> Hvala, hvala, Bog vam plati,<br /> <br /> Sveti Jura i njeg'va mati.<br /> <br /> Da vam se Bog s njim zistati<br /> <br /> i u raju stan imati.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole...<br /> <br /> <br /> == Podizanje majuša ==<br /> <br /> <br /> U centru Zaprešića, uoči Praznika rada postavlja se Majuš, ukrašeno mlado bukovo drvo. Izvorno, Majuš nije običaj zaprešićkog kraja, no našim je građanima postala tradicija. <br /> <br /> [[Datoteka:Majuš3.jpg|200px|mini|left]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> == Ivanje ==<br /> <br /> Blagdan Ivanja slavi se svake godine 24. lipnja. Označava rođenje Ivana Krstitelja koji je navijestio dolazak Isusa Krista. Poput ostalih blagdana Ivanje je također proteklo od poganskih svetkovina. Nekoć davno u staroj Perziji svetkovina poznata kao kršenje vatrom i vodom obilježavala se u lipnju, približno u vrijeme današnje proslave Ivanja, dok se u starom Rimu svetkovina božice Veste također slavila u isto vrijeme. Prije dolaska kršćanstva u povijesti nailazimo na lipanjsku svećanost koja se održava u vrijeme kada dani postaju kraći, a noći duže. Dolaskom kršćanstva promijenio se smisao i ove ljetne svetkovine te je ona poprimila smisao svečanosti navještenja spajanja čovjeka s duhovnim svijetom. Najznačajniji i najrašireniji narodni običaji na Ivanje su paljenje ivanjskih krijesova, odnosno običaji paljenja vatri poznatijih pod nazivima krijes, kres, kris, koleda, svitnjak. Pored opće poznatog i dobro održavanog jurjevskog krijesa u ovom je kraju poznat i ivanjski krijes, ali, sudeći prema kazivanjima, on je od manje važnosti i nije do danas održan, ili je održan samo izuzetno. O branju bilja i cvijeća i nekim postupcima s time u vezi našlo se više podataka. Uoči Ivanja nabere se &quot;paprati, rože,vratič,bijeli luk&quot;. Grančice ili svežnjići zataknu se za svinjac da bude sreće pri svinjama. Kad se legne, stavi se paprat pod glavu kako bi se osigurao dobar san u toku čitave godine. Ivančice se zabodu u pukotine na kući izvana- stavi se za svakog ukućana po jedna: čiji cvijet najviše povene, on će prvi umrijeti. O proricanju po ivanjskom bilju, odnosno o održavanju ovog običajnog postupka do danas s nešto izmijenjenim stavom prema njegovoj svrsi, već je bilo govora. <br /> <br /> <br /> == Svi sveti ==<br /> <br /> Dan Svih svetih (1. studenoga) i Dušni dan (2. studenoga) dobili su svoj puni značaj u crkvenoj tradiciji, a manje <br /> su izraženi kroz narodno običajno obilježavanje. Dušni dan ili Dan pokojnih ili Mrtvi dan je dan sjećanja na svoje umrle, pokojne.<br /> Ovaj blagdan je sjećanje na duše u Čistilištu. Na taj dan pokojnicima su se donosila i ostavljala razna jela na <br /> grobovima ili bi im se jelo i piće ostavljalo na stolu preko noći. Svi sveti posljednji su pastirski blagdan u godini, kada pastiri bivaju nagrađivani od svoje kuće. Tada završava sezona čuvanja balga van kuće, na udaljenim pašnjacima. Ujedno, blagdan Svih svetih je crkveni dan spomena na sve svece na nebu. Tada su svi pozvani na svetost. Propisano je štovanje pokojnika, uređuju se i posjećuju grobovi. Svi sveti su se od 7. stoljeća slavili 13. svibnja da bi se kasnije preuzeo irski datum 1. studenoga. U Hrvatskoj je blagdan Svih svetih posvećen 335-orici svetaca. Ponegdje za dane Svih svetih i Dušni dan postojao je običaj pravljenja osobitih kolačića<br /> ili peciva. Nazivali su se lumbija, ublija.<br /> <br /> <br /> == Martinje ==<br /> <br /> Prema legendi u 4. je stoljeću živio čovjek po imenu Martin. Bio je starorimski legionar i veliki ljubitelj vina. Nakon što je završio svoje školovanje u Francuskoj, trebao je postati kršćanski biskup, međutim Martin to nikako nije želio. Na sam dan imenovanja biskupom napravio je baš sve kako bi izbjegao imenovanje. Između ostalog, sakrio se u guščak, ali su ga guske odale svojim gakanjem pa je tako Martin na kraju ipak postao visoki crkveni dostojanstvenik. No Martina to nije spriječilo da nastavi propagirati dobru vinsku kapljicu. Legenda kaže da je biskup Martin uveo ceremonijal krštenja mošta koji je do tog vremena bio zabranjen jer je to do tada bila poganska svečanost.<br /> <br /> Blagdan svetoga Martina ili Martinje slavi se 11. studenog kao spomendan smrti svetog Martina. Od 17. st. (?!) na dan sv. Martina u sjevernoj se Hrvatskoj njeguje tradicionalni pučki običaj simboličkog pretvaranja mošta u mlado vino, tzv. &quot;krštenje vina&quot;. Martinje se danas njeguje kao narodni običaj uz jelo, piće, pjesmu i glazbu. Na martinjskim se proslavama najčešće priprema martinjska gusaka s mlincima.<br /> <br /> U ceremoniji krštenja mošta u Zagorskim pelnicama neizbježne su uloge: domači, stoloravnatelj, fiškuš ili vinotoča, gospon sudec, kuma i kum mladom vinu te biškup sa svojom svitom (ministranti i mežnar). Svi prisutni u ceremoniji “kršenja mošteka” oslovljavaju se s “pajdaš” i” pajdašica” te je svaki sa svakim na &quot;ti&quot;. Na &quot;vi&quot; je samo jedna osoba u cijelome društvu – gospon sudec.<br /> <br /> <br /> == Adventsko-božični običaji ==<br /> <br /> <br /> '''SVETA BARBARA'''<br /> <br /> Spomendan svete Barbare je 4. prosinca. Na taj dan stavlja se pšenica u tanjuriće koja proklija do Božića i postaje božićni ukras. U nekim se mjestima pšenicu sije devet dana kasnije na blagdan sv. Lucije.<br /> <br /> <br /> '''SVETI NIKOLA'''<br /> <br /> Blagdan svetog Nikole slavi se 6. prosinca. Tome se blagdanu najviše vesele djeca koja noć prije čiste čizmice i stavljaju ih na prozor te se nadaju darovima od svetoga nikole. Sv. Nikola uza se ima Krampusa koji djeci u čizmice stavlja šibu. <br /> <br /> <br /> '''SVETA LUCIJA'''<br /> <br /> Blagdan sv. Lucije je 13. prosinca. U nekim se mjestima sije pšenica. Tada započinje i odbrojavanje dvanest dana do Božića te se pišu. tzv. brojenice - svaki dan se zapisuje kakvo je vrijeme jer se smatra da vrijeme tih dvanaest dana do Božića odgovara vremenu dvanaest mjeseci u narednoj godini.<br /> <br /> <br /> '''BADNJAK'''<br /> <br /> Na Badnju noć u kuću se unose tri velika panja i stavljaju na ognjište. Trenutak unošenja slame u kuću je glavni čin domaćinstva, a označava početak proslave Božića. Na Badnju se noć kiti drvce, najčešće bor ili jela. Ispod božićnog drvca stavljaju se jaslice koje mogu biti ručno izrađene, od kartona, drveta, gipsa, gline. Pali se božićna svijeća, simbol. Običaj je da se na Badnjak posti i da se ne jede meso te ide na misu polnoćku.<br /> <br /> <br /> '''BOŽIĆ'''<br /> <br /> Božićni ručak je svečan i bogat. Ako na Božić padne kiša, vjeruje se da će uroditi samo ono što se okopa motikom. Nakon ponoćke znanci i rodbina se mirbože ili božićaju. Uobičajeno je čestitanje i darivanje, a značajan dar je crvena jabuka. Tri nedjelje pred Božić nazivaju se Djetinci (Đetići), Materice (Majke nebeske) i Oci (Očići, Oci nebeski).<br /> <br /> <br /> '''ŠTEFANJE'''<br /> <br /> Štefanje ili blagdan svetog Stjepana je 26. prosinca.<br /> <br /> <br /> '''IVANJE'''<br /> <br /> Božićno Ivanje, Ivanuš, Janušovo, božićni Ivanjdan (27. prosinca) treći je dan Božića, blagdan Svetog Ivana, tada se vrši blagoslov vina u crkvama, iznosi se Božićna slama van i stavlja na voćke, pale se koleda. Na taj dan bi se i kuća pomela, što se nije smjelo napraviti na sam Božić ili Štefanje.<br /> <br /> <br /> '''HERODUŠEVO'''<br /> <br /> Heroduševo ili blagdan Nevine dječice obilježava se 28. prosinca. Poznati su nazivi za taj dan i Mladenci, Mladinci, Mladijenci ili Šibarjevo. To je blagdan koji obnavlja sjećanje na djecu koju je u 1. st. kralj Herod dao pobiti u jeruzalemu. Kao spomen na taj događaj na heroduševo roditelji bude djecu simboličnim šibanjem.<br /> <br /> <br /> '''STARA I NOVA GODINA'''<br /> <br /> Na Staru godinu bili su mise zahvalnice koje su se obavezno posjećivale. Svaka je kuća poslala u crkvu toga dana barem jednog ukućana kako bi se doznali važni podaci koje bi iz župskih knjiga priredio župnik. Prema njima se i danas doznaju važne pojedinosti iz života župe. Nova se godina dočekivala manje svećano nego što se dočekivao Božić. No pritom se ipak pazilo da se toga dana blaguje pečeni odojak. Vjerovalo se da mora toga dana jesti pajcek koji ruje prema naprijed, a ne perad koja svojim nogama čeprka i rasipa gospodarstvo. Po tradiciji se božićni kruh čuvao do toga dana.<br /> <br /> <br /> '''SVETA TRI KRALJA'''<br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> <br /> BARLEK, Josip. 2008. Brdovečki običaji korizmeno-uskršnjeg vremena. Brdovec: Muzej Brdovec. <br /> <br /> BRAICA, Silvio. 2004. ''Godišnji običaji''. Split: Marjan tisak.<br /> <br /> STEINER, Rudolf. 2008. ''Ivanje''. Zagreb: Biblioteka Blagdani.<br /> <br /> Za tradiciju i kulturu. // Martinje. Dostupno na: http://potepuhi.wordpress.com/martinje/ (posljednji put pregledano 14. svibnja 2014.).</div> Wed, 28 May 2014 10:29:31 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Narodni_obi%C4%8Daji_tijekom_godine http://www.wiki-dveri.info/wiki/Narodni_obi%C4%8Daji_tijekom_godine <p>OŠ Pavao Belas:&#32;</p> <hr /> <div>== Vincekovo ==<br /> <br /> Svake godine 22. siječnja u vinogradima se obilježava Vincekovo, blagdan koji postoji od predkršćanskih vremena. Sveti Vinko je prvi vinogradarski svetac u godini. To je vrijeme kada se budi vegetacija i počinje ciklus poljoprivrednih radova. <br /> <br /> Obilježavanje blagdana svetog Vinceka započinje svetom misom na kojoj se moli za plodnu vinogradarsku godinu, najčešća je molitva: &quot;Neka nam sveti Vinko bude na pomoći glede vremena i plodova na kraju sezone.&quot; Nakon misnog slavlja ide se u vinograd gdje svećenik simbolično blagoslovi vinograd. Nakon blagoslova mole se molitve za plodosnu godinu, bez mraza i ostalih vremenskih nepogoda, ali i za odličan urod. Kasnije se nastavlja narodno slavlje. Vincekovo znači početak radova u vinogradu. Rezanjem i zalijevanjem trsova vinom otvara se vinogradarska sezona.<br /> <br /> <br /> == Valentinovo ==<br /> <br /> <br /> == Fašnik / Poklade ==<br /> <br /> <br /> == Korizmeno-uskrsni običaji ==<br /> <br /> Uskrs je najveći i najstariji blagdan u Hrvata. Hrvati slave Uskrs od trenutka kad su primili kršćanstvo prije više od 13 stoljeća. Naziv Uskrs se izvodi od glagola ''uskrsnuti'' što simbolizira bit i smisao novog života. <br /> <br /> <br /> '''KORIZMA'''<br /> <br /> Korizma je preduskrsno razdoblje. To je doba pripreme za najveći kršćanski blagdan, Uskrs. Naziv Korizme dolazi od latinske riječi ''quadragesima'' ili četrdeset jer traje četrdeset dana. Broj dana uskrsne pripreme uvjetovan je Isusovim četrdesetodnevnim postom u pustinji prije početka njegovog propovijedanja i navještanja Evanđelja. Korizma započinje Pepelnicom, ''čistom sridom'', prvim danom poslije ''fašnika'', pokladnog utorka. Pepelnica označava doba vrijeme pripreme za Uskrs. Za vrijeme obreda u crkvi vrši se ''pepeljenje'', pokorničko posipanje glava svih vjernika. Na Pepelnicu je strog post i nemrs, postilo se u prošlosti jako strogo, obično se jeo samo kruh i pila voda. Strogog posta nisu se pridržavali svi, pa se u prošlosti pa i danas obično jede grah na salatu, kuhana jaja i štrukli od sira. U prošlosti bi dan prije Pepelnice starješina kuće spremio svo meso koje je kuća posjedovala te se do Uskrsa ono nije našlo na obiteljskom stolu. Tako su neke obitelji postile svih četrdeset dana Korizme. Osim posta i nemrsa, u Brdovcu se, kako piše Josip Barlek u knjizi ''Brdovečki običaji korizmeno-uskršnjeg vremena'', posebno njegovala i tradicija križnog puta. Križni se put obavlja i danas dva puta tjedno tijekom korizme u župnoj crkvi sv. Vida u Brdovcu. Tradicionalni križni put broji četrnaest postaja, dok je petnaestu postaju 1969. godine uveo umjetnik iz zaprešićkog kraja Josip Cerinski, a ta posljednja postaja prikazuje uskrsnuće. Posebno se u korizmenom razdoblju pazilo da se ne viče i ne pjeva glasno. Nisu se održavale svadbe, niti zabave. Posljednje dvije nedjelje u Korizmi nose naziv ''gluha nedilja'' i ''cvitnica''. <br /> <br /> <br /> '''CVJETNICA'''<br /> <br /> Cvjetnica je nedjelja prije Uskrsa. Nazivaju se još i ''Cvitna nedilja'', ''Maslinica'', ''Maslinska nedija'' i ''Nedjelja Muke'' jer se na taj dan u crkvama pjeva Muka Isusova i blagoslivljaju grančice drijenka ili maslinove grančice na spomen Isusovog ulaska u Jeruzalem. Drijenak u narodu predstavlja posebno zdravu biljku, simbol je zdravlja i čvrstoće. Otud u narodu i izreka ''zdrav ko dren''. Posljednjih godina tradicija nošenja te biljke u crkve pomalo izumire zbog sve manje drijenka te se sve više na Cvjetnicu u crkvu nose maslinove grančice. Poznato je kićenje zdenaca uoči Cvjetnice, zatakanje blagoslovljene grančice o strop, umivanje u vodi s cvijećem. <br /> <br /> <br /> '''VELIKI TJEDAN'''<br /> <br /> Cvjetnom nedjeljom započinje Veliki tjedan ili Sveti tjedan ili, kako se naziva u brdovečkom kraju, ''Veliki kedan''. Taj tjedan rade se kućni poslovi od spremanja kuća do pripremanja svega što je potrebno za uskrsnu proslavu. <br /> U dane Svetog trodnevlja, točnije od Velikog četvrtka do Velike subote, u kući i na polju nisu se obavljali veći radovi, posebno se nije smijelo ''dirati u zemlju'', dakle obrađivati zemlju. <br /> <br /> Sveto trodnevlje počinje Velikom četvrtkom, danom spomena na Isusovu posljednju večer, koju je slavio sa svojim učenicima. Tada je prema kršćanskom vjerovanju svojim učenicima ostavio trostruku dar: Euharistriju ili bogoslužje, Sveti red i simboličku pouku o važnosti bratske ljubavi. Svećenici u crkvama obično na taj dan slikovito podsjećaju na pranje nogu apostolima, kako je to činio Isus. Taj je običaj prisutan i u brdovečkoj župi, kako navodi Josip Barlek u svojoj knjizi ''Brdovečki običaji korizmeno-uskršnjeg vremena''. Po šest osoba nalazi se sa svake strane oltara, dok im župnik polije noge, dok im kapelan ili župnikovi pomagači noge potom brišu. Poslje bogoslužja simbolički se vežu zvona te ona utihnu do Velike subote, a umjesto njih koriste se ''regetalke'', ''regetala'' i ''klepetala'' od drva. Danas se koriste male ''škrebetaljke'', simbolične veličine, poput onih za djecu. Za vrijeme obreda svečano se odnosi Presveto u sporednu kapelu na oltar svete Barbare, gdje se zatvara u Svetohranilište. Na kraju obreda se glavni oltar rasprema, tako da se skine ''oltarnik'', a Svetohranilište ostaje prazno do svete mise na Veliku subotu. Tako se obilježava spomen Isusova uhićenja u Maslinskom vrtu te početak njegove muke. <br /> <br /> Veliki petak označava dan Isusove smrti. Tada nema svete mise, ali se održavaju obredi, križni put te se na kraju Isusovo tijelo prenosi u Božji grob gdje vjernici iskazuju štovanje. U crkvi svećenici nose crvenu boju, jer crvena boja predstavlja muku. U crkvi također nema svete mise već se održavaju samo obredi Velikog petka, koji se dijele u tri dijela: prvi dio obuhvaća Službu riječi, koja obuhvaća izvještaj o Isusovoj muci prema Evanđelju sv. Ivana, a završava molitvom vjernika. Drugio dio tih obreda obuhvaća ''Klanjanje križu''. Tada vjernici ljube križ i pjevaju tužaljke. Treći dio bogoslužja je ''Sveta pričest'', a ona se donosi na sporedni oltar. U Brdovcu, napominje Josip Barlek, posebno je dojmljivo klanjanje križu i ljubljenje križa. U prošlosti je bio običaj da se križ ljubi, dok se danas vjernici nsklone pred njim ili ga dotaknu. Nekoć se to nazivalo ''kuševanje križa'' ili ''kuševanje Isusa''.<br /> <br /> <br /> &quot;Na Veliki petak se posti i ne smije se dirati u zemlju, npr. kopati, orati, sijati.&quot; (Josip Galić, Prigorje Brdovečko).<br /> <br /> Velika subota dan je Isusovog počinka u grobu. Obilazi ga se sve do blagoslova uskrsne hrane koji je u Brdovcu u popodnevnim satima. Taj dan se kuha šunka te se bojaju jaja (pisanice) i peku kolači. Bojanje jaja je uskrsna tradicija u dane Velikog tjedna. Održavaju se običaji blagoslova vatre: &quot;Paljenje gube,jedan dio užarene gube se stavi u peć sa željama pa će biti dobra godina.&quot; (Anamarija i Drago Balja, Prigorje Brdovečko).<br /> <br /> <br /> '''USKRS'''<br /> <br /> Uskrs ili Vazam je pomični blagdan, obično u travnju ili ožujku, na sedmu korizmenu nedelju. Toga se dana slavi spomen Isusovog uskrsnuća. Vjernici odlaze na svetu misu i jedni drugima upućuju čestitku: &quot;Sretan Uskrs!&quot;. Na prvu jutarnju uskrsnu svetu misu u crkvu se nosi hrana na blagoslov ili posvećenje. Hrana se stavlja u košare ili logožare (pletene slamnate torbe) i prekriva bijelim ukrašenim stolnjacima ili nadstolnjacima. Najčešća hrana koja se nosi na blagoslov je kuhana šunka, kuhana jaja, mladi luk, hren, sol i kolači. Blagoslovljenu hranu svi ukućani zajedno kod kuće jedu za uskrsni doručak. Ostaci blagoslovljene hrane ne bacaju se nego spaljuju, a stolnjaci kojima se u košarama prekrivala hrana za blagoslov bacaju se na voćke u dvorištu radi boljeg uroda.<br /> <br /> Na Uskrsnu se nedjelju za ručak okuplja cijela obitelj. Jede se juha sa rezancima, pečenje te dizani kolači. <br /> Kuglof - slatki uskrsni kruh. Vrtanj - pletenica savijena u krug tako da ima rupu u sredini. Pinca ili sirnica - slatki uskrsni kruh s jajima. Fritule - uskrsni uštipci. Pogača - uskrsni kruh premazan žumancem jajeta. Uskrsno pecivo - pleteno pecivu s umetnutim jajem. Kljakuša - uskrsna beskvasna pogača. <br /> <br /> Na Uskrs se ljudi, te osobito djeca, međusobno daruju obojanim i ukrašenim jajima (pisanicama) koje su se bojale u Velikom tjednu. Iako se darivanje jajima od uskrsnog zeca spominjalo i ranije, pravljenje gnijezda za uskrsnog zeca sve se više susreće kod mlađih ljudi tek posljednjih dvadesetak godina, kad su se počele darivati i čokoladne pisanice. <br /> <br /> <br /> '''USKRSNI PONEDJELJAK'''<br /> <br /> Uskrsni ponedjeljak je nastavak uskrsnog slavlja. Toga se dana također ide na svetu misu, jedu se uskrsna jela te posjećuje rodbina i prijetelji. U starini je na Uskrsni ponedjeljak bio običaj da djevojke vodom polijevaju momke, da djeca igraju igru tucanja jaja te plesanje uskrsnih kola. Ćuška je drveno jaje koje bi djeca podmetnula pri uskrsnom tucanju jaja.<br /> <br /> == Jurjevo ==<br /> <br /> Jurjevo obilježavamo 23. travnja. Učenici prvih razreda OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice svake godine obilaze Mariju Goricu i okolna mjesta. Povorku predvodi dječak kojeg nazivaju Zeleni Juraj. On na štapu nosi glavu konja glumeći da jaše pravog konja. Zeleni Juraj na glavi nosi šešir, a u ruci mač. Pjevajući povorka hoda odjevena u narodne nošnje, a na glavama nose vjenčiće od zelenih grančica. Stanu kod nekoliko kuća te otpjevaju narodnu pjesmicu te tako na poseban način uljepšaju taj običaj. Od ljudi na dar dobivaju slatkiše, kolače, voće. U svim kazivanjima Jurjevo se spominje kao izrazito pastirski praznik koji najavljuju obavezne i do danas uveliko održane vatre - jurjevski krijesovi. Navečer uoči Jurjeva kuri se krijes: u polju, u vinogradima, na križanjima i na dvorišnim ulazima (kuda prolazi blago). Za krijes se nekoliko dana unaprijed priredi hrpa granja, lozja, kukuruzovine i borovice. Oko krijesa se pjeva, juška i preskače se oganj. Djeca uzimaju s vatre upaljene grane i s njima juškajući trče kroz polje. Posljednjih godina pale se automobilske gume.Na samo Jurjevo ujutro pastiri su kod kuće dobivali kuhano jaje. Koji dođe posljednji na pašu i još ne donese jaje, rugaju mu se da je pezdec. Popodne, prije odlaska kući, pastiri su pleli vijenac od vrbova granja i cvijeća. Kravama se vijenac vezao za rogove, i to tako da se uz svaki rog pričvrstila i kita cvijeća. Preko čela se kravi stavljala parta (kao mladenki) – trak oguljene vrbine kore. I svinjama su se oko vrata naticali vijenci, pa su preplašene bježale. Vijenci su se skidali pred stajom i bacili na krov. Ako su spali s krova, znak je da će dotični pastir zapasti – skrenut će mu blago na tuđi pašnjak ili u žito. Kako je Jurjevo posljednji dan slobodne zajedničke paše u polju – poslije Jurjeva svatko pase isključivo na svojem, gdje nije obradivo zemljište – pastiri žale za bezbrižnom ispašom u polju, kada nije trebalo osobito paziti da blago ne zaluta na tuđe. Kao izraz toga žaljenja većini je ljudi bio poznat ovaj tekst :&quot;Sveti Juraj krijese kuri, jaj, polje, jaj&quot;. Ljudi se ne sjećaju je li se to pjevalo ili samo govorilo. Smatra se da se jurjevski krijes preskače zbog obrane od tuče.<br /> <br /> <br /> Jurjevo<br /> <br /> <br /> Dobra večer tomu stanu, <br /> <br /> tomu stanu, gospodaru.<br /> <br /> Gospodaru, gospodinji<br /> <br /> ciloj hiži i družini.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole, <br /> <br /> ružice rumene.<br /> <br /> Fijole, fijole,<br /> <br /> ružice rumene.<br /> <br /> <br /> Sveti Jura konja jaše,<br /> <br /> vilovitom sabljom maše.<br /> <br /> Sveti Jura u zelenju,<br /> <br /> a Marija u veselju.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole... <br /> <br /> <br /> Ne dajte nam dugo stati<br /> <br /> pred vašimi vredni vrati.<br /> <br /> Jer blato nam je do koljena,<br /> <br /> voda nam je do ramena.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole...<br /> <br /> <br /> Hvala, hvala, Bog vam plati,<br /> <br /> Sveti Jura i njeg'va mati.<br /> <br /> Da vam se Bog s njim zistati<br /> <br /> i u raju stan imati.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole...<br /> <br /> <br /> == Podizanje majuša ==<br /> <br /> <br /> U centru Zaprešića, uoči Praznika rada postavlja se Majuš, ukrašeno mlado bukovo drvo. Izvorno, Majuš nije običaj zaprešićkog kraja, no našim je građanima postala tradicija. <br /> <br /> [[Datoteka:Majuš3.jpg|200px|mini|left]]<br /> <br /> <br /> <br /> == Ivanje ==<br /> <br /> Blagdan Ivanja slavi se svake godine 24. lipnja. Označava rođenje Ivana Krstitelja koji je navijestio dolazak Isusa Krista. Poput ostalih blagdana Ivanje je također proteklo od poganskih svetkovina. Nekoć davno u staroj Perziji svetkovina poznata kao kršenje vatrom i vodom obilježavala se u lipnju, približno u vrijeme današnje proslave Ivanja, dok se u starom Rimu svetkovina božice Veste također slavila u isto vrijeme. Prije dolaska kršćanstva u povijesti nailazimo na lipanjsku svećanost koja se održava u vrijeme kada dani postaju kraći, a noći duže. Dolaskom kršćanstva promijenio se smisao i ove ljetne svetkovine te je ona poprimila smisao svečanosti navještenja spajanja čovjeka s duhovnim svijetom. Najznačajniji i najrašireniji narodni običaji na Ivanje su paljenje ivanjskih krijesova, odnosno običaji paljenja vatri poznatijih pod nazivima krijes, kres, kris, koleda, svitnjak. Pored opće poznatog i dobro održavanog jurjevskog krijesa u ovom je kraju poznat i ivanjski krijes, ali, sudeći prema kazivanjima, on je od manje važnosti i nije do danas održan, ili je održan samo izuzetno. O branju bilja i cvijeća i nekim postupcima s time u vezi našlo se više podataka. Uoči Ivanja nabere se &quot;paprati, rože,vratič,bijeli luk&quot;. Grančice ili svežnjići zataknu se za svinjac da bude sreće pri svinjama. Kad se legne, stavi se paprat pod glavu kako bi se osigurao dobar san u toku čitave godine. Ivančice se zabodu u pukotine na kući izvana- stavi se za svakog ukućana po jedna: čiji cvijet najviše povene, on će prvi umrijeti. O proricanju po ivanjskom bilju, odnosno o održavanju ovog običajnog postupka do danas s nešto izmijenjenim stavom prema njegovoj svrsi, već je bilo govora. <br /> <br /> <br /> == Svi sveti ==<br /> <br /> Dan Svih svetih (1. studenoga) i Dušni dan (2. studenoga) dobili su svoj puni značaj u crkvenoj tradiciji, a manje <br /> su izraženi kroz narodno običajno obilježavanje. Dušni dan ili Dan pokojnih ili Mrtvi dan je dan sjećanja na svoje umrle, pokojne.<br /> Ovaj blagdan je sjećanje na duše u Čistilištu. Na taj dan pokojnicima su se donosila i ostavljala razna jela na <br /> grobovima ili bi im se jelo i piće ostavljalo na stolu preko noći. Svi sveti posljednji su pastirski blagdan u godini, kada pastiri bivaju nagrađivani od svoje kuće. Tada završava sezona čuvanja balga van kuće, na udaljenim pašnjacima. Ujedno, blagdan Svih svetih je crkveni dan spomena na sve svece na nebu. Tada su svi pozvani na svetost. Propisano je štovanje pokojnika, uređuju se i posjećuju grobovi. Svi sveti su se od 7. stoljeća slavili 13. svibnja da bi se kasnije preuzeo irski datum 1. studenoga. U Hrvatskoj je blagdan Svih svetih posvećen 335-orici svetaca. Ponegdje za dane Svih svetih i Dušni dan postojao je običaj pravljenja osobitih kolačića<br /> ili peciva. Nazivali su se lumbija, ublija.<br /> <br /> <br /> == Martinje ==<br /> <br /> Prema legendi u 4. je stoljeću živio čovjek po imenu Martin. Bio je starorimski legionar i veliki ljubitelj vina. Nakon što je završio svoje školovanje u Francuskoj, trebao je postati kršćanski biskup, međutim Martin to nikako nije želio. Na sam dan imenovanja biskupom napravio je baš sve kako bi izbjegao imenovanje. Između ostalog, sakrio se u guščak, ali su ga guske odale svojim gakanjem pa je tako Martin na kraju ipak postao visoki crkveni dostojanstvenik. No Martina to nije spriječilo da nastavi propagirati dobru vinsku kapljicu. Legenda kaže da je biskup Martin uveo ceremonijal krštenja mošta koji je do tog vremena bio zabranjen jer je to do tada bila poganska svečanost.<br /> <br /> Blagdan svetoga Martina ili Martinje slavi se 11. studenog kao spomendan smrti svetog Martina. Od 17. st. (?!) na dan sv. Martina u sjevernoj se Hrvatskoj njeguje tradicionalni pučki običaj simboličkog pretvaranja mošta u mlado vino, tzv. &quot;krštenje vina&quot;. Martinje se danas njeguje kao narodni običaj uz jelo, piće, pjesmu i glazbu. Na martinjskim se proslavama najčešće priprema martinjska gusaka s mlincima.<br /> <br /> U ceremoniji krštenja mošta u Zagorskim pelnicama neizbježne su uloge: domači, stoloravnatelj, fiškuš ili vinotoča, gospon sudec, kuma i kum mladom vinu te biškup sa svojom svitom (ministranti i mežnar). Svi prisutni u ceremoniji “kršenja mošteka” oslovljavaju se s “pajdaš” i” pajdašica” te je svaki sa svakim na &quot;ti&quot;. Na &quot;vi&quot; je samo jedna osoba u cijelome društvu – gospon sudec.<br /> <br /> <br /> == Adventsko-božični običaji ==<br /> <br /> <br /> '''SVETA BARBARA'''<br /> <br /> Spomendan svete Barbare je 4. prosinca. Na taj dan stavlja se pšenica u tanjuriće koja proklija do Božića i postaje božićni ukras. U nekim se mjestima pšenicu sije devet dana kasnije na blagdan sv. Lucije.<br /> <br /> <br /> '''SVETI NIKOLA'''<br /> <br /> Blagdan svetog Nikole slavi se 6. prosinca. Tome se blagdanu najviše vesele djeca koja noć prije čiste čizmice i stavljaju ih na prozor te se nadaju darovima od svetoga nikole. Sv. Nikola uza se ima Krampusa koji djeci u čizmice stavlja šibu. <br /> <br /> <br /> '''SVETA LUCIJA'''<br /> <br /> Blagdan sv. Lucije je 13. prosinca. U nekim se mjestima sije pšenica. Tada započinje i odbrojavanje dvanest dana do Božića te se pišu. tzv. brojenice - svaki dan se zapisuje kakvo je vrijeme jer se smatra da vrijeme tih dvanaest dana do Božića odgovara vremenu dvanaest mjeseci u narednoj godini.<br /> <br /> <br /> '''BADNJAK'''<br /> <br /> Na Badnju noć u kuću se unose tri velika panja i stavljaju na ognjište. Trenutak unošenja slame u kuću je glavni čin domaćinstva, a označava početak proslave Božića. Na Badnju se noć kiti drvce, najčešće bor ili jela. Ispod božićnog drvca stavljaju se jaslice koje mogu biti ručno izrađene, od kartona, drveta, gipsa, gline. Pali se božićna svijeća, simbol. Običaj je da se na Badnjak posti i da se ne jede meso te ide na misu polnoćku.<br /> <br /> <br /> '''BOŽIĆ'''<br /> <br /> Božićni ručak je svečan i bogat. Ako na Božić padne kiša, vjeruje se da će uroditi samo ono što se okopa motikom. Nakon ponoćke znanci i rodbina se mirbože ili božićaju. Uobičajeno je čestitanje i darivanje, a značajan dar je crvena jabuka. Tri nedjelje pred Božić nazivaju se Djetinci (Đetići), Materice (Majke nebeske) i Oci (Očići, Oci nebeski).<br /> <br /> <br /> '''ŠTEFANJE'''<br /> <br /> Štefanje ili blagdan svetog Stjepana je 26. prosinca.<br /> <br /> <br /> '''IVANJE'''<br /> <br /> Božićno Ivanje, Ivanuš, Janušovo, božićni Ivanjdan (27. prosinca) treći je dan Božića, blagdan Svetog Ivana, tada se vrši blagoslov vina u crkvama, iznosi se Božićna slama van i stavlja na voćke, pale se koleda. Na taj dan bi se i kuća pomela, što se nije smjelo napraviti na sam Božić ili Štefanje.<br /> <br /> <br /> '''HERODUŠEVO'''<br /> <br /> Heroduševo ili blagdan Nevine dječice obilježava se 28. prosinca. Poznati su nazivi za taj dan i Mladenci, Mladinci, Mladijenci ili Šibarjevo. To je blagdan koji obnavlja sjećanje na djecu koju je u 1. st. kralj Herod dao pobiti u jeruzalemu. Kao spomen na taj događaj na heroduševo roditelji bude djecu simboličnim šibanjem.<br /> <br /> <br /> '''STARA I NOVA GODINA'''<br /> <br /> Na Staru godinu bili su mise zahvalnice koje su se obavezno posjećivale. Svaka je kuća poslala u crkvu toga dana barem jednog ukućana kako bi se doznali važni podaci koje bi iz župskih knjiga priredio župnik. Prema njima se i danas doznaju važne pojedinosti iz života župe. Nova se godina dočekivala manje svećano nego što se dočekivao Božić. No pritom se ipak pazilo da se toga dana blaguje pečeni odojak. Vjerovalo se da mora toga dana jesti pajcek koji ruje prema naprijed, a ne perad koja svojim nogama čeprka i rasipa gospodarstvo. Po tradiciji se božićni kruh čuvao do toga dana.<br /> <br /> <br /> '''SVETA TRI KRALJA'''<br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> <br /> BARLEK, Josip. 2008. Brdovečki običaji korizmeno-uskršnjeg vremena. Brdovec: Muzej Brdovec. <br /> <br /> BRAICA, Silvio. 2004. ''Godišnji običaji''. Split: Marjan tisak.<br /> <br /> STEINER, Rudolf. 2008. ''Ivanje''. Zagreb: Biblioteka Blagdani.<br /> <br /> Za tradiciju i kulturu. // Martinje. Dostupno na: http://potepuhi.wordpress.com/martinje/ (posljednji put pregledano 14. svibnja 2014.).</div> Wed, 28 May 2014 10:26:38 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Narodni_obi%C4%8Daji_tijekom_godine http://www.wiki-dveri.info/wiki/Narodni_obi%C4%8Daji_tijekom_godine <p>OŠ Pavao Belas:&#32;/* Podizanje majuša */</p> <hr /> <div>== Vincekovo ==<br /> <br /> Svake godine 22. siječnja u vinogradima se obilježava Vincekovo, blagdan koji postoji od predkršćanskih vremena. Sveti Vinko je prvi vinogradarski svetac u godini. To je vrijeme kada se budi vegetacija i počinje ciklus poljoprivrednih radova. <br /> <br /> Obilježavanje blagdana svetog Vinceka započinje svetom misom na kojoj se moli za plodnu vinogradarsku godinu, najčešća je molitva: &quot;Neka nam sveti Vinko bude na pomoći glede vremena i plodova na kraju sezone.&quot; Nakon misnog slavlja ide se u vinograd gdje svećenik simbolično blagoslovi vinograd. Nakon blagoslova mole se molitve za plodosnu godinu, bez mraza i ostalih vremenskih nepogoda, ali i za odličan urod. Kasnije se nastavlja narodno slavlje. Vincekovo znači početak radova u vinogradu. Rezanjem i zalijevanjem trsova vinom otvara se vinogradarska sezona.<br /> <br /> <br /> == Valentinovo ==<br /> <br /> <br /> == Fašnik / Poklade ==<br /> <br /> <br /> == Korizmeno-uskrsni običaji ==<br /> <br /> Uskrs je najveći i najstariji blagdan u Hrvata. Hrvati slave Uskrs od trenutka kad su primili kršćanstvo prije više od 13 stoljeća. Naziv Uskrs se izvodi od glagola ''uskrsnuti'' što simbolizira bit i smisao novog života. <br /> <br /> <br /> '''KORIZMA'''<br /> <br /> Korizma je preduskrsno razdoblje. To je doba pripreme za najveći kršćanski blagdan, Uskrs. Naziv Korizme dolazi od latinske riječi ''quadragesima'' ili četrdeset jer traje četrdeset dana. Broj dana uskrsne pripreme uvjetovan je Isusovim četrdesetodnevnim postom u pustinji prije početka njegovog propovijedanja i navještanja Evanđelja. Korizma započinje Pepelnicom, ''čistom sridom'', prvim danom poslije ''fašnika'', pokladnog utorka. Pepelnica označava doba vrijeme pripreme za Uskrs. Za vrijeme obreda u crkvi vrši se ''pepeljenje'', pokorničko posipanje glava svih vjernika. Na Pepelnicu je strog post i nemrs, postilo se u prošlosti jako strogo, obično se jeo samo kruh i pila voda. Strogog posta nisu se pridržavali svi, pa se u prošlosti pa i danas obično jede grah na salatu, kuhana jaja i štrukli od sira. U prošlosti bi dan prije Pepelnice starješina kuće spremio svo meso koje je kuća posjedovala te se do Uskrsa ono nije našlo na obiteljskom stolu. Tako su neke obitelji postile svih četrdeset dana Korizme. Osim posta i nemrsa, u Brdovcu se, kako piše Josip Barlek u knjizi ''Brdovečki običaji korizmeno-uskršnjeg vremena'', posebno njegovala i tradicija križnog puta. Križni se put obavlja i danas dva puta tjedno tijekom korizme u župnoj crkvi sv. Vida u Brdovcu. Tradicionalni križni put broji četrnaest postaja, dok je petnaestu postaju 1969. godine uveo umjetnik iz zaprešićkog kraja Josip Cerinski, a ta posljednja postaja prikazuje uskrsnuće. Posebno se u korizmenom razdoblju pazilo da se ne viče i ne pjeva glasno. Nisu se održavale svadbe, niti zabave. Posljednje dvije nedjelje u Korizmi nose naziv ''gluha nedilja'' i ''cvitnica''. <br /> <br /> <br /> '''CVJETNICA'''<br /> <br /> Cvjetnica je nedjelja prije Uskrsa. Nazivaju se još i ''Cvitna nedilja'', ''Maslinica'', ''Maslinska nedija'' i ''Nedjelja Muke'' jer se na taj dan u crkvama pjeva Muka Isusova i blagoslivljaju grančice drijenka ili maslinove grančice na spomen Isusovog ulaska u Jeruzalem. Drijenak u narodu predstavlja posebno zdravu biljku, simbol je zdravlja i čvrstoće. Otud u narodu i izreka ''zdrav ko dren''. Posljednjih godina tradicija nošenja te biljke u crkve pomalo izumire zbog sve manje drijenka te se sve više na Cvjetnicu u crkvu nose maslinove grančice. Poznato je kićenje zdenaca uoči Cvjetnice, zatakanje blagoslovljene grančice o strop, umivanje u vodi s cvijećem. <br /> <br /> <br /> '''VELIKI TJEDAN'''<br /> <br /> Cvjetnom nedjeljom započinje Veliki tjedan ili Sveti tjedan ili, kako se naziva u brdovečkom kraju, ''Veliki kedan''. Taj tjedan rade se kućni poslovi od spremanja kuća do pripremanja svega što je potrebno za uskrsnu proslavu. <br /> U dane Svetog trodnevlja, točnije od Velikog četvrtka do Velike subote, u kući i na polju nisu se obavljali veći radovi, posebno se nije smijelo ''dirati u zemlju'', dakle obrađivati zemlju. <br /> <br /> Sveto trodnevlje počinje Velikom četvrtkom, danom spomena na Isusovu posljednju večer, koju je slavio sa svojim učenicima. Tada je prema kršćanskom vjerovanju svojim učenicima ostavio trostruku dar: Euharistriju ili bogoslužje, Sveti red i simboličku pouku o važnosti bratske ljubavi. Svećenici u crkvama obično na taj dan slikovito podsjećaju na pranje nogu apostolima, kako je to činio Isus. Taj je običaj prisutan i u brdovečkoj župi, kako navodi Josip Barlek u svojoj knjizi ''Brdovečki običaji korizmeno-uskršnjeg vremena''. Po šest osoba nalazi se sa svake strane oltara, dok im župnik polije noge, dok im kapelan ili župnikovi pomagači noge potom brišu. Poslje bogoslužja simbolički se vežu zvona te ona utihnu do Velike subote, a umjesto njih koriste se ''regetalke'', ''regetala'' i ''klepetala'' od drva. Danas se koriste male ''škrebetaljke'', simbolične veličine, poput onih za djecu. Za vrijeme obreda svečano se odnosi Presveto u sporednu kapelu na oltar svete Barbare, gdje se zatvara u Svetohranilište. Na kraju obreda se glavni oltar rasprema, tako da se skine ''oltarnik'', a Svetohranilište ostaje prazno do svete mise na Veliku subotu. Tako se obilježava spomen Isusova uhićenja u Maslinskom vrtu te početak njegove muke. <br /> <br /> Veliki petak označava dan Isusove smrti. Tada nema svete mise, ali se održavaju obredi, križni put te se na kraju Isusovo tijelo prenosi u Božji grob gdje vjernici iskazuju štovanje. U crkvi svećenici nose crvenu boju, jer crvena boja predstavlja muku. U crkvi također nema svete mise već se održavaju samo obredi Velikog petka, koji se dijele u tri dijela: prvi dio obuhvaća Službu riječi, koja obuhvaća izvještaj o Isusovoj muci prema Evanđelju sv. Ivana, a završava molitvom vjernika. Drugio dio tih obreda obuhvaća ''Klanjanje križu''. Tada vjernici ljube križ i pjevaju tužaljke. Treći dio bogoslužja je ''Sveta pričest'', a ona se donosi na sporedni oltar. U Brdovcu, napominje Josip Barlek, posebno je dojmljivo klanjanje križu i ljubljenje križa. U prošlosti je bio običaj da se križ ljubi, dok se danas vjernici nsklone pred njim ili ga dotaknu. Nekoć se to nazivalo ''kuševanje križa'' ili ''kuševanje Isusa''.<br /> <br /> <br /> &quot;Na Veliki petak se posti i ne smije se dirati u zemlju, npr. kopati, orati, sijati.&quot; (Josip Galić, Prigorje Brdovečko).<br /> <br /> Velika subota dan je Isusovog počinka u grobu. Obilazi ga se sve do blagoslova uskrsne hrane koji je u Brdovcu u popodnevnim satima. Taj dan se kuha šunka te se bojaju jaja (pisanice) i peku kolači. Bojanje jaja je uskrsna tradicija u dane Velikog tjedna. Održavaju se običaji blagoslova vatre: &quot;Paljenje gube,jedan dio užarene gube se stavi u peć sa željama pa će biti dobra godina.&quot; (Anamarija i Drago Balja, Prigorje Brdovečko).<br /> <br /> <br /> '''USKRS'''<br /> <br /> Uskrs ili Vazam je pomični blagdan, obično u travnju ili ožujku, na sedmu korizmenu nedelju. Toga se dana slavi spomen Isusovog uskrsnuća. Vjernici odlaze na svetu misu i jedni drugima upućuju čestitku: &quot;Sretan Uskrs!&quot;. Na prvu jutarnju uskrsnu svetu misu u crkvu se nosi hrana na blagoslov ili posvećenje. Hrana se stavlja u košare ili logožare (pletene slamnate torbe) i prekriva bijelim ukrašenim stolnjacima ili nadstolnjacima. Najčešća hrana koja se nosi na blagoslov je kuhana šunka, kuhana jaja, mladi luk, hren, sol i kolači. Blagoslovljenu hranu svi ukućani zajedno kod kuće jedu za uskrsni doručak. Ostaci blagoslovljene hrane ne bacaju se nego spaljuju, a stolnjaci kojima se u košarama prekrivala hrana za blagoslov bacaju se na voćke u dvorištu radi boljeg uroda.<br /> <br /> Na Uskrsnu se nedjelju za ručak okuplja cijela obitelj. Jede se juha sa rezancima, pečenje te dizani kolači. <br /> Kuglof - slatki uskrsni kruh. Vrtanj - pletenica savijena u krug tako da ima rupu u sredini. Pinca ili sirnica - slatki uskrsni kruh s jajima. Fritule - uskrsni uštipci. Pogača - uskrsni kruh premazan žumancem jajeta. Uskrsno pecivo - pleteno pecivu s umetnutim jajem. Kljakuša - uskrsna beskvasna pogača. <br /> <br /> Na Uskrs se ljudi, te osobito djeca, međusobno daruju obojanim i ukrašenim jajima (pisanicama) koje su se bojale u Velikom tjednu. Iako se darivanje jajima od uskrsnog zeca spominjalo i ranije, pravljenje gnijezda za uskrsnog zeca sve se više susreće kod mlađih ljudi tek posljednjih dvadesetak godina, kad su se počele darivati i čokoladne pisanice. <br /> <br /> <br /> '''USKRSNI PONEDJELJAK'''<br /> <br /> Uskrsni ponedjeljak je nastavak uskrsnog slavlja. Toga se dana također ide na svetu misu, jedu se uskrsna jela te posjećuje rodbina i prijetelji. U starini je na Uskrsni ponedjeljak bio običaj da djevojke vodom polijevaju momke, da djeca igraju igru tucanja jaja te plesanje uskrsnih kola. Ćuška je drveno jaje koje bi djeca podmetnula pri uskrsnom tucanju jaja.<br /> <br /> == Jurjevo ==<br /> <br /> Jurjevo obilježavamo 23. travnja. Učenici prvih razreda OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice svake godine obilaze Mariju Goricu i okolna mjesta. Povorku predvodi dječak kojeg nazivaju Zeleni Juraj. On na štapu nosi glavu konja glumeći da jaše pravog konja. Zeleni Juraj na glavi nosi šešir, a u ruci mač. Pjevajući povorka hoda odjevena u narodne nošnje, a na glavama nose vjenčiće od zelenih grančica. Stanu kod nekoliko kuća te otpjevaju narodnu pjesmicu te tako na poseban način uljepšaju taj običaj. Od ljudi na dar dobivaju slatkiše, kolače, voće. U svim kazivanjima Jurjevo se spominje kao izrazito pastirski praznik koji najavljuju obavezne i do danas uveliko održane vatre - jurjevski krijesovi. Navečer uoči Jurjeva kuri se krijes: u polju, u vinogradima, na križanjima i na dvorišnim ulazima (kuda prolazi blago). Za krijes se nekoliko dana unaprijed priredi hrpa granja, lozja, kukuruzovine i borovice. Oko krijesa se pjeva, juška i preskače se oganj. Djeca uzimaju s vatre upaljene grane i s njima juškajući trče kroz polje. Posljednjih godina pale se automobilske gume.Na samo Jurjevo ujutro pastiri su kod kuće dobivali kuhano jaje. Koji dođe posljednji na pašu i još ne donese jaje, rugaju mu se da je pezdec. Popodne, prije odlaska kući, pastiri su pleli vijenac od vrbova granja i cvijeća. Kravama se vijenac vezao za rogove, i to tako da se uz svaki rog pričvrstila i kita cvijeća. Preko čela se kravi stavljala parta (kao mladenki) – trak oguljene vrbine kore. I svinjama su se oko vrata naticali vijenci, pa su preplašene bježale. Vijenci su se skidali pred stajom i bacili na krov. Ako su spali s krova, znak je da će dotični pastir zapasti – skrenut će mu blago na tuđi pašnjak ili u žito. Kako je Jurjevo posljednji dan slobodne zajedničke paše u polju – poslije Jurjeva svatko pase isključivo na svojem, gdje nije obradivo zemljište – pastiri žale za bezbrižnom ispašom u polju, kada nije trebalo osobito paziti da blago ne zaluta na tuđe. Kao izraz toga žaljenja većini je ljudi bio poznat ovaj tekst :&quot;Sveti Juraj krijese kuri, jaj, polje, jaj&quot;. Ljudi se ne sjećaju je li se to pjevalo ili samo govorilo. Smatra se da se jurjevski krijes preskače zbog obrane od tuče.<br /> <br /> <br /> Jurjevo<br /> <br /> <br /> Dobra večer tomu stanu, <br /> <br /> tomu stanu, gospodaru.<br /> <br /> Gospodaru, gospodinji<br /> <br /> ciloj hiži i družini.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole, <br /> <br /> ružice rumene.<br /> <br /> Fijole, fijole,<br /> <br /> ružice rumene.<br /> <br /> <br /> Sveti Jura konja jaše,<br /> <br /> vilovitom sabljom maše.<br /> <br /> Sveti Jura u zelenju,<br /> <br /> a Marija u veselju.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole... <br /> <br /> <br /> Ne dajte nam dugo stati<br /> <br /> pred vašimi vredni vrati.<br /> <br /> Jer blato nam je do koljena,<br /> <br /> voda nam je do ramena.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole...<br /> <br /> <br /> Hvala, hvala, Bog vam plati,<br /> <br /> Sveti Jura i njeg'va mati.<br /> <br /> Da vam se Bog s njim zistati<br /> <br /> i u raju stan imati.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole...<br /> <br /> <br /> == Podizanje majuša ==<br /> <br /> <br /> U centru Zaprešića, uoči Praznika rada postavlja se Majuš, ukrašeno mlado bukovo drvo. Izvorno, Majuš nije običaj zaprešićkog kraja, no našim je građanima postala tradicija. <br /> <br /> [[Datoteka:Majuš3.jpg|200px|mini|left]]<br /> <br /> == Ivanje ==<br /> <br /> Blagdan Ivanja slavi se svake godine 24. lipnja. Označava rođenje Ivana Krstitelja koji je navijestio dolazak Isusa Krista. Poput ostalih blagdana Ivanje je također proteklo od poganskih svetkovina. Nekoć davno u staroj Perziji svetkovina poznata kao kršenje vatrom i vodom obilježavala se u lipnju, približno u vrijeme današnje proslave Ivanja, dok se u starom Rimu svetkovina božice Veste također slavila u isto vrijeme. Prije dolaska kršćanstva u povijesti nailazimo na lipanjsku svećanost koja se održava u vrijeme kada dani postaju kraći, a noći duže. Dolaskom kršćanstva promijenio se smisao i ove ljetne svetkovine te je ona poprimila smisao svečanosti navještenja spajanja čovjeka s duhovnim svijetom. Najznačajniji i najrašireniji narodni običaji na Ivanje su paljenje ivanjskih krijesova, odnosno običaji paljenja vatri poznatijih pod nazivima krijes, kres, kris, koleda, svitnjak. Pored opće poznatog i dobro održavanog jurjevskog krijesa u ovom je kraju poznat i ivanjski krijes, ali, sudeći prema kazivanjima, on je od manje važnosti i nije do danas održan, ili je održan samo izuzetno. O branju bilja i cvijeća i nekim postupcima s time u vezi našlo se više podataka. Uoči Ivanja nabere se &quot;paprati, rože,vratič,bijeli luk&quot;. Grančice ili svežnjići zataknu se za svinjac da bude sreće pri svinjama. Kad se legne, stavi se paprat pod glavu kako bi se osigurao dobar san u toku čitave godine. Ivančice se zabodu u pukotine na kući izvana- stavi se za svakog ukućana po jedna: čiji cvijet najviše povene, on će prvi umrijeti. O proricanju po ivanjskom bilju, odnosno o održavanju ovog običajnog postupka do danas s nešto izmijenjenim stavom prema njegovoj svrsi, već je bilo govora. <br /> <br /> <br /> == Svi sveti ==<br /> <br /> Dan Svih svetih (1. studenoga) i Dušni dan (2. studenoga) dobili su svoj puni značaj u crkvenoj tradiciji, a manje <br /> su izraženi kroz narodno običajno obilježavanje. Dušni dan ili Dan pokojnih ili Mrtvi dan je dan sjećanja na svoje umrle, pokojne.<br /> Ovaj blagdan je sjećanje na duše u Čistilištu. Na taj dan pokojnicima su se donosila i ostavljala razna jela na <br /> grobovima ili bi im se jelo i piće ostavljalo na stolu preko noći. Svi sveti posljednji su pastirski blagdan u godini, kada pastiri bivaju nagrađivani od svoje kuće. Tada završava sezona čuvanja balga van kuće, na udaljenim pašnjacima. Ujedno, blagdan Svih svetih je crkveni dan spomena na sve svece na nebu. Tada su svi pozvani na svetost. Propisano je štovanje pokojnika, uređuju se i posjećuju grobovi. Svi sveti su se od 7. stoljeća slavili 13. svibnja da bi se kasnije preuzeo irski datum 1. studenoga. U Hrvatskoj je blagdan Svih svetih posvećen 335-orici svetaca. Ponegdje za dane Svih svetih i Dušni dan postojao je običaj pravljenja osobitih kolačića<br /> ili peciva. Nazivali su se lumbija, ublija.<br /> <br /> <br /> == Martinje ==<br /> <br /> Prema legendi u 4. je stoljeću živio čovjek po imenu Martin. Bio je starorimski legionar i veliki ljubitelj vina. Nakon što je završio svoje školovanje u Francuskoj, trebao je postati kršćanski biskup, međutim Martin to nikako nije želio. Na sam dan imenovanja biskupom napravio je baš sve kako bi izbjegao imenovanje. Između ostalog, sakrio se u guščak, ali su ga guske odale svojim gakanjem pa je tako Martin na kraju ipak postao visoki crkveni dostojanstvenik. No Martina to nije spriječilo da nastavi propagirati dobru vinsku kapljicu. Legenda kaže da je biskup Martin uveo ceremonijal krštenja mošta koji je do tog vremena bio zabranjen jer je to do tada bila poganska svečanost.<br /> <br /> Blagdan svetoga Martina ili Martinje slavi se 11. studenog kao spomendan smrti svetog Martina. Od 17. st. (?!) na dan sv. Martina u sjevernoj se Hrvatskoj njeguje tradicionalni pučki običaj simboličkog pretvaranja mošta u mlado vino, tzv. &quot;krštenje vina&quot;. Martinje se danas njeguje kao narodni običaj uz jelo, piće, pjesmu i glazbu. Na martinjskim se proslavama najčešće priprema martinjska gusaka s mlincima.<br /> <br /> U ceremoniji krštenja mošta u Zagorskim pelnicama neizbježne su uloge: domači, stoloravnatelj, fiškuš ili vinotoča, gospon sudec, kuma i kum mladom vinu te biškup sa svojom svitom (ministranti i mežnar). Svi prisutni u ceremoniji “kršenja mošteka” oslovljavaju se s “pajdaš” i” pajdašica” te je svaki sa svakim na &quot;ti&quot;. Na &quot;vi&quot; je samo jedna osoba u cijelome društvu – gospon sudec.<br /> <br /> <br /> == Adventsko-božični običaji ==<br /> <br /> <br /> '''SVETA BARBARA'''<br /> <br /> Spomendan svete Barbare je 4. prosinca. Na taj dan stavlja se pšenica u tanjuriće koja proklija do Božića i postaje božićni ukras. U nekim se mjestima pšenicu sije devet dana kasnije na blagdan sv. Lucije.<br /> <br /> <br /> '''SVETI NIKOLA'''<br /> <br /> Blagdan svetog Nikole slavi se 6. prosinca. Tome se blagdanu najviše vesele djeca koja noć prije čiste čizmice i stavljaju ih na prozor te se nadaju darovima od svetoga nikole. Sv. Nikola uza se ima Krampusa koji djeci u čizmice stavlja šibu. <br /> <br /> <br /> '''SVETA LUCIJA'''<br /> <br /> Blagdan sv. Lucije je 13. prosinca. U nekim se mjestima sije pšenica. Tada započinje i odbrojavanje dvanest dana do Božića te se pišu. tzv. brojenice - svaki dan se zapisuje kakvo je vrijeme jer se smatra da vrijeme tih dvanaest dana do Božića odgovara vremenu dvanaest mjeseci u narednoj godini.<br /> <br /> <br /> '''BADNJAK'''<br /> <br /> Na Badnju noć u kuću se unose tri velika panja i stavljaju na ognjište. Trenutak unošenja slame u kuću je glavni čin domaćinstva, a označava početak proslave Božića. Na Badnju se noć kiti drvce, najčešće bor ili jela. Ispod božićnog drvca stavljaju se jaslice koje mogu biti ručno izrađene, od kartona, drveta, gipsa, gline. Pali se božićna svijeća, simbol. Običaj je da se na Badnjak posti i da se ne jede meso te ide na misu polnoćku.<br /> <br /> <br /> '''BOŽIĆ'''<br /> <br /> Božićni ručak je svečan i bogat. Ako na Božić padne kiša, vjeruje se da će uroditi samo ono što se okopa motikom. Nakon ponoćke znanci i rodbina se mirbože ili božićaju. Uobičajeno je čestitanje i darivanje, a značajan dar je crvena jabuka. Tri nedjelje pred Božić nazivaju se Djetinci (Đetići), Materice (Majke nebeske) i Oci (Očići, Oci nebeski).<br /> <br /> <br /> '''ŠTEFANJE'''<br /> <br /> Štefanje ili blagdan svetog Stjepana je 26. prosinca.<br /> <br /> <br /> '''IVANJE'''<br /> <br /> Božićno Ivanje, Ivanuš, Janušovo, božićni Ivanjdan (27. prosinca) treći je dan Božića, blagdan Svetog Ivana, tada se vrši blagoslov vina u crkvama, iznosi se Božićna slama van i stavlja na voćke, pale se koleda. Na taj dan bi se i kuća pomela, što se nije smjelo napraviti na sam Božić ili Štefanje.<br /> <br /> <br /> '''HERODUŠEVO'''<br /> <br /> Heroduševo ili blagdan Nevine dječice obilježava se 28. prosinca. Poznati su nazivi za taj dan i Mladenci, Mladinci, Mladijenci ili Šibarjevo. To je blagdan koji obnavlja sjećanje na djecu koju je u 1. st. kralj Herod dao pobiti u jeruzalemu. Kao spomen na taj događaj na heroduševo roditelji bude djecu simboličnim šibanjem.<br /> <br /> <br /> '''STARA I NOVA GODINA'''<br /> <br /> Na Staru godinu bili su mise zahvalnice koje su se obavezno posjećivale. Svaka je kuća poslala u crkvu toga dana barem jednog ukućana kako bi se doznali važni podaci koje bi iz župskih knjiga priredio župnik. Prema njima se i danas doznaju važne pojedinosti iz života župe. Nova se godina dočekivala manje svećano nego što se dočekivao Božić. No pritom se ipak pazilo da se toga dana blaguje pečeni odojak. Vjerovalo se da mora toga dana jesti pajcek koji ruje prema naprijed, a ne perad koja svojim nogama čeprka i rasipa gospodarstvo. Po tradiciji se božićni kruh čuvao do toga dana.<br /> <br /> <br /> '''SVETA TRI KRALJA'''<br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> <br /> BARLEK, Josip. 2008. Brdovečki običaji korizmeno-uskršnjeg vremena. Brdovec: Muzej Brdovec. <br /> <br /> BRAICA, Silvio. 2004. ''Godišnji običaji''. Split: Marjan tisak.<br /> <br /> STEINER, Rudolf. 2008. ''Ivanje''. Zagreb: Biblioteka Blagdani.<br /> <br /> Za tradiciju i kulturu. // Martinje. Dostupno na: http://potepuhi.wordpress.com/martinje/ (posljednji put pregledano 14. svibnja 2014.).</div> Wed, 28 May 2014 10:26:17 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Narodni_obi%C4%8Daji_tijekom_godine http://www.wiki-dveri.info/wiki/Narodni_obi%C4%8Daji_tijekom_godine <p>OŠ Pavao Belas:&#32;/* Podizanje majuša */</p> <hr /> <div>== Vincekovo ==<br /> <br /> Svake godine 22. siječnja u vinogradima se obilježava Vincekovo, blagdan koji postoji od predkršćanskih vremena. Sveti Vinko je prvi vinogradarski svetac u godini. To je vrijeme kada se budi vegetacija i počinje ciklus poljoprivrednih radova. <br /> <br /> Obilježavanje blagdana svetog Vinceka započinje svetom misom na kojoj se moli za plodnu vinogradarsku godinu, najčešća je molitva: &quot;Neka nam sveti Vinko bude na pomoći glede vremena i plodova na kraju sezone.&quot; Nakon misnog slavlja ide se u vinograd gdje svećenik simbolično blagoslovi vinograd. Nakon blagoslova mole se molitve za plodosnu godinu, bez mraza i ostalih vremenskih nepogoda, ali i za odličan urod. Kasnije se nastavlja narodno slavlje. Vincekovo znači početak radova u vinogradu. Rezanjem i zalijevanjem trsova vinom otvara se vinogradarska sezona.<br /> <br /> <br /> == Valentinovo ==<br /> <br /> <br /> == Fašnik / Poklade ==<br /> <br /> <br /> == Korizmeno-uskrsni običaji ==<br /> <br /> Uskrs je najveći i najstariji blagdan u Hrvata. Hrvati slave Uskrs od trenutka kad su primili kršćanstvo prije više od 13 stoljeća. Naziv Uskrs se izvodi od glagola ''uskrsnuti'' što simbolizira bit i smisao novog života. <br /> <br /> <br /> '''KORIZMA'''<br /> <br /> Korizma je preduskrsno razdoblje. To je doba pripreme za najveći kršćanski blagdan, Uskrs. Naziv Korizme dolazi od latinske riječi ''quadragesima'' ili četrdeset jer traje četrdeset dana. Broj dana uskrsne pripreme uvjetovan je Isusovim četrdesetodnevnim postom u pustinji prije početka njegovog propovijedanja i navještanja Evanđelja. Korizma započinje Pepelnicom, ''čistom sridom'', prvim danom poslije ''fašnika'', pokladnog utorka. Pepelnica označava doba vrijeme pripreme za Uskrs. Za vrijeme obreda u crkvi vrši se ''pepeljenje'', pokorničko posipanje glava svih vjernika. Na Pepelnicu je strog post i nemrs, postilo se u prošlosti jako strogo, obično se jeo samo kruh i pila voda. Strogog posta nisu se pridržavali svi, pa se u prošlosti pa i danas obično jede grah na salatu, kuhana jaja i štrukli od sira. U prošlosti bi dan prije Pepelnice starješina kuće spremio svo meso koje je kuća posjedovala te se do Uskrsa ono nije našlo na obiteljskom stolu. Tako su neke obitelji postile svih četrdeset dana Korizme. Osim posta i nemrsa, u Brdovcu se, kako piše Josip Barlek u knjizi ''Brdovečki običaji korizmeno-uskršnjeg vremena'', posebno njegovala i tradicija križnog puta. Križni se put obavlja i danas dva puta tjedno tijekom korizme u župnoj crkvi sv. Vida u Brdovcu. Tradicionalni križni put broji četrnaest postaja, dok je petnaestu postaju 1969. godine uveo umjetnik iz zaprešićkog kraja Josip Cerinski, a ta posljednja postaja prikazuje uskrsnuće. Posebno se u korizmenom razdoblju pazilo da se ne viče i ne pjeva glasno. Nisu se održavale svadbe, niti zabave. Posljednje dvije nedjelje u Korizmi nose naziv ''gluha nedilja'' i ''cvitnica''. <br /> <br /> <br /> '''CVJETNICA'''<br /> <br /> Cvjetnica je nedjelja prije Uskrsa. Nazivaju se još i ''Cvitna nedilja'', ''Maslinica'', ''Maslinska nedija'' i ''Nedjelja Muke'' jer se na taj dan u crkvama pjeva Muka Isusova i blagoslivljaju grančice drijenka ili maslinove grančice na spomen Isusovog ulaska u Jeruzalem. Drijenak u narodu predstavlja posebno zdravu biljku, simbol je zdravlja i čvrstoće. Otud u narodu i izreka ''zdrav ko dren''. Posljednjih godina tradicija nošenja te biljke u crkve pomalo izumire zbog sve manje drijenka te se sve više na Cvjetnicu u crkvu nose maslinove grančice. Poznato je kićenje zdenaca uoči Cvjetnice, zatakanje blagoslovljene grančice o strop, umivanje u vodi s cvijećem. <br /> <br /> <br /> '''VELIKI TJEDAN'''<br /> <br /> Cvjetnom nedjeljom započinje Veliki tjedan ili Sveti tjedan ili, kako se naziva u brdovečkom kraju, ''Veliki kedan''. Taj tjedan rade se kućni poslovi od spremanja kuća do pripremanja svega što je potrebno za uskrsnu proslavu. <br /> U dane Svetog trodnevlja, točnije od Velikog četvrtka do Velike subote, u kući i na polju nisu se obavljali veći radovi, posebno se nije smijelo ''dirati u zemlju'', dakle obrađivati zemlju. <br /> <br /> Sveto trodnevlje počinje Velikom četvrtkom, danom spomena na Isusovu posljednju večer, koju je slavio sa svojim učenicima. Tada je prema kršćanskom vjerovanju svojim učenicima ostavio trostruku dar: Euharistriju ili bogoslužje, Sveti red i simboličku pouku o važnosti bratske ljubavi. Svećenici u crkvama obično na taj dan slikovito podsjećaju na pranje nogu apostolima, kako je to činio Isus. Taj je običaj prisutan i u brdovečkoj župi, kako navodi Josip Barlek u svojoj knjizi ''Brdovečki običaji korizmeno-uskršnjeg vremena''. Po šest osoba nalazi se sa svake strane oltara, dok im župnik polije noge, dok im kapelan ili župnikovi pomagači noge potom brišu. Poslje bogoslužja simbolički se vežu zvona te ona utihnu do Velike subote, a umjesto njih koriste se ''regetalke'', ''regetala'' i ''klepetala'' od drva. Danas se koriste male ''škrebetaljke'', simbolične veličine, poput onih za djecu. Za vrijeme obreda svečano se odnosi Presveto u sporednu kapelu na oltar svete Barbare, gdje se zatvara u Svetohranilište. Na kraju obreda se glavni oltar rasprema, tako da se skine ''oltarnik'', a Svetohranilište ostaje prazno do svete mise na Veliku subotu. Tako se obilježava spomen Isusova uhićenja u Maslinskom vrtu te početak njegove muke. <br /> <br /> Veliki petak označava dan Isusove smrti. Tada nema svete mise, ali se održavaju obredi, križni put te se na kraju Isusovo tijelo prenosi u Božji grob gdje vjernici iskazuju štovanje. U crkvi svećenici nose crvenu boju, jer crvena boja predstavlja muku. U crkvi također nema svete mise već se održavaju samo obredi Velikog petka, koji se dijele u tri dijela: prvi dio obuhvaća Službu riječi, koja obuhvaća izvještaj o Isusovoj muci prema Evanđelju sv. Ivana, a završava molitvom vjernika. Drugio dio tih obreda obuhvaća ''Klanjanje križu''. Tada vjernici ljube križ i pjevaju tužaljke. Treći dio bogoslužja je ''Sveta pričest'', a ona se donosi na sporedni oltar. U Brdovcu, napominje Josip Barlek, posebno je dojmljivo klanjanje križu i ljubljenje križa. U prošlosti je bio običaj da se križ ljubi, dok se danas vjernici nsklone pred njim ili ga dotaknu. Nekoć se to nazivalo ''kuševanje križa'' ili ''kuševanje Isusa''.<br /> <br /> <br /> &quot;Na Veliki petak se posti i ne smije se dirati u zemlju, npr. kopati, orati, sijati.&quot; (Josip Galić, Prigorje Brdovečko).<br /> <br /> Velika subota dan je Isusovog počinka u grobu. Obilazi ga se sve do blagoslova uskrsne hrane koji je u Brdovcu u popodnevnim satima. Taj dan se kuha šunka te se bojaju jaja (pisanice) i peku kolači. Bojanje jaja je uskrsna tradicija u dane Velikog tjedna. Održavaju se običaji blagoslova vatre: &quot;Paljenje gube,jedan dio užarene gube se stavi u peć sa željama pa će biti dobra godina.&quot; (Anamarija i Drago Balja, Prigorje Brdovečko).<br /> <br /> <br /> '''USKRS'''<br /> <br /> Uskrs ili Vazam je pomični blagdan, obično u travnju ili ožujku, na sedmu korizmenu nedelju. Toga se dana slavi spomen Isusovog uskrsnuća. Vjernici odlaze na svetu misu i jedni drugima upućuju čestitku: &quot;Sretan Uskrs!&quot;. Na prvu jutarnju uskrsnu svetu misu u crkvu se nosi hrana na blagoslov ili posvećenje. Hrana se stavlja u košare ili logožare (pletene slamnate torbe) i prekriva bijelim ukrašenim stolnjacima ili nadstolnjacima. Najčešća hrana koja se nosi na blagoslov je kuhana šunka, kuhana jaja, mladi luk, hren, sol i kolači. Blagoslovljenu hranu svi ukućani zajedno kod kuće jedu za uskrsni doručak. Ostaci blagoslovljene hrane ne bacaju se nego spaljuju, a stolnjaci kojima se u košarama prekrivala hrana za blagoslov bacaju se na voćke u dvorištu radi boljeg uroda.<br /> <br /> Na Uskrsnu se nedjelju za ručak okuplja cijela obitelj. Jede se juha sa rezancima, pečenje te dizani kolači. <br /> Kuglof - slatki uskrsni kruh. Vrtanj - pletenica savijena u krug tako da ima rupu u sredini. Pinca ili sirnica - slatki uskrsni kruh s jajima. Fritule - uskrsni uštipci. Pogača - uskrsni kruh premazan žumancem jajeta. Uskrsno pecivo - pleteno pecivu s umetnutim jajem. Kljakuša - uskrsna beskvasna pogača. <br /> <br /> Na Uskrs se ljudi, te osobito djeca, međusobno daruju obojanim i ukrašenim jajima (pisanicama) koje su se bojale u Velikom tjednu. Iako se darivanje jajima od uskrsnog zeca spominjalo i ranije, pravljenje gnijezda za uskrsnog zeca sve se više susreće kod mlađih ljudi tek posljednjih dvadesetak godina, kad su se počele darivati i čokoladne pisanice. <br /> <br /> <br /> '''USKRSNI PONEDJELJAK'''<br /> <br /> Uskrsni ponedjeljak je nastavak uskrsnog slavlja. Toga se dana također ide na svetu misu, jedu se uskrsna jela te posjećuje rodbina i prijetelji. U starini je na Uskrsni ponedjeljak bio običaj da djevojke vodom polijevaju momke, da djeca igraju igru tucanja jaja te plesanje uskrsnih kola. Ćuška je drveno jaje koje bi djeca podmetnula pri uskrsnom tucanju jaja.<br /> <br /> == Jurjevo ==<br /> <br /> Jurjevo obilježavamo 23. travnja. Učenici prvih razreda OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice svake godine obilaze Mariju Goricu i okolna mjesta. Povorku predvodi dječak kojeg nazivaju Zeleni Juraj. On na štapu nosi glavu konja glumeći da jaše pravog konja. Zeleni Juraj na glavi nosi šešir, a u ruci mač. Pjevajući povorka hoda odjevena u narodne nošnje, a na glavama nose vjenčiće od zelenih grančica. Stanu kod nekoliko kuća te otpjevaju narodnu pjesmicu te tako na poseban način uljepšaju taj običaj. Od ljudi na dar dobivaju slatkiše, kolače, voće. U svim kazivanjima Jurjevo se spominje kao izrazito pastirski praznik koji najavljuju obavezne i do danas uveliko održane vatre - jurjevski krijesovi. Navečer uoči Jurjeva kuri se krijes: u polju, u vinogradima, na križanjima i na dvorišnim ulazima (kuda prolazi blago). Za krijes se nekoliko dana unaprijed priredi hrpa granja, lozja, kukuruzovine i borovice. Oko krijesa se pjeva, juška i preskače se oganj. Djeca uzimaju s vatre upaljene grane i s njima juškajući trče kroz polje. Posljednjih godina pale se automobilske gume.Na samo Jurjevo ujutro pastiri su kod kuće dobivali kuhano jaje. Koji dođe posljednji na pašu i još ne donese jaje, rugaju mu se da je pezdec. Popodne, prije odlaska kući, pastiri su pleli vijenac od vrbova granja i cvijeća. Kravama se vijenac vezao za rogove, i to tako da se uz svaki rog pričvrstila i kita cvijeća. Preko čela se kravi stavljala parta (kao mladenki) – trak oguljene vrbine kore. I svinjama su se oko vrata naticali vijenci, pa su preplašene bježale. Vijenci su se skidali pred stajom i bacili na krov. Ako su spali s krova, znak je da će dotični pastir zapasti – skrenut će mu blago na tuđi pašnjak ili u žito. Kako je Jurjevo posljednji dan slobodne zajedničke paše u polju – poslije Jurjeva svatko pase isključivo na svojem, gdje nije obradivo zemljište – pastiri žale za bezbrižnom ispašom u polju, kada nije trebalo osobito paziti da blago ne zaluta na tuđe. Kao izraz toga žaljenja većini je ljudi bio poznat ovaj tekst :&quot;Sveti Juraj krijese kuri, jaj, polje, jaj&quot;. Ljudi se ne sjećaju je li se to pjevalo ili samo govorilo. Smatra se da se jurjevski krijes preskače zbog obrane od tuče.<br /> <br /> <br /> Jurjevo<br /> <br /> <br /> Dobra večer tomu stanu, <br /> <br /> tomu stanu, gospodaru.<br /> <br /> Gospodaru, gospodinji<br /> <br /> ciloj hiži i družini.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole, <br /> <br /> ružice rumene.<br /> <br /> Fijole, fijole,<br /> <br /> ružice rumene.<br /> <br /> <br /> Sveti Jura konja jaše,<br /> <br /> vilovitom sabljom maše.<br /> <br /> Sveti Jura u zelenju,<br /> <br /> a Marija u veselju.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole... <br /> <br /> <br /> Ne dajte nam dugo stati<br /> <br /> pred vašimi vredni vrati.<br /> <br /> Jer blato nam je do koljena,<br /> <br /> voda nam je do ramena.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole...<br /> <br /> <br /> Hvala, hvala, Bog vam plati,<br /> <br /> Sveti Jura i njeg'va mati.<br /> <br /> Da vam se Bog s njim zistati<br /> <br /> i u raju stan imati.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole...<br /> <br /> <br /> == Podizanje majuša ==<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Majuš3.jpg|200px|mini|left]]<br /> <br /> == Ivanje ==<br /> <br /> Blagdan Ivanja slavi se svake godine 24. lipnja. Označava rođenje Ivana Krstitelja koji je navijestio dolazak Isusa Krista. Poput ostalih blagdana Ivanje je također proteklo od poganskih svetkovina. Nekoć davno u staroj Perziji svetkovina poznata kao kršenje vatrom i vodom obilježavala se u lipnju, približno u vrijeme današnje proslave Ivanja, dok se u starom Rimu svetkovina božice Veste također slavila u isto vrijeme. Prije dolaska kršćanstva u povijesti nailazimo na lipanjsku svećanost koja se održava u vrijeme kada dani postaju kraći, a noći duže. Dolaskom kršćanstva promijenio se smisao i ove ljetne svetkovine te je ona poprimila smisao svečanosti navještenja spajanja čovjeka s duhovnim svijetom. Najznačajniji i najrašireniji narodni običaji na Ivanje su paljenje ivanjskih krijesova, odnosno običaji paljenja vatri poznatijih pod nazivima krijes, kres, kris, koleda, svitnjak. Pored opće poznatog i dobro održavanog jurjevskog krijesa u ovom je kraju poznat i ivanjski krijes, ali, sudeći prema kazivanjima, on je od manje važnosti i nije do danas održan, ili je održan samo izuzetno. O branju bilja i cvijeća i nekim postupcima s time u vezi našlo se više podataka. Uoči Ivanja nabere se &quot;paprati, rože,vratič,bijeli luk&quot;. Grančice ili svežnjići zataknu se za svinjac da bude sreće pri svinjama. Kad se legne, stavi se paprat pod glavu kako bi se osigurao dobar san u toku čitave godine. Ivančice se zabodu u pukotine na kući izvana- stavi se za svakog ukućana po jedna: čiji cvijet najviše povene, on će prvi umrijeti. O proricanju po ivanjskom bilju, odnosno o održavanju ovog običajnog postupka do danas s nešto izmijenjenim stavom prema njegovoj svrsi, već je bilo govora. <br /> <br /> <br /> == Svi sveti ==<br /> <br /> Dan Svih svetih (1. studenoga) i Dušni dan (2. studenoga) dobili su svoj puni značaj u crkvenoj tradiciji, a manje <br /> su izraženi kroz narodno običajno obilježavanje. Dušni dan ili Dan pokojnih ili Mrtvi dan je dan sjećanja na svoje umrle, pokojne.<br /> Ovaj blagdan je sjećanje na duše u Čistilištu. Na taj dan pokojnicima su se donosila i ostavljala razna jela na <br /> grobovima ili bi im se jelo i piće ostavljalo na stolu preko noći. Svi sveti posljednji su pastirski blagdan u godini, kada pastiri bivaju nagrađivani od svoje kuće. Tada završava sezona čuvanja balga van kuće, na udaljenim pašnjacima. Ujedno, blagdan Svih svetih je crkveni dan spomena na sve svece na nebu. Tada su svi pozvani na svetost. Propisano je štovanje pokojnika, uređuju se i posjećuju grobovi. Svi sveti su se od 7. stoljeća slavili 13. svibnja da bi se kasnije preuzeo irski datum 1. studenoga. U Hrvatskoj je blagdan Svih svetih posvećen 335-orici svetaca. Ponegdje za dane Svih svetih i Dušni dan postojao je običaj pravljenja osobitih kolačića<br /> ili peciva. Nazivali su se lumbija, ublija.<br /> <br /> <br /> == Martinje ==<br /> <br /> Prema legendi u 4. je stoljeću živio čovjek po imenu Martin. Bio je starorimski legionar i veliki ljubitelj vina. Nakon što je završio svoje školovanje u Francuskoj, trebao je postati kršćanski biskup, međutim Martin to nikako nije želio. Na sam dan imenovanja biskupom napravio je baš sve kako bi izbjegao imenovanje. Između ostalog, sakrio se u guščak, ali su ga guske odale svojim gakanjem pa je tako Martin na kraju ipak postao visoki crkveni dostojanstvenik. No Martina to nije spriječilo da nastavi propagirati dobru vinsku kapljicu. Legenda kaže da je biskup Martin uveo ceremonijal krštenja mošta koji je do tog vremena bio zabranjen jer je to do tada bila poganska svečanost.<br /> <br /> Blagdan svetoga Martina ili Martinje slavi se 11. studenog kao spomendan smrti svetog Martina. Od 17. st. (?!) na dan sv. Martina u sjevernoj se Hrvatskoj njeguje tradicionalni pučki običaj simboličkog pretvaranja mošta u mlado vino, tzv. &quot;krštenje vina&quot;. Martinje se danas njeguje kao narodni običaj uz jelo, piće, pjesmu i glazbu. Na martinjskim se proslavama najčešće priprema martinjska gusaka s mlincima.<br /> <br /> U ceremoniji krštenja mošta u Zagorskim pelnicama neizbježne su uloge: domači, stoloravnatelj, fiškuš ili vinotoča, gospon sudec, kuma i kum mladom vinu te biškup sa svojom svitom (ministranti i mežnar). Svi prisutni u ceremoniji “kršenja mošteka” oslovljavaju se s “pajdaš” i” pajdašica” te je svaki sa svakim na &quot;ti&quot;. Na &quot;vi&quot; je samo jedna osoba u cijelome društvu – gospon sudec.<br /> <br /> <br /> == Adventsko-božični običaji ==<br /> <br /> <br /> '''SVETA BARBARA'''<br /> <br /> Spomendan svete Barbare je 4. prosinca. Na taj dan stavlja se pšenica u tanjuriće koja proklija do Božića i postaje božićni ukras. U nekim se mjestima pšenicu sije devet dana kasnije na blagdan sv. Lucije.<br /> <br /> <br /> '''SVETI NIKOLA'''<br /> <br /> Blagdan svetog Nikole slavi se 6. prosinca. Tome se blagdanu najviše vesele djeca koja noć prije čiste čizmice i stavljaju ih na prozor te se nadaju darovima od svetoga nikole. Sv. Nikola uza se ima Krampusa koji djeci u čizmice stavlja šibu. <br /> <br /> <br /> '''SVETA LUCIJA'''<br /> <br /> Blagdan sv. Lucije je 13. prosinca. U nekim se mjestima sije pšenica. Tada započinje i odbrojavanje dvanest dana do Božića te se pišu. tzv. brojenice - svaki dan se zapisuje kakvo je vrijeme jer se smatra da vrijeme tih dvanaest dana do Božića odgovara vremenu dvanaest mjeseci u narednoj godini.<br /> <br /> <br /> '''BADNJAK'''<br /> <br /> Na Badnju noć u kuću se unose tri velika panja i stavljaju na ognjište. Trenutak unošenja slame u kuću je glavni čin domaćinstva, a označava početak proslave Božića. Na Badnju se noć kiti drvce, najčešće bor ili jela. Ispod božićnog drvca stavljaju se jaslice koje mogu biti ručno izrađene, od kartona, drveta, gipsa, gline. Pali se božićna svijeća, simbol. Običaj je da se na Badnjak posti i da se ne jede meso te ide na misu polnoćku.<br /> <br /> <br /> '''BOŽIĆ'''<br /> <br /> Božićni ručak je svečan i bogat. Ako na Božić padne kiša, vjeruje se da će uroditi samo ono što se okopa motikom. Nakon ponoćke znanci i rodbina se mirbože ili božićaju. Uobičajeno je čestitanje i darivanje, a značajan dar je crvena jabuka. Tri nedjelje pred Božić nazivaju se Djetinci (Đetići), Materice (Majke nebeske) i Oci (Očići, Oci nebeski).<br /> <br /> <br /> '''ŠTEFANJE'''<br /> <br /> Štefanje ili blagdan svetog Stjepana je 26. prosinca.<br /> <br /> <br /> '''IVANJE'''<br /> <br /> Božićno Ivanje, Ivanuš, Janušovo, božićni Ivanjdan (27. prosinca) treći je dan Božića, blagdan Svetog Ivana, tada se vrši blagoslov vina u crkvama, iznosi se Božićna slama van i stavlja na voćke, pale se koleda. Na taj dan bi se i kuća pomela, što se nije smjelo napraviti na sam Božić ili Štefanje.<br /> <br /> <br /> '''HERODUŠEVO'''<br /> <br /> Heroduševo ili blagdan Nevine dječice obilježava se 28. prosinca. Poznati su nazivi za taj dan i Mladenci, Mladinci, Mladijenci ili Šibarjevo. To je blagdan koji obnavlja sjećanje na djecu koju je u 1. st. kralj Herod dao pobiti u jeruzalemu. Kao spomen na taj događaj na heroduševo roditelji bude djecu simboličnim šibanjem.<br /> <br /> <br /> '''STARA I NOVA GODINA'''<br /> <br /> Na Staru godinu bili su mise zahvalnice koje su se obavezno posjećivale. Svaka je kuća poslala u crkvu toga dana barem jednog ukućana kako bi se doznali važni podaci koje bi iz župskih knjiga priredio župnik. Prema njima se i danas doznaju važne pojedinosti iz života župe. Nova se godina dočekivala manje svećano nego što se dočekivao Božić. No pritom se ipak pazilo da se toga dana blaguje pečeni odojak. Vjerovalo se da mora toga dana jesti pajcek koji ruje prema naprijed, a ne perad koja svojim nogama čeprka i rasipa gospodarstvo. Po tradiciji se božićni kruh čuvao do toga dana.<br /> <br /> <br /> '''SVETA TRI KRALJA'''<br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> <br /> BARLEK, Josip. 2008. Brdovečki običaji korizmeno-uskršnjeg vremena. Brdovec: Muzej Brdovec. <br /> <br /> BRAICA, Silvio. 2004. ''Godišnji običaji''. Split: Marjan tisak.<br /> <br /> STEINER, Rudolf. 2008. ''Ivanje''. Zagreb: Biblioteka Blagdani.<br /> <br /> Za tradiciju i kulturu. // Martinje. Dostupno na: http://potepuhi.wordpress.com/martinje/ (posljednji put pregledano 14. svibnja 2014.).</div> Wed, 28 May 2014 10:25:06 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Narodni_obi%C4%8Daji_tijekom_godine http://www.wiki-dveri.info/wiki/Narodni_obi%C4%8Daji_tijekom_godine <p>OŠ Pavao Belas:&#32;/* Podizanje majuša */</p> <hr /> <div>== Vincekovo ==<br /> <br /> Svake godine 22. siječnja u vinogradima se obilježava Vincekovo, blagdan koji postoji od predkršćanskih vremena. Sveti Vinko je prvi vinogradarski svetac u godini. To je vrijeme kada se budi vegetacija i počinje ciklus poljoprivrednih radova. <br /> <br /> Obilježavanje blagdana svetog Vinceka započinje svetom misom na kojoj se moli za plodnu vinogradarsku godinu, najčešća je molitva: &quot;Neka nam sveti Vinko bude na pomoći glede vremena i plodova na kraju sezone.&quot; Nakon misnog slavlja ide se u vinograd gdje svećenik simbolično blagoslovi vinograd. Nakon blagoslova mole se molitve za plodosnu godinu, bez mraza i ostalih vremenskih nepogoda, ali i za odličan urod. Kasnije se nastavlja narodno slavlje. Vincekovo znači početak radova u vinogradu. Rezanjem i zalijevanjem trsova vinom otvara se vinogradarska sezona.<br /> <br /> <br /> == Valentinovo ==<br /> <br /> <br /> == Fašnik / Poklade ==<br /> <br /> <br /> == Korizmeno-uskrsni običaji ==<br /> <br /> Uskrs je najveći i najstariji blagdan u Hrvata. Hrvati slave Uskrs od trenutka kad su primili kršćanstvo prije više od 13 stoljeća. Naziv Uskrs se izvodi od glagola ''uskrsnuti'' što simbolizira bit i smisao novog života. <br /> <br /> <br /> '''KORIZMA'''<br /> <br /> Korizma je preduskrsno razdoblje. To je doba pripreme za najveći kršćanski blagdan, Uskrs. Naziv Korizme dolazi od latinske riječi ''quadragesima'' ili četrdeset jer traje četrdeset dana. Broj dana uskrsne pripreme uvjetovan je Isusovim četrdesetodnevnim postom u pustinji prije početka njegovog propovijedanja i navještanja Evanđelja. Korizma započinje Pepelnicom, ''čistom sridom'', prvim danom poslije ''fašnika'', pokladnog utorka. Pepelnica označava doba vrijeme pripreme za Uskrs. Za vrijeme obreda u crkvi vrši se ''pepeljenje'', pokorničko posipanje glava svih vjernika. Na Pepelnicu je strog post i nemrs, postilo se u prošlosti jako strogo, obično se jeo samo kruh i pila voda. Strogog posta nisu se pridržavali svi, pa se u prošlosti pa i danas obično jede grah na salatu, kuhana jaja i štrukli od sira. U prošlosti bi dan prije Pepelnice starješina kuće spremio svo meso koje je kuća posjedovala te se do Uskrsa ono nije našlo na obiteljskom stolu. Tako su neke obitelji postile svih četrdeset dana Korizme. Osim posta i nemrsa, u Brdovcu se, kako piše Josip Barlek u knjizi ''Brdovečki običaji korizmeno-uskršnjeg vremena'', posebno njegovala i tradicija križnog puta. Križni se put obavlja i danas dva puta tjedno tijekom korizme u župnoj crkvi sv. Vida u Brdovcu. Tradicionalni križni put broji četrnaest postaja, dok je petnaestu postaju 1969. godine uveo umjetnik iz zaprešićkog kraja Josip Cerinski, a ta posljednja postaja prikazuje uskrsnuće. Posebno se u korizmenom razdoblju pazilo da se ne viče i ne pjeva glasno. Nisu se održavale svadbe, niti zabave. Posljednje dvije nedjelje u Korizmi nose naziv ''gluha nedilja'' i ''cvitnica''. <br /> <br /> <br /> '''CVJETNICA'''<br /> <br /> Cvjetnica je nedjelja prije Uskrsa. Nazivaju se još i ''Cvitna nedilja'', ''Maslinica'', ''Maslinska nedija'' i ''Nedjelja Muke'' jer se na taj dan u crkvama pjeva Muka Isusova i blagoslivljaju grančice drijenka ili maslinove grančice na spomen Isusovog ulaska u Jeruzalem. Drijenak u narodu predstavlja posebno zdravu biljku, simbol je zdravlja i čvrstoće. Otud u narodu i izreka ''zdrav ko dren''. Posljednjih godina tradicija nošenja te biljke u crkve pomalo izumire zbog sve manje drijenka te se sve više na Cvjetnicu u crkvu nose maslinove grančice. Poznato je kićenje zdenaca uoči Cvjetnice, zatakanje blagoslovljene grančice o strop, umivanje u vodi s cvijećem. <br /> <br /> <br /> '''VELIKI TJEDAN'''<br /> <br /> Cvjetnom nedjeljom započinje Veliki tjedan ili Sveti tjedan ili, kako se naziva u brdovečkom kraju, ''Veliki kedan''. Taj tjedan rade se kućni poslovi od spremanja kuća do pripremanja svega što je potrebno za uskrsnu proslavu. <br /> U dane Svetog trodnevlja, točnije od Velikog četvrtka do Velike subote, u kući i na polju nisu se obavljali veći radovi, posebno se nije smijelo ''dirati u zemlju'', dakle obrađivati zemlju. <br /> <br /> Sveto trodnevlje počinje Velikom četvrtkom, danom spomena na Isusovu posljednju večer, koju je slavio sa svojim učenicima. Tada je prema kršćanskom vjerovanju svojim učenicima ostavio trostruku dar: Euharistriju ili bogoslužje, Sveti red i simboličku pouku o važnosti bratske ljubavi. Svećenici u crkvama obično na taj dan slikovito podsjećaju na pranje nogu apostolima, kako je to činio Isus. Taj je običaj prisutan i u brdovečkoj župi, kako navodi Josip Barlek u svojoj knjizi ''Brdovečki običaji korizmeno-uskršnjeg vremena''. Po šest osoba nalazi se sa svake strane oltara, dok im župnik polije noge, dok im kapelan ili župnikovi pomagači noge potom brišu. Poslje bogoslužja simbolički se vežu zvona te ona utihnu do Velike subote, a umjesto njih koriste se ''regetalke'', ''regetala'' i ''klepetala'' od drva. Danas se koriste male ''škrebetaljke'', simbolične veličine, poput onih za djecu. Za vrijeme obreda svečano se odnosi Presveto u sporednu kapelu na oltar svete Barbare, gdje se zatvara u Svetohranilište. Na kraju obreda se glavni oltar rasprema, tako da se skine ''oltarnik'', a Svetohranilište ostaje prazno do svete mise na Veliku subotu. Tako se obilježava spomen Isusova uhićenja u Maslinskom vrtu te početak njegove muke. <br /> <br /> Veliki petak označava dan Isusove smrti. Tada nema svete mise, ali se održavaju obredi, križni put te se na kraju Isusovo tijelo prenosi u Božji grob gdje vjernici iskazuju štovanje. U crkvi svećenici nose crvenu boju, jer crvena boja predstavlja muku. U crkvi također nema svete mise već se održavaju samo obredi Velikog petka, koji se dijele u tri dijela: prvi dio obuhvaća Službu riječi, koja obuhvaća izvještaj o Isusovoj muci prema Evanđelju sv. Ivana, a završava molitvom vjernika. Drugio dio tih obreda obuhvaća ''Klanjanje križu''. Tada vjernici ljube križ i pjevaju tužaljke. Treći dio bogoslužja je ''Sveta pričest'', a ona se donosi na sporedni oltar. U Brdovcu, napominje Josip Barlek, posebno je dojmljivo klanjanje križu i ljubljenje križa. U prošlosti je bio običaj da se križ ljubi, dok se danas vjernici nsklone pred njim ili ga dotaknu. Nekoć se to nazivalo ''kuševanje križa'' ili ''kuševanje Isusa''.<br /> <br /> <br /> &quot;Na Veliki petak se posti i ne smije se dirati u zemlju, npr. kopati, orati, sijati.&quot; (Josip Galić, Prigorje Brdovečko).<br /> <br /> Velika subota dan je Isusovog počinka u grobu. Obilazi ga se sve do blagoslova uskrsne hrane koji je u Brdovcu u popodnevnim satima. Taj dan se kuha šunka te se bojaju jaja (pisanice) i peku kolači. Bojanje jaja je uskrsna tradicija u dane Velikog tjedna. Održavaju se običaji blagoslova vatre: &quot;Paljenje gube,jedan dio užarene gube se stavi u peć sa željama pa će biti dobra godina.&quot; (Anamarija i Drago Balja, Prigorje Brdovečko).<br /> <br /> <br /> '''USKRS'''<br /> <br /> Uskrs ili Vazam je pomični blagdan, obično u travnju ili ožujku, na sedmu korizmenu nedelju. Toga se dana slavi spomen Isusovog uskrsnuća. Vjernici odlaze na svetu misu i jedni drugima upućuju čestitku: &quot;Sretan Uskrs!&quot;. Na prvu jutarnju uskrsnu svetu misu u crkvu se nosi hrana na blagoslov ili posvećenje. Hrana se stavlja u košare ili logožare (pletene slamnate torbe) i prekriva bijelim ukrašenim stolnjacima ili nadstolnjacima. Najčešća hrana koja se nosi na blagoslov je kuhana šunka, kuhana jaja, mladi luk, hren, sol i kolači. Blagoslovljenu hranu svi ukućani zajedno kod kuće jedu za uskrsni doručak. Ostaci blagoslovljene hrane ne bacaju se nego spaljuju, a stolnjaci kojima se u košarama prekrivala hrana za blagoslov bacaju se na voćke u dvorištu radi boljeg uroda.<br /> <br /> Na Uskrsnu se nedjelju za ručak okuplja cijela obitelj. Jede se juha sa rezancima, pečenje te dizani kolači. <br /> Kuglof - slatki uskrsni kruh. Vrtanj - pletenica savijena u krug tako da ima rupu u sredini. Pinca ili sirnica - slatki uskrsni kruh s jajima. Fritule - uskrsni uštipci. Pogača - uskrsni kruh premazan žumancem jajeta. Uskrsno pecivo - pleteno pecivu s umetnutim jajem. Kljakuša - uskrsna beskvasna pogača. <br /> <br /> Na Uskrs se ljudi, te osobito djeca, međusobno daruju obojanim i ukrašenim jajima (pisanicama) koje su se bojale u Velikom tjednu. Iako se darivanje jajima od uskrsnog zeca spominjalo i ranije, pravljenje gnijezda za uskrsnog zeca sve se više susreće kod mlađih ljudi tek posljednjih dvadesetak godina, kad su se počele darivati i čokoladne pisanice. <br /> <br /> <br /> '''USKRSNI PONEDJELJAK'''<br /> <br /> Uskrsni ponedjeljak je nastavak uskrsnog slavlja. Toga se dana također ide na svetu misu, jedu se uskrsna jela te posjećuje rodbina i prijetelji. U starini je na Uskrsni ponedjeljak bio običaj da djevojke vodom polijevaju momke, da djeca igraju igru tucanja jaja te plesanje uskrsnih kola. Ćuška je drveno jaje koje bi djeca podmetnula pri uskrsnom tucanju jaja.<br /> <br /> == Jurjevo ==<br /> <br /> Jurjevo obilježavamo 23. travnja. Učenici prvih razreda OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice svake godine obilaze Mariju Goricu i okolna mjesta. Povorku predvodi dječak kojeg nazivaju Zeleni Juraj. On na štapu nosi glavu konja glumeći da jaše pravog konja. Zeleni Juraj na glavi nosi šešir, a u ruci mač. Pjevajući povorka hoda odjevena u narodne nošnje, a na glavama nose vjenčiće od zelenih grančica. Stanu kod nekoliko kuća te otpjevaju narodnu pjesmicu te tako na poseban način uljepšaju taj običaj. Od ljudi na dar dobivaju slatkiše, kolače, voće. U svim kazivanjima Jurjevo se spominje kao izrazito pastirski praznik koji najavljuju obavezne i do danas uveliko održane vatre - jurjevski krijesovi. Navečer uoči Jurjeva kuri se krijes: u polju, u vinogradima, na križanjima i na dvorišnim ulazima (kuda prolazi blago). Za krijes se nekoliko dana unaprijed priredi hrpa granja, lozja, kukuruzovine i borovice. Oko krijesa se pjeva, juška i preskače se oganj. Djeca uzimaju s vatre upaljene grane i s njima juškajući trče kroz polje. Posljednjih godina pale se automobilske gume.Na samo Jurjevo ujutro pastiri su kod kuće dobivali kuhano jaje. Koji dođe posljednji na pašu i još ne donese jaje, rugaju mu se da je pezdec. Popodne, prije odlaska kući, pastiri su pleli vijenac od vrbova granja i cvijeća. Kravama se vijenac vezao za rogove, i to tako da se uz svaki rog pričvrstila i kita cvijeća. Preko čela se kravi stavljala parta (kao mladenki) – trak oguljene vrbine kore. I svinjama su se oko vrata naticali vijenci, pa su preplašene bježale. Vijenci su se skidali pred stajom i bacili na krov. Ako su spali s krova, znak je da će dotični pastir zapasti – skrenut će mu blago na tuđi pašnjak ili u žito. Kako je Jurjevo posljednji dan slobodne zajedničke paše u polju – poslije Jurjeva svatko pase isključivo na svojem, gdje nije obradivo zemljište – pastiri žale za bezbrižnom ispašom u polju, kada nije trebalo osobito paziti da blago ne zaluta na tuđe. Kao izraz toga žaljenja većini je ljudi bio poznat ovaj tekst :&quot;Sveti Juraj krijese kuri, jaj, polje, jaj&quot;. Ljudi se ne sjećaju je li se to pjevalo ili samo govorilo. Smatra se da se jurjevski krijes preskače zbog obrane od tuče.<br /> <br /> <br /> Jurjevo<br /> <br /> <br /> Dobra večer tomu stanu, <br /> <br /> tomu stanu, gospodaru.<br /> <br /> Gospodaru, gospodinji<br /> <br /> ciloj hiži i družini.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole, <br /> <br /> ružice rumene.<br /> <br /> Fijole, fijole,<br /> <br /> ružice rumene.<br /> <br /> <br /> Sveti Jura konja jaše,<br /> <br /> vilovitom sabljom maše.<br /> <br /> Sveti Jura u zelenju,<br /> <br /> a Marija u veselju.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole... <br /> <br /> <br /> Ne dajte nam dugo stati<br /> <br /> pred vašimi vredni vrati.<br /> <br /> Jer blato nam je do koljena,<br /> <br /> voda nam je do ramena.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole...<br /> <br /> <br /> Hvala, hvala, Bog vam plati,<br /> <br /> Sveti Jura i njeg'va mati.<br /> <br /> Da vam se Bog s njim zistati<br /> <br /> i u raju stan imati.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole...<br /> <br /> <br /> == Podizanje majuša ==<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;3&quot;&gt;<br /> Datoteka:Majuš2.jpg|Majuš<br /> Datoteka:Majuš3.jpg|<br /> Datoteka:Majuš.jpg|<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> == Ivanje ==<br /> <br /> Blagdan Ivanja slavi se svake godine 24. lipnja. Označava rođenje Ivana Krstitelja koji je navijestio dolazak Isusa Krista. Poput ostalih blagdana Ivanje je također proteklo od poganskih svetkovina. Nekoć davno u staroj Perziji svetkovina poznata kao kršenje vatrom i vodom obilježavala se u lipnju, približno u vrijeme današnje proslave Ivanja, dok se u starom Rimu svetkovina božice Veste također slavila u isto vrijeme. Prije dolaska kršćanstva u povijesti nailazimo na lipanjsku svećanost koja se održava u vrijeme kada dani postaju kraći, a noći duže. Dolaskom kršćanstva promijenio se smisao i ove ljetne svetkovine te je ona poprimila smisao svečanosti navještenja spajanja čovjeka s duhovnim svijetom. Najznačajniji i najrašireniji narodni običaji na Ivanje su paljenje ivanjskih krijesova, odnosno običaji paljenja vatri poznatijih pod nazivima krijes, kres, kris, koleda, svitnjak. Pored opće poznatog i dobro održavanog jurjevskog krijesa u ovom je kraju poznat i ivanjski krijes, ali, sudeći prema kazivanjima, on je od manje važnosti i nije do danas održan, ili je održan samo izuzetno. O branju bilja i cvijeća i nekim postupcima s time u vezi našlo se više podataka. Uoči Ivanja nabere se &quot;paprati, rože,vratič,bijeli luk&quot;. Grančice ili svežnjići zataknu se za svinjac da bude sreće pri svinjama. Kad se legne, stavi se paprat pod glavu kako bi se osigurao dobar san u toku čitave godine. Ivančice se zabodu u pukotine na kući izvana- stavi se za svakog ukućana po jedna: čiji cvijet najviše povene, on će prvi umrijeti. O proricanju po ivanjskom bilju, odnosno o održavanju ovog običajnog postupka do danas s nešto izmijenjenim stavom prema njegovoj svrsi, već je bilo govora. <br /> <br /> <br /> == Svi sveti ==<br /> <br /> Dan Svih svetih (1. studenoga) i Dušni dan (2. studenoga) dobili su svoj puni značaj u crkvenoj tradiciji, a manje <br /> su izraženi kroz narodno običajno obilježavanje. Dušni dan ili Dan pokojnih ili Mrtvi dan je dan sjećanja na svoje umrle, pokojne.<br /> Ovaj blagdan je sjećanje na duše u Čistilištu. Na taj dan pokojnicima su se donosila i ostavljala razna jela na <br /> grobovima ili bi im se jelo i piće ostavljalo na stolu preko noći. Svi sveti posljednji su pastirski blagdan u godini, kada pastiri bivaju nagrađivani od svoje kuće. Tada završava sezona čuvanja balga van kuće, na udaljenim pašnjacima. Ujedno, blagdan Svih svetih je crkveni dan spomena na sve svece na nebu. Tada su svi pozvani na svetost. Propisano je štovanje pokojnika, uređuju se i posjećuju grobovi. Svi sveti su se od 7. stoljeća slavili 13. svibnja da bi se kasnije preuzeo irski datum 1. studenoga. U Hrvatskoj je blagdan Svih svetih posvećen 335-orici svetaca. Ponegdje za dane Svih svetih i Dušni dan postojao je običaj pravljenja osobitih kolačića<br /> ili peciva. Nazivali su se lumbija, ublija.<br /> <br /> <br /> == Martinje ==<br /> <br /> Prema legendi u 4. je stoljeću živio čovjek po imenu Martin. Bio je starorimski legionar i veliki ljubitelj vina. Nakon što je završio svoje školovanje u Francuskoj, trebao je postati kršćanski biskup, međutim Martin to nikako nije želio. Na sam dan imenovanja biskupom napravio je baš sve kako bi izbjegao imenovanje. Između ostalog, sakrio se u guščak, ali su ga guske odale svojim gakanjem pa je tako Martin na kraju ipak postao visoki crkveni dostojanstvenik. No Martina to nije spriječilo da nastavi propagirati dobru vinsku kapljicu. Legenda kaže da je biskup Martin uveo ceremonijal krštenja mošta koji je do tog vremena bio zabranjen jer je to do tada bila poganska svečanost.<br /> <br /> Blagdan svetoga Martina ili Martinje slavi se 11. studenog kao spomendan smrti svetog Martina. Od 17. st. (?!) na dan sv. Martina u sjevernoj se Hrvatskoj njeguje tradicionalni pučki običaj simboličkog pretvaranja mošta u mlado vino, tzv. &quot;krštenje vina&quot;. Martinje se danas njeguje kao narodni običaj uz jelo, piće, pjesmu i glazbu. Na martinjskim se proslavama najčešće priprema martinjska gusaka s mlincima.<br /> <br /> U ceremoniji krštenja mošta u Zagorskim pelnicama neizbježne su uloge: domači, stoloravnatelj, fiškuš ili vinotoča, gospon sudec, kuma i kum mladom vinu te biškup sa svojom svitom (ministranti i mežnar). Svi prisutni u ceremoniji “kršenja mošteka” oslovljavaju se s “pajdaš” i” pajdašica” te je svaki sa svakim na &quot;ti&quot;. Na &quot;vi&quot; je samo jedna osoba u cijelome društvu – gospon sudec.<br /> <br /> <br /> == Adventsko-božični običaji ==<br /> <br /> <br /> '''SVETA BARBARA'''<br /> <br /> Spomendan svete Barbare je 4. prosinca. Na taj dan stavlja se pšenica u tanjuriće koja proklija do Božića i postaje božićni ukras. U nekim se mjestima pšenicu sije devet dana kasnije na blagdan sv. Lucije.<br /> <br /> <br /> '''SVETI NIKOLA'''<br /> <br /> Blagdan svetog Nikole slavi se 6. prosinca. Tome se blagdanu najviše vesele djeca koja noć prije čiste čizmice i stavljaju ih na prozor te se nadaju darovima od svetoga nikole. Sv. Nikola uza se ima Krampusa koji djeci u čizmice stavlja šibu. <br /> <br /> <br /> '''SVETA LUCIJA'''<br /> <br /> Blagdan sv. Lucije je 13. prosinca. U nekim se mjestima sije pšenica. Tada započinje i odbrojavanje dvanest dana do Božića te se pišu. tzv. brojenice - svaki dan se zapisuje kakvo je vrijeme jer se smatra da vrijeme tih dvanaest dana do Božića odgovara vremenu dvanaest mjeseci u narednoj godini.<br /> <br /> <br /> '''BADNJAK'''<br /> <br /> Na Badnju noć u kuću se unose tri velika panja i stavljaju na ognjište. Trenutak unošenja slame u kuću je glavni čin domaćinstva, a označava početak proslave Božića. Na Badnju se noć kiti drvce, najčešće bor ili jela. Ispod božićnog drvca stavljaju se jaslice koje mogu biti ručno izrađene, od kartona, drveta, gipsa, gline. Pali se božićna svijeća, simbol. Običaj je da se na Badnjak posti i da se ne jede meso te ide na misu polnoćku.<br /> <br /> <br /> '''BOŽIĆ'''<br /> <br /> Božićni ručak je svečan i bogat. Ako na Božić padne kiša, vjeruje se da će uroditi samo ono što se okopa motikom. Nakon ponoćke znanci i rodbina se mirbože ili božićaju. Uobičajeno je čestitanje i darivanje, a značajan dar je crvena jabuka. Tri nedjelje pred Božić nazivaju se Djetinci (Đetići), Materice (Majke nebeske) i Oci (Očići, Oci nebeski).<br /> <br /> <br /> '''ŠTEFANJE'''<br /> <br /> Štefanje ili blagdan svetog Stjepana je 26. prosinca.<br /> <br /> <br /> '''IVANJE'''<br /> <br /> Božićno Ivanje, Ivanuš, Janušovo, božićni Ivanjdan (27. prosinca) treći je dan Božića, blagdan Svetog Ivana, tada se vrši blagoslov vina u crkvama, iznosi se Božićna slama van i stavlja na voćke, pale se koleda. Na taj dan bi se i kuća pomela, što se nije smjelo napraviti na sam Božić ili Štefanje.<br /> <br /> <br /> '''HERODUŠEVO'''<br /> <br /> Heroduševo ili blagdan Nevine dječice obilježava se 28. prosinca. Poznati su nazivi za taj dan i Mladenci, Mladinci, Mladijenci ili Šibarjevo. To je blagdan koji obnavlja sjećanje na djecu koju je u 1. st. kralj Herod dao pobiti u jeruzalemu. Kao spomen na taj događaj na heroduševo roditelji bude djecu simboličnim šibanjem.<br /> <br /> <br /> '''STARA I NOVA GODINA'''<br /> <br /> Na Staru godinu bili su mise zahvalnice koje su se obavezno posjećivale. Svaka je kuća poslala u crkvu toga dana barem jednog ukućana kako bi se doznali važni podaci koje bi iz župskih knjiga priredio župnik. Prema njima se i danas doznaju važne pojedinosti iz života župe. Nova se godina dočekivala manje svećano nego što se dočekivao Božić. No pritom se ipak pazilo da se toga dana blaguje pečeni odojak. Vjerovalo se da mora toga dana jesti pajcek koji ruje prema naprijed, a ne perad koja svojim nogama čeprka i rasipa gospodarstvo. Po tradiciji se božićni kruh čuvao do toga dana.<br /> <br /> <br /> '''SVETA TRI KRALJA'''<br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> <br /> BARLEK, Josip. 2008. Brdovečki običaji korizmeno-uskršnjeg vremena. Brdovec: Muzej Brdovec. <br /> <br /> BRAICA, Silvio. 2004. ''Godišnji običaji''. Split: Marjan tisak.<br /> <br /> STEINER, Rudolf. 2008. ''Ivanje''. Zagreb: Biblioteka Blagdani.<br /> <br /> Za tradiciju i kulturu. // Martinje. Dostupno na: http://potepuhi.wordpress.com/martinje/ (posljednji put pregledano 14. svibnja 2014.).</div> Wed, 28 May 2014 10:24:03 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Narodni_obi%C4%8Daji_tijekom_godine http://www.wiki-dveri.info/wiki/Narodni_obi%C4%8Daji_tijekom_godine <p>OŠ Pavao Belas:&#32;/* Podizanje majuša */</p> <hr /> <div>== Vincekovo ==<br /> <br /> Svake godine 22. siječnja u vinogradima se obilježava Vincekovo, blagdan koji postoji od predkršćanskih vremena. Sveti Vinko je prvi vinogradarski svetac u godini. To je vrijeme kada se budi vegetacija i počinje ciklus poljoprivrednih radova. <br /> <br /> Obilježavanje blagdana svetog Vinceka započinje svetom misom na kojoj se moli za plodnu vinogradarsku godinu, najčešća je molitva: &quot;Neka nam sveti Vinko bude na pomoći glede vremena i plodova na kraju sezone.&quot; Nakon misnog slavlja ide se u vinograd gdje svećenik simbolično blagoslovi vinograd. Nakon blagoslova mole se molitve za plodosnu godinu, bez mraza i ostalih vremenskih nepogoda, ali i za odličan urod. Kasnije se nastavlja narodno slavlje. Vincekovo znači početak radova u vinogradu. Rezanjem i zalijevanjem trsova vinom otvara se vinogradarska sezona.<br /> <br /> <br /> == Valentinovo ==<br /> <br /> <br /> == Fašnik / Poklade ==<br /> <br /> <br /> == Korizmeno-uskrsni običaji ==<br /> <br /> Uskrs je najveći i najstariji blagdan u Hrvata. Hrvati slave Uskrs od trenutka kad su primili kršćanstvo prije više od 13 stoljeća. Naziv Uskrs se izvodi od glagola ''uskrsnuti'' što simbolizira bit i smisao novog života. <br /> <br /> <br /> '''KORIZMA'''<br /> <br /> Korizma je preduskrsno razdoblje. To je doba pripreme za najveći kršćanski blagdan, Uskrs. Naziv Korizme dolazi od latinske riječi ''quadragesima'' ili četrdeset jer traje četrdeset dana. Broj dana uskrsne pripreme uvjetovan je Isusovim četrdesetodnevnim postom u pustinji prije početka njegovog propovijedanja i navještanja Evanđelja. Korizma započinje Pepelnicom, ''čistom sridom'', prvim danom poslije ''fašnika'', pokladnog utorka. Pepelnica označava doba vrijeme pripreme za Uskrs. Za vrijeme obreda u crkvi vrši se ''pepeljenje'', pokorničko posipanje glava svih vjernika. Na Pepelnicu je strog post i nemrs, postilo se u prošlosti jako strogo, obično se jeo samo kruh i pila voda. Strogog posta nisu se pridržavali svi, pa se u prošlosti pa i danas obično jede grah na salatu, kuhana jaja i štrukli od sira. U prošlosti bi dan prije Pepelnice starješina kuće spremio svo meso koje je kuća posjedovala te se do Uskrsa ono nije našlo na obiteljskom stolu. Tako su neke obitelji postile svih četrdeset dana Korizme. Osim posta i nemrsa, u Brdovcu se, kako piše Josip Barlek u knjizi ''Brdovečki običaji korizmeno-uskršnjeg vremena'', posebno njegovala i tradicija križnog puta. Križni se put obavlja i danas dva puta tjedno tijekom korizme u župnoj crkvi sv. Vida u Brdovcu. Tradicionalni križni put broji četrnaest postaja, dok je petnaestu postaju 1969. godine uveo umjetnik iz zaprešićkog kraja Josip Cerinski, a ta posljednja postaja prikazuje uskrsnuće. Posebno se u korizmenom razdoblju pazilo da se ne viče i ne pjeva glasno. Nisu se održavale svadbe, niti zabave. Posljednje dvije nedjelje u Korizmi nose naziv ''gluha nedilja'' i ''cvitnica''. <br /> <br /> <br /> '''CVJETNICA'''<br /> <br /> Cvjetnica je nedjelja prije Uskrsa. Nazivaju se još i ''Cvitna nedilja'', ''Maslinica'', ''Maslinska nedija'' i ''Nedjelja Muke'' jer se na taj dan u crkvama pjeva Muka Isusova i blagoslivljaju grančice drijenka ili maslinove grančice na spomen Isusovog ulaska u Jeruzalem. Drijenak u narodu predstavlja posebno zdravu biljku, simbol je zdravlja i čvrstoće. Otud u narodu i izreka ''zdrav ko dren''. Posljednjih godina tradicija nošenja te biljke u crkve pomalo izumire zbog sve manje drijenka te se sve više na Cvjetnicu u crkvu nose maslinove grančice. Poznato je kićenje zdenaca uoči Cvjetnice, zatakanje blagoslovljene grančice o strop, umivanje u vodi s cvijećem. <br /> <br /> <br /> '''VELIKI TJEDAN'''<br /> <br /> Cvjetnom nedjeljom započinje Veliki tjedan ili Sveti tjedan ili, kako se naziva u brdovečkom kraju, ''Veliki kedan''. Taj tjedan rade se kućni poslovi od spremanja kuća do pripremanja svega što je potrebno za uskrsnu proslavu. <br /> U dane Svetog trodnevlja, točnije od Velikog četvrtka do Velike subote, u kući i na polju nisu se obavljali veći radovi, posebno se nije smijelo ''dirati u zemlju'', dakle obrađivati zemlju. <br /> <br /> Sveto trodnevlje počinje Velikom četvrtkom, danom spomena na Isusovu posljednju večer, koju je slavio sa svojim učenicima. Tada je prema kršćanskom vjerovanju svojim učenicima ostavio trostruku dar: Euharistriju ili bogoslužje, Sveti red i simboličku pouku o važnosti bratske ljubavi. Svećenici u crkvama obično na taj dan slikovito podsjećaju na pranje nogu apostolima, kako je to činio Isus. Taj je običaj prisutan i u brdovečkoj župi, kako navodi Josip Barlek u svojoj knjizi ''Brdovečki običaji korizmeno-uskršnjeg vremena''. Po šest osoba nalazi se sa svake strane oltara, dok im župnik polije noge, dok im kapelan ili župnikovi pomagači noge potom brišu. Poslje bogoslužja simbolički se vežu zvona te ona utihnu do Velike subote, a umjesto njih koriste se ''regetalke'', ''regetala'' i ''klepetala'' od drva. Danas se koriste male ''škrebetaljke'', simbolične veličine, poput onih za djecu. Za vrijeme obreda svečano se odnosi Presveto u sporednu kapelu na oltar svete Barbare, gdje se zatvara u Svetohranilište. Na kraju obreda se glavni oltar rasprema, tako da se skine ''oltarnik'', a Svetohranilište ostaje prazno do svete mise na Veliku subotu. Tako se obilježava spomen Isusova uhićenja u Maslinskom vrtu te početak njegove muke. <br /> <br /> Veliki petak označava dan Isusove smrti. Tada nema svete mise, ali se održavaju obredi, križni put te se na kraju Isusovo tijelo prenosi u Božji grob gdje vjernici iskazuju štovanje. U crkvi svećenici nose crvenu boju, jer crvena boja predstavlja muku. U crkvi također nema svete mise već se održavaju samo obredi Velikog petka, koji se dijele u tri dijela: prvi dio obuhvaća Službu riječi, koja obuhvaća izvještaj o Isusovoj muci prema Evanđelju sv. Ivana, a završava molitvom vjernika. Drugio dio tih obreda obuhvaća ''Klanjanje križu''. Tada vjernici ljube križ i pjevaju tužaljke. Treći dio bogoslužja je ''Sveta pričest'', a ona se donosi na sporedni oltar. U Brdovcu, napominje Josip Barlek, posebno je dojmljivo klanjanje križu i ljubljenje križa. U prošlosti je bio običaj da se križ ljubi, dok se danas vjernici nsklone pred njim ili ga dotaknu. Nekoć se to nazivalo ''kuševanje križa'' ili ''kuševanje Isusa''.<br /> <br /> <br /> &quot;Na Veliki petak se posti i ne smije se dirati u zemlju, npr. kopati, orati, sijati.&quot; (Josip Galić, Prigorje Brdovečko).<br /> <br /> Velika subota dan je Isusovog počinka u grobu. Obilazi ga se sve do blagoslova uskrsne hrane koji je u Brdovcu u popodnevnim satima. Taj dan se kuha šunka te se bojaju jaja (pisanice) i peku kolači. Bojanje jaja je uskrsna tradicija u dane Velikog tjedna. Održavaju se običaji blagoslova vatre: &quot;Paljenje gube,jedan dio užarene gube se stavi u peć sa željama pa će biti dobra godina.&quot; (Anamarija i Drago Balja, Prigorje Brdovečko).<br /> <br /> <br /> '''USKRS'''<br /> <br /> Uskrs ili Vazam je pomični blagdan, obično u travnju ili ožujku, na sedmu korizmenu nedelju. Toga se dana slavi spomen Isusovog uskrsnuća. Vjernici odlaze na svetu misu i jedni drugima upućuju čestitku: &quot;Sretan Uskrs!&quot;. Na prvu jutarnju uskrsnu svetu misu u crkvu se nosi hrana na blagoslov ili posvećenje. Hrana se stavlja u košare ili logožare (pletene slamnate torbe) i prekriva bijelim ukrašenim stolnjacima ili nadstolnjacima. Najčešća hrana koja se nosi na blagoslov je kuhana šunka, kuhana jaja, mladi luk, hren, sol i kolači. Blagoslovljenu hranu svi ukućani zajedno kod kuće jedu za uskrsni doručak. Ostaci blagoslovljene hrane ne bacaju se nego spaljuju, a stolnjaci kojima se u košarama prekrivala hrana za blagoslov bacaju se na voćke u dvorištu radi boljeg uroda.<br /> <br /> Na Uskrsnu se nedjelju za ručak okuplja cijela obitelj. Jede se juha sa rezancima, pečenje te dizani kolači. <br /> Kuglof - slatki uskrsni kruh. Vrtanj - pletenica savijena u krug tako da ima rupu u sredini. Pinca ili sirnica - slatki uskrsni kruh s jajima. Fritule - uskrsni uštipci. Pogača - uskrsni kruh premazan žumancem jajeta. Uskrsno pecivo - pleteno pecivu s umetnutim jajem. Kljakuša - uskrsna beskvasna pogača. <br /> <br /> Na Uskrs se ljudi, te osobito djeca, međusobno daruju obojanim i ukrašenim jajima (pisanicama) koje su se bojale u Velikom tjednu. Iako se darivanje jajima od uskrsnog zeca spominjalo i ranije, pravljenje gnijezda za uskrsnog zeca sve se više susreće kod mlađih ljudi tek posljednjih dvadesetak godina, kad su se počele darivati i čokoladne pisanice. <br /> <br /> <br /> '''USKRSNI PONEDJELJAK'''<br /> <br /> Uskrsni ponedjeljak je nastavak uskrsnog slavlja. Toga se dana također ide na svetu misu, jedu se uskrsna jela te posjećuje rodbina i prijetelji. U starini je na Uskrsni ponedjeljak bio običaj da djevojke vodom polijevaju momke, da djeca igraju igru tucanja jaja te plesanje uskrsnih kola. Ćuška je drveno jaje koje bi djeca podmetnula pri uskrsnom tucanju jaja.<br /> <br /> == Jurjevo ==<br /> <br /> Jurjevo obilježavamo 23. travnja. Učenici prvih razreda OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice svake godine obilaze Mariju Goricu i okolna mjesta. Povorku predvodi dječak kojeg nazivaju Zeleni Juraj. On na štapu nosi glavu konja glumeći da jaše pravog konja. Zeleni Juraj na glavi nosi šešir, a u ruci mač. Pjevajući povorka hoda odjevena u narodne nošnje, a na glavama nose vjenčiće od zelenih grančica. Stanu kod nekoliko kuća te otpjevaju narodnu pjesmicu te tako na poseban način uljepšaju taj običaj. Od ljudi na dar dobivaju slatkiše, kolače, voće. U svim kazivanjima Jurjevo se spominje kao izrazito pastirski praznik koji najavljuju obavezne i do danas uveliko održane vatre - jurjevski krijesovi. Navečer uoči Jurjeva kuri se krijes: u polju, u vinogradima, na križanjima i na dvorišnim ulazima (kuda prolazi blago). Za krijes se nekoliko dana unaprijed priredi hrpa granja, lozja, kukuruzovine i borovice. Oko krijesa se pjeva, juška i preskače se oganj. Djeca uzimaju s vatre upaljene grane i s njima juškajući trče kroz polje. Posljednjih godina pale se automobilske gume.Na samo Jurjevo ujutro pastiri su kod kuće dobivali kuhano jaje. Koji dođe posljednji na pašu i još ne donese jaje, rugaju mu se da je pezdec. Popodne, prije odlaska kući, pastiri su pleli vijenac od vrbova granja i cvijeća. Kravama se vijenac vezao za rogove, i to tako da se uz svaki rog pričvrstila i kita cvijeća. Preko čela se kravi stavljala parta (kao mladenki) – trak oguljene vrbine kore. I svinjama su se oko vrata naticali vijenci, pa su preplašene bježale. Vijenci su se skidali pred stajom i bacili na krov. Ako su spali s krova, znak je da će dotični pastir zapasti – skrenut će mu blago na tuđi pašnjak ili u žito. Kako je Jurjevo posljednji dan slobodne zajedničke paše u polju – poslije Jurjeva svatko pase isključivo na svojem, gdje nije obradivo zemljište – pastiri žale za bezbrižnom ispašom u polju, kada nije trebalo osobito paziti da blago ne zaluta na tuđe. Kao izraz toga žaljenja većini je ljudi bio poznat ovaj tekst :&quot;Sveti Juraj krijese kuri, jaj, polje, jaj&quot;. Ljudi se ne sjećaju je li se to pjevalo ili samo govorilo. Smatra se da se jurjevski krijes preskače zbog obrane od tuče.<br /> <br /> <br /> Jurjevo<br /> <br /> <br /> Dobra večer tomu stanu, <br /> <br /> tomu stanu, gospodaru.<br /> <br /> Gospodaru, gospodinji<br /> <br /> ciloj hiži i družini.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole, <br /> <br /> ružice rumene.<br /> <br /> Fijole, fijole,<br /> <br /> ružice rumene.<br /> <br /> <br /> Sveti Jura konja jaše,<br /> <br /> vilovitom sabljom maše.<br /> <br /> Sveti Jura u zelenju,<br /> <br /> a Marija u veselju.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole... <br /> <br /> <br /> Ne dajte nam dugo stati<br /> <br /> pred vašimi vredni vrati.<br /> <br /> Jer blato nam je do koljena,<br /> <br /> voda nam je do ramena.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole...<br /> <br /> <br /> Hvala, hvala, Bog vam plati,<br /> <br /> Sveti Jura i njeg'va mati.<br /> <br /> Da vam se Bog s njim zistati<br /> <br /> i u raju stan imati.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole...<br /> <br /> <br /> == Podizanje majuša ==<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;3&quot;&gt;<br /> Datoteka:Majuš.jpg|Majuš<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> == Ivanje ==<br /> <br /> Blagdan Ivanja slavi se svake godine 24. lipnja. Označava rođenje Ivana Krstitelja koji je navijestio dolazak Isusa Krista. Poput ostalih blagdana Ivanje je također proteklo od poganskih svetkovina. Nekoć davno u staroj Perziji svetkovina poznata kao kršenje vatrom i vodom obilježavala se u lipnju, približno u vrijeme današnje proslave Ivanja, dok se u starom Rimu svetkovina božice Veste također slavila u isto vrijeme. Prije dolaska kršćanstva u povijesti nailazimo na lipanjsku svećanost koja se održava u vrijeme kada dani postaju kraći, a noći duže. Dolaskom kršćanstva promijenio se smisao i ove ljetne svetkovine te je ona poprimila smisao svečanosti navještenja spajanja čovjeka s duhovnim svijetom. Najznačajniji i najrašireniji narodni običaji na Ivanje su paljenje ivanjskih krijesova, odnosno običaji paljenja vatri poznatijih pod nazivima krijes, kres, kris, koleda, svitnjak. Pored opće poznatog i dobro održavanog jurjevskog krijesa u ovom je kraju poznat i ivanjski krijes, ali, sudeći prema kazivanjima, on je od manje važnosti i nije do danas održan, ili je održan samo izuzetno. O branju bilja i cvijeća i nekim postupcima s time u vezi našlo se više podataka. Uoči Ivanja nabere se &quot;paprati, rože,vratič,bijeli luk&quot;. Grančice ili svežnjići zataknu se za svinjac da bude sreće pri svinjama. Kad se legne, stavi se paprat pod glavu kako bi se osigurao dobar san u toku čitave godine. Ivančice se zabodu u pukotine na kući izvana- stavi se za svakog ukućana po jedna: čiji cvijet najviše povene, on će prvi umrijeti. O proricanju po ivanjskom bilju, odnosno o održavanju ovog običajnog postupka do danas s nešto izmijenjenim stavom prema njegovoj svrsi, već je bilo govora. <br /> <br /> <br /> == Svi sveti ==<br /> <br /> Dan Svih svetih (1. studenoga) i Dušni dan (2. studenoga) dobili su svoj puni značaj u crkvenoj tradiciji, a manje <br /> su izraženi kroz narodno običajno obilježavanje. Dušni dan ili Dan pokojnih ili Mrtvi dan je dan sjećanja na svoje umrle, pokojne.<br /> Ovaj blagdan je sjećanje na duše u Čistilištu. Na taj dan pokojnicima su se donosila i ostavljala razna jela na <br /> grobovima ili bi im se jelo i piće ostavljalo na stolu preko noći. Svi sveti posljednji su pastirski blagdan u godini, kada pastiri bivaju nagrađivani od svoje kuće. Tada završava sezona čuvanja balga van kuće, na udaljenim pašnjacima. Ujedno, blagdan Svih svetih je crkveni dan spomena na sve svece na nebu. Tada su svi pozvani na svetost. Propisano je štovanje pokojnika, uređuju se i posjećuju grobovi. Svi sveti su se od 7. stoljeća slavili 13. svibnja da bi se kasnije preuzeo irski datum 1. studenoga. U Hrvatskoj je blagdan Svih svetih posvećen 335-orici svetaca. Ponegdje za dane Svih svetih i Dušni dan postojao je običaj pravljenja osobitih kolačića<br /> ili peciva. Nazivali su se lumbija, ublija.<br /> <br /> <br /> == Martinje ==<br /> <br /> Prema legendi u 4. je stoljeću živio čovjek po imenu Martin. Bio je starorimski legionar i veliki ljubitelj vina. Nakon što je završio svoje školovanje u Francuskoj, trebao je postati kršćanski biskup, međutim Martin to nikako nije želio. Na sam dan imenovanja biskupom napravio je baš sve kako bi izbjegao imenovanje. Između ostalog, sakrio se u guščak, ali su ga guske odale svojim gakanjem pa je tako Martin na kraju ipak postao visoki crkveni dostojanstvenik. No Martina to nije spriječilo da nastavi propagirati dobru vinsku kapljicu. Legenda kaže da je biskup Martin uveo ceremonijal krštenja mošta koji je do tog vremena bio zabranjen jer je to do tada bila poganska svečanost.<br /> <br /> Blagdan svetoga Martina ili Martinje slavi se 11. studenog kao spomendan smrti svetog Martina. Od 17. st. (?!) na dan sv. Martina u sjevernoj se Hrvatskoj njeguje tradicionalni pučki običaj simboličkog pretvaranja mošta u mlado vino, tzv. &quot;krštenje vina&quot;. Martinje se danas njeguje kao narodni običaj uz jelo, piće, pjesmu i glazbu. Na martinjskim se proslavama najčešće priprema martinjska gusaka s mlincima.<br /> <br /> U ceremoniji krštenja mošta u Zagorskim pelnicama neizbježne su uloge: domači, stoloravnatelj, fiškuš ili vinotoča, gospon sudec, kuma i kum mladom vinu te biškup sa svojom svitom (ministranti i mežnar). Svi prisutni u ceremoniji “kršenja mošteka” oslovljavaju se s “pajdaš” i” pajdašica” te je svaki sa svakim na &quot;ti&quot;. Na &quot;vi&quot; je samo jedna osoba u cijelome društvu – gospon sudec.<br /> <br /> <br /> == Adventsko-božični običaji ==<br /> <br /> <br /> '''SVETA BARBARA'''<br /> <br /> Spomendan svete Barbare je 4. prosinca. Na taj dan stavlja se pšenica u tanjuriće koja proklija do Božića i postaje božićni ukras. U nekim se mjestima pšenicu sije devet dana kasnije na blagdan sv. Lucije.<br /> <br /> <br /> '''SVETI NIKOLA'''<br /> <br /> Blagdan svetog Nikole slavi se 6. prosinca. Tome se blagdanu najviše vesele djeca koja noć prije čiste čizmice i stavljaju ih na prozor te se nadaju darovima od svetoga nikole. Sv. Nikola uza se ima Krampusa koji djeci u čizmice stavlja šibu. <br /> <br /> <br /> '''SVETA LUCIJA'''<br /> <br /> Blagdan sv. Lucije je 13. prosinca. U nekim se mjestima sije pšenica. Tada započinje i odbrojavanje dvanest dana do Božića te se pišu. tzv. brojenice - svaki dan se zapisuje kakvo je vrijeme jer se smatra da vrijeme tih dvanaest dana do Božića odgovara vremenu dvanaest mjeseci u narednoj godini.<br /> <br /> <br /> '''BADNJAK'''<br /> <br /> Na Badnju noć u kuću se unose tri velika panja i stavljaju na ognjište. Trenutak unošenja slame u kuću je glavni čin domaćinstva, a označava početak proslave Božića. Na Badnju se noć kiti drvce, najčešće bor ili jela. Ispod božićnog drvca stavljaju se jaslice koje mogu biti ručno izrađene, od kartona, drveta, gipsa, gline. Pali se božićna svijeća, simbol. Običaj je da se na Badnjak posti i da se ne jede meso te ide na misu polnoćku.<br /> <br /> <br /> '''BOŽIĆ'''<br /> <br /> Božićni ručak je svečan i bogat. Ako na Božić padne kiša, vjeruje se da će uroditi samo ono što se okopa motikom. Nakon ponoćke znanci i rodbina se mirbože ili božićaju. Uobičajeno je čestitanje i darivanje, a značajan dar je crvena jabuka. Tri nedjelje pred Božić nazivaju se Djetinci (Đetići), Materice (Majke nebeske) i Oci (Očići, Oci nebeski).<br /> <br /> <br /> '''ŠTEFANJE'''<br /> <br /> Štefanje ili blagdan svetog Stjepana je 26. prosinca.<br /> <br /> <br /> '''IVANJE'''<br /> <br /> Božićno Ivanje, Ivanuš, Janušovo, božićni Ivanjdan (27. prosinca) treći je dan Božića, blagdan Svetog Ivana, tada se vrši blagoslov vina u crkvama, iznosi se Božićna slama van i stavlja na voćke, pale se koleda. Na taj dan bi se i kuća pomela, što se nije smjelo napraviti na sam Božić ili Štefanje.<br /> <br /> <br /> '''HERODUŠEVO'''<br /> <br /> Heroduševo ili blagdan Nevine dječice obilježava se 28. prosinca. Poznati su nazivi za taj dan i Mladenci, Mladinci, Mladijenci ili Šibarjevo. To je blagdan koji obnavlja sjećanje na djecu koju je u 1. st. kralj Herod dao pobiti u jeruzalemu. Kao spomen na taj događaj na heroduševo roditelji bude djecu simboličnim šibanjem.<br /> <br /> <br /> '''STARA I NOVA GODINA'''<br /> <br /> Na Staru godinu bili su mise zahvalnice koje su se obavezno posjećivale. Svaka je kuća poslala u crkvu toga dana barem jednog ukućana kako bi se doznali važni podaci koje bi iz župskih knjiga priredio župnik. Prema njima se i danas doznaju važne pojedinosti iz života župe. Nova se godina dočekivala manje svećano nego što se dočekivao Božić. No pritom se ipak pazilo da se toga dana blaguje pečeni odojak. Vjerovalo se da mora toga dana jesti pajcek koji ruje prema naprijed, a ne perad koja svojim nogama čeprka i rasipa gospodarstvo. Po tradiciji se božićni kruh čuvao do toga dana.<br /> <br /> <br /> '''SVETA TRI KRALJA'''<br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> <br /> BARLEK, Josip. 2008. Brdovečki običaji korizmeno-uskršnjeg vremena. Brdovec: Muzej Brdovec. <br /> <br /> BRAICA, Silvio. 2004. ''Godišnji običaji''. Split: Marjan tisak.<br /> <br /> STEINER, Rudolf. 2008. ''Ivanje''. Zagreb: Biblioteka Blagdani.<br /> <br /> Za tradiciju i kulturu. // Martinje. Dostupno na: http://potepuhi.wordpress.com/martinje/ (posljednji put pregledano 14. svibnja 2014.).</div> Wed, 28 May 2014 10:23:11 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Narodni_obi%C4%8Daji_tijekom_godine http://www.wiki-dveri.info/wiki/Wiki-dveri:Novosti <p>OŠ Pavao Belas:&#32;/* Wiki-dveri IV - upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkoga kraja */</p> <hr /> <div>== '''Wiki-dveri IV - upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''14.05.2014.'''<br /> <br /> '''Fotografije s izleta!'''<br /> <br /> <br /> U subotu 10. svibnja 2014. sudionici projekta ''Wiki-dveri IV'' posjetili su Muzej Staro selo u Kumrovcu i Etnografsku zbirku Udruge Zvirek u Muzeju Žitnica u Sv. Križu Začretju. <br /> <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Kumrovec1.jpg|Ulaz u Muzej Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec12.jpg|Predavanje ravnateljice Muzeja Staro selo Branke Šprem Lovrić, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec13.jpg|Predavanje ravnateljice Muzeja Staro selo Branke Šprem Lovrić, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec14.jpg|Kukuruz u Muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec11.jpg|Rodna kuća Josipa Broza Tita u Muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec17.jpg|Kolijevka u Muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec18.jpg|Tradicionalni krevet u Muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec4.jpg|Natpis na ulazu u kuću u Muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec6.jpg|Ispred jedne od kuća u Muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec7.jpg|Češljarski obrt u Muzeju Staro selo , Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec8.jpg|Kovački obrt u Muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec41.jpg|Sudionici projekta u kovačkom obrtu u Muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec19.jpg|Tradicionalni uporabni predmeti u Muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec21.jpg|Vanjski suradnik projekta ''Wiki-dveri IV'' prof. Josip Barlek i sudionici projekta u Muzej Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec22.jpg|Prikaz krušne peći u Muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec36.jpg|Prikaz pečenja kruha u Muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec23.jpg|Sudionici projekta ''Wiki-dveri IV'' u Muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec3.jpg|Radionica tkanja u Muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec24.jpg|Tkalački stan u Muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec25.jpg|Tkalački stan u Muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec26.jpg|Tradicionalni uporabni predmeti u Muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec27.jpg|Tradicionalni uporabni predmeti u Muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec30.jpg|Prikaz svakodnevnog života u Muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec31.jpg|Sudionici projekta ''Wiki-dveri IV'' u Muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec32.jpg|Sv. Florijan u Muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec2.jpg|Prikaz svadbe u Muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec34.jpg|Prikaz mladenke u Muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec38.jpg|Prikaz svadbe u Muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec39.jpg|Prikaz svadbe u Muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec43.jpg|Saonice u Muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec44.jpg|Popratno predavanje vanjskog sudionika projekta ''Wiki-dveri IV'' prof. Josipa Barleka, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec48.jpg|Prikaz tradicionalnih igračaka u Muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec51.jpg|Susret sa stanovnicom sela Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec53.jpg|U autobusu<br /> Datoteka:Začretje1.jpg|Predavanje g. Tončeka iz udruge Zvirek, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje2.jpg|Sudionici projekta ispred župne crkve, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje3.jpg|Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačić i g. Tonček iz Udruge Zvirek, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje4.jpg|Tradicionalni predmeti u Muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje5.jpg|Tradicionalni predmeti u Muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje6.jpg|Tradicionalna narodna nošnja u Muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje8.jpg|Tradicionalni predmeti u Muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje12.jpg|Predavanje g. Tončeka iz Udruge Zvirek u Muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje13.jpg|Jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje14.jpg|Jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje15.jpg|Jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje16.jpg|Jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje17.jpg|Jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje19.jpg|Jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje20.jpg|Jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje21.jpg|Jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje22.jpg|Jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje24.jpg|Jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''06.05.2014.'''<br /> <br /> '''Idemo na izlet!'''<br /> <br /> <br /> Gradska knjižnica Ante Kovačića iz Zaprešića organizira izlet za sudionike projekta ''Wiki-dveri IV'' u Muzej Staro selo Kumrovec i Muzej Žitnicu(Etnografska zbirka Udruge Zvirek) u Sv. Križu Začretju u subotu 10.05.2014. <br /> <br /> Plan izleta:<br /> <br /> 8.45 - okupljanje ispred Gradske knjižnice Ante Kovačića u Zaprešiću<br /> <br /> 9.00 - polazek autobusa ispred Knjižnice<br /> <br /> 10.00-12.00 - posjet Muzeju Staro selo Kumrovec<br /> <br /> 12.30-14.00 - ručak na seoskom turizmu &quot;Stara vodenica&quot; u Klanjcu<br /> <br /> 14.00 - polazak za Sv. Križ Začretje<br /> <br /> 15.00-16.00 - posjet Muzeju Žitnica, Etnografskoj zbirci Udruge Zvirek u Sv. Križu Začretju<br /> <br /> oko 16.30 - povratak u Zaprešić<br /> <br /> <br /> <br /> '''17.04.2014.'''<br /> '''Fotografije s Radionice izrade tradicionalnih uskrsnih pisanica'''<br /> <br /> U četvrtak 17. travnja 2014. godine održali smo u Gradskoj knjižnici Ante Kovačić radionicu tradicionalnih uskrsnih pisanica. Radionicu je vodila gospođa Štefanija Krčelić, predsjednica Udruge Zavičajno-ekološko društvo Zaprešić. <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:Uskrsna-rad.1.jpg|Sudionici projekta ''Wiki-dveri IV'' i voditeljica radionice Štefanija Krčelić<br /> Datoteka:Uskrsna-rad.3.jpg|Slaganje jaja u čarapu i ukrašavanje biljem<br /> Datoteka:Uskrsna-rad.4.jpg|Kuhanje jaja u ljuski crvenog luka<br /> Datoteka:Uskrsna-rad.5.jpg|Jaja nakon kuhanja i bojanja lukom<br /> Datoteka:Uskrsna-rad.7.jpg|Tradicionalne uskrsne pisanice zaprešićkoga kraja<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> '''12.04.2014.'''<br /> <br /> '''Radionica izrade tradicionalnih uskrsnih pisanica'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:plakat_za_Uskrs.jpg|200px|mini|centre]]<br /> Pozivamo sve sudionike projekta ''Wiki-dveri IV - upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkoga kraja'' da u četvrtak 17. travnja 2014. godine sudjeluju u radionici izrade tradicionalnih pisanica. Radionicu će voditi Štefanija Krčelić, a početak je u 11 sati. <br /> <br /> <br /> <br /> '''25.03.2014'''<br /> <br /> '''Uvodno predavanje o projektu Wiki-dveri IV - upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkog kraja'''<br /> <br /> <br /> I ove školske godine nastavljamo s provođenjem projekta Wiki-dveri, koji se odnosi na proučavanje i stvaranje zapisa o bogatoj etnološkoj baštini zaprešićkoga kraja: narodnim običajima kroz godinu, napjevima i plesovima, ručnim radovima... Uvodno predavanje o ovogodišnjem projektu održano je 25. ožujka 2014. godine u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću. Predavanju, koje su održali prof. Josip Barlek te kordinatorice projekta Marija Bartolić i Janja Dimnjaković, prisustvovali su i učenici sudionici projekta. <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Uvod1.jpg|Uvodno predavanje<br /> Datoteka:Uvod2.jpg|Predavač etonolog prof. Josip Barlek<br /> Datoteka:Uvod3.jpg|Predavanje prof. Josipa Barleka<br /> Datoteka:Uvod4.jpg|Sudionici projekta ''Wiki-dveri IV''<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> '''01.02.2014.'''<br /> <br /> '''Nastavak rada na projektu'''<br /> <br /> Ovogodišnji dio projekta ''Wiki-dveri'' nosi naziv ''Wiki-dveri IV – upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkoga kraja'', a obuhvaća proučavanje i stvaranje zapisa o bogatoj etnološkoj baštini zaprešićkoga kraja: narodnim običajima kroz godinu, napjevima i plesovima, ručnim radovima... Projekt je namijenjen učenicima sedmih razreda osnovnih škola zaprešićkoga kraja koji će se s etnološkom baštinom upoznavati proučavanjem knjižne i elektroničke građe, posjetima knjižnicama i muzejima te predavanjima stručnjaka i stručnim radionicama u našoj knjižnici. U projektu će sudjelovati učenici sedmih razreda 8 osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Pavla Belasa iz Brdovca, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice, PŠ Dubravice, OŠ Luka i OŠ Jakovlje.<br /> <br /> == '''Wiki-dveri III - upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> '''05.06.2013.'''<br /> <br /> '''Fotke s promocije projekta ''Wiki-dveri III - upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja'''''<br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Prezentacija1.jpg|Gosti i sudionici projekta<br /> Datoteka:Prezentacija1B.jpg|Gosti i sudionici projekta<br /> Datoteka:Prezentacija2.jpg|Uvodna riječ - Mirela Puljar, koordinatorice projekta<br /> Datoteka:Prezentacija3.jpg|Poetski recital glumca Vida Baloga<br /> Datoteka:Prezentacija4.jpg|Nastup Guci KUD-a Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija5.jpg|Predstavljanje projekta - Mirela Puljar, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Prezentacija6.jpg|Uvodna riječ - prof. Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Prezentacija6B.jpg|Predstavljanje projekta<br /> Datoteka:Prezentacija7.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija8.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija9.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija10.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija11.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija12.jpg|Riječ dr.sc. Agneze Szabo, stručne suradnice na projektu<br /> Datoteka:Prezentacija13.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica<br /> Datoteka:Prezentacija14.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić<br /> Datoteka:Prezentacija15.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić<br /> Datoteka:Prezentacija16.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko<br /> Datoteka:Prezentacija17.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Pavla Belasa, Brdovec<br /> Datoteka:Prezentacija18.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec<br /> Datoteka:Prezentacija19.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija20.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Pušća<br /> Datoteka:Prezentacija21.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Luka<br /> Datoteka:Prezentacija22.jpg|Zahvala dr.sc. Agnezi Szabo na sudjelovanju<br /> Datoteka:Prezentacija23.jpg|Riječ dr.sc. Jadranke Dujić Frlan, voditeljice Odsjeka za kulturu, šport i tehničku kulturu Zagrebačke županije<br /> Datoteka:Prezentacija24.jpg|Guci KUD-a Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija25.jpg|Srećko Skurjeni, sin. hrv. slikara naive Matije Skurjenija<br /> Datoteka:Prezentacija26.jpg|U dobrom društvu<br /> Datoteka:Prezentacija27.jpg|Branimir Stipčević, kolega iz KGZ-a<br /> Datoteka:Prezentacija28.jpg|Mirela Puljar i Marija Bartolić, koordinatorice projekta<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.06.2013.'''<br /> <br /> '''Predstavljanje projekta ''Wiki-dveri III - upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja'' i dodjela priznanja sudionicima projekta'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Wiki III pozivnica za web.jpg|400px|mini|center|]]<br /> <br /> <br /> <br /> '''22.03.2013.'''<br /> <br /> '''Fotografije s izleta'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:Izlet1.jpg|Ulaz u Nove Dvore<br /> Datoteka:Izlet2.jpg|Ispred Vršilnice<br /> Datoteka:Izlet3.jpg|U Vršilnici<br /> Datoteka:Izlet4.jpg|Predavanje prof. Laljaka o Matiji Skurjeniju<br /> Datoteka:Izlet5.jpg|Muzej Matija Skurjeni<br /> Datoteka:Izlet6.jpg|Razgledavanje Muzeja Matija Skurjeni<br /> Datoteka:Izlet7.jpg|Zajednička fotografija ispred Muzeja Matija Skurjeni<br /> Datoteka:Izlet8.jpg|Dvorac Novi dvori<br /> Datoteka:Izlet9.jpg|Kapelica sv. Josipa<br /> Datoteka:Izlet10.jpg|U Kapelici sv. Josipa<br /> Datoteka:Izlet11.jpg|Prof. Laljak zaključava vrata kapele<br /> Datoteka:Izlet12.jpg|Ispred obiteljske grobnice grofova Jelačića<br /> Datoteka:Izlet13.jpg|Obiteljska grobnica grofova Jelačića<br /> Datoteka:Izlet14.jpg|Rodna kuća Pavla Štoosa u Dubravici<br /> Datoteka:Izlet15.jpg|Ispred spomenika Pavlu Štoosu u Dubravici<br /> Datoteka:Izlet17.jpg|Ispred spomenika Anti Kovačiću u Mariji Gorici<br /> Datoteka:Izlet18.jpg|OŠ Ante Kovačića - predavanje prof. Laljaka o Anti Kovačiću<br /> Datoteka:Izlet19.jpg|Crkva Blažene Djevice Marije od Pohođenja u Mariji Gorici<br /> Datoteka:Izlet20.jpg|Spomenik Mihovilu Krušlinu u Ključu Brdovečkom<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''19.03.2013.'''<br /> <br /> '''Najava izleta'''<br /> <br /> Gradska knjižnica Ante Kovačića iz Zaprešića organizira izlet 22.03.2013. za sudionike projekta ''Wiki-dveri III: upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja'', a sastoji se od obilaska dijela lokaliteta obuhvaćenih projektom: Novih Dvora (grofovi Jelačić), Muzeja Matija Skurjeni (slikar Matija Skurjeni), Dubravice (preporoditelj Pavao Štoos), Marije Gorice (književnik Ante Kovačić, akademik Dragutin Boranić), Šenkovca (pjesnik Stjepan Jakševac, književnik i političar Ivan Perkovac), Harmice (književnik Baltazar Adam Krčelić) i Ključa (slikar Mihovil Krušlin). Obilazak lokaliteta bit će popraćen stručnim predavanjem prof. Stjepana Laljaka.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''24.01.2013.'''<br /> <br /> '''Fotografije s radionica'''<br /> <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:Oš luka (1).jpg|OŠ Luka<br /> Datoteka:Oš kupljenovo (3).jpg|OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:WD3.jpg|OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić<br /> Datoteka:WD3b.jpg|OŠ Pavala Belasa, Brdovec<br /> Datoteka:OS A.K.gal.velj.jpg|OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica<br /> Datoteka:I.P.gal.velj.jpg|OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec<br /> Datoteka:IBM.gal.velj..jpg‎|OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorgje Brdovečko<br /> Datoteka:OS_Pusca.velj..jpg‎|OŠ Pušća<br /> Datoteka:Augustinčić2.jpg‎|OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''27.11.2012.'''<br /> <br /> '''Posjet Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu''' <br /> <br /> Posjet je obuhvatio obilazak knjižnice uz stručno vodstvo, upoznavanje literature vezane uz projekt, predavanje prof. Stjepana Laljaka &quot;Znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja&quot; te ručak u restoranu NSK.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Sudionici projekta Wiki-dveri III ispred NSK.jpg|Sudionici projekta ''Wiki-dveri III'' ispred NSK<br /> Datoteka:Obilazak NSK.jpg|Obilazak NSK uz stručno vodstvo<br /> Datoteka:Upoznavanje sudionika s projektom Wiki-dveri.jpg|Upoznavanje sudionika s projektom<br /> Datoteka:Laljak.jpg|Predavanje Stjepana Laljaka o znamenitim ličnostima zaprešićkoga kraja<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''02.11.2012'''<br /> <br /> '''Nastavak rada na projektu'''<br /> <br /> Školske godine 2012./2013. nastavljamo s radom na projektu ''Wiki-dveri''. U projektu će sudjelovati učenici sedmih razreda devet osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Kupljenovo, OŠ Pavla Belasa iz Brdovca, OŠ Pušća, OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice i OŠ Luka.<br /> <br /> <br /> <br /> == '''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> '''05.06.2012.'''<br /> <br /> '''''Wiki-dveri'' na HTV-u 2 u emisiji ''Školski sat'''''<br /> <br /> <br /> U srijedu, '''06.06.2012., u 09.10h''', na HTV-u 2 u emisiji ''Školski sat'' Programa za djecu i mlade bit će predstavljen projekt ''Wiki-dveri''. <br /> <br /> Novinari ''Školskoga sata'' prije nekoliko su dana posjetili našu Knjižnicu, snimili radnu atmosferu radionica u sklopu projekta te intervjuirali nekoliko sudionika projekta iz OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog i PŠ Pavla Štoosa iz Dubravice. Taj će prilog bit emitiran sutra u sklopu emisije uživo, u kojoj će gostovati Marija Grgurić, učenica OŠ Pavla Belasa iz Brdovca; Hrvoje Benčić, učenik OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog; Dominik Sič, učenik OŠ Antuna Augustinčića iz Zaprešića te Marija Bartolić, koordinatorica projkta iz Gradske knjižnice Ante Kovačića iz Zaprešića. <br /> <br /> <br /> <br /> '''Fotke sa snimanja priloga za emisiju &quot;Školski sat&quot; na Odjelu za mladež Gradske knjižnice Ante Kovačića u Zaprešiću'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:htv3.jpg|Intervju s Hrvojem Benčićem, učenikom OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog<br /> Datoteka:htv1.jpg|Intervju sa Sandrom Debogović, prof geografije i povijesti iz OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog<br /> Datoteka:htv4.jpg|Radionica u Knjižnici<br /> Datoteka:htv2.jpg|Učenici u iščekivanju intervjua<br /> Datoteka:htv5.jpg|Keksi i sok nakon intervjua<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''31.05.2012.'''<br /> <br /> '''Fotke s promocije projekta ''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja'''''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Sabol_Valenčak.jpg|''Uvodna riječ'' - Sandra Sabol Valenčak, pročelnica za društvene djelatnosti Grada Zaprešića<br /> Datoteka:Gregorec.jpg‎|''Uvodna riječ'' - Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Topić.jpg‎|''Bioraznolikost zaprešićkoga kraja'' - prof.dr.sc. Jasenka Topić, umirovljena prof. PMF-a u Zagrebu <br /> Datoteka:Puljar.jpg|''Voditeljica promocije'' - Mirela Puljar, Dječji odjel Gradske knjižnice Ante Kovačića, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Bartolić.jpg|''Predstavljanje projekta'' - Marija Bartolić, Dječji odjel Gradske knjižnice Ante Kovačića, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Grgurić.jpg|''Predstavljanje projekta'' - Marija Grgurić, učenica Pavla Belasa iz Brdovca<br /> Datoteka:Horvat.jpg|''Predstavljanje projekta'' - Ira Horvat, učenica OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića<br /> Datoteka:Debogović.jpg|''Riječ zahvale'' - prof. geografije i povijesti iz OŠ Ivane-Brlić Mažuranić, Prigorje Brdovečko<br /> Datoteka:OŠ_Augustinčić.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Antuna Augustinčića iz Zaprešića''<br /> Datoteka:OŠ_Gaj.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića''<br /> Datoteka:OŠ_IBM.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Ivane-Brlić Mažuranić iz PrigorjaBrdovečkog''<br /> Datoteka:OŠ_Belas.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Pavla Belasa iz Brdovca''<br /> Datoteka:OŠ_Kupljenovo.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Kupljenovo''<br /> Datoteka:OŠ_Dubravica.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima PŠ Pavla Štoosa iz Dubravice''<br /> Datoteka:Potočki.jpg|''Poetski recital'' - Kristijan Potočki, glumac HNK u Zagrebu<br /> Datoteka:Goluban2.jpg|''Blues zagorskih brega'' - Tomislav Goluban, usna harmonika i Aleksandar Vešić, gitara <br /> Datoteka:Goluban.jpg|Tomislav Goluban, Aleksandar Vešić i publika<br /> Datoteka:Publika2.jpg|Publika<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''31.05.2012.'''<br /> <br /> '''Promocija web-stranice [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info] i dodjela priznanja sudionicima projekta'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Pozivnicaweb.jpg|400px|mini|center|]]<br /> [[Datoteka:Programweb.jpg|400px|mini|center|]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''16.05.2012.'''<br /> <br /> '''''Wiki-dveri'' na Radio Zaprešiću'''<br /> <br /> U subotu, '''19.05.2012., u 11.00h''', na Radio Zaprešiću u radijskoj emisiji ''Dječji mikrofon'' bit će predstavljen projekt ''Wiki-dveri''. Mlade novinarke Petra Gajski i Marija Geršak, učenice OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, bile su na izletu u sklopu projekta te napravile intervjue sa sudionicima projekta - učenicima, stručnom suradnicom projekta prof.dr.sc. biologije Jasenkom Topić i Marijom Bartolić, djelatnicom Gradske knjižnice Ante Kovačića.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.05.2012.'''<br /> <br /> '''Fotke s izleta'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Cret1.jpg|Cret Dubravica<br /> Datoteka:Cret2.jpg|Cret Dubravica<br /> Datoteka:Laduč1.jpg|Perivoj dvorca Laduč<br /> Datoteka:Laduč2.jpg|Perivoj dvorca Laduč<br /> Datoteka:Sava1.jpg|Sava-Zaprešić<br /> Datoteka:Sava2.jpg|Sava-Zaprešić<br /> Datoteka:Novi_Dvori1.jpg|Novi Dvori<br /> Datoteka:Novi_Dvori2.jpg|Novi Dvori<br /> Datoteka:Gornja_Bistra1.jpg|Perivoj dvorca Gornja Bistra<br /> Datoteka:Gornja_Bistra2.jpg|Perivoj dvorca Gornja Bistra<br /> Datoteka:Medvednica1.jpg|Park prirode Medvednica<br /> Datoteka:Medvednica2.jpg|Park prirode Medvednica<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''17.04.2012.'''<br /> <br /> '''Fotke s radionica'''<br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:RadionicaGaj.jpg‎|[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]<br /> Datoteka:RadionicaKupljenovo.jpg|[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]<br /> Datoteka:OŠ_Pavao_Belas,_Brdovec.jpg|[[OŠ Pavao Belas, Brdovec]]<br /> Datoteka:Augustinčić.jpg|[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]<br /> Datoteka:Šenkovec.jpg|[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]<br /> Datoteka:OŠ_Ivane_Brlić-Mažuranić,_Prigorje_Brdovečko.jpg|[[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]<br /> Datoteka:PŠ_Pavla_Štoosa,_Dubravica.jpg|[[PŠ Pavla Štoosa, Dubravica]]<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> '''12.04.2012.'''<br /> <br /> '''Najava izleta!'''<br /> <br /> Gradska knjižnica Ante Kovačića organizira izlet za sudionike projekta ''Wiki-dveri II'' u subotu 05.05.2012. Uz stručno vodstvo prof.dr.sc. Jasenke Topić, obići ćemo dio lokaliteta obuhvaćenih projektom: Cret Dubravicu, Savu–Zaprešić, perivoje dvoraca Laduč, Lužnica i Gornja Bistra te dio Parka prirode Medvednica, uključujući poseban rezervat šumske vegetacije Markovčak–Bistru te spomenik prirode Tisu u Šupljaku.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''22.3.2012.'''<br /> <br /> '''Radionice u knjižnici'''<br /> <br /> Rad na projektu ''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkog kraja'' nastavljamo u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću individualnim radionicama sa svakom istraživačkom grupom. Na radionicama će se učenici upoznati s radom u Wikimedia programu, naučiti pretraživati knjižnične elektroničke kataloge, s naglaskom na pretraživanje kataloga Knjižnica grada Zagreba [http://kgz-opac.zaki.com.hr/ e-katalog], pretraživati internet, proučavati literaturu vezanu uz lokalitete projekta, pisati članke i objavljivati ih na web-stranici projekta [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info], obrađivati fotografije... <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''19.12.2011.'''<br /> <br /> '''Posjet Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu''' <br /> <br /> Posjet je obuhvatio obilazak knjižnice uz stručno vodstvo, upoznavanje literature vezane uz projekt, predavanje prof.dr.sc. Jasenke Topić: ''Zašto je bioraznolikost važna?'' te ručak u restoranu NSK. <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:U_predvorju_NSK.jpg|U predvorju NSK<br /> Datoteka:Na_predavanju_o_bioraznolikosti.jpg|Na predavanju o bioraznolikosti<br /> Datoteka:Prof.dr.sc._Jasenka_Topić.jpg|Prof.dr.sc. Jasenka Topić<br /> Datoteka:U_autobusu.jpg|U autobusu <br /> <br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''01.10.2011.'''<br /> <br /> '''Nastavak rada na projektu'''<br /> <br /> Školske godine 2011./2012. nastavljamo s radom na projektu ''Wiki-dveri''. Kako je UN 2011. godinu proglasio ''Međunarodnom godinom biološke raznolikosti'', projekt širimo na '''prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja'''. U projektu će sudjelovati učenici sedmih razreda sedam osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića iz Zaprešića, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Kupljenovo, OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Pavla Belasa iz Brdovca i OŠ Pušća.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> == '''Wiki-dveri I - upoznajmo dvorce zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> '''06.12.2010.'''<br /> <br /> '''Fotke s promocije web-stranice [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info] u Dvorcu Lužnica'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:Sabol-Valenčak.jpg|Sandra Sabol Valenčak, pročelnica za društvene djelatnosti Grada Zaprešića<br /> Datoteka:Jadranka_Gregorec.jpg‎|Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Andrej_Žmegač.jpg‎|dr.sc. Andrej Žmegač, Institut za povijest umjetnosti<br /> Datoteka:Sanja_Žunić2.jpg|Sanja Žunić, koordinatorica projekta, Zavičajna zbirka Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Sanja_Žunić.jpg|Sanja Žunić, predstavljanje projekta <br /> Datoteka:Dodjela_priznanja_i_poklona_sudionicima_projekta_2.jpg|Dodjela priznanja i poklona sudionicima projekta<br /> Datoteka:Dodjela_priznanja_i_poklona_sudionicima_projekta_3.jpg|Dodjela priznanja i poklona sudionicima projekta<br /> Datoteka:Dodjela_priznanja_i_poklona_sudionicima_projekta.jpg|Dodjela priznanja i poklona sudionicima projekta<br /> Datoteka:Publika.jpg|Publika<br /> Datoteka:Doris_Karamatić.jpg|Doris Karamatić, Glazbeni ''Crossover'' na harfi<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''04.12.2010.'''<br /> <br /> '''Promocija web-stranice [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info] i dodjela priznanja sudionicima projekta'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Wiki.pozivnica.jpg|400px|mini|center|]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''08.06.2010.'''<br /> <br /> '''Posljednja radionica'''<br /> <br /> Održana je posljednja '''56. radionica''' na projektu ''Wiki-dveri''!!!<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.05.2010.''' <br /> <br /> '''Posjet Hrvatskom državnom arhivu i Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu - galerija fotografija'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Izlet-arhiv1.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA1.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA2.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA3.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA4.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:IzletNSK1.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK2.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK4.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK5.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK7.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK6.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''25.03.2010.''' <br /> <br /> '''Radionice u Knjižnici'''<br /> <br /> Do sada je u Knjižnici održano 40 radionica na kojima smo pretraživali elektronički katalog Knjižnica grada Zagreba na [http://kgz-opac.zaki.com.hr/ e-katalog] i internet, proučavali literaturu, obrađivali fotografije, pisali članke...<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Radionica2.jpg|[[OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica]]<br /> Datoteka:Radionica4.jpg|[[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]<br /> Datoteka:Radionica6.jpg|[[OŠ Pušća, Pušća]]<br /> Datoteka:Radionica5.jpg|[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]<br /> Datoteka:Radionica7.jpg|[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]<br /> Datoteka:RadionicaOSIvanaPerkovca.jpg|[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]<br /> Datoteka:RadionicaOSKupljenova.jpg|[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''10.11.2009.''' <br /> <br /> '''Radionice u Knjižnici'''<br /> <br /> Projekt se nastavlja u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću individualnim radionicama sa svakom istraživačkom grupom.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''24.10.2009.''' <br /> <br /> '''Izlet u dvorce Jakovlje, Gornju Bistru i Nove dvore - galerija fotografija'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Jakovlje-wikici.jpg|Jakovlje<br /> Datoteka:Jakovlje-wikici.2.jpg|Jakovlje<br /> Datoteka:Bistra-ulaz.jpg|Gornja Bistra<br /> Datoteka:Bistra-ulaz2.jpg|Gornja Bistra<br /> Datoteka:Novi Dvori-tim.jpg|U Novim Dvorima<br /> Datoteka:Wikici-Skurjeni.jpg|Galerija Skurjeni u Novim Dvorima<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''15.10.2009.'''<br /> <br /> '''Izlet u dvorce Lužnica, Laduč i Januševec - galerija fotografija'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:U.autobusu.jpg|U autobusu<br /> Datoteka:ekoturistiko 104.jpg|Lužnica <br /> Datoteka:Laduc-sudionici2.jpg|Laduč<br /> Datoteka:Dvorac Laduc.jpg|Laduč<br /> Datoteka:Janusevec-izlet-1.jpg|Januševec<br /> Datoteka:Janusevec-zabava.jpg|Januševec<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.09.2009.'''<br /> <br /> '''Ići ćemo na izlet!!!'''<br /> <br /> Rad na projektu nastavlja se početkom školske godine 2009./2010., u listopadu, organiziranim obilaskom dvoraca kako bi učenici fotografijama i videosnimkama mogli dokumentirati željene objekte te razgovarati sa stanovnicima ili vlasnicima objekata.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''22.05.2009.'''<br /> <br /> '''Prva radionica - predstavljanje projekta'''<br /> <br /> U Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću održana je prva radionica u sklopu projketa ''Wiki-dveri'' na kojoj su koordinatorice projekta predstavile projekt i održale predavanje o internetu, Webu 2.0 i fenomenu društvenih mreža na internetu. Prije predavanja provedena je i inicijalna anketa o stupnju digitalne pismenosti sudionika projekta koja će poslužiti za utvrđivanje napretka u digitalnoj pismenosti na završetku projekta. Na kraju radionice formirani su istraživački timovi te su sudionici obišli Knjižnicu i družili se na zakusci.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;2&quot;&gt;<br /> Datoteka:Radionica.inicijalna1.jpg|Predstavljanje projekta<br /> Datoteka:Radionica.-inicijalna2.jpg|Upoznavanje i organiziranje<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;</div> Wed, 28 May 2014 10:22:14 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_Wiki-dveri:Novosti http://www.wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Maju%C5%A13.jpg <p>OŠ Pavao Belas:&#32;</p> <hr /> <div></div> Wed, 28 May 2014 10:19:53 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_o_datoteci:Maju%C5%A13.jpg http://www.wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Maju%C5%A12.jpg <p>OŠ Pavao Belas:&#32;</p> <hr /> <div></div> Wed, 28 May 2014 10:19:44 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_o_datoteci:Maju%C5%A12.jpg http://www.wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Maju%C5%A1.jpg <p>OŠ Pavao Belas:&#32;</p> <hr /> <div></div> Wed, 28 May 2014 10:19:34 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_o_datoteci:Maju%C5%A1.jpg http://www.wiki-dveri.info/wiki/Narodni_obi%C4%8Daji_tijekom_godine <p>OŠ Pavao Belas:&#32;/* Adventsko-božični običaji */</p> <hr /> <div>== Vincekovo ==<br /> <br /> Svake godine 22. siječnja u vinogradima se obilježava Vincekovo, blagdan koji postoji od predkršćanskih vremena. Sveti Vinko je prvi vinogradarski svetac u godini. To je vrijeme kada se budi vegetacija i počinje ciklus poljoprivrednih radova. <br /> <br /> Obilježavanje blagdana svetog Vinceka započinje svetom misom na kojoj se moli za plodnu vinogradarsku godinu, najčešća je molitva: &quot;Neka nam sveti Vinko bude na pomoći glede vremena i plodova na kraju sezone.&quot; Nakon misnog slavlja ide se u vinograd gdje svećenik simbolično blagoslovi vinograd. Nakon blagoslova mole se molitve za plodosnu godinu, bez mraza i ostalih vremenskih nepogoda, ali i za odličan urod. Kasnije se nastavlja narodno slavlje. Vincekovo znači početak radova u vinogradu. Rezanjem i zalijevanjem trsova vinom otvara se vinogradarska sezona.<br /> <br /> <br /> == Valentinovo ==<br /> <br /> <br /> == Fašnik / Poklade ==<br /> <br /> <br /> == Korizmeno-uskrsni običaji ==<br /> <br /> Uskrs je najveći i najstariji blagdan u Hrvata. Hrvati slave Uskrs od trenutka kad su primili kršćanstvo prije više od 13 stoljeća. Naziv Uskrs se izvodi od glagola ''uskrsnuti'' što simbolizira bit i smisao novog života. <br /> <br /> <br /> '''KORIZMA'''<br /> <br /> Korizma je preduskrsno razdoblje. To je doba pripreme za najveći kršćanski blagdan, Uskrs. Naziv Korizme dolazi od latinske riječi ''quadragesima'' ili četrdeset jer traje četrdeset dana. Broj dana uskrsne pripreme uvjetovan je Isusovim četrdesetodnevnim postom u pustinji prije početka njegovog propovijedanja i navještanja Evanđelja. Korizma započinje Pepelnicom, ''čistom sridom'', prvim danom poslije ''fašnika'', pokladnog utorka. Pepelnica označava doba vrijeme pripreme za Uskrs. Za vrijeme obreda u crkvi vrši se ''pepeljenje'', pokorničko posipanje glava svih vjernika. Na Pepelnicu je strog post i nemrs, postilo se u prošlosti jako strogo, obično se jeo samo kruh i pila voda. Strogog posta nisu se pridržavali svi, pa se u prošlosti pa i danas obično jede grah na salatu, kuhana jaja i štrukli od sira. U prošlosti bi dan prije Pepelnice starješina kuće spremio svo meso koje je kuća posjedovala te se do Uskrsa ono nije našlo na obiteljskom stolu. Tako su neke obitelji postile svih četrdeset dana Korizme. Osim posta i nemrsa, u Brdovcu se, kako piše Josip Barlek u knjizi ''Brdovečki običaji korizmeno-uskršnjeg vremena'', posebno njegovala i tradicija križnog puta. Križni se put obavlja i danas dva puta tjedno tijekom korizme u župnoj crkvi sv. Vida u Brdovcu. Tradicionalni križni put broji četrnaest postaja, dok je petnaestu postaju 1969. godine uveo umjetnik iz zaprešićkog kraja Josip Cerinski, a ta posljednja postaja prikazuje uskrsnuće. Posebno se u korizmenom razdoblju pazilo da se ne viče i ne pjeva glasno. Nisu se održavale svadbe, niti zabave. Posljednje dvije nedjelje u Korizmi nose naziv ''gluha nedilja'' i ''cvitnica''. <br /> <br /> <br /> '''CVJETNICA'''<br /> <br /> Cvjetnica je nedjelja prije Uskrsa. Nazivaju se još i ''Cvitna nedilja'', ''Maslinica'', ''Maslinska nedija'' i ''Nedjelja Muke'' jer se na taj dan u crkvama pjeva Muka Isusova i blagoslivljaju grančice drijenka ili maslinove grančice na spomen Isusovog ulaska u Jeruzalem. Drijenak u narodu predstavlja posebno zdravu biljku, simbol je zdravlja i čvrstoće. Otud u narodu i izreka ''zdrav ko dren''. Posljednjih godina tradicija nošenja te biljke u crkve pomalo izumire zbog sve manje drijenka te se sve više na Cvjetnicu u crkvu nose maslinove grančice. Poznato je kićenje zdenaca uoči Cvjetnice, zatakanje blagoslovljene grančice o strop, umivanje u vodi s cvijećem. <br /> <br /> <br /> '''VELIKI TJEDAN'''<br /> <br /> Cvjetnom nedjeljom započinje Veliki tjedan ili Sveti tjedan ili, kako se naziva u brdovečkom kraju, ''Veliki kedan''. Taj tjedan rade se kućni poslovi od spremanja kuća do pripremanja svega što je potrebno za uskrsnu proslavu. <br /> U dane Svetog trodnevlja, točnije od Velikog četvrtka do Velike subote, u kući i na polju nisu se obavljali veći radovi, posebno se nije smijelo ''dirati u zemlju'', dakle obrađivati zemlju. <br /> <br /> Sveto trodnevlje počinje Velikom četvrtkom, danom spomena na Isusovu posljednju večer, koju je slavio sa svojim učenicima. Tada je prema kršćanskom vjerovanju svojim učenicima ostavio trostruku dar: Euharistriju ili bogoslužje, Sveti red i simboličku pouku o važnosti bratske ljubavi. Svećenici u crkvama obično na taj dan slikovito podsjećaju na pranje nogu apostolima, kako je to činio Isus. Taj je običaj prisutan i u brdovečkoj župi, kako navodi Josip Barlek u svojoj knjizi ''Brdovečki običaji korizmeno-uskršnjeg vremena''. Po šest osoba nalazi se sa svake strane oltara, dok im župnik polije noge, dok im kapelan ili župnikovi pomagači noge potom brišu. Poslje bogoslužja simbolički se vežu zvona te ona utihnu do Velike subote, a umjesto njih koriste se ''regetalke'', ''regetala'' i ''klepetala'' od drva. Danas se koriste male ''škrebetaljke'', simbolične veličine, poput onih za djecu. Za vrijeme obreda svečano se odnosi Presveto u sporednu kapelu na oltar svete Barbare, gdje se zatvara u Svetohranilište. Na kraju obreda se glavni oltar rasprema, tako da se skine ''oltarnik'', a Svetohranilište ostaje prazno do svete mise na Veliku subotu. Tako se obilježava spomen Isusova uhićenja u Maslinskom vrtu te početak njegove muke. <br /> <br /> Veliki petak označava dan Isusove smrti. Tada nema svete mise, ali se održavaju obredi, križni put te se na kraju Isusovo tijelo prenosi u Božji grob gdje vjernici iskazuju štovanje. U crkvi svećenici nose crvenu boju, jer crvena boja predstavlja muku. U crkvi također nema svete mise već se održavaju samo obredi Velikog petka, koji se dijele u tri dijela: prvi dio obuhvaća Službu riječi, koja obuhvaća izvještaj o Isusovoj muci prema Evanđelju sv. Ivana, a završava molitvom vjernika. Drugio dio tih obreda obuhvaća ''Klanjanje križu''. Tada vjernici ljube križ i pjevaju tužaljke. Treći dio bogoslužja je ''Sveta pričest'', a ona se donosi na sporedni oltar. U Brdovcu, napominje Josip Barlek, posebno je dojmljivo klanjanje križu i ljubljenje križa. U prošlosti je bio običaj da se križ ljubi, dok se danas vjernici nsklone pred njim ili ga dotaknu. Nekoć se to nazivalo ''kuševanje križa'' ili ''kuševanje Isusa''.<br /> <br /> <br /> &quot;Na Veliki petak se posti i ne smije se dirati u zemlju, npr. kopati, orati, sijati.&quot; (Josip Galić, Prigorje Brdovečko).<br /> <br /> Velika subota dan je Isusovog počinka u grobu. Obilazi ga se sve do blagoslova uskrsne hrane koji je u Brdovcu u popodnevnim satima. Taj dan se kuha šunka te se bojaju jaja (pisanice) i peku kolači. Bojanje jaja je uskrsna tradicija u dane Velikog tjedna. Održavaju se običaji blagoslova vatre: &quot;Paljenje gube,jedan dio užarene gube se stavi u peć sa željama pa će biti dobra godina.&quot; (Anamarija i Drago Balja, Prigorje Brdovečko).<br /> <br /> <br /> '''USKRS'''<br /> <br /> Uskrs ili Vazam je pomični blagdan, obično u travnju ili ožujku, na sedmu korizmenu nedelju. Toga se dana slavi spomen Isusovog uskrsnuća. Vjernici odlaze na svetu misu i jedni drugima upućuju čestitku: &quot;Sretan Uskrs!&quot;. Na prvu jutarnju uskrsnu svetu misu u crkvu se nosi hrana na blagoslov ili posvećenje. Hrana se stavlja u košare ili logožare (pletene slamnate torbe) i prekriva bijelim ukrašenim stolnjacima ili nadstolnjacima. Najčešća hrana koja se nosi na blagoslov je kuhana šunka, kuhana jaja, mladi luk, hren, sol i kolači. Blagoslovljenu hranu svi ukućani zajedno kod kuće jedu za uskrsni doručak. Ostaci blagoslovljene hrane ne bacaju se nego spaljuju, a stolnjaci kojima se u košarama prekrivala hrana za blagoslov bacaju se na voćke u dvorištu radi boljeg uroda.<br /> <br /> Na Uskrsnu se nedjelju za ručak okuplja cijela obitelj. Jede se juha sa rezancima, pečenje te dizani kolači. <br /> Kuglof - slatki uskrsni kruh. Vrtanj - pletenica savijena u krug tako da ima rupu u sredini. Pinca ili sirnica - slatki uskrsni kruh s jajima. Fritule - uskrsni uštipci. Pogača - uskrsni kruh premazan žumancem jajeta. Uskrsno pecivo - pleteno pecivu s umetnutim jajem. Kljakuša - uskrsna beskvasna pogača. <br /> <br /> Na Uskrs se ljudi, te osobito djeca, međusobno daruju obojanim i ukrašenim jajima (pisanicama) koje su se bojale u Velikom tjednu. Iako se darivanje jajima od uskrsnog zeca spominjalo i ranije, pravljenje gnijezda za uskrsnog zeca sve se više susreće kod mlađih ljudi tek posljednjih dvadesetak godina, kad su se počele darivati i čokoladne pisanice. <br /> <br /> <br /> '''USKRSNI PONEDJELJAK'''<br /> <br /> Uskrsni ponedjeljak je nastavak uskrsnog slavlja. Toga se dana također ide na svetu misu, jedu se uskrsna jela te posjećuje rodbina i prijetelji. U starini je na Uskrsni ponedjeljak bio običaj da djevojke vodom polijevaju momke, da djeca igraju igru tucanja jaja te plesanje uskrsnih kola. Ćuška je drveno jaje koje bi djeca podmetnula pri uskrsnom tucanju jaja.<br /> <br /> == Jurjevo ==<br /> <br /> Jurjevo obilježavamo 23. travnja. Učenici prvih razreda OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice svake godine obilaze Mariju Goricu i okolna mjesta. Povorku predvodi dječak kojeg nazivaju Zeleni Juraj. On na štapu nosi glavu konja glumeći da jaše pravog konja. Zeleni Juraj na glavi nosi šešir, a u ruci mač. Pjevajući povorka hoda odjevena u narodne nošnje, a na glavama nose vjenčiće od zelenih grančica. Stanu kod nekoliko kuća te otpjevaju narodnu pjesmicu te tako na poseban način uljepšaju taj običaj. Od ljudi na dar dobivaju slatkiše, kolače, voće. U svim kazivanjima Jurjevo se spominje kao izrazito pastirski praznik koji najavljuju obavezne i do danas uveliko održane vatre - jurjevski krijesovi. Navečer uoči Jurjeva kuri se krijes: u polju, u vinogradima, na križanjima i na dvorišnim ulazima (kuda prolazi blago). Za krijes se nekoliko dana unaprijed priredi hrpa granja, lozja, kukuruzovine i borovice. Oko krijesa se pjeva, juška i preskače se oganj. Djeca uzimaju s vatre upaljene grane i s njima juškajući trče kroz polje. Posljednjih godina pale se automobilske gume.Na samo Jurjevo ujutro pastiri su kod kuće dobivali kuhano jaje. Koji dođe posljednji na pašu i još ne donese jaje, rugaju mu se da je pezdec. Popodne, prije odlaska kući, pastiri su pleli vijenac od vrbova granja i cvijeća. Kravama se vijenac vezao za rogove, i to tako da se uz svaki rog pričvrstila i kita cvijeća. Preko čela se kravi stavljala parta (kao mladenki) – trak oguljene vrbine kore. I svinjama su se oko vrata naticali vijenci, pa su preplašene bježale. Vijenci su se skidali pred stajom i bacili na krov. Ako su spali s krova, znak je da će dotični pastir zapasti – skrenut će mu blago na tuđi pašnjak ili u žito. Kako je Jurjevo posljednji dan slobodne zajedničke paše u polju – poslije Jurjeva svatko pase isključivo na svojem, gdje nije obradivo zemljište – pastiri žale za bezbrižnom ispašom u polju, kada nije trebalo osobito paziti da blago ne zaluta na tuđe. Kao izraz toga žaljenja većini je ljudi bio poznat ovaj tekst :&quot;Sveti Juraj krijese kuri, jaj, polje, jaj&quot;. Ljudi se ne sjećaju je li se to pjevalo ili samo govorilo. Smatra se da se jurjevski krijes preskače zbog obrane od tuče.<br /> <br /> <br /> Jurjevo<br /> <br /> <br /> Dobra večer tomu stanu, <br /> <br /> tomu stanu, gospodaru.<br /> <br /> Gospodaru, gospodinji<br /> <br /> ciloj hiži i družini.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole, <br /> <br /> ružice rumene.<br /> <br /> Fijole, fijole,<br /> <br /> ružice rumene.<br /> <br /> <br /> Sveti Jura konja jaše,<br /> <br /> vilovitom sabljom maše.<br /> <br /> Sveti Jura u zelenju,<br /> <br /> a Marija u veselju.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole... <br /> <br /> <br /> Ne dajte nam dugo stati<br /> <br /> pred vašimi vredni vrati.<br /> <br /> Jer blato nam je do koljena,<br /> <br /> voda nam je do ramena.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole...<br /> <br /> <br /> Hvala, hvala, Bog vam plati,<br /> <br /> Sveti Jura i njeg'va mati.<br /> <br /> Da vam se Bog s njim zistati<br /> <br /> i u raju stan imati.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole...<br /> <br /> <br /> == Podizanje majuša ==<br /> <br /> <br /> == Ivanje ==<br /> <br /> Blagdan Ivanja slavi se svake godine 24. lipnja. Označava rođenje Ivana Krstitelja koji je navijestio dolazak Isusa Krista. Poput ostalih blagdana Ivanje je također proteklo od poganskih svetkovina. Nekoć davno u staroj Perziji svetkovina poznata kao kršenje vatrom i vodom obilježavala se u lipnju, približno u vrijeme današnje proslave Ivanja, dok se u starom Rimu svetkovina božice Veste također slavila u isto vrijeme. Prije dolaska kršćanstva u povijesti nailazimo na lipanjsku svećanost koja se održava u vrijeme kada dani postaju kraći, a noći duže. Dolaskom kršćanstva promijenio se smisao i ove ljetne svetkovine te je ona poprimila smisao svečanosti navještenja spajanja čovjeka s duhovnim svijetom. Najznačajniji i najrašireniji narodni običaji na Ivanje su paljenje ivanjskih krijesova, odnosno običaji paljenja vatri poznatijih pod nazivima krijes, kres, kris, koleda, svitnjak. Pored opće poznatog i dobro održavanog jurjevskog krijesa u ovom je kraju poznat i ivanjski krijes, ali, sudeći prema kazivanjima, on je od manje važnosti i nije do danas održan, ili je održan samo izuzetno. O branju bilja i cvijeća i nekim postupcima s time u vezi našlo se više podataka. Uoči Ivanja nabere se &quot;paprati, rože,vratič,bijeli luk&quot;. Grančice ili svežnjići zataknu se za svinjac da bude sreće pri svinjama. Kad se legne, stavi se paprat pod glavu kako bi se osigurao dobar san u toku čitave godine. Ivančice se zabodu u pukotine na kući izvana- stavi se za svakog ukućana po jedna: čiji cvijet najviše povene, on će prvi umrijeti. O proricanju po ivanjskom bilju, odnosno o održavanju ovog običajnog postupka do danas s nešto izmijenjenim stavom prema njegovoj svrsi, već je bilo govora. <br /> <br /> <br /> == Svi sveti ==<br /> <br /> Dan Svih svetih (1. studenoga) i Dušni dan (2. studenoga) dobili su svoj puni značaj u crkvenoj tradiciji, a manje <br /> su izraženi kroz narodno običajno obilježavanje. Dušni dan ili Dan pokojnih ili Mrtvi dan je dan sjećanja na svoje umrle, pokojne.<br /> Ovaj blagdan je sjećanje na duše u Čistilištu. Na taj dan pokojnicima su se donosila i ostavljala razna jela na <br /> grobovima ili bi im se jelo i piće ostavljalo na stolu preko noći. Svi sveti posljednji su pastirski blagdan u godini, kada pastiri bivaju nagrađivani od svoje kuće. Tada završava sezona čuvanja balga van kuće, na udaljenim pašnjacima. Ujedno, blagdan Svih svetih je crkveni dan spomena na sve svece na nebu. Tada su svi pozvani na svetost. Propisano je štovanje pokojnika, uređuju se i posjećuju grobovi. Svi sveti su se od 7. stoljeća slavili 13. svibnja da bi se kasnije preuzeo irski datum 1. studenoga. U Hrvatskoj je blagdan Svih svetih posvećen 335-orici svetaca. Ponegdje za dane Svih svetih i Dušni dan postojao je običaj pravljenja osobitih kolačića<br /> ili peciva. Nazivali su se lumbija, ublija.<br /> <br /> <br /> == Martinje ==<br /> <br /> Prema legendi u 4. je stoljeću živio čovjek po imenu Martin. Bio je starorimski legionar i veliki ljubitelj vina. Nakon što je završio svoje školovanje u Francuskoj, trebao je postati kršćanski biskup, međutim Martin to nikako nije želio. Na sam dan imenovanja biskupom napravio je baš sve kako bi izbjegao imenovanje. Između ostalog, sakrio se u guščak, ali su ga guske odale svojim gakanjem pa je tako Martin na kraju ipak postao visoki crkveni dostojanstvenik. No Martina to nije spriječilo da nastavi propagirati dobru vinsku kapljicu. Legenda kaže da je biskup Martin uveo ceremonijal krštenja mošta koji je do tog vremena bio zabranjen jer je to do tada bila poganska svečanost.<br /> <br /> Blagdan svetoga Martina ili Martinje slavi se 11. studenog kao spomendan smrti svetog Martina. Od 17. st. (?!) na dan sv. Martina u sjevernoj se Hrvatskoj njeguje tradicionalni pučki običaj simboličkog pretvaranja mošta u mlado vino, tzv. &quot;krštenje vina&quot;. Martinje se danas njeguje kao narodni običaj uz jelo, piće, pjesmu i glazbu. Na martinjskim se proslavama najčešće priprema martinjska gusaka s mlincima.<br /> <br /> U ceremoniji krštenja mošta u Zagorskim pelnicama neizbježne su uloge: domači, stoloravnatelj, fiškuš ili vinotoča, gospon sudec, kuma i kum mladom vinu te biškup sa svojom svitom (ministranti i mežnar). Svi prisutni u ceremoniji “kršenja mošteka” oslovljavaju se s “pajdaš” i” pajdašica” te je svaki sa svakim na &quot;ti&quot;. Na &quot;vi&quot; je samo jedna osoba u cijelome društvu – gospon sudec.<br /> <br /> <br /> == Adventsko-božični običaji ==<br /> <br /> <br /> '''SVETA BARBARA'''<br /> <br /> Spomendan svete Barbare je 4. prosinca. Na taj dan stavlja se pšenica u tanjuriće koja proklija do Božića i postaje božićni ukras. U nekim se mjestima pšenicu sije devet dana kasnije na blagdan sv. Lucije.<br /> <br /> <br /> '''SVETI NIKOLA'''<br /> <br /> Blagdan svetog Nikole slavi se 6. prosinca. Tome se blagdanu najviše vesele djeca koja noć prije čiste čizmice i stavljaju ih na prozor te se nadaju darovima od svetoga nikole. Sv. Nikola uza se ima Krampusa koji djeci u čizmice stavlja šibu. <br /> <br /> <br /> '''SVETA LUCIJA'''<br /> <br /> Blagdan sv. Lucije je 13. prosinca. U nekim se mjestima sije pšenica. Tada započinje i odbrojavanje dvanest dana do Božića te se pišu. tzv. brojenice - svaki dan se zapisuje kakvo je vrijeme jer se smatra da vrijeme tih dvanaest dana do Božića odgovara vremenu dvanaest mjeseci u narednoj godini.<br /> <br /> <br /> '''BADNJAK'''<br /> <br /> Na Badnju noć u kuću se unose tri velika panja i stavljaju na ognjište. Trenutak unošenja slame u kuću je glavni čin domaćinstva, a označava početak proslave Božića. Na Badnju se noć kiti drvce, najčešće bor ili jela. Ispod božićnog drvca stavljaju se jaslice koje mogu biti ručno izrađene, od kartona, drveta, gipsa, gline. Pali se božićna svijeća, simbol. Običaj je da se na Badnjak posti i da se ne jede meso te ide na misu polnoćku.<br /> <br /> <br /> '''BOŽIĆ'''<br /> <br /> Božićni ručak je svečan i bogat. Ako na Božić padne kiša, vjeruje se da će uroditi samo ono što se okopa motikom. Nakon ponoćke znanci i rodbina se mirbože ili božićaju. Uobičajeno je čestitanje i darivanje, a značajan dar je crvena jabuka. Tri nedjelje pred Božić nazivaju se Djetinci (Đetići), Materice (Majke nebeske) i Oci (Očići, Oci nebeski).<br /> <br /> <br /> '''ŠTEFANJE'''<br /> <br /> Štefanje ili blagdan svetog Stjepana je 26. prosinca.<br /> <br /> <br /> '''IVANJE'''<br /> <br /> Božićno Ivanje, Ivanuš, Janušovo, božićni Ivanjdan (27. prosinca) treći je dan Božića, blagdan Svetog Ivana, tada se vrši blagoslov vina u crkvama, iznosi se Božićna slama van i stavlja na voćke, pale se koleda. Na taj dan bi se i kuća pomela, što se nije smjelo napraviti na sam Božić ili Štefanje.<br /> <br /> <br /> '''HERODUŠEVO'''<br /> <br /> Heroduševo ili blagdan Nevine dječice obilježava se 28. prosinca. Poznati su nazivi za taj dan i Mladenci, Mladinci, Mladijenci ili Šibarjevo. To je blagdan koji obnavlja sjećanje na djecu koju je u 1. st. kralj Herod dao pobiti u jeruzalemu. Kao spomen na taj događaj na heroduševo roditelji bude djecu simboličnim šibanjem.<br /> <br /> <br /> '''STARA I NOVA GODINA'''<br /> <br /> Na Staru godinu bili su mise zahvalnice koje su se obavezno posjećivale. Svaka je kuća poslala u crkvu toga dana barem jednog ukućana kako bi se doznali važni podaci koje bi iz župskih knjiga priredio župnik. Prema njima se i danas doznaju važne pojedinosti iz života župe. Nova se godina dočekivala manje svećano nego što se dočekivao Božić. No pritom se ipak pazilo da se toga dana blaguje pečeni odojak. Vjerovalo se da mora toga dana jesti pajcek koji ruje prema naprijed, a ne perad koja svojim nogama čeprka i rasipa gospodarstvo. Po tradiciji se božićni kruh čuvao do toga dana.<br /> <br /> <br /> '''SVETA TRI KRALJA'''<br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> <br /> BARLEK, Josip. 2008. Brdovečki običaji korizmeno-uskršnjeg vremena. Brdovec: Muzej Brdovec. <br /> <br /> BRAICA, Silvio. 2004. ''Godišnji običaji''. Split: Marjan tisak.<br /> <br /> STEINER, Rudolf. 2008. ''Ivanje''. Zagreb: Biblioteka Blagdani.<br /> <br /> Za tradiciju i kulturu. // Martinje. Dostupno na: http://potepuhi.wordpress.com/martinje/ (posljednji put pregledano 14. svibnja 2014.).</div> Wed, 28 May 2014 10:07:26 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Narodni_obi%C4%8Daji_tijekom_godine http://www.wiki-dveri.info/wiki/Narodni_plesovi_i_kudovi <p>OŠ Pavao Belas:&#32;/* KUD JANUŠEVEC */</p> <hr /> <div>== Dječje igre,brojalice,pjesme i plesovi Prigorja Brdovečkog ==<br /> <br /> &quot;Care,care gospodare?&quot;<br /> <br /> &quot;Kume,kume kaj dilaš?&quot;<br /> <br /> &quot;Fašničke coprije&quot;<br /> <br /> &quot;Iš,iš,iš ti si mali miš&quot;<br /> <br /> <br /> <br /> == KUD BANA JOSIPA JELAČIĆA ==<br /> <br /> <br /> Kulturno-umjetničko društvo &quot;Ban Josip Jelačić&quot; djeluje od 1921.godine i jedan je od najstarijih u sjevevero-zapadnoj Hrvatskoj. Osnovan je muški pjevački zbor &quot;Pjevački klub&quot;. 1922.godine je promijenio ime u Hrvatsko pjevačko društvo &quot;Jelačić&quot; pod pokroviteljstvom grofice Anke Jelačić. Kud je mijenjao imena (Pjevački klub, Hrvatsko pjevačko društvo Jelačić,KUD Ilija Gregorić, Zbor Jelačić),a od 1995. godine naziva se Kulturo umjetničko društvo &quot;Ban Josip Jelačić&quot;, Zaprešić.Po tim imenima nastupao je uz manje prekide na velikom broju javnih nastupa u Zaprešiću, a i drugdje. U svim sekcijama KUD-a do sada je prošlo više od 300 odraslih članova isto tolko djece koja su na taj način upoznavala svoju tradicisku i kulturnu baštinu. Kud danas ima 90 članova koji se dijele na pet sekcija: Mješoviti pjevački zbor, Tamburaška sekcija, Folklorni ansambl odraslih, Dječiji folklorni asambl i Etno radionica.<br /> <br /> == KUD BISTRA ==<br /> <br /> Mlado se stanovništvo iseljavalo, odlazilo u druge zemlje. Nastajanjem skupnih težištava, koja su nekoć bila seljnima jedina prilika za druženje, polako su nestale i izvorne, usmene popijevke, koje su spijevane baš prilikom raznih poljoprivrednih radova. Narodne nošnje prije su poprimale oblik neprocjeniva blaga. Mara Mikić znale je izrađivati malene nošnje te ih je oblačeći u njih lutke, prodavala kao suvenire.<br /> Voditelj sekcije bio je Marijan Mikuljan, nastavnik likovnog odgoja u Osnovnoj školi u Poljanici. Tičeki su 1974 godine zajedno s folklorom i tamburaškom sekcijom KUD-a Bistre sudjelovali su na međunarodnim smotrama folklora.<br /> Đakovački vezovi-smotra izvornog narodnog folklora Slavonije i Baranje, tradicionalno se održavaju svako godine u mjesecu srpnju, od 1947 godine.<br /> <br /> == KUD JANUŠEVEC ==<br /> <br /> <br /> <br /> KUD &quot;Januševec&quot; osnovan je 1936. godine pod nazivom &quot;Tomislav&quot;. U početku je rad Društva zasnivan na dramskoj grupi pod vodstvom priznatog kazališnog i filmskog glumca Jože Gregurina. Do prekida rada dolazi 60-tih godina 20. stoljeća, no Društvo ponovno počinje s radom 1979. godine pod nazivom &quot;Januševec&quot;. U početku djeluju kao mješovito pjevačko društvo, no 1982. godine započinje s radom i dječja folklorna skupina. Iz godine u godinu sudjeluju te uspješno prolaze na smotri u Zaprešiću.<br /> <br /> [[Datoteka:kud.janusevac.jpg|200px|mini|left|Kud Januševec]]<br /> <br /> <br /> Kulturno umjetničko društvo &quot;Januševec&quot; iz Prigorja Brdovečkog okuplja 110 aktivnih članova, a to su: mješoviti pjevački zbor, tamburaška i folklorna omladinska sekcija, srednja folklorna skupina, pomladak i likovna sekcija. Rade zajedno sa stručnim voditeljima, njegujući izvornu pjesmu, glazbu, ples i običaje Prigorja Brdovečkog. U programu se nalazi preko 20 koreografija s područja Hrvatske, te koreografije Hrvata Bunjevaca iz Vojvodine, Bošnjaka iz okolice Pečuha te Hrvata iz Hercegovine. Cilj Društva prvenstveno jest očuvanje kulturne baštine cijele Hrvatske,s naglaskom na izvorne običaje. Isto tako već petnaest godina surađuju s hrvatskom manjinom u Mađarskoj. Nastupaju diljem Europe (Češka, Francuska, Mađarska, Italija, Slovenija, Njemačka, Bjelorusija, Makedonija), a jednako tako i diljem Hrvatske.<br /> <br /> Mješoviti pjevački zbor je zbor koji danas živi zanimljiv i pjevački život koji intezivno traje 9 mjeseci u godini , a 3 mjeseca se odmara i sakuplja snagu za novu sezonu .<br /> Voditelj mješovitog zbora je Branko Blažević .<br /> <br /> Tamburaški orkestar čine mladi glazbenici u tamburaškom ansamblu . Marljivo vježbaju 2 do 3 puta tjedno , ovisno o nastupima ili turnejama , taj broj se povećava.<br /> Voditelj je Petar Varga .<br /> <br /> Folklorno omladinska skupina sastoji se od članova od 12 do 35 g.Mnogi njihovi nastupi proglašeni su nastupima na granici profesionalizma što je najbolji dokaz kvalitetnog rada.<br /> Voditelj je Blaženko Marić .<br /> <br /> Dječju skupinu obuhvaća članove od 5 do 11 g. Danas broji oko četrdesetak djece.Uglavnom djeca kroz igru i zabavu uče o starim običajima , plesovima i pjesmama iz gotovo cijelog područja Hrvatske . <br /> Voditeljica je Mihaela Orsag.<br /> <br /> == KUD JAKOVLJE ==<br /> <br /> Osnovan je 26.sječnja 1980 godine. Zahvaljujuči volji nekolicine entuzijasta u narodno stvaralištvo. Počeci rada društva ubrzo su prešli granice lijepe naše te su učestvovali na svim bitnijim smotrama i festivalima naše regije. KUD Jakovlje ima 12 članova, također tu je i folklorna sekcija koja također ima 12 članova te 8 tamburaša .Mješoviti zbor KUD-a kao i tamburaška sekcija.Sve zajedno imaju 30 aktivnih članova.<br /> <br /> <br /> <br /> KUD KUPLJENOVO<br /> <br /> KUD HRUŠEVEC KUPLJENSKI<br /> <br /> ==KUD POJATNO==<br /> <br /> Osnovan je 14.svibnja.2004.godine. Sa svrhom okupljanja zainteresiranih mještana za pjevanje i druženje. Sekcije,veliki mješoviti pjevački zbor i mali dječji zbor.Predsjednica kuda ja gđa.Nada Turk. Glavniinicijati+ori:Josip Vidak i gđa. Marija Bregeš<br /> <br /> <br /> ==KUD JABLANOVAC ==<br /> <br /> Osnovana je 20.rujna 2006.godine u peostorijama društvenog doma u Jablanovcu s ciljem očuvanja tradicije i običaja Prigorja Bistranskog kao i ostalih dijelova Hrvatske, poticanja kulturno umjetničkih sposobnosti svojih članova na amaterskim osnovama, te organizacije kulturnih manifestacija u svome mjestu i šire. Danas su u rad različitih sekcija Kulturno- umjetničkog društva &quot;Jablanovec&quot; uključene sve generacije pa i čitave obitelji. <br /> <br /> == KUD ŠENKOVEC ==<br /> <br /> Osnovano je 1995.godin.Nosi ime poznatog pjesnika i slikara Mihovila Krušlina, jednog od najznačajnijih hrvatskih pejzažista, rođenog u obližnjem mjestu Ključ. Društvo okuplja 80 aktivnih članova, od toga 50 djece, a dijeluju tamburaške sekcije, ženska pjevačka sekcija, te dvije folklorne sekcije. Osnovni cilj ove udruge je očuvati tradicije i narodnih običaja zavičajnog kraja kao i cijele Hrvatske te njegovanje karakterističnog govora kajkavske ikavice kojom se govori na području Sutlanske doline. Naročito se njeguju običaja Vincekova, Jurajeva i Martinja. Tokom godina društvobilježi brojne nastupe na području Opčine Brdovec, Zagrebačke Županje i cijele Hrvatske. Češto surađuje sa OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca. 2002. godine KUD je snimio vlastiti nosač zvuka pod nazivom &quot;Popevke i srce&quot; na kojima je obrađeno 17 pjesama iz cijele Hrvatske, a 2010. godine zajedno sa Udrugom Ivana Perkovca iz Šenkovca, realiziran je nosač zvuka sa napjevima na kajkavskoj ikavici.<br /> <br /> == UMJETNIČKA UDRUGA &quot;PLEMIĆKA MLADEŽ&quot; ==<br /> <br /> [[Datoteka:plemicka.mladez.jpg|200px|mini|right|Plemićka mladež]]<br /> <br /> <br /> Umjetnička udruga „Plemićka mladež“, osnovana je 20. svibnja 1999. s ciljem njegovanja, istraživanja, prezentiranja kulture življenja plemstva i uglednog građanstva polovice 19.st. i očuvanja uspomene na bana Jelačića. <br /> Inicijatorica osnivanja je predsjednica Udruge, kostimografkinja Lidija Gašpar koja nas svojim raskošnim balskim haljinama, časničkim uniformama i plesovima vraća u Jelačićevo doba. <br /> Udruga podsjeća da Hrvatska nije samo zemlja seoskih predaja, već da postoji i baština, koju su joj ostavili ljudi i obitelji više kulturne i društvene razine, a koja je jednaka onoj ostalog europskog plemstva i uključuje se u vrednote hrvatskog društva u cijelosti. <br /> Udruga sudjeluje u brojnim manifestacijama grada Zaprešića i okolice poput Dana plemstva u Novim dvorima, Božićnog valcera i sl., no najznačajniji događaj za ovu udrugu je svakako Jelačićev bal, koji se održava u zaprešićkim dvorcima Lužnici i Novim dvorima.</div> Wed, 28 May 2014 10:01:37 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Narodni_plesovi_i_kudovi http://www.wiki-dveri.info/wiki/Narodni_plesovi_i_kudovi <p>OŠ Pavao Belas:&#32;/* KUD JANUŠEVEC */</p> <hr /> <div>== Dječje igre,brojalice,pjesme i plesovi Prigorja Brdovečkog ==<br /> <br /> &quot;Care,care gospodare?&quot;<br /> <br /> &quot;Kume,kume kaj dilaš?&quot;<br /> <br /> &quot;Fašničke coprije&quot;<br /> <br /> &quot;Iš,iš,iš ti si mali miš&quot;<br /> <br /> <br /> <br /> == KUD BANA JOSIPA JELAČIĆA ==<br /> <br /> <br /> Kulturno-umjetničko društvo &quot;Ban Josip Jelačić&quot; djeluje od 1921.godine i jedan je od najstarijih u sjevevero-zapadnoj Hrvatskoj. Osnovan je muški pjevački zbor &quot;Pjevački klub&quot;. 1922.godine je promijenio ime u Hrvatsko pjevačko društvo &quot;Jelačić&quot; pod pokroviteljstvom grofice Anke Jelačić. Kud je mijenjao imena (Pjevački klub, Hrvatsko pjevačko društvo Jelačić,KUD Ilija Gregorić, Zbor Jelačić),a od 1995. godine naziva se Kulturo umjetničko društvo &quot;Ban Josip Jelačić&quot;, Zaprešić.Po tim imenima nastupao je uz manje prekide na velikom broju javnih nastupa u Zaprešiću, a i drugdje. U svim sekcijama KUD-a do sada je prošlo više od 300 odraslih članova isto tolko djece koja su na taj način upoznavala svoju tradicisku i kulturnu baštinu. Kud danas ima 90 članova koji se dijele na pet sekcija: Mješoviti pjevački zbor, Tamburaška sekcija, Folklorni ansambl odraslih, Dječiji folklorni asambl i Etno radionica.<br /> <br /> == KUD BISTRA ==<br /> <br /> Mlado se stanovništvo iseljavalo, odlazilo u druge zemlje. Nastajanjem skupnih težištava, koja su nekoć bila seljnima jedina prilika za druženje, polako su nestale i izvorne, usmene popijevke, koje su spijevane baš prilikom raznih poljoprivrednih radova. Narodne nošnje prije su poprimale oblik neprocjeniva blaga. Mara Mikić znale je izrađivati malene nošnje te ih je oblačeći u njih lutke, prodavala kao suvenire.<br /> Voditelj sekcije bio je Marijan Mikuljan, nastavnik likovnog odgoja u Osnovnoj školi u Poljanici. Tičeki su 1974 godine zajedno s folklorom i tamburaškom sekcijom KUD-a Bistre sudjelovali su na međunarodnim smotrama folklora.<br /> Đakovački vezovi-smotra izvornog narodnog folklora Slavonije i Baranje, tradicionalno se održavaju svako godine u mjesecu srpnju, od 1947 godine.<br /> <br /> == KUD JANUŠEVEC ==<br /> <br /> <br /> <br /> KUD &quot;Januševec&quot; osnovan je 1936. godine pod nazivom &quot;Tomislav&quot;. U početku je rad Društva zasnivan na dramskoj grupi pod vodstvom priznatog kazališnog i filmskog glumca Jože Gregurina. Do prekida rada dolazi 60-tih godina 20. stoljeća, no Društvo ponovno počinje s radom 1979. godine pod nazivom &quot;Januševec&quot;. U početku djeluju kao mješovito pjevačko društvo, no 1982. godine započinje s radom i dječja folklorna skupina. Iz godine u godinu sudjeluju te uspješno prolaze na smotri u Zaprešiću.<br /> <br /> [[Datoteka:kud.janusevac.jpg|200px|mini|left]]<br /> <br /> <br /> Kulturno umjetničko društvo &quot;Januševec&quot; iz Prigorja Brdovečkog okuplja 110 aktivnih članova, a to su: mješoviti pjevački zbor, tamburaška i folklorna omladinska sekcija, srednja folklorna skupina, pomladak i likovna sekcija. Rade zajedno sa stručnim voditeljima, njegujući izvornu pjesmu, glazbu, ples i običaje Prigorja Brdovečkog. U programu se nalazi preko 20 koreografija s područja Hrvatske, te koreografije Hrvata Bunjevaca iz Vojvodine, Bošnjaka iz okolice Pečuha te Hrvata iz Hercegovine. Cilj Društva prvenstveno jest očuvanje kulturne baštine cijele Hrvatske,s naglaskom na izvorne običaje. Isto tako već petnaest godina surađuju s hrvatskom manjinom u Mađarskoj. Nastupaju diljem Europe (Češka, Francuska, Mađarska, Italija, Slovenija, Njemačka, Bjelorusija, Makedonija), a jednako tako i diljem Hrvatske.<br /> <br /> Mješoviti pjevački zbor je zbor koji danas živi zanimljiv i pjevački život koji intezivno traje 9 mjeseci u godini , a 3 mjeseca se odmara i sakuplja snagu za novu sezonu .<br /> Voditelj mješovitog zbora je Branko Blažević .<br /> <br /> Tamburaški orkestar čine mladi glazbenici u tamburaškom ansamblu . Marljivo vježbaju 2 do 3 puta tjedno , ovisno o nastupima ili turnejama , taj broj se povećava.<br /> Voditelj je Petar Varga .<br /> <br /> Folklorno omladinska skupina sastoji se od članova od 12 do 35 g.Mnogi njihovi nastupi proglašeni su nastupima na granici profesionalizma što je najbolji dokaz kvalitetnog rada.<br /> Voditelj je Blaženko Marić .<br /> <br /> Dječju skupinu obuhvaća članove od 5 do 11 g. Danas broji oko četrdesetak djece.Uglavnom djeca kroz igru i zabavu uče o starim običajima , plesovima i pjesmama iz gotovo cijelog područja Hrvatske . <br /> Voditeljica je Mihaela Orsag.<br /> <br /> == KUD JAKOVLJE ==<br /> <br /> Osnovan je 26.sječnja 1980 godine. Zahvaljujuči volji nekolicine entuzijasta u narodno stvaralištvo. Počeci rada društva ubrzo su prešli granice lijepe naše te su učestvovali na svim bitnijim smotrama i festivalima naše regije. KUD Jakovlje ima 12 članova, također tu je i folklorna sekcija koja također ima 12 članova te 8 tamburaša .Mješoviti zbor KUD-a kao i tamburaška sekcija.Sve zajedno imaju 30 aktivnih članova.<br /> <br /> <br /> <br /> KUD KUPLJENOVO<br /> <br /> KUD HRUŠEVEC KUPLJENSKI<br /> <br /> ==KUD POJATNO==<br /> <br /> Osnovan je 14.svibnja.2004.godine. Sa svrhom okupljanja zainteresiranih mještana za pjevanje i druženje. Sekcije,veliki mješoviti pjevački zbor i mali dječji zbor.Predsjednica kuda ja gđa.Nada Turk. Glavniinicijati+ori:Josip Vidak i gđa. Marija Bregeš<br /> <br /> <br /> ==KUD JABLANOVAC ==<br /> <br /> Osnovana je 20.rujna 2006.godine u peostorijama društvenog doma u Jablanovcu s ciljem očuvanja tradicije i običaja Prigorja Bistranskog kao i ostalih dijelova Hrvatske, poticanja kulturno umjetničkih sposobnosti svojih članova na amaterskim osnovama, te organizacije kulturnih manifestacija u svome mjestu i šire. Danas su u rad različitih sekcija Kulturno- umjetničkog društva &quot;Jablanovec&quot; uključene sve generacije pa i čitave obitelji. <br /> <br /> == KUD ŠENKOVEC ==<br /> <br /> Osnovano je 1995.godin.Nosi ime poznatog pjesnika i slikara Mihovila Krušlina, jednog od najznačajnijih hrvatskih pejzažista, rođenog u obližnjem mjestu Ključ. Društvo okuplja 80 aktivnih članova, od toga 50 djece, a dijeluju tamburaške sekcije, ženska pjevačka sekcija, te dvije folklorne sekcije. Osnovni cilj ove udruge je očuvati tradicije i narodnih običaja zavičajnog kraja kao i cijele Hrvatske te njegovanje karakterističnog govora kajkavske ikavice kojom se govori na području Sutlanske doline. Naročito se njeguju običaja Vincekova, Jurajeva i Martinja. Tokom godina društvobilježi brojne nastupe na području Opčine Brdovec, Zagrebačke Županje i cijele Hrvatske. Češto surađuje sa OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca. 2002. godine KUD je snimio vlastiti nosač zvuka pod nazivom &quot;Popevke i srce&quot; na kojima je obrađeno 17 pjesama iz cijele Hrvatske, a 2010. godine zajedno sa Udrugom Ivana Perkovca iz Šenkovca, realiziran je nosač zvuka sa napjevima na kajkavskoj ikavici.<br /> <br /> == UMJETNIČKA UDRUGA &quot;PLEMIĆKA MLADEŽ&quot; ==<br /> <br /> [[Datoteka:plemicka.mladez.jpg|200px|mini|right|Plemićka mladež]]<br /> <br /> <br /> Umjetnička udruga „Plemićka mladež“, osnovana je 20. svibnja 1999. s ciljem njegovanja, istraživanja, prezentiranja kulture življenja plemstva i uglednog građanstva polovice 19.st. i očuvanja uspomene na bana Jelačića. <br /> Inicijatorica osnivanja je predsjednica Udruge, kostimografkinja Lidija Gašpar koja nas svojim raskošnim balskim haljinama, časničkim uniformama i plesovima vraća u Jelačićevo doba. <br /> Udruga podsjeća da Hrvatska nije samo zemlja seoskih predaja, već da postoji i baština, koju su joj ostavili ljudi i obitelji više kulturne i društvene razine, a koja je jednaka onoj ostalog europskog plemstva i uključuje se u vrednote hrvatskog društva u cijelosti. <br /> Udruga sudjeluje u brojnim manifestacijama grada Zaprešića i okolice poput Dana plemstva u Novim dvorima, Božićnog valcera i sl., no najznačajniji događaj za ovu udrugu je svakako Jelačićev bal, koji se održava u zaprešićkim dvorcima Lužnici i Novim dvorima.</div> Wed, 28 May 2014 10:00:37 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Narodni_plesovi_i_kudovi http://www.wiki-dveri.info/wiki/Narodni_plesovi_i_kudovi <p>OŠ Pavao Belas:&#32;/* KUD JANUŠEVEC */</p> <hr /> <div>== Dječje igre,brojalice,pjesme i plesovi Prigorja Brdovečkog ==<br /> <br /> &quot;Care,care gospodare?&quot;<br /> <br /> &quot;Kume,kume kaj dilaš?&quot;<br /> <br /> &quot;Fašničke coprije&quot;<br /> <br /> &quot;Iš,iš,iš ti si mali miš&quot;<br /> <br /> <br /> <br /> == KUD BANA JOSIPA JELAČIĆA ==<br /> <br /> <br /> Kulturno-umjetničko društvo &quot;Ban Josip Jelačić&quot; djeluje od 1921.godine i jedan je od najstarijih u sjevevero-zapadnoj Hrvatskoj. Osnovan je muški pjevački zbor &quot;Pjevački klub&quot;. 1922.godine je promijenio ime u Hrvatsko pjevačko društvo &quot;Jelačić&quot; pod pokroviteljstvom grofice Anke Jelačić. Kud je mijenjao imena (Pjevački klub, Hrvatsko pjevačko društvo Jelačić,KUD Ilija Gregorić, Zbor Jelačić),a od 1995. godine naziva se Kulturo umjetničko društvo &quot;Ban Josip Jelačić&quot;, Zaprešić.Po tim imenima nastupao je uz manje prekide na velikom broju javnih nastupa u Zaprešiću, a i drugdje. U svim sekcijama KUD-a do sada je prošlo više od 300 odraslih članova isto tolko djece koja su na taj način upoznavala svoju tradicisku i kulturnu baštinu. Kud danas ima 90 članova koji se dijele na pet sekcija: Mješoviti pjevački zbor, Tamburaška sekcija, Folklorni ansambl odraslih, Dječiji folklorni asambl i Etno radionica.<br /> <br /> == KUD BISTRA ==<br /> <br /> Mlado se stanovništvo iseljavalo, odlazilo u druge zemlje. Nastajanjem skupnih težištava, koja su nekoć bila seljnima jedina prilika za druženje, polako su nestale i izvorne, usmene popijevke, koje su spijevane baš prilikom raznih poljoprivrednih radova. Narodne nošnje prije su poprimale oblik neprocjeniva blaga. Mara Mikić znale je izrađivati malene nošnje te ih je oblačeći u njih lutke, prodavala kao suvenire.<br /> Voditelj sekcije bio je Marijan Mikuljan, nastavnik likovnog odgoja u Osnovnoj školi u Poljanici. Tičeki su 1974 godine zajedno s folklorom i tamburaškom sekcijom KUD-a Bistre sudjelovali su na međunarodnim smotrama folklora.<br /> Đakovački vezovi-smotra izvornog narodnog folklora Slavonije i Baranje, tradicionalno se održavaju svako godine u mjesecu srpnju, od 1947 godine.<br /> <br /> == KUD JANUŠEVEC ==<br /> <br /> <br /> <br /> KUD &quot;Januševec&quot; osnovan je 1936. godine pod nazivom &quot;Tomislav&quot;. U početku je rad Društva zasnivan na dramskoj grupi pod vodstvom priznatog kazališnog i filmskog glumca Jože Gregurina. Do prekida rada dolazi 60-tih godina 20. stoljeća, no Društvo ponovno počinje s radom 1979. godine pod nazivom &quot;Januševec&quot;. U početku djeluju kao mješovito pjevačko društvo, no 1982. godine započinje s radom i dječja folklorna skupina. Iz godine u godinu sudjeluju te uspješno prolaze na smotri u Zaprešiću.<br /> <br /> [[Datoteka:kud.janusevec.jpg|200px|mini|left]]<br /> <br /> <br /> Kulturno umjetničko društvo &quot;Januševec&quot; iz Prigorja Brdovečkog okuplja 110 aktivnih članova, a to su: mješoviti pjevački zbor, tamburaška i folklorna omladinska sekcija, srednja folklorna skupina, pomladak i likovna sekcija. Rade zajedno sa stručnim voditeljima, njegujući izvornu pjesmu, glazbu, ples i običaje Prigorja Brdovečkog. U programu se nalazi preko 20 koreografija s područja Hrvatske, te koreografije Hrvata Bunjevaca iz Vojvodine, Bošnjaka iz okolice Pečuha te Hrvata iz Hercegovine. Cilj Društva prvenstveno jest očuvanje kulturne baštine cijele Hrvatske,s naglaskom na izvorne običaje. Isto tako već petnaest godina surađuju s hrvatskom manjinom u Mađarskoj. Nastupaju diljem Europe (Češka, Francuska, Mađarska, Italija, Slovenija, Njemačka, Bjelorusija, Makedonija), a jednako tako i diljem Hrvatske.<br /> <br /> Mješoviti pjevački zbor je zbor koji danas živi zanimljiv i pjevački život koji intezivno traje 9 mjeseci u godini , a 3 mjeseca se odmara i sakuplja snagu za novu sezonu .<br /> Voditelj mješovitog zbora je Branko Blažević .<br /> <br /> Tamburaški orkestar čine mladi glazbenici u tamburaškom ansamblu . Marljivo vježbaju 2 do 3 puta tjedno , ovisno o nastupima ili turnejama , taj broj se povećava.<br /> Voditelj je Petar Varga .<br /> <br /> Folklorno omladinska skupina sastoji se od članova od 12 do 35 g.Mnogi njihovi nastupi proglašeni su nastupima na granici profesionalizma što je najbolji dokaz kvalitetnog rada.<br /> Voditelj je Blaženko Marić .<br /> <br /> Dječju skupinu obuhvaća članove od 5 do 11 g. Danas broji oko četrdesetak djece.Uglavnom djeca kroz igru i zabavu uče o starim običajima , plesovima i pjesmama iz gotovo cijelog područja Hrvatske . <br /> Voditeljica je Mihaela Orsag.<br /> <br /> == KUD JAKOVLJE ==<br /> <br /> Osnovan je 26.sječnja 1980 godine. Zahvaljujuči volji nekolicine entuzijasta u narodno stvaralištvo. Počeci rada društva ubrzo su prešli granice lijepe naše te su učestvovali na svim bitnijim smotrama i festivalima naše regije. KUD Jakovlje ima 12 članova, također tu je i folklorna sekcija koja također ima 12 članova te 8 tamburaša .Mješoviti zbor KUD-a kao i tamburaška sekcija.Sve zajedno imaju 30 aktivnih članova.<br /> <br /> <br /> <br /> KUD KUPLJENOVO<br /> <br /> KUD HRUŠEVEC KUPLJENSKI<br /> <br /> ==KUD POJATNO==<br /> <br /> Osnovan je 14.svibnja.2004.godine. Sa svrhom okupljanja zainteresiranih mještana za pjevanje i druženje. Sekcije,veliki mješoviti pjevački zbor i mali dječji zbor.Predsjednica kuda ja gđa.Nada Turk. Glavniinicijati+ori:Josip Vidak i gđa. Marija Bregeš<br /> <br /> <br /> ==KUD JABLANOVAC ==<br /> <br /> Osnovana je 20.rujna 2006.godine u peostorijama društvenog doma u Jablanovcu s ciljem očuvanja tradicije i običaja Prigorja Bistranskog kao i ostalih dijelova Hrvatske, poticanja kulturno umjetničkih sposobnosti svojih članova na amaterskim osnovama, te organizacije kulturnih manifestacija u svome mjestu i šire. Danas su u rad različitih sekcija Kulturno- umjetničkog društva &quot;Jablanovec&quot; uključene sve generacije pa i čitave obitelji. <br /> <br /> == KUD ŠENKOVEC ==<br /> <br /> Osnovano je 1995.godin.Nosi ime poznatog pjesnika i slikara Mihovila Krušlina, jednog od najznačajnijih hrvatskih pejzažista, rođenog u obližnjem mjestu Ključ. Društvo okuplja 80 aktivnih članova, od toga 50 djece, a dijeluju tamburaške sekcije, ženska pjevačka sekcija, te dvije folklorne sekcije. Osnovni cilj ove udruge je očuvati tradicije i narodnih običaja zavičajnog kraja kao i cijele Hrvatske te njegovanje karakterističnog govora kajkavske ikavice kojom se govori na području Sutlanske doline. Naročito se njeguju običaja Vincekova, Jurajeva i Martinja. Tokom godina društvobilježi brojne nastupe na području Opčine Brdovec, Zagrebačke Županje i cijele Hrvatske. Češto surađuje sa OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca. 2002. godine KUD je snimio vlastiti nosač zvuka pod nazivom &quot;Popevke i srce&quot; na kojima je obrađeno 17 pjesama iz cijele Hrvatske, a 2010. godine zajedno sa Udrugom Ivana Perkovca iz Šenkovca, realiziran je nosač zvuka sa napjevima na kajkavskoj ikavici.<br /> <br /> == UMJETNIČKA UDRUGA &quot;PLEMIĆKA MLADEŽ&quot; ==<br /> <br /> [[Datoteka:plemicka.mladez.jpg|200px|mini|right|Plemićka mladež]]<br /> <br /> <br /> Umjetnička udruga „Plemićka mladež“, osnovana je 20. svibnja 1999. s ciljem njegovanja, istraživanja, prezentiranja kulture življenja plemstva i uglednog građanstva polovice 19.st. i očuvanja uspomene na bana Jelačića. <br /> Inicijatorica osnivanja je predsjednica Udruge, kostimografkinja Lidija Gašpar koja nas svojim raskošnim balskim haljinama, časničkim uniformama i plesovima vraća u Jelačićevo doba. <br /> Udruga podsjeća da Hrvatska nije samo zemlja seoskih predaja, već da postoji i baština, koju su joj ostavili ljudi i obitelji više kulturne i društvene razine, a koja je jednaka onoj ostalog europskog plemstva i uključuje se u vrednote hrvatskog društva u cijelosti. <br /> Udruga sudjeluje u brojnim manifestacijama grada Zaprešića i okolice poput Dana plemstva u Novim dvorima, Božićnog valcera i sl., no najznačajniji događaj za ovu udrugu je svakako Jelačićev bal, koji se održava u zaprešićkim dvorcima Lužnici i Novim dvorima.</div> Wed, 28 May 2014 10:00:06 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Narodni_plesovi_i_kudovi http://www.wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Kud.janusevac.jpg <p>OŠ Pavao Belas:&#32;</p> <hr /> <div></div> Wed, 28 May 2014 09:57:58 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_o_datoteci:Kud.janusevac.jpg http://www.wiki-dveri.info/wiki/Narodni_plesovi_i_kudovi <p>OŠ Pavao Belas:&#32;/* KUD JANUŠEVEC */</p> <hr /> <div>== Dječje igre,brojalice,pjesme i plesovi Prigorja Brdovečkog ==<br /> <br /> &quot;Care,care gospodare?&quot;<br /> <br /> &quot;Kume,kume kaj dilaš?&quot;<br /> <br /> &quot;Fašničke coprije&quot;<br /> <br /> &quot;Iš,iš,iš ti si mali miš&quot;<br /> <br /> <br /> <br /> == KUD BANA JOSIPA JELAČIĆA ==<br /> <br /> <br /> Kulturno-umjetničko društvo &quot;Ban Josip Jelačić&quot; djeluje od 1921.godine i jedan je od najstarijih u sjevevero-zapadnoj Hrvatskoj. Osnovan je muški pjevački zbor &quot;Pjevački klub&quot;. 1922.godine je promijenio ime u Hrvatsko pjevačko društvo &quot;Jelačić&quot; pod pokroviteljstvom grofice Anke Jelačić. Kud je mijenjao imena (Pjevački klub, Hrvatsko pjevačko društvo Jelačić,KUD Ilija Gregorić, Zbor Jelačić),a od 1995. godine naziva se Kulturo umjetničko društvo &quot;Ban Josip Jelačić&quot;, Zaprešić.Po tim imenima nastupao je uz manje prekide na velikom broju javnih nastupa u Zaprešiću, a i drugdje. U svim sekcijama KUD-a do sada je prošlo više od 300 odraslih članova isto tolko djece koja su na taj način upoznavala svoju tradicisku i kulturnu baštinu. Kud danas ima 90 članova koji se dijele na pet sekcija: Mješoviti pjevački zbor, Tamburaška sekcija, Folklorni ansambl odraslih, Dječiji folklorni asambl i Etno radionica.<br /> <br /> == KUD BISTRA ==<br /> <br /> Mlado se stanovništvo iseljavalo, odlazilo u druge zemlje. Nastajanjem skupnih težištava, koja su nekoć bila seljnima jedina prilika za druženje, polako su nestale i izvorne, usmene popijevke, koje su spijevane baš prilikom raznih poljoprivrednih radova. Narodne nošnje prije su poprimale oblik neprocjeniva blaga. Mara Mikić znale je izrađivati malene nošnje te ih je oblačeći u njih lutke, prodavala kao suvenire.<br /> Voditelj sekcije bio je Marijan Mikuljan, nastavnik likovnog odgoja u Osnovnoj školi u Poljanici. Tičeki su 1974 godine zajedno s folklorom i tamburaškom sekcijom KUD-a Bistre sudjelovali su na međunarodnim smotrama folklora.<br /> Đakovački vezovi-smotra izvornog narodnog folklora Slavonije i Baranje, tradicionalno se održavaju svako godine u mjesecu srpnju, od 1947 godine.<br /> <br /> == KUD JANUŠEVEC ==<br /> <br /> <br /> <br /> KUD &quot;Januševec&quot; osnovan je 1936. godine pod nazivom &quot;Tomislav&quot;. U početku je rad Društva zasnivan na dramskoj grupi pod vodstvom priznatog kazališnog i filmskog glumca Jože Gregurina. Do prekida rada dolazi 60-tih godina 20. stoljeća, no Društvo ponovno počinje s radom 1979. godine pod nazivom &quot;Januševec&quot;. U početku djeluju kao mješovito pjevačko društvo, no 1982. godine započinje s radom i dječja folklorna skupina. Iz godine u godinu sudjeluju te uspješno prolaze na smotri u Zaprešiću.<br /> <br /> <br /> Kulturno umjetničko društvo &quot;Januševec&quot; iz Prigorja Brdovečkog okuplja 110 aktivnih članova, a to su: mješoviti pjevački zbor, tamburaška i folklorna omladinska sekcija, srednja folklorna skupina, pomladak i likovna sekcija. Rade zajedno sa stručnim voditeljima, njegujući izvornu pjesmu, glazbu, ples i običaje Prigorja Brdovečkog. U programu se nalazi preko 20 koreografija s područja Hrvatske, te koreografije Hrvata Bunjevaca iz Vojvodine, Bošnjaka iz okolice Pečuha te Hrvata iz Hercegovine. Cilj Društva prvenstveno jest očuvanje kulturne baštine cijele Hrvatske,s naglaskom na izvorne običaje. Isto tako već petnaest godina surađuju s hrvatskom manjinom u Mađarskoj. Nastupaju diljem Europe (Češka, Francuska, Mađarska, Italija, Slovenija, Njemačka, Bjelorusija, Makedonija), a jednako tako i diljem Hrvatske.<br /> <br /> Mješoviti pjevački zbor je zbor koji danas živi zanimljiv i pjevački život koji intezivno traje 9 mjeseci u godini , a 3 mjeseca se odmara i sakuplja snagu za novu sezonu .<br /> Voditelj mješovitog zbora je Branko Blažević .<br /> <br /> Tamburaški orkestar čine mladi glazbenici u tamburaškom ansamblu . Marljivo vježbaju 2 do 3 puta tjedno , ovisno o nastupima ili turnejama , taj broj se povećava.<br /> Voditelj je Petar Varga .<br /> <br /> Folklorno omladinska skupina sastoji se od članova od 12 do 35 g.Mnogi njihovi nastupi proglašeni su nastupima na granici profesionalizma što je najbolji dokaz kvalitetnog rada.<br /> Voditelj je Blaženko Marić .<br /> <br /> Dječju skupinu obuhvaća članove od 5 do 11 g. Danas broji oko četrdesetak djece.Uglavnom djeca kroz igru i zabavu uče o starim običajima , plesovima i pjesmama iz gotovo cijelog područja Hrvatske . <br /> Voditeljica je Mihaela Orsag.<br /> <br /> == KUD JAKOVLJE ==<br /> <br /> Osnovan je 26.sječnja 1980 godine. Zahvaljujuči volji nekolicine entuzijasta u narodno stvaralištvo. Počeci rada društva ubrzo su prešli granice lijepe naše te su učestvovali na svim bitnijim smotrama i festivalima naše regije. KUD Jakovlje ima 12 članova, također tu je i folklorna sekcija koja također ima 12 članova te 8 tamburaša .Mješoviti zbor KUD-a kao i tamburaška sekcija.Sve zajedno imaju 30 aktivnih članova.<br /> <br /> <br /> <br /> KUD KUPLJENOVO<br /> <br /> KUD HRUŠEVEC KUPLJENSKI<br /> <br /> ==KUD POJATNO==<br /> <br /> Osnovan je 14.svibnja.2004.godine. Sa svrhom okupljanja zainteresiranih mještana za pjevanje i druženje. Sekcije,veliki mješoviti pjevački zbor i mali dječji zbor.Predsjednica kuda ja gđa.Nada Turk. Glavniinicijati+ori:Josip Vidak i gđa. Marija Bregeš<br /> <br /> <br /> ==KUD JABLANOVAC ==<br /> <br /> Osnovana je 20.rujna 2006.godine u peostorijama društvenog doma u Jablanovcu s ciljem očuvanja tradicije i običaja Prigorja Bistranskog kao i ostalih dijelova Hrvatske, poticanja kulturno umjetničkih sposobnosti svojih članova na amaterskim osnovama, te organizacije kulturnih manifestacija u svome mjestu i šire. Danas su u rad različitih sekcija Kulturno- umjetničkog društva &quot;Jablanovec&quot; uključene sve generacije pa i čitave obitelji. <br /> <br /> == KUD ŠENKOVEC ==<br /> <br /> Osnovano je 1995.godin.Nosi ime poznatog pjesnika i slikara Mihovila Krušlina, jednog od najznačajnijih hrvatskih pejzažista, rođenog u obližnjem mjestu Ključ. Društvo okuplja 80 aktivnih članova, od toga 50 djece, a dijeluju tamburaške sekcije, ženska pjevačka sekcija, te dvije folklorne sekcije. Osnovni cilj ove udruge je očuvati tradicije i narodnih običaja zavičajnog kraja kao i cijele Hrvatske te njegovanje karakterističnog govora kajkavske ikavice kojom se govori na području Sutlanske doline. Naročito se njeguju običaja Vincekova, Jurajeva i Martinja. Tokom godina društvobilježi brojne nastupe na području Opčine Brdovec, Zagrebačke Županje i cijele Hrvatske. Češto surađuje sa OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca. 2002. godine KUD je snimio vlastiti nosač zvuka pod nazivom &quot;Popevke i srce&quot; na kojima je obrađeno 17 pjesama iz cijele Hrvatske, a 2010. godine zajedno sa Udrugom Ivana Perkovca iz Šenkovca, realiziran je nosač zvuka sa napjevima na kajkavskoj ikavici.<br /> <br /> == UMJETNIČKA UDRUGA &quot;PLEMIĆKA MLADEŽ&quot; ==<br /> <br /> [[Datoteka:plemicka.mladez.jpg|200px|mini|right|Plemićka mladež]]<br /> <br /> <br /> Umjetnička udruga „Plemićka mladež“, osnovana je 20. svibnja 1999. s ciljem njegovanja, istraživanja, prezentiranja kulture življenja plemstva i uglednog građanstva polovice 19.st. i očuvanja uspomene na bana Jelačića. <br /> Inicijatorica osnivanja je predsjednica Udruge, kostimografkinja Lidija Gašpar koja nas svojim raskošnim balskim haljinama, časničkim uniformama i plesovima vraća u Jelačićevo doba. <br /> Udruga podsjeća da Hrvatska nije samo zemlja seoskih predaja, već da postoji i baština, koju su joj ostavili ljudi i obitelji više kulturne i društvene razine, a koja je jednaka onoj ostalog europskog plemstva i uključuje se u vrednote hrvatskog društva u cijelosti. <br /> Udruga sudjeluje u brojnim manifestacijama grada Zaprešića i okolice poput Dana plemstva u Novim dvorima, Božićnog valcera i sl., no najznačajniji događaj za ovu udrugu je svakako Jelačićev bal, koji se održava u zaprešićkim dvorcima Lužnici i Novim dvorima.</div> Wed, 28 May 2014 09:55:50 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Narodni_plesovi_i_kudovi http://www.wiki-dveri.info/wiki/Narodni_plesovi_i_kudovi <p>OŠ Pavao Belas:&#32;/* KUD JANUŠEVEC */</p> <hr /> <div>== Dječje igre,brojalice,pjesme i plesovi Prigorja Brdovečkog ==<br /> <br /> &quot;Care,care gospodare?&quot;<br /> <br /> &quot;Kume,kume kaj dilaš?&quot;<br /> <br /> &quot;Fašničke coprije&quot;<br /> <br /> &quot;Iš,iš,iš ti si mali miš&quot;<br /> <br /> <br /> <br /> == KUD BANA JOSIPA JELAČIĆA ==<br /> <br /> <br /> Kulturno-umjetničko društvo &quot;Ban Josip Jelačić&quot; djeluje od 1921.godine i jedan je od najstarijih u sjevevero-zapadnoj Hrvatskoj. Osnovan je muški pjevački zbor &quot;Pjevački klub&quot;. 1922.godine je promijenio ime u Hrvatsko pjevačko društvo &quot;Jelačić&quot; pod pokroviteljstvom grofice Anke Jelačić. Kud je mijenjao imena (Pjevački klub, Hrvatsko pjevačko društvo Jelačić,KUD Ilija Gregorić, Zbor Jelačić),a od 1995. godine naziva se Kulturo umjetničko društvo &quot;Ban Josip Jelačić&quot;, Zaprešić.Po tim imenima nastupao je uz manje prekide na velikom broju javnih nastupa u Zaprešiću, a i drugdje. U svim sekcijama KUD-a do sada je prošlo više od 300 odraslih članova isto tolko djece koja su na taj način upoznavala svoju tradicisku i kulturnu baštinu. Kud danas ima 90 članova koji se dijele na pet sekcija: Mješoviti pjevački zbor, Tamburaška sekcija, Folklorni ansambl odraslih, Dječiji folklorni asambl i Etno radionica.<br /> <br /> == KUD BISTRA ==<br /> <br /> Mlado se stanovništvo iseljavalo, odlazilo u druge zemlje. Nastajanjem skupnih težištava, koja su nekoć bila seljnima jedina prilika za druženje, polako su nestale i izvorne, usmene popijevke, koje su spijevane baš prilikom raznih poljoprivrednih radova. Narodne nošnje prije su poprimale oblik neprocjeniva blaga. Mara Mikić znale je izrađivati malene nošnje te ih je oblačeći u njih lutke, prodavala kao suvenire.<br /> Voditelj sekcije bio je Marijan Mikuljan, nastavnik likovnog odgoja u Osnovnoj školi u Poljanici. Tičeki su 1974 godine zajedno s folklorom i tamburaškom sekcijom KUD-a Bistre sudjelovali su na međunarodnim smotrama folklora.<br /> Đakovački vezovi-smotra izvornog narodnog folklora Slavonije i Baranje, tradicionalno se održavaju svako godine u mjesecu srpnju, od 1947 godine.<br /> <br /> == KUD JANUŠEVEC ==<br /> <br /> <br /> <br /> KUD &quot;Januševec&quot; osnovan je 1936. godine pod nazivom &quot;Tomislav&quot;. U početku je rad Društva zasnivan na dramskoj grupi pod vodstvom priznatog kazališnog i filmskog glumca Jože Gregurina. Do prekida rada dolazi 60-tih godina 20. stoljeća, no Društvo ponovno počinje s radom 1979. godine pod nazivom &quot;Januševec&quot;. U početku djeluju kao mješovito pjevačko društvo, no 1982. godine započinje s radom i dječja folklorna skupina. Iz godine u godinu sudjeluju te uspješno prolaze na smotri u Zaprešiću.<br /> <br /> <br /> Kulturno umjetničko društvo &quot;Januševec&quot; iz Prigorja Brdovečkog okuplja 110 aktivnih članova, a to su: mješoviti pjevački zbor, tamburaška i folklorna omladinska sekcija, srednja folklorna skupina, pomladak i likovna sekcija. Rade zajedno sa stručnim voditeljima, njegujući izvornu pijesmu, glazbu, ples i običaje Prigorja Brdovečkog. U programu se nalazi preko 20 koreografija s područja Hrvatske, te koreografije Hrvata Bunjevaca iz Vojvodine, Bošnjaka iz okolice Pečuha te Hrvata iz Hercegovine. Cilj Društva prvenstveno jest očuvanje kulturne baštine cijele Hrvatske,s naglaskom na izvorne običaje. Isto tako već petnaest godina surađuju s hrvatskom manjinom u Mađarskoj. Nastupaju diljem Europe (Češka, Francuska, Mađarska, Italija, Slovenija, Njemačka, Bjelorusija, Makedonija), a jednako tako i diljem Hrvatske.<br /> <br /> <br /> Mješoviti pjevački zbor : zbor danas živi zanimljiv i pjevački život koji intezivno traje 9 mjeseci u godini , a 3 mjeseca se odmara i sakuplja snagu za novu sezonu . <br /> Voditelj – Branko Blažević <br /> <br /> <br /> Tamburaška sekcija / tamburaški orkestar : mladi glazbenici koji čine tamburaški ansambl . Marljivo vježbaju 2-3 puta tjedno , ovisno o nastupima ili turnejama , taj broj se povećava.<br /> Voditelj – Petar Varga <br /> <br /> <br /> Folklorno omladinska ( 12-35 g.): Mnogi nastupi proglašeni su nastupima na granici profesionalizma što je najbolji dokaz kvalitetnog rada.<br /> Voditelj- Blaženko Marić <br /> <br /> <br /> Pomladak ( 5-11 g.) / dječja skupina : danas je najviše dječje skupine ( do 40 djece ) . Uglavnom djeca kroz igru i zabavu uče o starim običajima , plesovima i pjesmama iz gotovo cijelog područja Hrvatske . <br /> Voditeljica – Mihaela Orsag<br /> <br /> == KUD JAKOVLJE ==<br /> <br /> Osnovan je 26.sječnja 1980 godine. Zahvaljujuči volji nekolicine entuzijasta u narodno stvaralištvo. Počeci rada društva ubrzo su prešli granice lijepe naše te su učestvovali na svim bitnijim smotrama i festivalima naše regije. KUD Jakovlje ima 12 članova, također tu je i folklorna sekcija koja također ima 12 članova te 8 tamburaša .Mješoviti zbor KUD-a kao i tamburaška sekcija.Sve zajedno imaju 30 aktivnih članova.<br /> <br /> <br /> <br /> KUD KUPLJENOVO<br /> <br /> KUD HRUŠEVEC KUPLJENSKI<br /> <br /> ==KUD POJATNO==<br /> <br /> Osnovan je 14.svibnja.2004.godine. Sa svrhom okupljanja zainteresiranih mještana za pjevanje i druženje. Sekcije,veliki mješoviti pjevački zbor i mali dječji zbor.Predsjednica kuda ja gđa.Nada Turk. Glavniinicijati+ori:Josip Vidak i gđa. Marija Bregeš<br /> <br /> <br /> ==KUD JABLANOVAC ==<br /> <br /> Osnovana je 20.rujna 2006.godine u peostorijama društvenog doma u Jablanovcu s ciljem očuvanja tradicije i običaja Prigorja Bistranskog kao i ostalih dijelova Hrvatske, poticanja kulturno umjetničkih sposobnosti svojih članova na amaterskim osnovama, te organizacije kulturnih manifestacija u svome mjestu i šire. Danas su u rad različitih sekcija Kulturno- umjetničkog društva &quot;Jablanovec&quot; uključene sve generacije pa i čitave obitelji. <br /> <br /> == KUD ŠENKOVEC ==<br /> <br /> Osnovano je 1995.godin.Nosi ime poznatog pjesnika i slikara Mihovila Krušlina, jednog od najznačajnijih hrvatskih pejzažista, rođenog u obližnjem mjestu Ključ. Društvo okuplja 80 aktivnih članova, od toga 50 djece, a dijeluju tamburaške sekcije, ženska pjevačka sekcija, te dvije folklorne sekcije. Osnovni cilj ove udruge je očuvati tradicije i narodnih običaja zavičajnog kraja kao i cijele Hrvatske te njegovanje karakterističnog govora kajkavske ikavice kojom se govori na području Sutlanske doline. Naročito se njeguju običaja Vincekova, Jurajeva i Martinja. Tokom godina društvobilježi brojne nastupe na području Opčine Brdovec, Zagrebačke Županje i cijele Hrvatske. Češto surađuje sa OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca. 2002. godine KUD je snimio vlastiti nosač zvuka pod nazivom &quot;Popevke i srce&quot; na kojima je obrađeno 17 pjesama iz cijele Hrvatske, a 2010. godine zajedno sa Udrugom Ivana Perkovca iz Šenkovca, realiziran je nosač zvuka sa napjevima na kajkavskoj ikavici.<br /> <br /> == UMJETNIČKA UDRUGA &quot;PLEMIĆKA MLADEŽ&quot; ==<br /> <br /> [[Datoteka:plemicka.mladez.jpg|200px|mini|right|Plemićka mladež]]<br /> <br /> <br /> Umjetnička udruga „Plemićka mladež“, osnovana je 20. svibnja 1999. s ciljem njegovanja, istraživanja, prezentiranja kulture življenja plemstva i uglednog građanstva polovice 19.st. i očuvanja uspomene na bana Jelačića. <br /> Inicijatorica osnivanja je predsjednica Udruge, kostimografkinja Lidija Gašpar koja nas svojim raskošnim balskim haljinama, časničkim uniformama i plesovima vraća u Jelačićevo doba. <br /> Udruga podsjeća da Hrvatska nije samo zemlja seoskih predaja, već da postoji i baština, koju su joj ostavili ljudi i obitelji više kulturne i društvene razine, a koja je jednaka onoj ostalog europskog plemstva i uključuje se u vrednote hrvatskog društva u cijelosti. <br /> Udruga sudjeluje u brojnim manifestacijama grada Zaprešića i okolice poput Dana plemstva u Novim dvorima, Božićnog valcera i sl., no najznačajniji događaj za ovu udrugu je svakako Jelačićev bal, koji se održava u zaprešićkim dvorcima Lužnici i Novim dvorima.</div> Wed, 28 May 2014 09:43:19 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Narodni_plesovi_i_kudovi http://www.wiki-dveri.info/wiki/Narodni_plesovi_i_kudovi <p>OŠ Pavao Belas:&#32;/* KUD JANUŠEVEC */</p> <hr /> <div>== Dječje igre,brojalice,pjesme i plesovi Prigorja Brdovečkog ==<br /> <br /> &quot;Care,care gospodare?&quot;<br /> <br /> &quot;Kume,kume kaj dilaš?&quot;<br /> <br /> &quot;Fašničke coprije&quot;<br /> <br /> &quot;Iš,iš,iš ti si mali miš&quot;<br /> <br /> <br /> <br /> == KUD BANA JOSIPA JELAČIĆA ==<br /> <br /> <br /> Kulturno-umjetničko društvo &quot;Ban Josip Jelačić&quot; djeluje od 1921.godine i jedan je od najstarijih u sjevevero-zapadnoj Hrvatskoj. Osnovan je muški pjevački zbor &quot;Pjevački klub&quot;. 1922.godine je promijenio ime u Hrvatsko pjevačko društvo &quot;Jelačić&quot; pod pokroviteljstvom grofice Anke Jelačić. Kud je mijenjao imena (Pjevački klub, Hrvatsko pjevačko društvo Jelačić,KUD Ilija Gregorić, Zbor Jelačić),a od 1995. godine naziva se Kulturo umjetničko društvo &quot;Ban Josip Jelačić&quot;, Zaprešić.Po tim imenima nastupao je uz manje prekide na velikom broju javnih nastupa u Zaprešiću, a i drugdje. U svim sekcijama KUD-a do sada je prošlo više od 300 odraslih članova isto tolko djece koja su na taj način upoznavala svoju tradicisku i kulturnu baštinu. Kud danas ima 90 članova koji se dijele na pet sekcija: Mješoviti pjevački zbor, Tamburaška sekcija, Folklorni ansambl odraslih, Dječiji folklorni asambl i Etno radionica.<br /> <br /> == KUD BISTRA ==<br /> <br /> Mlado se stanovništvo iseljavalo, odlazilo u druge zemlje. Nastajanjem skupnih težištava, koja su nekoć bila seljnima jedina prilika za druženje, polako su nestale i izvorne, usmene popijevke, koje su spijevane baš prilikom raznih poljoprivrednih radova. Narodne nošnje prije su poprimale oblik neprocjeniva blaga. Mara Mikić znale je izrađivati malene nošnje te ih je oblačeći u njih lutke, prodavala kao suvenire.<br /> Voditelj sekcije bio je Marijan Mikuljan, nastavnik likovnog odgoja u Osnovnoj školi u Poljanici. Tičeki su 1974 godine zajedno s folklorom i tamburaškom sekcijom KUD-a Bistre sudjelovali su na međunarodnim smotrama folklora.<br /> Đakovački vezovi-smotra izvornog narodnog folklora Slavonije i Baranje, tradicionalno se održavaju svako godine u mjesecu srpnju, od 1947 godine.<br /> <br /> == KUD JANUŠEVEC ==<br /> <br /> <br /> <br /> KUD &quot;Januševec&quot; osnovan je 1936. godine pod nazivom &quot;Tomislav&quot;. U početku je rad Društva zasnivan na dramskoj grupi pod vodstvom priznatog kazališnog i filmskog glumca Jože Gregurina. Do prekida rada dolazi 60-tih godina 20. stoljeća, no Društvo ponovno počinje s radom 1979. godine pod nazivom &quot;Januševec&quot;. U početku djeluju kao mješovito pjevačko društvo, no 1982. godine započinje s radom i dječja folklorna skupina. Iz godine u godinu sudjeluju te uspješno prolaze na smotri u Zaprešiću.<br /> <br /> <br /> Kulturno umjetničko društvo &quot;Januševec&quot; iz Prigorja Brdovečkog okuplja 110 aktivnih članova, a to su: mješoviti pjevački zbor, tamburaška i folklorna omladinska sekcija, srednja folklorna skupina, pomladak i likovna sekcija. Rade zajedno sa stručnim voditeljima, njegujući izvornu pijesmu, glazbu, ples i običaje Prigorja Brdovečkog. U programu se nalazi preko 20 koreografija s područja Hrvatske, te koreografije Hrvata Bunjevaca iz Vojvodine, Bošnjaka iz okolice Pečuha te Hrvata iz Hercegovine. Cilj Društva prvenstveno jest očuvanje kulturne baštine cijele Hrvatske,s naglaskom na izvorne običaje. Isto tako već petnaest godina surađuju s hrvatskom manjinom u Mađarskoj. Nastupaju diljem Europe (Češka, Francuska, Mađarska, Italija, Slovenija, Njemačka, Bjelorusija, Makedonija), a jednako tako i diljem Hrvatske.<br /> <br /> <br /> Kud &quot;Januševec&quot; je društvo koje d 1936. godine djeluje sa istim ciljem , a taj cilj je njegovanje i očuvanje hrvatske kulturne baštine.<br /> <br /> <br /> Kud &quot;Januševec &quot; okuplja oko 110 aktivnih članova od 5-57 godina u 4 skupine : <br /> <br /> <br /> Mješoviti pjevački zbor : zbor danas živi zanimljiv i pjevački život koji intezivno traje 9 mjeseci u godini , a 3 mjeseca se odmara i sakuplja snagu za novu sezonu . <br /> Voditelj – Branko Blažević <br /> <br /> <br /> Tamburaška sekcija / tamburaški orkestar : mladi glazbenici koji čine tamburaški ansambl . Marljivo vježbaju 2-3 puta tjedno , ovisno o nastupima ili turnejama , taj broj se povećava.<br /> Voditelj – Petar Varga <br /> <br /> <br /> Folklorno omladinska ( 12-35 g.): Mnogi nastupi proglašeni su nastupima na granici profesionalizma što je najbolji dokaz kvalitetnog rada.<br /> Voditelj- Blaženko Marić <br /> <br /> <br /> Pomladak ( 5-11 g.) / dječja skupina : danas je najviše dječje skupine ( do 40 djece ) . Uglavnom djeca kroz igru i zabavu uče o starim običajima , plesovima i pjesmama iz gotovo cijelog područja Hrvatske . <br /> Voditeljica – Mihaela Orsag<br /> <br /> == KUD JAKOVLJE ==<br /> <br /> Osnovan je 26.sječnja 1980 godine. Zahvaljujuči volji nekolicine entuzijasta u narodno stvaralištvo. Počeci rada društva ubrzo su prešli granice lijepe naše te su učestvovali na svim bitnijim smotrama i festivalima naše regije. KUD Jakovlje ima 12 članova, također tu je i folklorna sekcija koja također ima 12 članova te 8 tamburaša .Mješoviti zbor KUD-a kao i tamburaška sekcija.Sve zajedno imaju 30 aktivnih članova.<br /> <br /> <br /> <br /> KUD KUPLJENOVO<br /> <br /> KUD HRUŠEVEC KUPLJENSKI<br /> <br /> ==KUD POJATNO==<br /> <br /> Osnovan je 14.svibnja.2004.godine. Sa svrhom okupljanja zainteresiranih mještana za pjevanje i druženje. Sekcije,veliki mješoviti pjevački zbor i mali dječji zbor.Predsjednica kuda ja gđa.Nada Turk. Glavniinicijati+ori:Josip Vidak i gđa. Marija Bregeš<br /> <br /> <br /> ==KUD JABLANOVAC ==<br /> <br /> Osnovana je 20.rujna 2006.godine u peostorijama društvenog doma u Jablanovcu s ciljem očuvanja tradicije i običaja Prigorja Bistranskog kao i ostalih dijelova Hrvatske, poticanja kulturno umjetničkih sposobnosti svojih članova na amaterskim osnovama, te organizacije kulturnih manifestacija u svome mjestu i šire. Danas su u rad različitih sekcija Kulturno- umjetničkog društva &quot;Jablanovec&quot; uključene sve generacije pa i čitave obitelji. <br /> <br /> == KUD ŠENKOVEC ==<br /> <br /> Osnovano je 1995.godin.Nosi ime poznatog pjesnika i slikara Mihovila Krušlina, jednog od najznačajnijih hrvatskih pejzažista, rođenog u obližnjem mjestu Ključ. Društvo okuplja 80 aktivnih članova, od toga 50 djece, a dijeluju tamburaške sekcije, ženska pjevačka sekcija, te dvije folklorne sekcije. Osnovni cilj ove udruge je očuvati tradicije i narodnih običaja zavičajnog kraja kao i cijele Hrvatske te njegovanje karakterističnog govora kajkavske ikavice kojom se govori na području Sutlanske doline. Naročito se njeguju običaja Vincekova, Jurajeva i Martinja. Tokom godina društvobilježi brojne nastupe na području Opčine Brdovec, Zagrebačke Županje i cijele Hrvatske. Češto surađuje sa OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca. 2002. godine KUD je snimio vlastiti nosač zvuka pod nazivom &quot;Popevke i srce&quot; na kojima je obrađeno 17 pjesama iz cijele Hrvatske, a 2010. godine zajedno sa Udrugom Ivana Perkovca iz Šenkovca, realiziran je nosač zvuka sa napjevima na kajkavskoj ikavici.<br /> <br /> == UMJETNIČKA UDRUGA &quot;PLEMIĆKA MLADEŽ&quot; ==<br /> <br /> [[Datoteka:plemicka.mladez.jpg|200px|mini|right|Plemićka mladež]]<br /> <br /> <br /> Umjetnička udruga „Plemićka mladež“, osnovana je 20. svibnja 1999. s ciljem njegovanja, istraživanja, prezentiranja kulture življenja plemstva i uglednog građanstva polovice 19.st. i očuvanja uspomene na bana Jelačića. <br /> Inicijatorica osnivanja je predsjednica Udruge, kostimografkinja Lidija Gašpar koja nas svojim raskošnim balskim haljinama, časničkim uniformama i plesovima vraća u Jelačićevo doba. <br /> Udruga podsjeća da Hrvatska nije samo zemlja seoskih predaja, već da postoji i baština, koju su joj ostavili ljudi i obitelji više kulturne i društvene razine, a koja je jednaka onoj ostalog europskog plemstva i uključuje se u vrednote hrvatskog društva u cijelosti. <br /> Udruga sudjeluje u brojnim manifestacijama grada Zaprešića i okolice poput Dana plemstva u Novim dvorima, Božićnog valcera i sl., no najznačajniji događaj za ovu udrugu je svakako Jelačićev bal, koji se održava u zaprešićkim dvorcima Lužnici i Novim dvorima.</div> Wed, 28 May 2014 09:41:56 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Narodni_plesovi_i_kudovi http://www.wiki-dveri.info/wiki/Narodni_plesovi_i_kudovi <p>OŠ Pavao Belas:&#32;/* KUD JANUŠEVEC */</p> <hr /> <div>== Dječje igre,brojalice,pjesme i plesovi Prigorja Brdovečkog ==<br /> <br /> &quot;Care,care gospodare?&quot;<br /> <br /> &quot;Kume,kume kaj dilaš?&quot;<br /> <br /> &quot;Fašničke coprije&quot;<br /> <br /> &quot;Iš,iš,iš ti si mali miš&quot;<br /> <br /> <br /> <br /> == KUD BANA JOSIPA JELAČIĆA ==<br /> <br /> <br /> Kulturno-umjetničko društvo &quot;Ban Josip Jelačić&quot; djeluje od 1921.godine i jedan je od najstarijih u sjevevero-zapadnoj Hrvatskoj. Osnovan je muški pjevački zbor &quot;Pjevački klub&quot;. 1922.godine je promijenio ime u Hrvatsko pjevačko društvo &quot;Jelačić&quot; pod pokroviteljstvom grofice Anke Jelačić. Kud je mijenjao imena (Pjevački klub, Hrvatsko pjevačko društvo Jelačić,KUD Ilija Gregorić, Zbor Jelačić),a od 1995. godine naziva se Kulturo umjetničko društvo &quot;Ban Josip Jelačić&quot;, Zaprešić.Po tim imenima nastupao je uz manje prekide na velikom broju javnih nastupa u Zaprešiću, a i drugdje. U svim sekcijama KUD-a do sada je prošlo više od 300 odraslih članova isto tolko djece koja su na taj način upoznavala svoju tradicisku i kulturnu baštinu. Kud danas ima 90 članova koji se dijele na pet sekcija: Mješoviti pjevački zbor, Tamburaška sekcija, Folklorni ansambl odraslih, Dječiji folklorni asambl i Etno radionica.<br /> <br /> == KUD BISTRA ==<br /> <br /> Mlado se stanovništvo iseljavalo, odlazilo u druge zemlje. Nastajanjem skupnih težištava, koja su nekoć bila seljnima jedina prilika za druženje, polako su nestale i izvorne, usmene popijevke, koje su spijevane baš prilikom raznih poljoprivrednih radova. Narodne nošnje prije su poprimale oblik neprocjeniva blaga. Mara Mikić znale je izrađivati malene nošnje te ih je oblačeći u njih lutke, prodavala kao suvenire.<br /> Voditelj sekcije bio je Marijan Mikuljan, nastavnik likovnog odgoja u Osnovnoj školi u Poljanici. Tičeki su 1974 godine zajedno s folklorom i tamburaškom sekcijom KUD-a Bistre sudjelovali su na međunarodnim smotrama folklora.<br /> Đakovački vezovi-smotra izvornog narodnog folklora Slavonije i Baranje, tradicionalno se održavaju svako godine u mjesecu srpnju, od 1947 godine.<br /> <br /> == KUD JANUŠEVEC ==<br /> <br /> <br /> <br /> KUD &quot;Januševec&quot; osnovan je 1936. godine pod nazivom &quot;Tomislav&quot;. U početku je rad Društva zasnivan na dramskoj grupi pod vodstvom priznatog kazališnog i filmskog glumca Jože Gregurina. Do prekida rada dolazi 60-tih godina 20. stoljeća, no Društvo ponovno počinje s radom 1979. godine pod nazivom &quot;Januševec&quot;. U početku djeluju kao mješovito pjevačko društvo, no 1982. godine započinje s radom i dječja folklorna skupina. Iz godine u godinu sudjeluju te uspješno prolaze na smotri u Zaprešiću.<br /> <br /> <br /> Kulturno umjetničko društvo &quot;Januševec&quot; iz Prigorja Brdovečkog okuplja 110 aktivnih članova, a to su: mješoviti pjevački zbor, tamburaška i folklorna omladinska sekcija, srednja folklorna skupina, pomladak i likovna sekcija. Rade zajedno sa stručnim voditeljima, njegujući izvornu pijesmu, glazbu, ples i običaje Prigorja Brdovečkog. U programu se nalazi preko 20 koreografija s područja Hrvatske, te koreografije Hrvata Bunjevaca iz Vojvodine, Bošnjaka iz okolice Pečuha te Hrvata iz Hercegovine. Cilj Društva prvenstveno jest očuvanje kulturne baštine cijele Hrvatske,s naglaskom na izvorne običaje. Isto tako već petnaest godina surađuju s hrvatskom manjinom u Mađarskoj. Nastupaju diljem Europe (Češka, Francuska, Mađarska, Italija, Slovenija, Njemačka, Bjelorusija, Makedonija), a jednako tako i diljem Hrvatske.<br /> <br /> <br /> Kud &quot;Januševec&quot; je društvo koje d 1936. godine djeluje sa istim ciljem , a taj cilj je njegovanje i očuvanje hrvatske kulturne baštine.<br /> <br /> Kud &quot;Januševec &quot; okuplja oko 110 aktivnih članova od 5-57 godina u 4 skupine : <br /> <br /> Mješoviti pjevački zbor : zbor danas živi zanimljiv i pjevački život koji intezivno traje 9 mjeseci u godini , a 3 mjeseca se odmara i sakuplja snagu za novu sezonu . <br /> Voditelj – Branko Blažević <br /> <br /> Tamburaška sekcija / tamburaški orkestar : mladi glazbenici koji čine tamburaški ansambl . Marljivo vježbaju 2-3 puta tjedno , ovisno o nastupima ili turnejama , taj broj se povećava.<br /> Voditelj – Petar Varga <br /> <br /> Folklorno omladinska ( 12-35 g.): Mnogi nastupi proglašeni su nastupima na granici profesionalizma što je najbolji dokaz kvalitetnog rada.<br /> Voditelj- Blaženko Marić <br /> <br /> Pomladak ( 5-11 g.) / dječja skupina : danas je najviše dječje skupine ( do 40 djece ) . Uglavnom djeca kroz igru i zabavu uče o starim običajima , plesovima i pjesmama iz gotovo cijelog područja Hrvatske . <br /> Voditeljica – Mihaela Orsag<br /> <br /> == KUD JAKOVLJE ==<br /> <br /> Osnovan je 26.sječnja 1980 godine. Zahvaljujuči volji nekolicine entuzijasta u narodno stvaralištvo. Počeci rada društva ubrzo su prešli granice lijepe naše te su učestvovali na svim bitnijim smotrama i festivalima naše regije. KUD Jakovlje ima 12 članova, također tu je i folklorna sekcija koja također ima 12 članova te 8 tamburaša .Mješoviti zbor KUD-a kao i tamburaška sekcija.Sve zajedno imaju 30 aktivnih članova.<br /> <br /> <br /> <br /> KUD KUPLJENOVO<br /> <br /> KUD HRUŠEVEC KUPLJENSKI<br /> <br /> ==KUD POJATNO==<br /> <br /> Osnovan je 14.svibnja.2004.godine. Sa svrhom okupljanja zainteresiranih mještana za pjevanje i druženje. Sekcije,veliki mješoviti pjevački zbor i mali dječji zbor.Predsjednica kuda ja gđa.Nada Turk. Glavniinicijati+ori:Josip Vidak i gđa. Marija Bregeš<br /> <br /> <br /> ==KUD JABLANOVAC ==<br /> <br /> Osnovana je 20.rujna 2006.godine u peostorijama društvenog doma u Jablanovcu s ciljem očuvanja tradicije i običaja Prigorja Bistranskog kao i ostalih dijelova Hrvatske, poticanja kulturno umjetničkih sposobnosti svojih članova na amaterskim osnovama, te organizacije kulturnih manifestacija u svome mjestu i šire. Danas su u rad različitih sekcija Kulturno- umjetničkog društva &quot;Jablanovec&quot; uključene sve generacije pa i čitave obitelji. <br /> <br /> == KUD ŠENKOVEC ==<br /> <br /> Osnovano je 1995.godin.Nosi ime poznatog pjesnika i slikara Mihovila Krušlina, jednog od najznačajnijih hrvatskih pejzažista, rođenog u obližnjem mjestu Ključ. Društvo okuplja 80 aktivnih članova, od toga 50 djece, a dijeluju tamburaške sekcije, ženska pjevačka sekcija, te dvije folklorne sekcije. Osnovni cilj ove udruge je očuvati tradicije i narodnih običaja zavičajnog kraja kao i cijele Hrvatske te njegovanje karakterističnog govora kajkavske ikavice kojom se govori na području Sutlanske doline. Naročito se njeguju običaja Vincekova, Jurajeva i Martinja. Tokom godina društvobilježi brojne nastupe na području Opčine Brdovec, Zagrebačke Županje i cijele Hrvatske. Češto surađuje sa OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca. 2002. godine KUD je snimio vlastiti nosač zvuka pod nazivom &quot;Popevke i srce&quot; na kojima je obrađeno 17 pjesama iz cijele Hrvatske, a 2010. godine zajedno sa Udrugom Ivana Perkovca iz Šenkovca, realiziran je nosač zvuka sa napjevima na kajkavskoj ikavici.<br /> <br /> == UMJETNIČKA UDRUGA &quot;PLEMIĆKA MLADEŽ&quot; ==<br /> <br /> [[Datoteka:plemicka.mladez.jpg|200px|mini|right|Plemićka mladež]]<br /> <br /> <br /> Umjetnička udruga „Plemićka mladež“, osnovana je 20. svibnja 1999. s ciljem njegovanja, istraživanja, prezentiranja kulture življenja plemstva i uglednog građanstva polovice 19.st. i očuvanja uspomene na bana Jelačića. <br /> Inicijatorica osnivanja je predsjednica Udruge, kostimografkinja Lidija Gašpar koja nas svojim raskošnim balskim haljinama, časničkim uniformama i plesovima vraća u Jelačićevo doba. <br /> Udruga podsjeća da Hrvatska nije samo zemlja seoskih predaja, već da postoji i baština, koju su joj ostavili ljudi i obitelji više kulturne i društvene razine, a koja je jednaka onoj ostalog europskog plemstva i uključuje se u vrednote hrvatskog društva u cijelosti. <br /> Udruga sudjeluje u brojnim manifestacijama grada Zaprešića i okolice poput Dana plemstva u Novim dvorima, Božićnog valcera i sl., no najznačajniji događaj za ovu udrugu je svakako Jelačićev bal, koji se održava u zaprešićkim dvorcima Lužnici i Novim dvorima.</div> Wed, 28 May 2014 09:41:23 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Narodni_plesovi_i_kudovi http://www.wiki-dveri.info/wiki/Narodni_plesovi_i_kudovi <p>OŠ Pavao Belas:&#32;/* UMJETNIČKA UDRUGA &quot;PLEMIĆKA MLADEŽ&quot; */</p> <hr /> <div>== Dječje igre,brojalice,pjesme i plesovi Prigorja Brdovečkog ==<br /> <br /> &quot;Care,care gospodare?&quot;<br /> <br /> &quot;Kume,kume kaj dilaš?&quot;<br /> <br /> &quot;Fašničke coprije&quot;<br /> <br /> &quot;Iš,iš,iš ti si mali miš&quot;<br /> <br /> <br /> <br /> == KUD BANA JOSIPA JELAČIĆA ==<br /> <br /> <br /> Kulturno-umjetničko društvo &quot;Ban Josip Jelačić&quot; djeluje od 1921.godine i jedan je od najstarijih u sjevevero-zapadnoj Hrvatskoj. Osnovan je muški pjevački zbor &quot;Pjevački klub&quot;. 1922.godine je promijenio ime u Hrvatsko pjevačko društvo &quot;Jelačić&quot; pod pokroviteljstvom grofice Anke Jelačić. Kud je mijenjao imena (Pjevački klub, Hrvatsko pjevačko društvo Jelačić,KUD Ilija Gregorić, Zbor Jelačić),a od 1995. godine naziva se Kulturo umjetničko društvo &quot;Ban Josip Jelačić&quot;, Zaprešić.Po tim imenima nastupao je uz manje prekide na velikom broju javnih nastupa u Zaprešiću, a i drugdje. U svim sekcijama KUD-a do sada je prošlo više od 300 odraslih članova isto tolko djece koja su na taj način upoznavala svoju tradicisku i kulturnu baštinu. Kud danas ima 90 članova koji se dijele na pet sekcija: Mješoviti pjevački zbor, Tamburaška sekcija, Folklorni ansambl odraslih, Dječiji folklorni asambl i Etno radionica.<br /> <br /> == KUD BISTRA ==<br /> <br /> Mlado se stanovništvo iseljavalo, odlazilo u druge zemlje. Nastajanjem skupnih težištava, koja su nekoć bila seljnima jedina prilika za druženje, polako su nestale i izvorne, usmene popijevke, koje su spijevane baš prilikom raznih poljoprivrednih radova. Narodne nošnje prije su poprimale oblik neprocjeniva blaga. Mara Mikić znale je izrađivati malene nošnje te ih je oblačeći u njih lutke, prodavala kao suvenire.<br /> Voditelj sekcije bio je Marijan Mikuljan, nastavnik likovnog odgoja u Osnovnoj školi u Poljanici. Tičeki su 1974 godine zajedno s folklorom i tamburaškom sekcijom KUD-a Bistre sudjelovali su na međunarodnim smotrama folklora.<br /> Đakovački vezovi-smotra izvornog narodnog folklora Slavonije i Baranje, tradicionalno se održavaju svako godine u mjesecu srpnju, od 1947 godine.<br /> <br /> == KUD JANUŠEVEC ==<br /> <br /> <br /> <br /> KUD &quot;Januševec&quot; osnovan je 1936. godine pod nazivom &quot;Tomislav&quot;. U početku je rad Društva zasnivan na dramskoj grupi pod vodstvom priznatog kazališnog i filmskog glumca Jože Gregurina. Do prekida rada dolazi 60-tih godina 20. stoljeća, no Društvo ponovno počinje s radom 1979. godine pod nazivom &quot;Januševec&quot;. U početku djeluju kao mješovito pjevačko društvo, no 1982. godine započinje s radom i dječja folklorna skupina. Iz godine u godinu sudjeluju te uspješno prolaze na smotri u Zaprešiću.<br /> <br /> <br /> Kulturno umjetničko društvo &quot;Januševec&quot; iz Prigorja Brdovečkog okuplja 110 aktivnih članova, a to su: mješoviti pjevački zbor, tamburaška i folklorna omladinska sekcija, srednja folklorna skupina, pomladak i likovna sekcija. Rade zajedno sa stručnim voditeljima, njegujući izvornu pijesmu, glazbu, ples i običaje Prigorja Brdovečkog. U programu se nalazi preko 20 koreografija s područja Hrvatske, te koreografije Hrvata Bunjevaca iz Vojvodine, Bošnjaka iz okolice Pečuha te Hrvata iz Hercegovine. Cilj Društva prvenstveno jest očuvanje kulturne baštine cijele Hrvatske,s naglaskom na izvorne običaje. Isto tako već petnaest godina surađuju s hrvatskom manjinom u Mađarskoj. Nastupaju diljem Europe (Češka, Francuska, Mađarska, Italija, Slovenija, Njemačka, Bjelorusija, Makedonija), a jednako tako i diljem Hrvatske.<br /> <br /> <br /> == KUD JAKOVLJE ==<br /> <br /> Osnovan je 26.sječnja 1980 godine. Zahvaljujuči volji nekolicine entuzijasta u narodno stvaralištvo. Počeci rada društva ubrzo su prešli granice lijepe naše te su učestvovali na svim bitnijim smotrama i festivalima naše regije. KUD Jakovlje ima 12 članova, također tu je i folklorna sekcija koja također ima 12 članova te 8 tamburaša .Mješoviti zbor KUD-a kao i tamburaška sekcija.Sve zajedno imaju 30 aktivnih članova.<br /> <br /> <br /> <br /> KUD KUPLJENOVO<br /> <br /> KUD HRUŠEVEC KUPLJENSKI<br /> <br /> ==KUD POJATNO==<br /> <br /> Osnovan je 14.svibnja.2004.godine. Sa svrhom okupljanja zainteresiranih mještana za pjevanje i druženje. Sekcije,veliki mješoviti pjevački zbor i mali dječji zbor.Predsjednica kuda ja gđa.Nada Turk. Glavniinicijati+ori:Josip Vidak i gđa. Marija Bregeš<br /> <br /> <br /> ==KUD JABLANOVAC ==<br /> <br /> Osnovana je 20.rujna 2006.godine u peostorijama društvenog doma u Jablanovcu s ciljem očuvanja tradicije i običaja Prigorja Bistranskog kao i ostalih dijelova Hrvatske, poticanja kulturno umjetničkih sposobnosti svojih članova na amaterskim osnovama, te organizacije kulturnih manifestacija u svome mjestu i šire. Danas su u rad različitih sekcija Kulturno- umjetničkog društva &quot;Jablanovec&quot; uključene sve generacije pa i čitave obitelji. <br /> <br /> == KUD ŠENKOVEC ==<br /> <br /> Osnovano je 1995.godin.Nosi ime poznatog pjesnika i slikara Mihovila Krušlina, jednog od najznačajnijih hrvatskih pejzažista, rođenog u obližnjem mjestu Ključ. Društvo okuplja 80 aktivnih članova, od toga 50 djece, a dijeluju tamburaške sekcije, ženska pjevačka sekcija, te dvije folklorne sekcije. Osnovni cilj ove udruge je očuvati tradicije i narodnih običaja zavičajnog kraja kao i cijele Hrvatske te njegovanje karakterističnog govora kajkavske ikavice kojom se govori na području Sutlanske doline. Naročito se njeguju običaja Vincekova, Jurajeva i Martinja. Tokom godina društvobilježi brojne nastupe na području Opčine Brdovec, Zagrebačke Županje i cijele Hrvatske. Češto surađuje sa OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca. 2002. godine KUD je snimio vlastiti nosač zvuka pod nazivom &quot;Popevke i srce&quot; na kojima je obrađeno 17 pjesama iz cijele Hrvatske, a 2010. godine zajedno sa Udrugom Ivana Perkovca iz Šenkovca, realiziran je nosač zvuka sa napjevima na kajkavskoj ikavici.<br /> <br /> == UMJETNIČKA UDRUGA &quot;PLEMIĆKA MLADEŽ&quot; ==<br /> <br /> [[Datoteka:plemicka.mladez.jpg|200px|mini|right|Plemićka mladež]]<br /> <br /> <br /> Umjetnička udruga „Plemićka mladež“, osnovana je 20. svibnja 1999. s ciljem njegovanja, istraživanja, prezentiranja kulture življenja plemstva i uglednog građanstva polovice 19.st. i očuvanja uspomene na bana Jelačića. <br /> Inicijatorica osnivanja je predsjednica Udruge, kostimografkinja Lidija Gašpar koja nas svojim raskošnim balskim haljinama, časničkim uniformama i plesovima vraća u Jelačićevo doba. <br /> Udruga podsjeća da Hrvatska nije samo zemlja seoskih predaja, već da postoji i baština, koju su joj ostavili ljudi i obitelji više kulturne i društvene razine, a koja je jednaka onoj ostalog europskog plemstva i uključuje se u vrednote hrvatskog društva u cijelosti. <br /> Udruga sudjeluje u brojnim manifestacijama grada Zaprešića i okolice poput Dana plemstva u Novim dvorima, Božićnog valcera i sl., no najznačajniji događaj za ovu udrugu je svakako Jelačićev bal, koji se održava u zaprešićkim dvorcima Lužnici i Novim dvorima.</div> Wed, 28 May 2014 09:36:31 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Narodni_plesovi_i_kudovi http://www.wiki-dveri.info/wiki/Narodni_plesovi_i_kudovi <p>OŠ Pavao Belas:&#32;/* UMJETNIČKA UDRUGA &quot;PLEMIĆKA MLADEŽ&quot; */</p> <hr /> <div>== Dječje igre,brojalice,pjesme i plesovi Prigorja Brdovečkog ==<br /> <br /> &quot;Care,care gospodare?&quot;<br /> <br /> &quot;Kume,kume kaj dilaš?&quot;<br /> <br /> &quot;Fašničke coprije&quot;<br /> <br /> &quot;Iš,iš,iš ti si mali miš&quot;<br /> <br /> <br /> <br /> == KUD BANA JOSIPA JELAČIĆA ==<br /> <br /> <br /> Kulturno-umjetničko društvo &quot;Ban Josip Jelačić&quot; djeluje od 1921.godine i jedan je od najstarijih u sjevevero-zapadnoj Hrvatskoj. Osnovan je muški pjevački zbor &quot;Pjevački klub&quot;. 1922.godine je promijenio ime u Hrvatsko pjevačko društvo &quot;Jelačić&quot; pod pokroviteljstvom grofice Anke Jelačić. Kud je mijenjao imena (Pjevački klub, Hrvatsko pjevačko društvo Jelačić,KUD Ilija Gregorić, Zbor Jelačić),a od 1995. godine naziva se Kulturo umjetničko društvo &quot;Ban Josip Jelačić&quot;, Zaprešić.Po tim imenima nastupao je uz manje prekide na velikom broju javnih nastupa u Zaprešiću, a i drugdje. U svim sekcijama KUD-a do sada je prošlo više od 300 odraslih članova isto tolko djece koja su na taj način upoznavala svoju tradicisku i kulturnu baštinu. Kud danas ima 90 članova koji se dijele na pet sekcija: Mješoviti pjevački zbor, Tamburaška sekcija, Folklorni ansambl odraslih, Dječiji folklorni asambl i Etno radionica.<br /> <br /> == KUD BISTRA ==<br /> <br /> Mlado se stanovništvo iseljavalo, odlazilo u druge zemlje. Nastajanjem skupnih težištava, koja su nekoć bila seljnima jedina prilika za druženje, polako su nestale i izvorne, usmene popijevke, koje su spijevane baš prilikom raznih poljoprivrednih radova. Narodne nošnje prije su poprimale oblik neprocjeniva blaga. Mara Mikić znale je izrađivati malene nošnje te ih je oblačeći u njih lutke, prodavala kao suvenire.<br /> Voditelj sekcije bio je Marijan Mikuljan, nastavnik likovnog odgoja u Osnovnoj školi u Poljanici. Tičeki su 1974 godine zajedno s folklorom i tamburaškom sekcijom KUD-a Bistre sudjelovali su na međunarodnim smotrama folklora.<br /> Đakovački vezovi-smotra izvornog narodnog folklora Slavonije i Baranje, tradicionalno se održavaju svako godine u mjesecu srpnju, od 1947 godine.<br /> <br /> == KUD JANUŠEVEC ==<br /> <br /> <br /> <br /> KUD &quot;Januševec&quot; osnovan je 1936. godine pod nazivom &quot;Tomislav&quot;. U početku je rad Društva zasnivan na dramskoj grupi pod vodstvom priznatog kazališnog i filmskog glumca Jože Gregurina. Do prekida rada dolazi 60-tih godina 20. stoljeća, no Društvo ponovno počinje s radom 1979. godine pod nazivom &quot;Januševec&quot;. U početku djeluju kao mješovito pjevačko društvo, no 1982. godine započinje s radom i dječja folklorna skupina. Iz godine u godinu sudjeluju te uspješno prolaze na smotri u Zaprešiću.<br /> <br /> <br /> Kulturno umjetničko društvo &quot;Januševec&quot; iz Prigorja Brdovečkog okuplja 110 aktivnih članova, a to su: mješoviti pjevački zbor, tamburaška i folklorna omladinska sekcija, srednja folklorna skupina, pomladak i likovna sekcija. Rade zajedno sa stručnim voditeljima, njegujući izvornu pijesmu, glazbu, ples i običaje Prigorja Brdovečkog. U programu se nalazi preko 20 koreografija s područja Hrvatske, te koreografije Hrvata Bunjevaca iz Vojvodine, Bošnjaka iz okolice Pečuha te Hrvata iz Hercegovine. Cilj Društva prvenstveno jest očuvanje kulturne baštine cijele Hrvatske,s naglaskom na izvorne običaje. Isto tako već petnaest godina surađuju s hrvatskom manjinom u Mađarskoj. Nastupaju diljem Europe (Češka, Francuska, Mađarska, Italija, Slovenija, Njemačka, Bjelorusija, Makedonija), a jednako tako i diljem Hrvatske.<br /> <br /> <br /> == KUD JAKOVLJE ==<br /> <br /> Osnovan je 26.sječnja 1980 godine. Zahvaljujuči volji nekolicine entuzijasta u narodno stvaralištvo. Počeci rada društva ubrzo su prešli granice lijepe naše te su učestvovali na svim bitnijim smotrama i festivalima naše regije. KUD Jakovlje ima 12 članova, također tu je i folklorna sekcija koja također ima 12 članova te 8 tamburaša .Mješoviti zbor KUD-a kao i tamburaška sekcija.Sve zajedno imaju 30 aktivnih članova.<br /> <br /> <br /> <br /> KUD KUPLJENOVO<br /> <br /> KUD HRUŠEVEC KUPLJENSKI<br /> <br /> ==KUD POJATNO==<br /> <br /> Osnovan je 14.svibnja.2004.godine. Sa svrhom okupljanja zainteresiranih mještana za pjevanje i druženje. Sekcije,veliki mješoviti pjevački zbor i mali dječji zbor.Predsjednica kuda ja gđa.Nada Turk. Glavniinicijati+ori:Josip Vidak i gđa. Marija Bregeš<br /> <br /> <br /> ==KUD JABLANOVAC ==<br /> <br /> Osnovana je 20.rujna 2006.godine u peostorijama društvenog doma u Jablanovcu s ciljem očuvanja tradicije i običaja Prigorja Bistranskog kao i ostalih dijelova Hrvatske, poticanja kulturno umjetničkih sposobnosti svojih članova na amaterskim osnovama, te organizacije kulturnih manifestacija u svome mjestu i šire. Danas su u rad različitih sekcija Kulturno- umjetničkog društva &quot;Jablanovec&quot; uključene sve generacije pa i čitave obitelji. <br /> <br /> == KUD ŠENKOVEC ==<br /> <br /> Osnovano je 1995.godin.Nosi ime poznatog pjesnika i slikara Mihovila Krušlina, jednog od najznačajnijih hrvatskih pejzažista, rođenog u obližnjem mjestu Ključ. Društvo okuplja 80 aktivnih članova, od toga 50 djece, a dijeluju tamburaške sekcije, ženska pjevačka sekcija, te dvije folklorne sekcije. Osnovni cilj ove udruge je očuvati tradicije i narodnih običaja zavičajnog kraja kao i cijele Hrvatske te njegovanje karakterističnog govora kajkavske ikavice kojom se govori na području Sutlanske doline. Naročito se njeguju običaja Vincekova, Jurajeva i Martinja. Tokom godina društvobilježi brojne nastupe na području Opčine Brdovec, Zagrebačke Županje i cijele Hrvatske. Češto surađuje sa OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca. 2002. godine KUD je snimio vlastiti nosač zvuka pod nazivom &quot;Popevke i srce&quot; na kojima je obrađeno 17 pjesama iz cijele Hrvatske, a 2010. godine zajedno sa Udrugom Ivana Perkovca iz Šenkovca, realiziran je nosač zvuka sa napjevima na kajkavskoj ikavici.<br /> <br /> == UMJETNIČKA UDRUGA &quot;PLEMIĆKA MLADEŽ&quot; ==<br /> <br /> [[Datoteka:plemicka.mladez.jpg|200px|mini|left|Plemićka mladež]]<br /> <br /> <br /> Umjetnička udruga „Plemićka mladež“, osnovana je 20. svibnja 1999. s ciljem njegovanja, istraživanja, prezentiranja kulture življenja plemstva i uglednog građanstva polovice 19.st. i očuvanja uspomene na bana Jelačića. <br /> Inicijatorica osnivanja je predsjednica Udruge, kostimografkinja Lidija Gašpar koja nas svojim raskošnim balskim haljinama, časničkim uniformama i plesovima vraća u Jelačićevo doba. <br /> Udruga podsjeća da Hrvatska nije samo zemlja seoskih predaja, već da postoji i baština, koju su joj ostavili ljudi i obitelji više kulturne i društvene razine, a koja je jednaka onoj ostalog europskog plemstva i uključuje se u vrednote hrvatskog društva u cijelosti. <br /> Udruga sudjeluje u brojnim manifestacijama grada Zaprešića i okolice poput Dana plemstva u Novim dvorima, Božićnog valcera i sl., no najznačajniji događaj za ovu udrugu je svakako Jelačićev bal, koji se održava u zaprešićkim dvorcima Lužnici i Novim dvorima.</div> Wed, 28 May 2014 09:35:53 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Narodni_plesovi_i_kudovi http://www.wiki-dveri.info/wiki/Narodni_plesovi_i_kudovi <p>OŠ Pavao Belas:&#32;/* UMJETNIČKA UDRUGA &quot;PLEMIĆKA MLADEŽ&quot; */</p> <hr /> <div>== Dječje igre,brojalice,pjesme i plesovi Prigorja Brdovečkog ==<br /> <br /> &quot;Care,care gospodare?&quot;<br /> <br /> &quot;Kume,kume kaj dilaš?&quot;<br /> <br /> &quot;Fašničke coprije&quot;<br /> <br /> &quot;Iš,iš,iš ti si mali miš&quot;<br /> <br /> <br /> <br /> == KUD BANA JOSIPA JELAČIĆA ==<br /> <br /> <br /> Kulturno-umjetničko društvo &quot;Ban Josip Jelačić&quot; djeluje od 1921.godine i jedan je od najstarijih u sjevevero-zapadnoj Hrvatskoj. Osnovan je muški pjevački zbor &quot;Pjevački klub&quot;. 1922.godine je promijenio ime u Hrvatsko pjevačko društvo &quot;Jelačić&quot; pod pokroviteljstvom grofice Anke Jelačić. Kud je mijenjao imena (Pjevački klub, Hrvatsko pjevačko društvo Jelačić,KUD Ilija Gregorić, Zbor Jelačić),a od 1995. godine naziva se Kulturo umjetničko društvo &quot;Ban Josip Jelačić&quot;, Zaprešić.Po tim imenima nastupao je uz manje prekide na velikom broju javnih nastupa u Zaprešiću, a i drugdje. U svim sekcijama KUD-a do sada je prošlo više od 300 odraslih članova isto tolko djece koja su na taj način upoznavala svoju tradicisku i kulturnu baštinu. Kud danas ima 90 članova koji se dijele na pet sekcija: Mješoviti pjevački zbor, Tamburaška sekcija, Folklorni ansambl odraslih, Dječiji folklorni asambl i Etno radionica.<br /> <br /> == KUD BISTRA ==<br /> <br /> Mlado se stanovništvo iseljavalo, odlazilo u druge zemlje. Nastajanjem skupnih težištava, koja su nekoć bila seljnima jedina prilika za druženje, polako su nestale i izvorne, usmene popijevke, koje su spijevane baš prilikom raznih poljoprivrednih radova. Narodne nošnje prije su poprimale oblik neprocjeniva blaga. Mara Mikić znale je izrađivati malene nošnje te ih je oblačeći u njih lutke, prodavala kao suvenire.<br /> Voditelj sekcije bio je Marijan Mikuljan, nastavnik likovnog odgoja u Osnovnoj školi u Poljanici. Tičeki su 1974 godine zajedno s folklorom i tamburaškom sekcijom KUD-a Bistre sudjelovali su na međunarodnim smotrama folklora.<br /> Đakovački vezovi-smotra izvornog narodnog folklora Slavonije i Baranje, tradicionalno se održavaju svako godine u mjesecu srpnju, od 1947 godine.<br /> <br /> == KUD JANUŠEVEC ==<br /> <br /> <br /> <br /> KUD &quot;Januševec&quot; osnovan je 1936. godine pod nazivom &quot;Tomislav&quot;. U početku je rad Društva zasnivan na dramskoj grupi pod vodstvom priznatog kazališnog i filmskog glumca Jože Gregurina. Do prekida rada dolazi 60-tih godina 20. stoljeća, no Društvo ponovno počinje s radom 1979. godine pod nazivom &quot;Januševec&quot;. U početku djeluju kao mješovito pjevačko društvo, no 1982. godine započinje s radom i dječja folklorna skupina. Iz godine u godinu sudjeluju te uspješno prolaze na smotri u Zaprešiću.<br /> <br /> <br /> Kulturno umjetničko društvo &quot;Januševec&quot; iz Prigorja Brdovečkog okuplja 110 aktivnih članova, a to su: mješoviti pjevački zbor, tamburaška i folklorna omladinska sekcija, srednja folklorna skupina, pomladak i likovna sekcija. Rade zajedno sa stručnim voditeljima, njegujući izvornu pijesmu, glazbu, ples i običaje Prigorja Brdovečkog. U programu se nalazi preko 20 koreografija s područja Hrvatske, te koreografije Hrvata Bunjevaca iz Vojvodine, Bošnjaka iz okolice Pečuha te Hrvata iz Hercegovine. Cilj Društva prvenstveno jest očuvanje kulturne baštine cijele Hrvatske,s naglaskom na izvorne običaje. Isto tako već petnaest godina surađuju s hrvatskom manjinom u Mađarskoj. Nastupaju diljem Europe (Češka, Francuska, Mađarska, Italija, Slovenija, Njemačka, Bjelorusija, Makedonija), a jednako tako i diljem Hrvatske.<br /> <br /> <br /> == KUD JAKOVLJE ==<br /> <br /> Osnovan je 26.sječnja 1980 godine. Zahvaljujuči volji nekolicine entuzijasta u narodno stvaralištvo. Počeci rada društva ubrzo su prešli granice lijepe naše te su učestvovali na svim bitnijim smotrama i festivalima naše regije. KUD Jakovlje ima 12 članova, također tu je i folklorna sekcija koja također ima 12 članova te 8 tamburaša .Mješoviti zbor KUD-a kao i tamburaška sekcija.Sve zajedno imaju 30 aktivnih članova.<br /> <br /> <br /> <br /> KUD KUPLJENOVO<br /> <br /> KUD HRUŠEVEC KUPLJENSKI<br /> <br /> ==KUD POJATNO==<br /> <br /> Osnovan je 14.svibnja.2004.godine. Sa svrhom okupljanja zainteresiranih mještana za pjevanje i druženje. Sekcije,veliki mješoviti pjevački zbor i mali dječji zbor.Predsjednica kuda ja gđa.Nada Turk. Glavniinicijati+ori:Josip Vidak i gđa. Marija Bregeš<br /> <br /> <br /> ==KUD JABLANOVAC ==<br /> <br /> Osnovana je 20.rujna 2006.godine u peostorijama društvenog doma u Jablanovcu s ciljem očuvanja tradicije i običaja Prigorja Bistranskog kao i ostalih dijelova Hrvatske, poticanja kulturno umjetničkih sposobnosti svojih članova na amaterskim osnovama, te organizacije kulturnih manifestacija u svome mjestu i šire. Danas su u rad različitih sekcija Kulturno- umjetničkog društva &quot;Jablanovec&quot; uključene sve generacije pa i čitave obitelji. <br /> <br /> == KUD ŠENKOVEC ==<br /> <br /> Osnovano je 1995.godin.Nosi ime poznatog pjesnika i slikara Mihovila Krušlina, jednog od najznačajnijih hrvatskih pejzažista, rođenog u obližnjem mjestu Ključ. Društvo okuplja 80 aktivnih članova, od toga 50 djece, a dijeluju tamburaške sekcije, ženska pjevačka sekcija, te dvije folklorne sekcije. Osnovni cilj ove udruge je očuvati tradicije i narodnih običaja zavičajnog kraja kao i cijele Hrvatske te njegovanje karakterističnog govora kajkavske ikavice kojom se govori na području Sutlanske doline. Naročito se njeguju običaja Vincekova, Jurajeva i Martinja. Tokom godina društvobilježi brojne nastupe na području Opčine Brdovec, Zagrebačke Županje i cijele Hrvatske. Češto surađuje sa OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca. 2002. godine KUD je snimio vlastiti nosač zvuka pod nazivom &quot;Popevke i srce&quot; na kojima je obrađeno 17 pjesama iz cijele Hrvatske, a 2010. godine zajedno sa Udrugom Ivana Perkovca iz Šenkovca, realiziran je nosač zvuka sa napjevima na kajkavskoj ikavici.<br /> <br /> == UMJETNIČKA UDRUGA &quot;PLEMIĆKA MLADEŽ&quot; ==<br /> <br /> <br /> <br /> Umjetnička udruga „Plemićka mladež“, osnovana je 20. svibnja 1999. s ciljem njegovanja, istraživanja, prezentiranja kulture življenja plemstva i uglednog građanstva polovice 19.st. i očuvanja uspomene na bana Jelačića. <br /> Inicijatorica osnivanja je predsjednica Udruge, kostimografkinja Lidija Gašpar koja nas svojim raskošnim balskim haljinama, časničkim uniformama i plesovima vraća u Jelačićevo doba. <br /> Udruga podsjeća da Hrvatska nije samo zemlja seoskih predaja, već da postoji i baština, koju su joj ostavili ljudi i obitelji više kulturne i društvene razine, a koja je jednaka onoj ostalog europskog plemstva i uključuje se u vrednote hrvatskog društva u cijelosti. <br /> Udruga sudjeluje u brojnim manifestacijama grada Zaprešića i okolice poput Dana plemstva u Novim dvorima, Božićnog valcera i sl., no najznačajniji događaj za ovu udrugu je svakako Jelačićev bal, koji se održava u zaprešićkim dvorcima Lužnici i Novim dvorima.</div> Wed, 28 May 2014 09:31:49 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Narodni_plesovi_i_kudovi http://www.wiki-dveri.info/wiki/Narodni_plesovi_i_kudovi <p>OŠ Pavao Belas:&#32;/* UMJETNIČKA UDRUGA &quot;PLEMIĆKA MLADEŽ&quot; */</p> <hr /> <div>== Dječje igre,brojalice,pjesme i plesovi Prigorja Brdovečkog ==<br /> <br /> &quot;Care,care gospodare?&quot;<br /> <br /> &quot;Kume,kume kaj dilaš?&quot;<br /> <br /> &quot;Fašničke coprije&quot;<br /> <br /> &quot;Iš,iš,iš ti si mali miš&quot;<br /> <br /> <br /> <br /> == KUD BANA JOSIPA JELAČIĆA ==<br /> <br /> <br /> Kulturno-umjetničko društvo &quot;Ban Josip Jelačić&quot; djeluje od 1921.godine i jedan je od najstarijih u sjevevero-zapadnoj Hrvatskoj. Osnovan je muški pjevački zbor &quot;Pjevački klub&quot;. 1922.godine je promijenio ime u Hrvatsko pjevačko društvo &quot;Jelačić&quot; pod pokroviteljstvom grofice Anke Jelačić. Kud je mijenjao imena (Pjevački klub, Hrvatsko pjevačko društvo Jelačić,KUD Ilija Gregorić, Zbor Jelačić),a od 1995. godine naziva se Kulturo umjetničko društvo &quot;Ban Josip Jelačić&quot;, Zaprešić.Po tim imenima nastupao je uz manje prekide na velikom broju javnih nastupa u Zaprešiću, a i drugdje. U svim sekcijama KUD-a do sada je prošlo više od 300 odraslih članova isto tolko djece koja su na taj način upoznavala svoju tradicisku i kulturnu baštinu. Kud danas ima 90 članova koji se dijele na pet sekcija: Mješoviti pjevački zbor, Tamburaška sekcija, Folklorni ansambl odraslih, Dječiji folklorni asambl i Etno radionica.<br /> <br /> == KUD BISTRA ==<br /> <br /> Mlado se stanovništvo iseljavalo, odlazilo u druge zemlje. Nastajanjem skupnih težištava, koja su nekoć bila seljnima jedina prilika za druženje, polako su nestale i izvorne, usmene popijevke, koje su spijevane baš prilikom raznih poljoprivrednih radova. Narodne nošnje prije su poprimale oblik neprocjeniva blaga. Mara Mikić znale je izrađivati malene nošnje te ih je oblačeći u njih lutke, prodavala kao suvenire.<br /> Voditelj sekcije bio je Marijan Mikuljan, nastavnik likovnog odgoja u Osnovnoj školi u Poljanici. Tičeki su 1974 godine zajedno s folklorom i tamburaškom sekcijom KUD-a Bistre sudjelovali su na međunarodnim smotrama folklora.<br /> Đakovački vezovi-smotra izvornog narodnog folklora Slavonije i Baranje, tradicionalno se održavaju svako godine u mjesecu srpnju, od 1947 godine.<br /> <br /> == KUD JANUŠEVEC ==<br /> <br /> <br /> <br /> KUD &quot;Januševec&quot; osnovan je 1936. godine pod nazivom &quot;Tomislav&quot;. U početku je rad Društva zasnivan na dramskoj grupi pod vodstvom priznatog kazališnog i filmskog glumca Jože Gregurina. Do prekida rada dolazi 60-tih godina 20. stoljeća, no Društvo ponovno počinje s radom 1979. godine pod nazivom &quot;Januševec&quot;. U početku djeluju kao mješovito pjevačko društvo, no 1982. godine započinje s radom i dječja folklorna skupina. Iz godine u godinu sudjeluju te uspješno prolaze na smotri u Zaprešiću.<br /> <br /> <br /> Kulturno umjetničko društvo &quot;Januševec&quot; iz Prigorja Brdovečkog okuplja 110 aktivnih članova, a to su: mješoviti pjevački zbor, tamburaška i folklorna omladinska sekcija, srednja folklorna skupina, pomladak i likovna sekcija. Rade zajedno sa stručnim voditeljima, njegujući izvornu pijesmu, glazbu, ples i običaje Prigorja Brdovečkog. U programu se nalazi preko 20 koreografija s područja Hrvatske, te koreografije Hrvata Bunjevaca iz Vojvodine, Bošnjaka iz okolice Pečuha te Hrvata iz Hercegovine. Cilj Društva prvenstveno jest očuvanje kulturne baštine cijele Hrvatske,s naglaskom na izvorne običaje. Isto tako već petnaest godina surađuju s hrvatskom manjinom u Mađarskoj. Nastupaju diljem Europe (Češka, Francuska, Mađarska, Italija, Slovenija, Njemačka, Bjelorusija, Makedonija), a jednako tako i diljem Hrvatske.<br /> <br /> <br /> == KUD JAKOVLJE ==<br /> <br /> Osnovan je 26.sječnja 1980 godine. Zahvaljujuči volji nekolicine entuzijasta u narodno stvaralištvo. Počeci rada društva ubrzo su prešli granice lijepe naše te su učestvovali na svim bitnijim smotrama i festivalima naše regije. KUD Jakovlje ima 12 članova, također tu je i folklorna sekcija koja također ima 12 članova te 8 tamburaša .Mješoviti zbor KUD-a kao i tamburaška sekcija.Sve zajedno imaju 30 aktivnih članova.<br /> <br /> <br /> <br /> KUD KUPLJENOVO<br /> <br /> KUD HRUŠEVEC KUPLJENSKI<br /> <br /> ==KUD POJATNO==<br /> <br /> Osnovan je 14.svibnja.2004.godine. Sa svrhom okupljanja zainteresiranih mještana za pjevanje i druženje. Sekcije,veliki mješoviti pjevački zbor i mali dječji zbor.Predsjednica kuda ja gđa.Nada Turk. Glavniinicijati+ori:Josip Vidak i gđa. Marija Bregeš<br /> <br /> <br /> ==KUD JABLANOVAC ==<br /> <br /> Osnovana je 20.rujna 2006.godine u peostorijama društvenog doma u Jablanovcu s ciljem očuvanja tradicije i običaja Prigorja Bistranskog kao i ostalih dijelova Hrvatske, poticanja kulturno umjetničkih sposobnosti svojih članova na amaterskim osnovama, te organizacije kulturnih manifestacija u svome mjestu i šire. Danas su u rad različitih sekcija Kulturno- umjetničkog društva &quot;Jablanovec&quot; uključene sve generacije pa i čitave obitelji. <br /> <br /> == KUD ŠENKOVEC ==<br /> <br /> Osnovano je 1995.godin.Nosi ime poznatog pjesnika i slikara Mihovila Krušlina, jednog od najznačajnijih hrvatskih pejzažista, rođenog u obližnjem mjestu Ključ. Društvo okuplja 80 aktivnih članova, od toga 50 djece, a dijeluju tamburaške sekcije, ženska pjevačka sekcija, te dvije folklorne sekcije. Osnovni cilj ove udruge je očuvati tradicije i narodnih običaja zavičajnog kraja kao i cijele Hrvatske te njegovanje karakterističnog govora kajkavske ikavice kojom se govori na području Sutlanske doline. Naročito se njeguju običaja Vincekova, Jurajeva i Martinja. Tokom godina društvobilježi brojne nastupe na području Opčine Brdovec, Zagrebačke Županje i cijele Hrvatske. Češto surađuje sa OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca. 2002. godine KUD je snimio vlastiti nosač zvuka pod nazivom &quot;Popevke i srce&quot; na kojima je obrađeno 17 pjesama iz cijele Hrvatske, a 2010. godine zajedno sa Udrugom Ivana Perkovca iz Šenkovca, realiziran je nosač zvuka sa napjevima na kajkavskoj ikavici.<br /> <br /> == UMJETNIČKA UDRUGA &quot;PLEMIĆKA MLADEŽ&quot; ==<br /> <br /> [[Datoteka:plemicka.mladez.jpg]]<br /> <br /> Umjetnička udruga „Plemićka mladež“, osnovana je 20. svibnja 1999. s ciljem njegovanja, istraživanja, prezentiranja kulture življenja plemstva i uglednog građanstva polovice 19.st. i očuvanja uspomene na bana Jelačića. <br /> Inicijatorica osnivanja je predsjednica Udruge, kostimografkinja Lidija Gašpar koja nas svojim raskošnim balskim haljinama, časničkim uniformama i plesovima vraća u Jelačićevo doba. <br /> Udruga podsjeća da Hrvatska nije samo zemlja seoskih predaja, već da postoji i baština, koju su joj ostavili ljudi i obitelji više kulturne i društvene razine, a koja je jednaka onoj ostalog europskog plemstva i uključuje se u vrednote hrvatskog društva u cijelosti. <br /> Udruga sudjeluje u brojnim manifestacijama grada Zaprešića i okolice poput Dana plemstva u Novim dvorima, Božićnog valcera i sl., no najznačajniji događaj za ovu udrugu je svakako Jelačićev bal, koji se održava u zaprešićkim dvorcima Lužnici i Novim dvorima.</div> Wed, 28 May 2014 09:31:00 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Narodni_plesovi_i_kudovi http://www.wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Plemicka.mladez.jpg <p>OŠ Pavao Belas:&#32;</p> <hr /> <div></div> Wed, 28 May 2014 09:29:35 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_o_datoteci:Plemicka.mladez.jpg http://www.wiki-dveri.info/wiki/Narodni_obi%C4%8Daji_tijekom_godine <p>OŠ Pavao Belas:&#32;</p> <hr /> <div>== Vincekovo ==<br /> <br /> Svake godine 22. siječnja u vinogradima se obilježava Vincekovo, blagdan koji postoji od predkršćanskih vremena. Sveti Vinko je prvi vinogradarski svetac u godini. To je vrijeme kada se budi vegetacija i počinje ciklus poljoprivrednih radova. <br /> <br /> Obilježavanje blagdana svetog Vinceka započinje svetom misom na kojoj se moli za plodnu vinogradarsku godinu, najčešća je molitva: &quot;Neka nam sveti Vinko bude na pomoći glede vremena i plodova na kraju sezone.&quot; Nakon misnog slavlja ide se u vinograd gdje svećenik simbolično blagoslovi vinograd. Nakon blagoslova mole se molitve za plodosnu godinu, bez mraza i ostalih vremenskih nepogoda, ali i za odličan urod. Kasnije se nastavlja narodno slavlje. Vincekovo znači početak radova u vinogradu. Rezanjem i zalijevanjem trsova vinom otvara se vinogradarska sezona.<br /> <br /> <br /> == Valentinovo ==<br /> <br /> <br /> == Fašnik / Poklade ==<br /> <br /> <br /> == Korizmeno-uskrsni običaji ==<br /> <br /> Uskrs je najveći i najstariji blagdan u Hrvata. Hrvati slave Uskrs od trenutka kad su primili kršćanstvo prije više od 13 stoljeća. Naziv Uskrs se izvodi od glagola ''uskrsnuti'' što simbolizira bit i smisao novog života. <br /> <br /> <br /> '''KORIZMA'''<br /> <br /> Korizma je preduskrsno razdoblje. To je doba pripreme za najveći kršćanski blagdan, Uskrs. Naziv Korizme dolazi od latinske riječi ''quadragesima'' ili četrdeset jer traje četrdeset dana. Broj dana uskrsne pripreme uvjetovan je Isusovim četrdesetodnevnim postom u pustinji prije početka njegovog propovijedanja i navještanja Evanđelja. Korizma započinje Pepelnicom, ''čistom sridom'', prvim danom poslije ''fašnika'', pokladnog utorka. Pepelnica označava doba vrijeme pripreme za Uskrs. Za vrijeme obreda u crkvi vrši se ''pepeljenje'', pokorničko posipanje glava svih vjernika. Na Pepelnicu je strog post i nemrs, postilo se u prošlosti jako strogo, obično se jeo samo kruh i pila voda. Strogog posta nisu se pridržavali svi, pa se u prošlosti pa i danas obično jede grah na salatu, kuhana jaja i štrukli od sira. U prošlosti bi dan prije Pepelnice starješina kuće spremio svo meso koje je kuća posjedovala te se do Uskrsa ono nije našlo na obiteljskom stolu. Tako su neke obitelji postile svih četrdeset dana Korizme. Osim posta i nemrsa, u Brdovcu se, kako piše Josip Barlek u knjizi ''Brdovečki običaji korizmeno-uskršnjeg vremena'', posebno njegovala i tradicija križnog puta. Križni se put obavlja i danas dva puta tjedno tijekom korizme u župnoj crkvi sv. Vida u Brdovcu. Tradicionalni križni put broji četrnaest postaja, dok je petnaestu postaju 1969. godine uveo umjetnik iz zaprešićkog kraja Josip Cerinski, a ta posljednja postaja prikazuje uskrsnuće. Posebno se u korizmenom razdoblju pazilo da se ne viče i ne pjeva glasno. Nisu se održavale svadbe, niti zabave. Posljednje dvije nedjelje u Korizmi nose naziv ''gluha nedilja'' i ''cvitnica''. <br /> <br /> <br /> '''CVJETNICA'''<br /> <br /> Cvjetnica je nedjelja prije Uskrsa. Nazivaju se još i ''Cvitna nedilja'', ''Maslinica'', ''Maslinska nedija'' i ''Nedjelja Muke'' jer se na taj dan u crkvama pjeva Muka Isusova i blagoslivljaju grančice drijenka ili maslinove grančice na spomen Isusovog ulaska u Jeruzalem. Drijenak u narodu predstavlja posebno zdravu biljku, simbol je zdravlja i čvrstoće. Otud u narodu i izreka ''zdrav ko dren''. Posljednjih godina tradicija nošenja te biljke u crkve pomalo izumire zbog sve manje drijenka te se sve više na Cvjetnicu u crkvu nose maslinove grančice. Poznato je kićenje zdenaca uoči Cvjetnice, zatakanje blagoslovljene grančice o strop, umivanje u vodi s cvijećem. <br /> <br /> <br /> '''VELIKI TJEDAN'''<br /> <br /> Cvjetnom nedjeljom započinje Veliki tjedan ili Sveti tjedan ili, kako se naziva u brdovečkom kraju, ''Veliki kedan''. Taj tjedan rade se kućni poslovi od spremanja kuća do pripremanja svega što je potrebno za uskrsnu proslavu. <br /> U dane Svetog trodnevlja, točnije od Velikog četvrtka do Velike subote, u kući i na polju nisu se obavljali veći radovi, posebno se nije smijelo ''dirati u zemlju'', dakle obrađivati zemlju. <br /> <br /> Sveto trodnevlje počinje Velikom četvrtkom, danom spomena na Isusovu posljednju večer, koju je slavio sa svojim učenicima. Tada je prema kršćanskom vjerovanju svojim učenicima ostavio trostruku dar: Euharistriju ili bogoslužje, Sveti red i simboličku pouku o važnosti bratske ljubavi. Svećenici u crkvama obično na taj dan slikovito podsjećaju na pranje nogu apostolima, kako je to činio Isus. Taj je običaj prisutan i u brdovečkoj župi, kako navodi Josip Barlek u svojoj knjizi ''Brdovečki običaji korizmeno-uskršnjeg vremena''. Po šest osoba nalazi se sa svake strane oltara, dok im župnik polije noge, dok im kapelan ili župnikovi pomagači noge potom brišu. Poslje bogoslužja simbolički se vežu zvona te ona utihnu do Velike subote, a umjesto njih koriste se ''regetalke'', ''regetala'' i ''klepetala'' od drva. Danas se koriste male ''škrebetaljke'', simbolične veličine, poput onih za djecu. Za vrijeme obreda svečano se odnosi Presveto u sporednu kapelu na oltar svete Barbare, gdje se zatvara u Svetohranilište. Na kraju obreda se glavni oltar rasprema, tako da se skine ''oltarnik'', a Svetohranilište ostaje prazno do svete mise na Veliku subotu. Tako se obilježava spomen Isusova uhićenja u Maslinskom vrtu te početak njegove muke. <br /> <br /> Veliki petak označava dan Isusove smrti. Tada nema svete mise, ali se održavaju obredi, križni put te se na kraju Isusovo tijelo prenosi u Božji grob gdje vjernici iskazuju štovanje. U crkvi svećenici nose crvenu boju, jer crvena boja predstavlja muku. U crkvi također nema svete mise već se održavaju samo obredi Velikog petka, koji se dijele u tri dijela: prvi dio obuhvaća Službu riječi, koja obuhvaća izvještaj o Isusovoj muci prema Evanđelju sv. Ivana, a završava molitvom vjernika. Drugio dio tih obreda obuhvaća ''Klanjanje križu''. Tada vjernici ljube križ i pjevaju tužaljke. Treći dio bogoslužja je ''Sveta pričest'', a ona se donosi na sporedni oltar. U Brdovcu, napominje Josip Barlek, posebno je dojmljivo klanjanje križu i ljubljenje križa. U prošlosti je bio običaj da se križ ljubi, dok se danas vjernici nsklone pred njim ili ga dotaknu. Nekoć se to nazivalo ''kuševanje križa'' ili ''kuševanje Isusa''.<br /> <br /> <br /> &quot;Na Veliki petak se posti i ne smije se dirati u zemlju, npr. kopati, orati, sijati.&quot; (Josip Galić, Prigorje Brdovečko).<br /> <br /> Velika subota dan je Isusovog počinka u grobu. Obilazi ga se sve do blagoslova uskrsne hrane koji je u Brdovcu u popodnevnim satima. Taj dan se kuha šunka te se bojaju jaja (pisanice) i peku kolači. Bojanje jaja je uskrsna tradicija u dane Velikog tjedna. Održavaju se običaji blagoslova vatre: &quot;Paljenje gube,jedan dio užarene gube se stavi u peć sa željama pa će biti dobra godina.&quot; (Anamarija i Drago Balja, Prigorje Brdovečko).<br /> <br /> <br /> '''USKRS'''<br /> <br /> Uskrs ili Vazam je pomični blagdan, obično u travnju ili ožujku, na sedmu korizmenu nedelju. Toga se dana slavi spomen Isusovog uskrsnuća. Vjernici odlaze na svetu misu i jedni drugima upućuju čestitku: &quot;Sretan Uskrs!&quot;. Na prvu jutarnju uskrsnu svetu misu u crkvu se nosi hrana na blagoslov ili posvećenje. Hrana se stavlja u košare ili logožare (pletene slamnate torbe) i prekriva bijelim ukrašenim stolnjacima ili nadstolnjacima. Najčešća hrana koja se nosi na blagoslov je kuhana šunka, kuhana jaja, mladi luk, hren, sol i kolači. Blagoslovljenu hranu svi ukućani zajedno kod kuće jedu za uskrsni doručak. Ostaci blagoslovljene hrane ne bacaju se nego spaljuju, a stolnjaci kojima se u košarama prekrivala hrana za blagoslov bacaju se na voćke u dvorištu radi boljeg uroda.<br /> <br /> Na Uskrsnu se nedjelju za ručak okuplja cijela obitelj. Jede se juha sa rezancima, pečenje te dizani kolači. <br /> Kuglof - slatki uskrsni kruh. Vrtanj - pletenica savijena u krug tako da ima rupu u sredini. Pinca ili sirnica - slatki uskrsni kruh s jajima. Fritule - uskrsni uštipci. Pogača - uskrsni kruh premazan žumancem jajeta. Uskrsno pecivo - pleteno pecivu s umetnutim jajem. Kljakuša - uskrsna beskvasna pogača. <br /> <br /> Na Uskrs se ljudi, te osobito djeca, međusobno daruju obojanim i ukrašenim jajima (pisanicama) koje su se bojale u Velikom tjednu. Iako se darivanje jajima od uskrsnog zeca spominjalo i ranije, pravljenje gnijezda za uskrsnog zeca sve se više susreće kod mlađih ljudi tek posljednjih dvadesetak godina, kad su se počele darivati i čokoladne pisanice. <br /> <br /> <br /> '''USKRSNI PONEDJELJAK'''<br /> <br /> Uskrsni ponedjeljak je nastavak uskrsnog slavlja. Toga se dana također ide na svetu misu, jedu se uskrsna jela te posjećuje rodbina i prijetelji. U starini je na Uskrsni ponedjeljak bio običaj da djevojke vodom polijevaju momke, da djeca igraju igru tucanja jaja te plesanje uskrsnih kola. Ćuška je drveno jaje koje bi djeca podmetnula pri uskrsnom tucanju jaja.<br /> <br /> == Jurjevo ==<br /> <br /> Jurjevo obilježavamo 23. travnja. Učenici prvih razreda OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice svake godine obilaze Mariju Goricu i okolna mjesta. Povorku predvodi dječak kojeg nazivaju Zeleni Juraj. On na štapu nosi glavu konja glumeći da jaše pravog konja. Zeleni Juraj na glavi nosi šešir, a u ruci mač. Pjevajući povorka hoda odjevena u narodne nošnje, a na glavama nose vjenčiće od zelenih grančica. Stanu kod nekoliko kuća te otpjevaju narodnu pjesmicu te tako na poseban način uljepšaju taj običaj. Od ljudi na dar dobivaju slatkiše, kolače, voće. U svim kazivanjima Jurjevo se spominje kao izrazito pastirski praznik koji najavljuju obavezne i do danas uveliko održane vatre - jurjevski krijesovi. Navečer uoči Jurjeva kuri se krijes: u polju, u vinogradima, na križanjima i na dvorišnim ulazima (kuda prolazi blago). Za krijes se nekoliko dana unaprijed priredi hrpa granja, lozja, kukuruzovine i borovice. Oko krijesa se pjeva, juška i preskače se oganj. Djeca uzimaju s vatre upaljene grane i s njima juškajući trče kroz polje. Posljednjih godina pale se automobilske gume.Na samo Jurjevo ujutro pastiri su kod kuće dobivali kuhano jaje. Koji dođe posljednji na pašu i još ne donese jaje, rugaju mu se da je pezdec. Popodne, prije odlaska kući, pastiri su pleli vijenac od vrbova granja i cvijeća. Kravama se vijenac vezao za rogove, i to tako da se uz svaki rog pričvrstila i kita cvijeća. Preko čela se kravi stavljala parta (kao mladenki) – trak oguljene vrbine kore. I svinjama su se oko vrata naticali vijenci, pa su preplašene bježale. Vijenci su se skidali pred stajom i bacili na krov. Ako su spali s krova, znak je da će dotični pastir zapasti – skrenut će mu blago na tuđi pašnjak ili u žito. Kako je Jurjevo posljednji dan slobodne zajedničke paše u polju – poslije Jurjeva svatko pase isključivo na svojem, gdje nije obradivo zemljište – pastiri žale za bezbrižnom ispašom u polju, kada nije trebalo osobito paziti da blago ne zaluta na tuđe. Kao izraz toga žaljenja većini je ljudi bio poznat ovaj tekst :&quot;Sveti Juraj krijese kuri, jaj, polje, jaj&quot;. Ljudi se ne sjećaju je li se to pjevalo ili samo govorilo. Smatra se da se jurjevski krijes preskače zbog obrane od tuče.<br /> <br /> <br /> Jurjevo<br /> <br /> <br /> Dobra večer tomu stanu, <br /> <br /> tomu stanu, gospodaru.<br /> <br /> Gospodaru, gospodinji<br /> <br /> ciloj hiži i družini.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole, <br /> <br /> ružice rumene.<br /> <br /> Fijole, fijole,<br /> <br /> ružice rumene.<br /> <br /> <br /> Sveti Jura konja jaše,<br /> <br /> vilovitom sabljom maše.<br /> <br /> Sveti Jura u zelenju,<br /> <br /> a Marija u veselju.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole... <br /> <br /> <br /> Ne dajte nam dugo stati<br /> <br /> pred vašimi vredni vrati.<br /> <br /> Jer blato nam je do koljena,<br /> <br /> voda nam je do ramena.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole...<br /> <br /> <br /> Hvala, hvala, Bog vam plati,<br /> <br /> Sveti Jura i njeg'va mati.<br /> <br /> Da vam se Bog s njim zistati<br /> <br /> i u raju stan imati.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole...<br /> <br /> <br /> == Podizanje majuša ==<br /> <br /> <br /> == Ivanje ==<br /> <br /> Blagdan Ivanja slavi se svake godine 24. lipnja. Označava rođenje Ivana Krstitelja koji je navijestio dolazak Isusa Krista. Poput ostalih blagdana Ivanje je također proteklo od poganskih svetkovina. Nekoć davno u staroj Perziji svetkovina poznata kao kršenje vatrom i vodom obilježavala se u lipnju, približno u vrijeme današnje proslave Ivanja, dok se u starom Rimu svetkovina božice Veste također slavila u isto vrijeme. Prije dolaska kršćanstva u povijesti nailazimo na lipanjsku svećanost koja se održava u vrijeme kada dani postaju kraći, a noći duže. Dolaskom kršćanstva promijenio se smisao i ove ljetne svetkovine te je ona poprimila smisao svečanosti navještenja spajanja čovjeka s duhovnim svijetom. Najznačajniji i najrašireniji narodni običaji na Ivanje su paljenje ivanjskih krijesova, odnosno običaji paljenja vatri poznatijih pod nazivima krijes, kres, kris, koleda, svitnjak. Pored opće poznatog i dobro održavanog jurjevskog krijesa u ovom je kraju poznat i ivanjski krijes, ali, sudeći prema kazivanjima, on je od manje važnosti i nije do danas održan, ili je održan samo izuzetno. O branju bilja i cvijeća i nekim postupcima s time u vezi našlo se više podataka. Uoči Ivanja nabere se &quot;paprati, rože,vratič,bijeli luk&quot;. Grančice ili svežnjići zataknu se za svinjac da bude sreće pri svinjama. Kad se legne, stavi se paprat pod glavu kako bi se osigurao dobar san u toku čitave godine. Ivančice se zabodu u pukotine na kući izvana- stavi se za svakog ukućana po jedna: čiji cvijet najviše povene, on će prvi umrijeti. O proricanju po ivanjskom bilju, odnosno o održavanju ovog običajnog postupka do danas s nešto izmijenjenim stavom prema njegovoj svrsi, već je bilo govora. <br /> <br /> <br /> == Svi sveti ==<br /> <br /> Dan Svih svetih (1. studenoga) i Dušni dan (2. studenoga) dobili su svoj puni značaj u crkvenoj tradiciji, a manje <br /> su izraženi kroz narodno običajno obilježavanje. Dušni dan ili Dan pokojnih ili Mrtvi dan je dan sjećanja na svoje umrle, pokojne.<br /> Ovaj blagdan je sjećanje na duše u Čistilištu. Na taj dan pokojnicima su se donosila i ostavljala razna jela na <br /> grobovima ili bi im se jelo i piće ostavljalo na stolu preko noći. Svi sveti posljednji su pastirski blagdan u godini, kada pastiri bivaju nagrađivani od svoje kuće. Tada završava sezona čuvanja balga van kuće, na udaljenim pašnjacima. Ujedno, blagdan Svih svetih je crkveni dan spomena na sve svece na nebu. Tada su svi pozvani na svetost. Propisano je štovanje pokojnika, uređuju se i posjećuju grobovi. Svi sveti su se od 7. stoljeća slavili 13. svibnja da bi se kasnije preuzeo irski datum 1. studenoga. U Hrvatskoj je blagdan Svih svetih posvećen 335-orici svetaca. Ponegdje za dane Svih svetih i Dušni dan postojao je običaj pravljenja osobitih kolačića<br /> ili peciva. Nazivali su se lumbija, ublija.<br /> <br /> <br /> == Martinje ==<br /> <br /> Prema legendi u 4. je stoljeću živio čovjek po imenu Martin. Bio je starorimski legionar i veliki ljubitelj vina. Nakon što je završio svoje školovanje u Francuskoj, trebao je postati kršćanski biskup, međutim Martin to nikako nije želio. Na sam dan imenovanja biskupom napravio je baš sve kako bi izbjegao imenovanje. Između ostalog, sakrio se u guščak, ali su ga guske odale svojim gakanjem pa je tako Martin na kraju ipak postao visoki crkveni dostojanstvenik. No Martina to nije spriječilo da nastavi propagirati dobru vinsku kapljicu. Legenda kaže da je biskup Martin uveo ceremonijal krštenja mošta koji je do tog vremena bio zabranjen jer je to do tada bila poganska svečanost.<br /> <br /> Blagdan svetoga Martina ili Martinje slavi se 11. studenog kao spomendan smrti svetog Martina. Od 17. st. (?!) na dan sv. Martina u sjevernoj se Hrvatskoj njeguje tradicionalni pučki običaj simboličkog pretvaranja mošta u mlado vino, tzv. &quot;krštenje vina&quot;. Martinje se danas njeguje kao narodni običaj uz jelo, piće, pjesmu i glazbu. Na martinjskim se proslavama najčešće priprema martinjska gusaka s mlincima.<br /> <br /> U ceremoniji krštenja mošta u Zagorskim pelnicama neizbježne su uloge: domači, stoloravnatelj, fiškuš ili vinotoča, gospon sudec, kuma i kum mladom vinu te biškup sa svojom svitom (ministranti i mežnar). Svi prisutni u ceremoniji “kršenja mošteka” oslovljavaju se s “pajdaš” i” pajdašica” te je svaki sa svakim na &quot;ti&quot;. Na &quot;vi&quot; je samo jedna osoba u cijelome društvu – gospon sudec.<br /> <br /> <br /> == Adventsko-božični običaji ==<br /> <br /> <br /> '''SVETA BARBARA'''<br /> <br /> Spomendan svete Barbare je 4. prosinca. Na taj dan stavlja se pšenica u tanjuriće koja proklija do Božića i postaje božićni ukras. U nekim se mjestima pšenicu sije devet dana kasnije na blagdan sv. Lucije.<br /> <br /> <br /> '''SVETI NIKOLA'''<br /> <br /> Blagdan svetog Nikole slavi se 6. prosinca. Tome se blagdanu najviše vesele djeca koja noć prije čiste čizmice i stavljaju ih na prozor te se nadaju darovima od svetoga nikole. Sv. Nikola uza se ima Krampusa koji djeci u čizmice stavlja šibu. <br /> <br /> <br /> '''SVETA LUCIJA'''<br /> <br /> Blagdan sv. Lucije je 13. prosinca. U nekim se mjestima sije pšenica. Tada započinje i odbrojavanje dvanest dana do Božića te se pišu. tzv. brojenice - svaki dan se zapisuje kakvo je vrijeme jer se smatra da vrijeme tih dvanaest dana do Božića odgovara vremenu dvanaest mjeseci u narednoj godini.<br /> <br /> <br /> '''BADNJAK'''<br /> <br /> Na Badnju noć u kuću se unose tri velika panja i stavljaju na ognjište. Trenutak unošenja slame u kuću je glavni čin domaćinstva, a označava početak proslave Božića. Na Badnju se noć kiti drvce, najčešće bor ili jela. Ispod božićnog drvca stavljaju se jaslice koje mogu biti ručno izrađene, od kartona, drveta, gipsa, gline. Pali se božićna svijeća, simbol. Običaj je da se na Badnjak posti i da se ne jede meso te ide na misu polnoćku.<br /> <br /> <br /> '''BOŽIĆ'''<br /> <br /> Božićni ručak je svečan i bogat. Ako na Božić padne kiša, vjeruje se da će uroditi samo ono što se okopa motikom. Nakon ponoćke znanci i rodbina se mirbože ili božićaju. Uobičajeno je čestitanje i darivanje, a značajan dar je crvena jabuka. Tri nedjelje pred Božić nazivaju se Djetinci (Đetići), Materice (Majke nebeske) i Oci (Očići, Oci nebeski).<br /> <br /> <br /> '''ŠTEFANJE'''<br /> <br /> Štefanje ili blagdan svetog Stjepana je 26. prosinca.<br /> <br /> <br /> '''IVANJE'''<br /> <br /> Božićno Ivanje, Ivanuš, Janušovo, božićni Ivanjdan (27. prosinca) treći je dan Božića, blagdan Svetog Ivana, tada se vrši blagoslov vina u crkvama, iznosi se Božićna slama van i stavlja na voćke, pale se koleda. Na taj dan bi se i kuća pomela, što se nije smjelo napraviti na sam Božić ili Štefanje.<br /> <br /> <br /> '''HERODUŠEVO'''<br /> <br /> Heroduševo ili blagdan Nevine dječice obilježava se 28. prosinca. Poznati su nazivi za taj dan i Mladenci, Mladinci, Mladijenci ili Šibarjevo. To je blagdan koji obnavlja sjećanje na djecu koju je u 1. st. kralj Herod dao pobiti u jeruzalemu. Kao spomen na taj događaj na heroduševo roditelji bude djecu simboličnim šibanjem.<br /> <br /> <br /> '''STARA I NOVA GODINA'''<br /> <br /> Na Staru godinu bili su mise zahvalnice koje su se obavezno posjećivale. Svaka je kuća poslala u crkvu toga dana barem jednog ukućana kako bi se doznali važni podaci koje bi iz župskih knjiga priredio župnik. Prema njima se i danas doznaju važne pojedinosti iz života župe. Nova se godina dočekivala manje svećano nego što se dočekivao Božić. No pritom se ipak pazilo da se toga dana blaguje pečeni odojak. Vjerovalo se da mora toga dana jesti pajcek koji ruje prema naprijed, a ne perad koja svojim nogama čeprka i rasipa gospodarstvo. Po tradiciji se božićni kruh čuvao do toga dana.<br /> <br /> <br /> '''TRI KRALJA'''<br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> <br /> BARLEK, Josip. 2008. Brdovečki običaji korizmeno-uskršnjeg vremena. Brdovec: Muzej Brdovec. <br /> <br /> BRAICA, Silvio. 2004. ''Godišnji običaji''. Split: Marjan tisak.<br /> <br /> STEINER, Rudolf. 2008. ''Ivanje''. Zagreb: Biblioteka Blagdani.<br /> <br /> Za tradiciju i kulturu. // Martinje. Dostupno na: http://potepuhi.wordpress.com/martinje/ (posljednji put pregledano 14. svibnja 2014.).</div> Wed, 28 May 2014 09:27:37 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Narodni_obi%C4%8Daji_tijekom_godine http://www.wiki-dveri.info/wiki/Narodni_plesovi_i_kudovi <p>OŠ Pavao Belas:&#32;</p> <hr /> <div>== Dječje igre,brojalice,pjesme i plesovi Prigorja Brdovečkog ==<br /> <br /> &quot;Care,care gospodare?&quot;<br /> <br /> &quot;Kume,kume kaj dilaš?&quot;<br /> <br /> &quot;Fašničke coprije&quot;<br /> <br /> &quot;Iš,iš,iš ti si mali miš&quot;<br /> <br /> <br /> <br /> == KUD BANA JOSIPA JELAČIĆA ==<br /> <br /> <br /> Kulturno-umjetničko društvo &quot;Ban Josip Jelačić&quot; djeluje od 1921.godine i jedan je od najstarijih u sjevevero-zapadnoj Hrvatskoj. Osnovan je muški pjevački zbor &quot;Pjevački klub&quot;. 1922.godine je promijenio ime u Hrvatsko pjevačko društvo &quot;Jelačić&quot; pod pokroviteljstvom grofice Anke Jelačić. Kud je mijenjao imena (Pjevački klub, Hrvatsko pjevačko društvo Jelačić,KUD Ilija Gregorić, Zbor Jelačić),a od 1995. godine naziva se Kulturo umjetničko društvo &quot;Ban Josip Jelačić&quot;, Zaprešić.Po tim imenima nastupao je uz manje prekide na velikom broju javnih nastupa u Zaprešiću, a i drugdje. U svim sekcijama KUD-a do sada je prošlo više od 300 odraslih članova isto tolko djece koja su na taj način upoznavala svoju tradicisku i kulturnu baštinu. Kud danas ima 90 članova koji se dijele na pet sekcija: Mješoviti pjevački zbor, Tamburaška sekcija, Folklorni ansambl odraslih, Dječiji folklorni asambl i Etno radionica.<br /> <br /> == KUD BISTRA ==<br /> <br /> Mlado se stanovništvo iseljavalo, odlazilo u druge zemlje. Nastajanjem skupnih težištava, koja su nekoć bila seljnima jedina prilika za druženje, polako su nestale i izvorne, usmene popijevke, koje su spijevane baš prilikom raznih poljoprivrednih radova. Narodne nošnje prije su poprimale oblik neprocjeniva blaga. Mara Mikić znale je izrađivati malene nošnje te ih je oblačeći u njih lutke, prodavala kao suvenire.<br /> Voditelj sekcije bio je Marijan Mikuljan, nastavnik likovnog odgoja u Osnovnoj školi u Poljanici. Tičeki su 1974 godine zajedno s folklorom i tamburaškom sekcijom KUD-a Bistre sudjelovali su na međunarodnim smotrama folklora.<br /> Đakovački vezovi-smotra izvornog narodnog folklora Slavonije i Baranje, tradicionalno se održavaju svako godine u mjesecu srpnju, od 1947 godine.<br /> <br /> == KUD JANUŠEVEC ==<br /> <br /> <br /> <br /> KUD &quot;Januševec&quot; osnovan je 1936. godine pod nazivom &quot;Tomislav&quot;. U početku je rad Društva zasnivan na dramskoj grupi pod vodstvom priznatog kazališnog i filmskog glumca Jože Gregurina. Do prekida rada dolazi 60-tih godina 20. stoljeća, no Društvo ponovno počinje s radom 1979. godine pod nazivom &quot;Januševec&quot;. U početku djeluju kao mješovito pjevačko društvo, no 1982. godine započinje s radom i dječja folklorna skupina. Iz godine u godinu sudjeluju te uspješno prolaze na smotri u Zaprešiću.<br /> <br /> <br /> Kulturno umjetničko društvo &quot;Januševec&quot; iz Prigorja Brdovečkog okuplja 110 aktivnih članova, a to su: mješoviti pjevački zbor, tamburaška i folklorna omladinska sekcija, srednja folklorna skupina, pomladak i likovna sekcija. Rade zajedno sa stručnim voditeljima, njegujući izvornu pijesmu, glazbu, ples i običaje Prigorja Brdovečkog. U programu se nalazi preko 20 koreografija s područja Hrvatske, te koreografije Hrvata Bunjevaca iz Vojvodine, Bošnjaka iz okolice Pečuha te Hrvata iz Hercegovine. Cilj Društva prvenstveno jest očuvanje kulturne baštine cijele Hrvatske,s naglaskom na izvorne običaje. Isto tako već petnaest godina surađuju s hrvatskom manjinom u Mađarskoj. Nastupaju diljem Europe (Češka, Francuska, Mađarska, Italija, Slovenija, Njemačka, Bjelorusija, Makedonija), a jednako tako i diljem Hrvatske.<br /> <br /> <br /> == KUD JAKOVLJE ==<br /> <br /> Osnovan je 26.sječnja 1980 godine. Zahvaljujuči volji nekolicine entuzijasta u narodno stvaralištvo. Počeci rada društva ubrzo su prešli granice lijepe naše te su učestvovali na svim bitnijim smotrama i festivalima naše regije. KUD Jakovlje ima 12 članova, također tu je i folklorna sekcija koja također ima 12 članova te 8 tamburaša .Mješoviti zbor KUD-a kao i tamburaška sekcija.Sve zajedno imaju 30 aktivnih članova.<br /> <br /> <br /> <br /> KUD KUPLJENOVO<br /> <br /> KUD HRUŠEVEC KUPLJENSKI<br /> <br /> ==KUD POJATNO==<br /> <br /> Osnovan je 14.svibnja.2004.godine. Sa svrhom okupljanja zainteresiranih mještana za pjevanje i druženje. Sekcije,veliki mješoviti pjevački zbor i mali dječji zbor.Predsjednica kuda ja gđa.Nada Turk. Glavniinicijati+ori:Josip Vidak i gđa. Marija Bregeš<br /> <br /> <br /> ==KUD JABLANOVAC ==<br /> <br /> Osnovana je 20.rujna 2006.godine u peostorijama društvenog doma u Jablanovcu s ciljem očuvanja tradicije i običaja Prigorja Bistranskog kao i ostalih dijelova Hrvatske, poticanja kulturno umjetničkih sposobnosti svojih članova na amaterskim osnovama, te organizacije kulturnih manifestacija u svome mjestu i šire. Danas su u rad različitih sekcija Kulturno- umjetničkog društva &quot;Jablanovec&quot; uključene sve generacije pa i čitave obitelji. <br /> <br /> == KUD ŠENKOVEC ==<br /> <br /> Osnovano je 1995.godin.Nosi ime poznatog pjesnika i slikara Mihovila Krušlina, jednog od najznačajnijih hrvatskih pejzažista, rođenog u obližnjem mjestu Ključ. Društvo okuplja 80 aktivnih članova, od toga 50 djece, a dijeluju tamburaške sekcije, ženska pjevačka sekcija, te dvije folklorne sekcije. Osnovni cilj ove udruge je očuvati tradicije i narodnih običaja zavičajnog kraja kao i cijele Hrvatske te njegovanje karakterističnog govora kajkavske ikavice kojom se govori na području Sutlanske doline. Naročito se njeguju običaja Vincekova, Jurajeva i Martinja. Tokom godina društvobilježi brojne nastupe na području Opčine Brdovec, Zagrebačke Županje i cijele Hrvatske. Češto surađuje sa OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca. 2002. godine KUD je snimio vlastiti nosač zvuka pod nazivom &quot;Popevke i srce&quot; na kojima je obrađeno 17 pjesama iz cijele Hrvatske, a 2010. godine zajedno sa Udrugom Ivana Perkovca iz Šenkovca, realiziran je nosač zvuka sa napjevima na kajkavskoj ikavici.<br /> <br /> == UMJETNIČKA UDRUGA &quot;PLEMIĆKA MLADEŽ&quot; ==<br /> <br /> <br /> Umjetnička udruga „Plemićka mladež“, osnovana je 20. svibnja 1999. s ciljem njegovanja, istraživanja, prezentiranja kulture življenja plemstva i uglednog građanstva polovice 19.st. i očuvanja uspomene na bana Jelačića. <br /> Inicijatorica osnivanja je predsjednica Udruge, kostimografkinja Lidija Gašpar koja nas svojim raskošnim balskim haljinama, časničkim uniformama i plesovima vraća u Jelačićevo doba. <br /> Udruga podsjeća da Hrvatska nije samo zemlja seoskih predaja, već da postoji i baština, koju su joj ostavili ljudi i obitelji više kulturne i društvene razine, a koja je jednaka onoj ostalog europskog plemstva i uključuje se u vrednote hrvatskog društva u cijelosti. <br /> Udruga sudjeluje u brojnim manifestacijama grada Zaprešića i okolice poput Dana plemstva u Novim dvorima, Božićnog valcera i sl., no najznačajniji događaj za ovu udrugu je svakako Jelačićev bal, koji se održava u zaprešićkim dvorcima Lužnici i Novim dvorima.</div> Wed, 28 May 2014 09:11:37 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Narodni_plesovi_i_kudovi http://www.wiki-dveri.info/wiki/Narodni_obi%C4%8Daji_tijekom_godine <p>OŠ Pavao Belas:&#32;</p> <hr /> <div>== Vincekovo ==<br /> <br /> Svake godine 22. siječnja u vinogradima se obilježava Vincekovo, blagdan koji postoji od predkršćanskih vremena. Sveti Vinko je prvi vinogradarski svetac u godini. To je vrijeme kada se budi vegetacija i počinje ciklus poljoprivrednih radova. <br /> <br /> Obilježavanje blagdana svetog Vinceka započinje svetom misom na kojoj se moli za plodnu vinogradarsku godinu, najčešća je molitva: &quot;Neka nam sveti Vinko bude na pomoći glede vremena i plodova na kraju sezone.&quot; Nakon misnog slavlja ide se u vinograd gdje svećenik simbolično blagoslovi vinograd. Nakon blagoslova mole se molitve za plodosnu godinu, bez mraza i ostalih vremenskih nepogoda, ali i za odličan urod. Kasnije se nastavlja narodno slavlje. Vincekovo znači početak radova u vinogradu. Rezanjem i zalijevanjem trsova vinom otvara se vinogradarska sezona.<br /> <br /> <br /> == Valentinovo ==<br /> <br /> <br /> == Fašnik / Poklade ==<br /> <br /> <br /> == Korizmeno-uskrsni običaji ==<br /> <br /> Uskrs je najveći i najstariji blagdan u Hrvata. Hrvati slave Uskrs od trenutka kad su primili kršćanstvo prije više od 13 stoljeća. Naziv Uskrs se izvodi od glagola ''uskrsnuti'' što simbolizira bit i smisao novog života. <br /> <br /> <br /> '''KORIZMA'''<br /> <br /> Korizma je preduskrsno razdoblje. To je doba pripreme za najveći kršćanski blagdan, Uskrs. Naziv Korizme dolazi od latinske riječi ''quadragesima'' ili četrdeset jer traje četrdeset dana. Broj dana uskrsne pripreme uvjetovan je Isusovim četrdesetodnevnim postom u pustinji prije početka njegovog propovijedanja i navještanja Evanđelja. Korizma započinje Pepelnicom, ''čistom sridom'', prvim danom poslije ''fašnika'', pokladnog utorka. Pepelnica označava doba vrijeme pripreme za Uskrs. Za vrijeme obreda u crkvi vrši se ''pepeljenje'', pokorničko posipanje glava svih vjernika. Na Pepelnicu je strog post i nemrs, postilo se u prošlosti jako strogo, obično se jeo samo kruh i pila voda. Strogog posta nisu se pridržavali svi, pa se u prošlosti pa i danas obično jede grah na salatu, kuhana jaja i štrukli od sira. U prošlosti bi dan prije Pepelnice starješina kuće spremio svo meso koje je kuća posjedovala te se do Uskrsa ono nije našlo na obiteljskom stolu. Tako su neke obitelji postile svih četrdeset dana Korizme. Osim posta i nemrsa, u Brdovcu se, kako piše Josip Barlek u knjizi ''Brdovečki običaji korizmeno-uskršnjeg vremena'', posebno njegovala i tradicija križnog puta. Križni se put obavlja i danas dva puta tjedno tijekom korizme u župnoj crkvi sv. Vida u Brdovcu. Tradicionalni križni put broji četrnaest postaja, dok je petnaestu postaju 1969. godine uveo umjetnik iz zaprešićkog kraja Josip Cerinski, a ta posljednja postaja prikazuje uskrsnuće. Posebno se u korizmenom razdoblju pazilo da se ne viče i ne pjeva glasno. Nisu se održavale svadbe, niti zabave. Posljednje dvije nedjelje u Korizmi nose naziv ''gluha nedilja'' i ''cvitnica''. <br /> <br /> <br /> '''CVJETNICA'''<br /> <br /> Cvjetnica je nedjelja prije Uskrsa. Nazivaju se još i ''Cvitna nedilja'', ''Maslinica'', ''Maslinska nedija'' i ''Nedjelja Muke'' jer se na taj dan u crkvama pjeva Muka Isusova i blagoslivljaju grančice drijenka ili maslinove grančice na spomen Isusovog ulaska u Jeruzalem. Drijenak u narodu predstavlja posebno zdravu biljku, simbol je zdravlja i čvrstoće. Otud u narodu i izreka ''zdrav ko dren''. Posljednjih godina tradicija nošenja te biljke u crkve pomalo izumire zbog sve manje drijenka te se sve više na Cvjetnicu u crkvu nose maslinove grančice. Poznato je kićenje zdenaca uoči Cvjetnice, zatakanje blagoslovljene grančice o strop, umivanje u vodi s cvijećem. <br /> <br /> <br /> '''VELIKI TJEDAN'''<br /> <br /> Cvjetnom nedjeljom započinje Veliki tjedan ili Sveti tjedan ili, kako se naziva u brdovečkom kraju, ''Veliki kedan''. Taj tjedan rade se kućni poslovi od spremanja kuća do pripremanja svega što je potrebno za uskrsnu proslavu. <br /> U dane Svetog trodnevlja, točnije od Velikog četvrtka do Velike subote, u kući i na polju nisu se obavljali veći radovi, posebno se nije smijelo ''dirati u zemlju'', dakle obrađivati zemlju. <br /> <br /> Sveto trodnevlje počinje Velikom četvrtkom, danom spomena na Isusovu posljednju večer, koju je slavio sa svojim učenicima. Tada je prema kršćanskom vjerovanju svojim učenicima ostavio trostruku dar: Euharistriju ili bogoslužje, Sveti red i simboličku pouku o važnosti bratske ljubavi. Svećenici u crkvama obično na taj dan slikovito podsjećaju na pranje nogu apostolima, kako je to činio Isus. Taj je običaj prisutan i u brdovečkoj župi, kako navodi Josip Barlek u svojoj knjizi ''Brdovečki običaji korizmeno-uskršnjeg vremena''. Po šest osoba nalazi se sa svake strane oltara, dok im župnik polije noge, dok im kapelan ili župnikovi pomagači noge potom brišu. Poslje bogoslužja simbolički se vežu zvona te ona utihnu do Velike subote, a umjesto njih koriste se ''regetalke'', ''regetala'' i ''klepetala'' od drva. Danas se koriste male ''škrebetaljke'', simbolične veličine, poput onih za djecu. Za vrijeme obreda svečano se odnosi Presveto u sporednu kapelu na oltar svete Barbare, gdje se zatvara u Svetohranilište. Na kraju obreda se glavni oltar rasprema, tako da se skine ''oltarnik'', a Svetohranilište ostaje prazno do svete mise na Veliku subotu. Tako se obilježava spomen Isusova uhićenja u Maslinskom vrtu te početak njegove muke. <br /> <br /> Veliki petak označava dan Isusove smrti. Tada nema svete mise, ali se održavaju obredi, križni put te se na kraju Isusovo tijelo prenosi u Božji grob gdje vjernici iskazuju štovanje. U crkvi svećenici nose crvenu boju, jer crvena boja predstavlja muku. U crkvi također nema svete mise već se održavaju samo obredi Velikog petka, koji se dijele u tri dijela: prvi dio obuhvaća Službu riječi, koja obuhvaća izvještaj o Isusovoj muci prema Evanđelju sv. Ivana, a završava molitvom vjernika. Drugio dio tih obreda obuhvaća ''Klanjanje križu''. Tada vjernici ljube križ i pjevaju tužaljke. Treći dio bogoslužja je ''Sveta pričest'', a ona se donosi na sporedni oltar. U Brdovcu, napominje Josip Barlek, posebno je dojmljivo klanjanje križu i ljubljenje križa. U prošlosti je bio običaj da se križ ljubi, dok se danas vjernici nsklone pred njim ili ga dotaknu. Nekoć se to nazivalo ''kuševanje križa'' ili ''kuševanje Isusa''.<br /> <br /> <br /> &quot;Na Veliki petak se posti i ne smije se dirati u zemlju, npr. kopati, orati, sijati.&quot; (Josip Galić, Prigorje Brdovečko).<br /> <br /> Velika subota dan je Isusovog počinka u grobu. Obilazi ga se sve do blagoslova uskrsne hrane koji je u Brdovcu u popodnevnim satima. Taj dan se kuha šunka te se bojaju jaja (pisanice) i peku kolači. Bojanje jaja je uskrsna tradicija u dane Velikog tjedna. Održavaju se običaji blagoslova vatre: &quot;Paljenje gube,jedan dio užarene gube se stavi u peć sa željama pa će biti dobra godina.&quot; (Anamarija i Drago Balja, Prigorje Brdovečko).<br /> <br /> <br /> '''USKRS'''<br /> <br /> Uskrs ili Vazam je pomični blagdan, obično u travnju ili ožujku, na sedmu korizmenu nedelju. Toga se dana slavi spomen Isusovog uskrsnuća. Vjernici odlaze na svetu misu i jedni drugima upućuju čestitku: &quot;Sretan Uskrs!&quot;. Na prvu jutarnju uskrsnu svetu misu u crkvu se nosi hrana na blagoslov ili posvećenje. Hrana se stavlja u košare ili logožare (pletene slamnate torbe) i prekriva bijelim ukrašenim stolnjacima ili nadstolnjacima. Najčešća hrana koja se nosi na blagoslov je kuhana šunka, kuhana jaja, mladi luk, hren, sol i kolači. Blagoslovljenu hranu svi ukućani zajedno kod kuće jedu za uskrsni doručak. Ostaci blagoslovljene hrane ne bacaju se nego spaljuju, a stolnjaci kojima se u košarama prekrivala hrana za blagoslov bacaju se na voćke u dvorištu radi boljeg uroda.<br /> <br /> Na Uskrsnu se nedjelju za ručak okuplja cijela obitelj. Jede se juha sa rezancima, pečenje te dizani kolači. <br /> Kuglof - slatki uskrsni kruh. Vrtanj - pletenica savijena u krug tako da ima rupu u sredini. Pinca ili sirnica - slatki uskrsni kruh s jajima. Fritule - uskrsni uštipci. Pogača - uskrsni kruh premazan žumancem jajeta. Uskrsno pecivo - pleteno pecivu s umetnutim jajem. Kljakuša - uskrsna beskvasna pogača. <br /> <br /> Na Uskrs se ljudi, te osobito djeca, međusobno daruju obojanim i ukrašenim jajima (pisanicama) koje su se bojale u Velikom tjednu. Iako se darivanje jajima od uskrsnog zeca spominjalo i ranije, pravljenje gnijezda za uskrsnog zeca sve se više susreće kod mlađih ljudi tek posljednjih dvadesetak godina, kad su se počele darivati i čokoladne pisanice. <br /> <br /> <br /> '''USKRSNI PONEDJELJAK'''<br /> <br /> Uskrsni ponedjeljak je nastavak uskrsnog slavlja. Toga se dana također ide na svetu misu, jedu se uskrsna jela te posjećuje rodbina i prijetelji. U starini je na Uskrsni ponedjeljak bio običaj da djevojke vodom polijevaju momke, da djeca igraju igru tucanja jaja te plesanje uskrsnih kola. Ćuška je drveno jaje koje bi djeca podmetnula pri uskrsnom tucanju jaja.<br /> <br /> == Jurjevo ==<br /> <br /> Jurjevo obilježavamo 23. travnja. Učenici prvih razreda OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice svake godine obilaze Mariju Goricu i okolna mjesta. Povorku predvodi dječak kojeg nazivaju Zeleni Juraj. On na štapu nosi glavu konja glumeći da jaše pravog konja. Zeleni Juraj na glavi nosi šešir, a u ruci mač. Pjevajući povorka hoda odjevena u narodne nošnje, a na glavama nose vjenčiće od zelenih grančica. Stanu kod nekoliko kuća te otpjevaju narodnu pjesmicu te tako na poseban način uljepšaju taj običaj. Od ljudi na dar dobivaju slatkiše, kolače, voće. U svim kazivanjima Jurjevo se spominje kao izrazito pastirski praznik koji najavljuju obavezne i do danas uveliko održane vatre - jurjevski krijesovi. Navečer uoči Jurjeva kuri se krijes: u polju, u vinogradima, na križanjima i na dvorišnim ulazima (kuda prolazi blago). Za krijes se nekoliko dana unaprijed priredi hrpa granja, lozja, kukuruzovine i borovice. Oko krijesa se pjeva, juška i preskače se oganj. Djeca uzimaju s vatre upaljene grane i s njima juškajući trče kroz polje. Posljednjih godina pale se automobilske gume.Na samo Jurjevo ujutro pastiri su kod kuće dobivali kuhano jaje. Koji dođe posljednji na pašu i još ne donese jaje, rugaju mu se da je pezdec. Popodne, prije odlaska kući, pastiri su pleli vijenac od vrbova granja i cvijeća. Kravama se vijenac vezao za rogove, i to tako da se uz svaki rog pričvrstila i kita cvijeća. Preko čela se kravi stavljala parta (kao mladenki) – trak oguljene vrbine kore. I svinjama su se oko vrata naticali vijenci, pa su preplašene bježale. Vijenci su se skidali pred stajom i bacili na krov. Ako su spali s krova, znak je da će dotični pastir zapasti – skrenut će mu blago na tuđi pašnjak ili u žito. Kako je Jurjevo posljednji dan slobodne zajedničke paše u polju – poslije Jurjeva svatko pase isključivo na svojem, gdje nije obradivo zemljište – pastiri žale za bezbrižnom ispašom u polju, kada nije trebalo osobito paziti da blago ne zaluta na tuđe. Kao izraz toga žaljenja većini je ljudi bio poznat ovaj tekst :&quot;Sveti Juraj krijese kuri, jaj, polje, jaj&quot;. Ljudi se ne sjećaju je li se to pjevalo ili samo govorilo. Smatra se da se jurjevski krijes preskače zbog obrane od tuče.<br /> <br /> <br /> Jurjevo<br /> <br /> <br /> Dobra večer tomu stanu, <br /> <br /> tomu stanu, gospodaru.<br /> <br /> Gospodaru, gospodinji<br /> <br /> ciloj hiži i družini.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole, <br /> <br /> ružice rumene.<br /> <br /> Fijole, fijole,<br /> <br /> ružice rumene.<br /> <br /> <br /> Sveti Jura konja jaše,<br /> <br /> vilovitom sabljom maše.<br /> <br /> Sveti Jura u zelenju,<br /> <br /> a Marija u veselju.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole... <br /> <br /> <br /> Ne dajte nam dugo stati<br /> <br /> pred vašimi vredni vrati.<br /> <br /> Jer blato nam je do koljena,<br /> <br /> voda nam je do ramena.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole...<br /> <br /> <br /> Hvala, hvala, Bog vam plati,<br /> <br /> Sveti Jura i njeg'va mati.<br /> <br /> Da vam se Bog s njim zistati<br /> <br /> i u raju stan imati.<br /> <br /> <br /> Fijole, fijole...<br /> <br /> <br /> == Podizanje majuša ==<br /> <br /> <br /> == Ivanje ==<br /> <br /> Blagdan Ivanja slavi se svake godine 24. lipnja. Označava rođenje Ivana Krstitelja koji je navijestio dolazak Isusa Krista. Poput ostalih blagdana Ivanje je također proteklo od poganskih svetkovina. Nekoć davno u staroj Perziji svetkovina poznata kao kršenje vatrom i vodom obilježavala se u lipnju, približno u vrijeme današnje proslave Ivanja, dok se u starom Rimu svetkovina božice Veste također slavila u isto vrijeme. Prije dolaska kršćanstva u povijesti nailazimo na lipanjsku svećanost koja se održava u vrijeme kada dani postaju kraći, a noći duže. Dolaskom kršćanstva promijenio se smisao i ove ljetne svetkovine te je ona poprimila smisao svečanosti navještenja spajanja čovjeka s duhovnim svijetom. Najznačajniji i najrašireniji narodni običaji na Ivanje su paljenje ivanjskih krijesova, odnosno običaji paljenja vatri poznatijih pod nazivima krijes, kres, kris, koleda, svitnjak.<br /> <br /> <br /> == Svi sveti ==<br /> <br /> Dan Svih svetih (1. studenoga) i Dušni dan (2. studenoga) dobili su svoj puni značaj u crkvenoj tradiciji, a manje <br /> su izraženi kroz narodno običajno obilježavanje. Dušni dan ili Dan pokojnih ili Mrtvi dan je dan sjećanja na svoje umrle, pokojne.<br /> Ovaj blagdan je sjećanje na duše u Čistilištu. Na taj dan pokojnicima su se donosila i ostavljala razna jela na <br /> grobovima ili bi im se jelo i piće ostavljalo na stolu preko noći. Svi sveti posljednji su pastirski blagdan u godini, kada pastiri bivaju nagrađivani od svoje kuće. Tada završava sezona čuvanja balga van kuće, na udaljenim pašnjacima. Ujedno, blagdan Svih svetih je crkveni dan spomena na sve svece na nebu. Tada su svi pozvani na svetost. Propisano je štovanje pokojnika, uređuju se i posjećuju grobovi. Svi sveti su se od 7. stoljeća slavili 13. svibnja da bi se kasnije preuzeo irski datum 1. studenoga. U Hrvatskoj je blagdan Svih svetih posvećen 335-orici svetaca. Ponegdje za dane Svih svetih i Dušni dan postojao je običaj pravljenja osobitih kolačića<br /> ili peciva. Nazivali su se lumbija, ublija.<br /> <br /> <br /> == Martinje ==<br /> <br /> Prema legendi u 4. je stoljeću živio čovjek po imenu Martin. Bio je starorimski legionar i veliki ljubitelj vina. Nakon što je završio svoje školovanje u Francuskoj, trebao je postati kršćanski biskup, međutim Martin to nikako nije želio. Na sam dan imenovanja biskupom napravio je baš sve kako bi izbjegao imenovanje. Između ostalog, sakrio se u guščak, ali su ga guske odale svojim gakanjem pa je tako Martin na kraju ipak postao visoki crkveni dostojanstvenik. No Martina to nije spriječilo da nastavi propagirati dobru vinsku kapljicu. Legenda kaže da je biskup Martin uveo ceremonijal krštenja mošta koji je do tog vremena bio zabranjen jer je to do tada bila poganska svečanost.<br /> <br /> Blagdan svetoga Martina ili Martinje slavi se 11. studenog kao spomendan smrti svetog Martina. Od 17. st. (?!) na dan sv. Martina u sjevernoj se Hrvatskoj njeguje tradicionalni pučki običaj simboličkog pretvaranja mošta u mlado vino, tzv. &quot;krštenje vina&quot;. Martinje se danas njeguje kao narodni običaj uz jelo, piće, pjesmu i glazbu. Na martinjskim se proslavama najčešće priprema martinjska gusaka s mlincima.<br /> <br /> U ceremoniji krštenja mošta u Zagorskim pelnicama neizbježne su uloge: domači, stoloravnatelj, fiškuš ili vinotoča, gospon sudec, kuma i kum mladom vinu te biškup sa svojom svitom (ministranti i mežnar). Svi prisutni u ceremoniji “kršenja mošteka” oslovljavaju se s “pajdaš” i” pajdašica” te je svaki sa svakim na &quot;ti&quot;. Na &quot;vi&quot; je samo jedna osoba u cijelome društvu – gospon sudec.<br /> <br /> <br /> == Adventsko-božični običaji ==<br /> <br /> <br /> '''SVETA BARBARA'''<br /> <br /> Spomendan svete Barbare je 4. prosinca. Na taj dan stavlja se pšenica u tanjuriće koja proklija do Božića i postaje božićni ukras. U nekim se mjestima pšenicu sije devet dana kasnije na blagdan sv. Lucije.<br /> <br /> <br /> '''SVETI NIKOLA'''<br /> <br /> Blagdan svetog Nikole slavi se 6. prosinca. Tome se blagdanu najviše vesele djeca koja noć prije čiste čizmice i stavljaju ih na prozor te se nadaju darovima od svetoga nikole. Sv. Nikola uza se ima Krampusa koji djeci u čizmice stavlja šibu. <br /> <br /> <br /> '''SVETA LUCIJA'''<br /> <br /> Blagdan sv. Lucije je 13. prosinca. U nekim se mjestima sije pšenica. Tada započinje i odbrojavanje dvanest dana do Božića te se pišu. tzv. brojenice - svaki dan se zapisuje kakvo je vrijeme jer se smatra da vrijeme tih dvanaest dana do Božića odgovara vremenu dvanaest mjeseci u narednoj godini.<br /> <br /> <br /> '''BADNJAK'''<br /> <br /> Na Badnju noć u kuću se unose tri velika panja i stavljaju na ognjište. Trenutak unošenja slame u kuću je glavni čin domaćinstva, a označava početak proslave Božića. Na Badnju se noć kiti drvce, najčešće bor ili jela. Ispod božićnog drvca stavljaju se jaslice koje mogu biti ručno izrađene, od kartona, drveta, gipsa, gline. Pali se božićna svijeća, simbol. Običaj je da se na Badnjak posti i da se ne jede meso te ide na misu polnoćku.<br /> <br /> <br /> '''BOŽIĆ'''<br /> <br /> Božićni ručak je svečan i bogat. Ako na Božić padne kiša, vjeruje se da će uroditi samo ono što se okopa motikom. Nakon ponoćke znanci i rodbina se mirbože ili božićaju. Uobičajeno je čestitanje i darivanje, a značajan dar je crvena jabuka. Tri nedjelje pred Božić nazivaju se Djetinci (Đetići), Materice (Majke nebeske) i Oci (Očići, Oci nebeski).<br /> <br /> <br /> '''ŠTEFANJE'''<br /> <br /> Štefanje ili blagdan svetog Stjepana je 26. prosinca.<br /> <br /> <br /> '''IVANJE'''<br /> <br /> Božićno Ivanje, Ivanuš, Janušovo, božićni Ivanjdan (27. prosinca) treći je dan Božića, blagdan Svetog Ivana, tada se vrši blagoslov vina u crkvama, iznosi se Božićna slama van i stavlja na voćke, pale se koleda. Na taj dan bi se i kuća pomela, što se nije smjelo napraviti na sam Božić ili Štefanje.<br /> <br /> <br /> '''HERODUŠEVO'''<br /> <br /> Heroduševo ili blagdan Nevine dječice obilježava se 28. prosinca. Poznati su nazivi za taj dan i Mladenci, Mladinci, Mladijenci ili Šibarjevo. To je blagdan koji obnavlja sjećanje na djecu koju je u 1. st. kralj Herod dao pobiti u jeruzalemu. Kao spomen na taj događaj na heroduševo roditelji bude djecu simboličnim šibanjem.<br /> <br /> <br /> '''STARA I NOVA GODINA'''<br /> <br /> Na Staru godinu bili su mise zahvalnice koje su se obavezno posjećivale. Svaka je kuća poslala u crkvu toga dana barem jednog ukućana kako bi se doznali važni podaci koje bi iz župskih knjiga priredio župnik. Prema njima se i danas doznaju važne pojedinosti iz života župe. Nova se godina dočekivala manje svećano nego što se dočekivao Božić. No pritom se ipak pazilo da se toga dana blaguje pečeni odojak. Vjerovalo se da mora toga dana jesti pajcek koji ruje prema naprijed, a ne perad koja svojim nogama čeprka i rasipa gospodarstvo. Po tradiciji se božićni kruh čuvao do toga dana.<br /> <br /> <br /> '''TRI KRALJA'''<br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> <br /> BARLEK, Josip. 2008. Brdovečki običaji korizmeno-uskršnjeg vremena. Brdovec: Muzej Brdovec. <br /> <br /> BRAICA, Silvio. 2004. ''Godišnji običaji''. Split: Marjan tisak.<br /> <br /> STEINER, Rudolf. 2008. ''Ivanje''. Zagreb: Biblioteka Blagdani.<br /> <br /> Za tradiciju i kulturu. // Martinje. Dostupno na: http://potepuhi.wordpress.com/martinje/ (posljednji put pregledano 14. svibnja 2014.).</div> Wed, 28 May 2014 08:55:29 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Narodni_obi%C4%8Daji_tijekom_godine http://www.wiki-dveri.info/wiki/Wiki-dveri:Novosti <p>OŠ Pavao Belas:&#32;</p> <hr /> <div>== '''Wiki-dveri IV - upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> <br /> '''14.05.2014.'''<br /> <br /> '''Fotografije s izleta!'''<br /> <br /> <br /> U subotu, 10. svibnja 2014. godine sudionici projekta Wiki-dveri IV posjetili su u sklopu izleta muzej Staro selo u Kumrovcu, muzej Žitnicu te udrugu Zvirek u Sv. Križu Začretju. <br /> <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Kumrovec1.jpg|ulaz u muzej Staro Selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec12.jpg|predavanje ravnateljice muzeja Staro Selo Branke Šprem Lovrić, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec13.jpg|predavanje ravnateljice muzeja Staro Selo Branke Šprem Lovrić, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec14.jpg|kukuruz u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec11.jpg|rodna kuća Josipa Broza Tita, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec17.jpg|kolijevka u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec18.jpg|tradicionalni krevet u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec4.jpg|natpis na ulazu u kuću, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec6.jpg|ispred jedne od kuća u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec7.jpg|češljarski obrt, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec8.jpg|kovački obrt, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec41.jpg|sudionici projekta u kovačkom obrtu, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec19.jpg|tradicionalni uporabni predmeti, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec21.jpg|vanjski suradnik projekta Wiki-dveri IV, Josip Barlek, prof. i sudionici projekta, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec22.jpg|prikaz krušne peći, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec36.jpg|prikaz pečenja kruha, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec23.jpg|sudionici projekta Wiki-dveri IV, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec3.jpg|radionica tkanja, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec24.jpg|tkalački stan, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec25.jpg|tkalački stan, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec26.jpg|tradicionalni uporabni predmeti, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec27.jpg|tradicionalni uporabni predmeti, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec30.jpg|prikaz svakodnevnog života, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec31.jpg|sudionici projekta Wiki-dveri IV, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec32.jpg|sv. Florijan, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec2.jpg|prikaz svadbe u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec34.jpg|prikaz mladenke u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec38.jpg|prikaz svadbe u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec39.jpg|prikaz svadbe u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec43.jpg|saonice u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec44.jpg|popratno predavanje vanjskog sudionika projekta Wiki-dveri IV Josipa Barleka, prof., Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec48.jpg|prikaz tradicionalnih igračaka u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec51.jpg|susret sa stanovnicom u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec53.jpg|u autobusu<br /> Datoteka:Začretje1.jpg|predavanje g. Tončeka iz udruge Zvirek, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje2.jpg|sudionici projekta ispred župne crkve, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje3.jpg|Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačić i g. Tonček iz udruge Zvirek, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje4.jpg|tradicionalni predmeti u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje5.jpg|tradicionalni predmeti u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje6.jpg|tradicionalna narodna nošnja u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje8.jpg|tradicionalni predmeti u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje12.jpg|predavanje g. Tončeka iz udruge Zvirek u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje13.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje14.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje15.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje16.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje17.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje19.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje20.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje21.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje22.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje24.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> '''06.05.2014.'''<br /> <br /> '''Idemo na izlet!'''<br /> <br /> <br /> Gradska knjižnica Ante Kovačića iz Zaprešića organizira izlet za sudionike projekta ''Wiki-dveri IV'' u Muzej &quot;Staro selo&quot; Kumrovec i Muzej &quot;Žitnicu&quot;(Etnografska zbirka Udruge Zvirek) u Sv. Križu Začretju u subotu 10.05.2014. <br /> <br /> Plan izleta:<br /> <br /> 8.45 - okupljanje ispred Gradske knjižnice Ante Kovačića u Zaprešiću<br /> <br /> 9.00 - polazek autobusa ispred Knjižnice<br /> <br /> 10.00-12.00 - posjet Muzeju &quot;Staro selo&quot; Kumrovec<br /> <br /> 12.30-14.00 - ručak na seoskom turizmu &quot;Stara vodenica&quot; u Klanjcu<br /> <br /> 14.00 - polazak za Sv. Križ Začretje<br /> <br /> 15.00-16.00 - posjet Muzeju &quot;Žitnica&quot;, Etnografskoj zbirci Udruge Zvirek u Sv. Križu Začretju<br /> <br /> oko 16.30 - povratak u Zaprešić<br /> <br /> <br /> '''12.04.2014.'''<br /> <br /> '''Radionica izrade tradicionalnih uskrsnih pisanica'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:plakat_za_Uskrs.jpg|200px|mini|centre]]<br /> Pozivamo sve sudionike projekta ''Wiki-dveri IV - upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkoga kraja'' da u četvrtak, 17. travnja 2014. godine sudjeluju u radionici izrade tradicionalnih pisanica. Radionicu će voditi Štefanija Krčelić, a početak je u 11 sati. <br /> <br /> <br /> '''25.03.2014'''<br /> <br /> '''Uvodno predavanje o projektu Wiki-dveri IV - upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkog kraja'''<br /> <br /> <br /> I ove školske godine nastavljamo s provođenjem projekta Wiki-dveri, koji se odnosi na proučavanje i stvaranje zapisa o bogatoj etnološkoj baštini zaprešićkoga kraja: narodnim običajima kroz godinu, napjevima i plesovima, ručnim radovima... Uvodno predavanje o ovogodišnjem projektu održano je 25. ožujka 2014. godine u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću. Predavanju, koje su održali Josip Barlek, prof. te kordinatorice projekta Marija Bartolić i Janja Dimnjaković, prisustvovali su i učenici sudionici projekta. <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Uvod1.jpg|Uvodno predavanje<br /> Datoteka:Uvod2.jpg|Predavač etonolog Josip Barlek, prof.<br /> Datoteka:Uvod3.jpg|Predavanje Josipa Barleka<br /> Datoteka:Uvod4.jpg|Sudionici projekta Wiki-dveri IV<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> '''01.02.2014.'''<br /> <br /> '''Nastavak rada na projektu'''<br /> <br /> Ovogodišnji dio projekta ''Wiki-dveri'' nosi naziv ''Wiki-dveri IV – upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkoga kraja'', a obuhvaća proučavanje i stvaranje zapisa o bogatoj etnološkoj baštini zaprešićkoga kraja: narodnim običajima kroz godinu, napjevima i plesovima, ručnim radovima... Projekt je namijenjen učenicima razreda osnovnih škola zaprešićkoga kraja koji će se s etnološkom baštinom upoznavati proučavanjem knjižne i elektroničke građe, posjetima knjižnicama, muzejima i lokalitetima te predavanjima stručnjaka i stručnim radionicama u našoj knjižnici.U projektu će sudjelovati učenici šestih, sedmih i osmih razreda deset osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Pavla Belasa iz Brdovca, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice, OŠ Pušća, OŠ Luka, OŠ Kupljenovo i OŠ Jakovlje.<br /> <br /> <br /> <br /> == '''Wiki-dveri III - upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> '''05.06.2013.'''<br /> <br /> '''Fotke s promocije projekta Wiki-dveri III - upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja'''<br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Prezentacija1.jpg|Gosti i sudionici projekta<br /> Datoteka:Prezentacija1B.jpg|Gosti i sudionici projekta<br /> Datoteka:Prezentacija2.jpg|Uvodna riječ, Mirela Puljar, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Prezentacija3.jpg|Poetski recital glumca Vida Baloga<br /> Datoteka:Prezentacija4.jpg|Nastup Guci KUD-a Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija5.jpg|Predstavljanje projekta, Mirela Puljar, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Prezentacija6.jpg|Uvodna riječ, prof. Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Prezentacija6B.jpg|Predstavljanje projekta<br /> Datoteka:Prezentacija7.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija8.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija9.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija10.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija11.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija12.jpg|Riječ dr.sc. Agneze Szabo, stručne suradnice na projektu<br /> Datoteka:Prezentacija13.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica<br /> Datoteka:Prezentacija14.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić<br /> Datoteka:Prezentacija15.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić<br /> Datoteka:Prezentacija16.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko<br /> Datoteka:Prezentacija17.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Pavla Belasa, Brdovec<br /> Datoteka:Prezentacija18.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec<br /> Datoteka:Prezentacija19.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija20.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Pušća<br /> Datoteka:Prezentacija21.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Luka<br /> Datoteka:Prezentacija22.jpg|Zahvala dr.sc. Agnezi Szabo na sudjelovanju<br /> Datoteka:Prezentacija23.jpg|Riječ dr.sc. Jadranke Dujić Frlan, voditeljice Odsjeka za kulturu, šport i tehničku kulturu Zagrebačke županije<br /> Datoteka:Prezentacija24.jpg|Guci KUD-a Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija25.jpg|Srećko Skurjeni, (sin. hrv. slikara naive Matije Skurjenija)<br /> Datoteka:Prezentacija26.jpg|U dobrom društvu<br /> Datoteka:Prezentacija27.jpg|Branimir Stipčević, (kolega iz KGZ-a)<br /> Datoteka:Prezentacija28.jpg|Mirela Puljar i Marija Bartolić (koordinatorice projekta)<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.06.2013.'''<br /> <br /> '''Predstavljanje infoprojekta ''Wiki-dveri III - upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja'' i dodjela priznanja sudionicima projekta'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Wiki III pozivnica za web.jpg|400px|mini|center|]]<br /> <br /> <br /> <br /> '''22.03.2013.'''<br /> <br /> '''Fotografije s izleta'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:Izlet1.jpg|Ulaz u Nove Dvore<br /> Datoteka:Izlet2.jpg|Ispred Vršilnice<br /> Datoteka:Izlet3.jpg|U Vršilnici<br /> Datoteka:Izlet4.jpg|Predavanje prof. Laljaka o Matiji Skurjeniju<br /> Datoteka:Izlet5.jpg|Muzej Matija Skurjeni<br /> Datoteka:Izlet6.jpg|Razgledavanje Muzeja Matija Skurjeni<br /> Datoteka:Izlet7.jpg|Zajednička fotografija ispred Muzeja Matija Skurjeni<br /> Datoteka:Izlet8.jpg|Dvorac Novi dvori<br /> Datoteka:Izlet9.jpg|Kapelica sv. Josipa<br /> Datoteka:Izlet10.jpg|U Kapelici sv. Josipa<br /> Datoteka:Izlet11.jpg|Prof. Laljak zaključava vrata kapele<br /> Datoteka:Izlet12.jpg|Ispred obiteljske grobnice grofova Jelačića<br /> Datoteka:Izlet13.jpg|Obiteljska grobnica grofova Jelačića<br /> Datoteka:Izlet14.jpg|Rodna kuća Pavla Štoosa u Dubravici<br /> Datoteka:Izlet15.jpg|Ispred spomenika Pavlu Štoosu u Dubravici<br /> Datoteka:Izlet17.jpg|Ispred spomenika Anti Kovačiću u Mariji Gorici<br /> Datoteka:Izlet18.jpg|OŠ Ante Kovačića - predavanje prof. Laljaka o Anti Kovačiću<br /> Datoteka:Izlet19.jpg|Crkva Blažene Djevice Marije od Pohođenja u Mariji Gorici<br /> Datoteka:Izlet20.jpg|Spomenik Mihovilu Krušlinu u Ključu Brdovečkom<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''19.03.2013.'''<br /> <br /> '''Najava izleta'''<br /> <br /> Gradska knjižnica Ante Kovačića iz Zaprešića organizira izlet 22.03.2013. za sudionike projekta ''Wiki-dveri III: upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja'', a sastoji se od obilaska dijela lokaliteta obuhvaćenih projektom: Novih Dvora (grofovi Jelačić), Muzeja Matija Skurjeni (slikar Matija Skurjeni), Dubravice (preporoditelj Pavao Štoos), Marije Gorice (književnik Ante Kovačić, akademik Dragutin Boranić), Šenkovca (pjesnik Stjepan Jakševac, književnik i političar Ivan Perkovac), Harmice (književnik Baltazar Adam Krčelić) i Ključa (slikar Mihovil Krušlin). Obilazak lokaliteta bit će popraćen stručnim predavanjem prof. Stjepana Laljaka.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''24.01.2013.'''<br /> <br /> '''Fotografije s radionica'''<br /> <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:Oš luka (1).jpg|OŠ Luka<br /> Datoteka:Oš kupljenovo (3).jpg|OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:WD3.jpg|OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić<br /> Datoteka:WD3b.jpg|OŠ Pavala Belasa, Brdovec<br /> Datoteka:OS A.K.gal.velj.jpg|OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica<br /> Datoteka:I.P.gal.velj.jpg|OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec<br /> Datoteka:IBM.gal.velj..jpg‎|OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorgje Brdovečko<br /> Datoteka:OS_Pusca.velj..jpg‎|OŠ Pušća<br /> Datoteka:Augustinčić2.jpg‎|OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''27.11.2012.'''<br /> <br /> '''Posjet Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu''' <br /> <br /> Posjet je obuhvatio obilazak knjižnice uz stručno vodstvo, upoznavanje literature vezane uz projekt, predavanje prof. Stjepana Laljaka &quot;Znamenite ličnosti zaprešićkog kraja&quot; te ručak u restoranu NSK.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Sudionici projekta Wiki-dveri III ispred NSK.jpg|Sudionici projekta ''Wiki-dveri III'' ispred NSK<br /> Datoteka:Obilazak NSK.jpg|Obilazak NSK uz stručno vodstvo<br /> Datoteka:Upoznavanje sudionika s projektom Wiki-dveri.jpg|Upoznavanje sudionika s projektom<br /> Datoteka:Laljak.jpg|Predavanje Stjepana Laljaka o znamenitim ličnostima zaprešićkoga kraja<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''02.11.2012'''<br /> <br /> '''Nastavak rada na projektu'''<br /> <br /> Školske godine 2012./2013. nastavljamo s radom na projektu ''Wiki-dveri''. U projektu će sudjelovati učenici sedmih razreda devet osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Kupljenovo, OŠ Pavla Belasa iz Brdovca, OŠ Pušća, OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice i OŠ Luka.<br /> <br /> == '''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> '''05.06.2012.'''<br /> <br /> '''''Wiki-dveri'' na HTV-u 2 u emisiji ''Školski sat'''''<br /> <br /> <br /> U srijedu, '''06.06.2012., u 09.10h''', na HTV-u 2 u emisiji ''Školski sat'' Programa za djecu i mlade bit će predstavljen projekt ''Wiki-dveri''. <br /> <br /> Novinari ''Školskoga sata'' prije nekoliko su dana posjetili našu Knjižnicu, snimili radnu atmosferu radionica u sklopu projekta te intervjuirali nekoliko sudionika projekta iz OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog i PŠ Pavla Štoosa iz Dubravice. Taj će prilog bit emitiran sutra u sklopu emisije uživo, u kojoj će gostovati Marija Grgurić, učenica OŠ Pavla Belasa iz Brdovca; Hrvoje Benčić, učenik OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog; Dominik Sič, učenik OŠ Antuna Augustinčića iz Zaprešića te Marija Bartolić, koordinatorica projkta iz Gradske knjižnice Ante Kovačića iz Zaprešića. <br /> <br /> <br /> <br /> '''Fotke sa snimanja priloga za emisiju &quot;Školski sat&quot; na Odjelu za mladež Gradske knjižnice Ante Kovačića u Zaprešiću'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:htv3.jpg|Intervju s Hrvojem Benčićem, učenikom OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog<br /> Datoteka:htv1.jpg|Intervju sa Sandrom Debogović, prof geografije i povijesti iz OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog<br /> Datoteka:htv4.jpg|Radionica u Knjižnici<br /> Datoteka:htv2.jpg|Učenici u iščekivanju intervjua<br /> Datoteka:htv5.jpg|Keksi i sok nakon intervjua<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''31.05.2012.'''<br /> <br /> '''Fotke s promocije projekta ''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja'''''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Sabol_Valenčak.jpg|''Uvodna riječ'' - Sandra Sabol Valenčak, pročelnica za društvene djelatnosti Grada Zaprešića<br /> Datoteka:Gregorec.jpg‎|''Uvodna riječ'' - Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Topić.jpg‎|''Bioraznolikost zaprešićkoga kraja'' - prof.dr.sc. Jasenka Topić, umirovljena prof. PMF-a u Zagrebu <br /> Datoteka:Puljar.jpg|''Voditeljica promocije'' - Mirela Puljar, Dječji odjel Gradske knjižnice Ante Kovačića, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Bartolić.jpg|''Predstavljanje projekta'' - Marija Bartolić, Dječji odjel Gradske knjižnice Ante Kovačića, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Grgurić.jpg|''Predstavljanje projekta'' - Marija Grgurić, učenica Pavla Belasa iz Brdovca<br /> Datoteka:Horvat.jpg|''Predstavljanje projekta'' - Ira Horvat, učenica OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića<br /> Datoteka:Debogović.jpg|''Riječ zahvale'' - prof. geografije i povijesti iz OŠ Ivane-Brlić Mažuranić, Prigorje Brdovečko<br /> Datoteka:OŠ_Augustinčić.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Antuna Augustinčića iz Zaprešića''<br /> Datoteka:OŠ_Gaj.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića''<br /> Datoteka:OŠ_IBM.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Ivane-Brlić Mažuranić iz PrigorjaBrdovečkog''<br /> Datoteka:OŠ_Belas.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Pavla Belasa iz Brdovca''<br /> Datoteka:OŠ_Kupljenovo.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Kupljenovo''<br /> Datoteka:OŠ_Dubravica.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima PŠ Pavla Štoosa iz Dubravice''<br /> Datoteka:Potočki.jpg|''Poetski recital'' - Kristijan Potočki, glumac HNK u Zagrebu<br /> Datoteka:Goluban2.jpg|''Blues zagorskih brega'' - Tomislav Goluban, usna harmonika i Aleksandar Vešić, gitara <br /> Datoteka:Goluban.jpg|Tomislav Goluban, Aleksandar Vešić i publika<br /> Datoteka:Publika2.jpg|Publika<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''31.05.2012.'''<br /> <br /> '''Promocija web-stranice [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info] i dodjela priznanja sudionicima projekta'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Pozivnicaweb.jpg|400px|mini|center|]]<br /> [[Datoteka:Programweb.jpg|400px|mini|center|]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''16.05.2012.'''<br /> <br /> '''''Wiki-dveri'' na Radio Zaprešiću'''<br /> <br /> U subotu, '''19.05.2012., u 11.00h''', na Radio Zaprešiću u radijskoj emisiji ''Dječji mikrofon'' bit će predstavljen projekt ''Wiki-dveri''. Mlade novinarke Petra Gajski i Marija Geršak, učenice OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, bile su na izletu u sklopu projekta te napravile intervjue sa sudionicima projekta - učenicima, stručnom suradnicom projekta prof.dr.sc. biologije Jasenkom Topić i Marijom Bartolić, djelatnicom Gradske knjižnice Ante Kovačića.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.05.2012.'''<br /> <br /> '''Fotke s izleta'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Cret1.jpg|Cret Dubravica<br /> Datoteka:Cret2.jpg|Cret Dubravica<br /> Datoteka:Laduč1.jpg|Perivoj dvorca Laduč<br /> Datoteka:Laduč2.jpg|Perivoj dvorca Laduč<br /> Datoteka:Sava1.jpg|Sava-Zaprešić<br /> Datoteka:Sava2.jpg|Sava-Zaprešić<br /> Datoteka:Novi_Dvori1.jpg|Novi Dvori<br /> Datoteka:Novi_Dvori2.jpg|Novi Dvori<br /> Datoteka:Gornja_Bistra1.jpg|Perivoj dvorca Gornja Bistra<br /> Datoteka:Gornja_Bistra2.jpg|Perivoj dvorca Gornja Bistra<br /> Datoteka:Medvednica1.jpg|Park prirode Medvednica<br /> Datoteka:Medvednica2.jpg|Park prirode Medvednica<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''17.04.2012.'''<br /> <br /> '''Fotke s radionica'''<br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:RadionicaGaj.jpg‎|[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]<br /> Datoteka:RadionicaKupljenovo.jpg|[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]<br /> Datoteka:OŠ_Pavao_Belas,_Brdovec.jpg|[[OŠ Pavao Belas, Brdovec]]<br /> Datoteka:Augustinčić.jpg|[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]<br /> Datoteka:Šenkovec.jpg|[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]<br /> Datoteka:OŠ_Ivane_Brlić-Mažuranić,_Prigorje_Brdovečko.jpg|[[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]<br /> Datoteka:PŠ_Pavla_Štoosa,_Dubravica.jpg|[[PŠ Pavla Štoosa, Dubravica]]<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> '''12.04.2012.'''<br /> <br /> '''Najava izleta!'''<br /> <br /> Gradska knjižnica Ante Kovačića organizira izlet za sudionike projekta ''Wiki-dveri II'' u subotu 05.05.2012. Uz stručno vodstvo prof.dr.sc. Jasenke Topić, obići ćemo dio lokaliteta obuhvaćenih projektom: Cret Dubravicu, Savu–Zaprešić, perivoje dvoraca Laduč, Lužnica i Gornja Bistra te dio Parka prirode Medvednica, uključujući poseban rezervat šumske vegetacije Markovčak–Bistru te spomenik prirode Tisu u Šupljaku.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''22.3.2012.'''<br /> <br /> '''Radionice u knjižnici'''<br /> <br /> Rad na projektu ''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkog kraja'' nastavljamo u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću individualnim radionicama sa svakom istraživačkom grupom. Na radionicama će se učenici upoznati s radom u Wikimedia programu, naučiti pretraživati knjižnične elektroničke kataloge, s naglaskom na pretraživanje kataloga Knjižnica grada Zagreba [http://kgz-opac.zaki.com.hr/ e-katalog], pretraživati internet, proučavati literaturu vezanu uz lokalitete projekta, pisati članke i objavljivati ih na web-stranici projekta [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info], obrađivati fotografije... <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''19.12.2011.'''<br /> <br /> '''Posjet Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu''' <br /> <br /> Posjet je obuhvatio obilazak knjižnice uz stručno vodstvo, upoznavanje literature vezane uz projekt, predavanje prof.dr.sc. Jasenke Topić: ''Zašto je bioraznolikost važna?'' te ručak u restoranu NSK. <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:U_predvorju_NSK.jpg|U predvorju NSK<br /> Datoteka:Na_predavanju_o_bioraznolikosti.jpg|Na predavanju o bioraznolikosti<br /> Datoteka:Prof.dr.sc._Jasenka_Topić.jpg|Prof.dr.sc. Jasenka Topić<br /> Datoteka:U_autobusu.jpg|U autobusu <br /> <br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''01.10.2011.'''<br /> <br /> '''Nastavak rada na projektu'''<br /> <br /> Školske godine 2011./2012. nastavljamo s radom na projektu ''Wiki-dveri''. Kako je UN 2011. godinu proglasio ''Međunarodnom godinom biološke raznolikosti'', projekt širimo na '''prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja'''. U projektu će sudjelovati učenici sedmih razreda sedam osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića iz Zaprešića, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Kupljenovo, OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Pavla Belasa iz Brdovca i OŠ Pušća.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> == '''Wiki-dveri I - upoznajmo dvorce zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> '''06.12.2010.'''<br /> <br /> '''Fotke s promocije web-stranice [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info] u Dvorcu Lužnica'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:Sabol-Valenčak.jpg|Sandra Sabol Valenčak, pročelnica za društvene djelatnosti Grada Zaprešića<br /> Datoteka:Jadranka_Gregorec.jpg‎|Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Andrej_Žmegač.jpg‎|dr.sc. Andrej Žmegač, Institut za povijest umjetnosti<br /> Datoteka:Sanja_Žunić2.jpg|Sanja Žunić, koordinatorica projekta, Zavičajna zbirka Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Sanja_Žunić.jpg|Sanja Žunić, predstavljanje projekta <br /> Datoteka:Dodjela_priznanja_i_poklona_sudionicima_projekta_2.jpg|Dodjela priznanja i poklona sudionicima projekta<br /> Datoteka:Dodjela_priznanja_i_poklona_sudionicima_projekta_3.jpg|Dodjela priznanja i poklona sudionicima projekta<br /> Datoteka:Dodjela_priznanja_i_poklona_sudionicima_projekta.jpg|Dodjela priznanja i poklona sudionicima projekta<br /> Datoteka:Publika.jpg|Publika<br /> Datoteka:Doris_Karamatić.jpg|Doris Karamatić, Glazbeni ''Crossover'' na harfi<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''04.12.2010.'''<br /> <br /> '''Promocija web-stranice [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info] i dodjela priznanja sudionicima projekta'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Wiki.pozivnica.jpg|400px|mini|center|]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''08.06.2010.'''<br /> <br /> '''Posljednja radionica'''<br /> <br /> Održana je posljednja '''56. radionica''' na projektu ''Wiki-dveri''!!!<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.05.2010.''' <br /> <br /> '''Posjet Hrvatskom državnom arhivu i Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu - galerija fotografija'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Izlet-arhiv1.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA1.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA2.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA3.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA4.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:IzletNSK1.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK2.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK4.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK5.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK7.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK6.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''25.03.2010.''' <br /> <br /> '''Radionice u Knjižnici'''<br /> <br /> Do sada je u Knjižnici održano 40 radionica na kojima smo pretraživali elektronički katalog Knjižnica grada Zagreba na [http://kgz-opac.zaki.com.hr/ e-katalog] i internet, proučavali literaturu, obrađivali fotografije, pisali članke...<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Radionica2.jpg|[[OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica]]<br /> Datoteka:Radionica4.jpg|[[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]<br /> Datoteka:Radionica6.jpg|[[OŠ Pušća, Pušća]]<br /> Datoteka:Radionica5.jpg|[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]<br /> Datoteka:Radionica7.jpg|[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]<br /> Datoteka:RadionicaOSIvanaPerkovca.jpg|[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]<br /> Datoteka:RadionicaOSKupljenova.jpg|[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''10.11.2009.''' <br /> <br /> '''Radionice u Knjižnici'''<br /> <br /> Projekt se nastavlja u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću individualnim radionicama sa svakom istraživačkom grupom.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''24.10.2009.''' <br /> <br /> '''Izlet u dvorce Jakovlje, Gornju Bistru i Nove dvore - galerija fotografija'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Jakovlje-wikici.jpg|Jakovlje<br /> Datoteka:Jakovlje-wikici.2.jpg|Jakovlje<br /> Datoteka:Bistra-ulaz.jpg|Gornja Bistra<br /> Datoteka:Bistra-ulaz2.jpg|Gornja Bistra<br /> Datoteka:Novi Dvori-tim.jpg|U Novim Dvorima<br /> Datoteka:Wikici-Skurjeni.jpg|Galerija Skurjeni u Novim Dvorima<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''15.10.2009.'''<br /> <br /> '''Izlet u dvorce Lužnica, Laduč i Januševec - galerija fotografija'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:U.autobusu.jpg|U autobusu<br /> Datoteka:ekoturistiko 104.jpg|Lužnica <br /> Datoteka:Laduc-sudionici2.jpg|Laduč<br /> Datoteka:Dvorac Laduc.jpg|Laduč<br /> Datoteka:Janusevec-izlet-1.jpg|Januševec<br /> Datoteka:Janusevec-zabava.jpg|Januševec<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.09.2009.'''<br /> <br /> '''Ići ćemo na izlet!!!'''<br /> <br /> Rad na projektu nastavlja se početkom školske godine 2009./2010., u listopadu, organiziranim obilaskom dvoraca kako bi učenici fotografijama i videosnimkama mogli dokumentirati željene objekte te razgovarati sa stanovnicima ili vlasnicima objekata.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''22.05.2009.'''<br /> <br /> '''Prva radionica - predstavljanje projekta'''<br /> <br /> U Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću održana je prva radionica u sklopu projketa ''Wiki-dveri'' na kojoj su koordinatorice projekta predstavile projekt i održale predavanje o internetu, Webu 2.0 i fenomenu društvenih mreža na internetu. Prije predavanja provedena je i inicijalna anketa o stupnju digitalne pismenosti sudionika projekta koja će poslužiti za utvrđivanje napretka u digitalnoj pismenosti na završetku projekta. Na kraju radionice formirani su istraživački timovi te su sudionici obišli Knjižnicu i družili se na zakusci.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;2&quot;&gt;<br /> Datoteka:Radionica.inicijalna1.jpg|Predstavljanje projekta<br /> Datoteka:Radionica.-inicijalna2.jpg|Upoznavanje i organiziranje<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;</div> Wed, 14 May 2014 11:51:39 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_Wiki-dveri:Novosti http://www.wiki-dveri.info/wiki/Wiki-dveri:Novosti <p>OŠ Pavao Belas:&#32;</p> <hr /> <div>== '''Wiki-dveri IV - upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> <br /> '''14.05.2014.'''<br /> <br /> '''Fotografije s izleta!'''<br /> <br /> <br /> U subotu, 10. svibnja 2014. godine sudionici projekta Wiki-dveri IV posjetili su u sklopu izleta muzej Staro selo u Kumrovcu te muzej Žitnicu te udrugu Zvirek u Sv. Križu Začretju. <br /> <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Kumrovec1.jpg|ulaz u muzej Staro Selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec12.jpg|predavanje ravnateljice muzeja Staro Selo Branke Šprem Lovrić, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec13.jpg|predavanje ravnateljice muzeja Staro Selo Branke Šprem Lovrić, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec14.jpg|kukuruz u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec11.jpg|rodna kuća Josipa Broza Tita, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec17.jpg|kolijevka u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec18.jpg|tradicionalni krevet u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec4.jpg|natpis na ulazu u kuću, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec6.jpg|ispred jedne od kuća u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec7.jpg|češljarski obrt, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec8.jpg|kovački obrt, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec41.jpg|sudionici projekta u kovačkom obrtu, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec19.jpg|tradicionalni uporabni predmeti, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec21.jpg|vanjski suradnik projekta Wiki-dveri IV, Josip Barlek, prof. i sudionici projekta, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec22.jpg|prikaz krušne peći, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec36.jpg|prikaz pečenja kruha, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec23.jpg|sudionici projekta Wiki-dveri IV, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec3.jpg|radionica tkanja, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec24.jpg|tkalački stan, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec25.jpg|tkalački stan, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec26.jpg|tradicionalni uporabni predmeti, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec27.jpg|tradicionalni uporabni predmeti, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec30.jpg|prikaz svakodnevnog života, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec31.jpg|sudionici projekta Wiki-dveri IV, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec32.jpg|sv. Florijan, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec2.jpg|prikaz svadbe u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec34.jpg|prikaz mladenke u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec38.jpg|prikaz svadbe u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec39.jpg|prikaz svadbe u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec43.jpg|saonice u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec44.jpg|popratno predavanje vanjskog sudionika projekta Wiki-dveri IV Josipa Barleka, prof., Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec48.jpg|prikaz tradicionalnih igračaka u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec51.jpg|susret sa stanovnicom u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec53.jpg|u autobusu<br /> Datoteka:Začretje1.jpg|predavanje g. Tončeka iz udruge Zvirek, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje2.jpg|sudionici projekta ispred župne crkve, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje3.jpg|Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačić i g. Tonček iz udruge Zvirek, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje4.jpg|tradicionalni predmeti u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje5.jpg|tradicionalni predmeti u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje6.jpg|tradicionalna narodna nošnja u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje8.jpg|tradicionalni predmeti u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje12.jpg|predavanje g. Tončeka iz udruge Zvirek u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje13.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje14.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje15.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje16.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje17.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje19.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje20.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje21.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje22.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje24.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> '''06.05.2014.'''<br /> <br /> '''Idemo na izlet!'''<br /> <br /> <br /> Gradska knjižnica Ante Kovačića iz Zaprešića organizira izlet za sudionike projekta ''Wiki-dveri IV'' u Muzej &quot;Staro selo&quot; Kumrovec i Muzej &quot;Žitnicu&quot;(Etnografska zbirka Udruge Zvirek) u Sv. Križu Začretju u subotu 10.05.2014. <br /> <br /> Plan izleta:<br /> <br /> 8.45 - okupljanje ispred Gradske knjižnice Ante Kovačića u Zaprešiću<br /> <br /> 9.00 - polazek autobusa ispred Knjižnice<br /> <br /> 10.00-12.00 - posjet Muzeju &quot;Staro selo&quot; Kumrovec<br /> <br /> 12.30-14.00 - ručak na seoskom turizmu &quot;Stara vodenica&quot; u Klanjcu<br /> <br /> 14.00 - polazak za Sv. Križ Začretje<br /> <br /> 15.00-16.00 - posjet Muzeju &quot;Žitnica&quot;, Etnografskoj zbirci Udruge Zvirek u Sv. Križu Začretju<br /> <br /> oko 16.30 - povratak u Zaprešić<br /> <br /> <br /> '''12.04.2014.'''<br /> <br /> '''Radionica izrade tradicionalnih uskrsnih pisanica'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:plakat_za_Uskrs.jpg|200px|mini|centre]]<br /> Pozivamo sve sudionike projekta ''Wiki-dveri IV - upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkoga kraja'' da u četvrtak, 17. travnja 2014. godine sudjeluju u radionici izrade tradicionalnih pisanica. Radionicu će voditi Štefanija Krčelić, a početak je u 11 sati. <br /> <br /> <br /> '''25.03.2014'''<br /> <br /> '''Uvodno predavanje o projektu Wiki-dveri IV - upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkog kraja'''<br /> <br /> <br /> I ove školske godine nastavljamo s provođenjem projekta Wiki-dveri, koji se odnosi na proučavanje i stvaranje zapisa o bogatoj etnološkoj baštini zaprešićkoga kraja: narodnim običajima kroz godinu, napjevima i plesovima, ručnim radovima... Uvodno predavanje o ovogodišnjem projektu održano je 25. ožujka 2014. godine u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću. Predavanju, koje su održali Josip Barlek, prof. te kordinatorice projekta Marija Bartolić i Janja Dimnjaković, prisustvovali su i učenici sudionici projekta. <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Uvod1.jpg|Uvodno predavanje<br /> Datoteka:Uvod2.jpg|Predavač etonolog Josip Barlek, prof.<br /> Datoteka:Uvod3.jpg|Predavanje Josipa Barleka<br /> Datoteka:Uvod4.jpg|Sudionici projekta Wiki-dveri IV<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> '''01.02.2014.'''<br /> <br /> '''Nastavak rada na projektu'''<br /> <br /> Ovogodišnji dio projekta ''Wiki-dveri'' nosi naziv ''Wiki-dveri IV – upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkoga kraja'', a obuhvaća proučavanje i stvaranje zapisa o bogatoj etnološkoj baštini zaprešićkoga kraja: narodnim običajima kroz godinu, napjevima i plesovima, ručnim radovima... Projekt je namijenjen učenicima razreda osnovnih škola zaprešićkoga kraja koji će se s etnološkom baštinom upoznavati proučavanjem knjižne i elektroničke građe, posjetima knjižnicama, muzejima i lokalitetima te predavanjima stručnjaka i stručnim radionicama u našoj knjižnici.U projektu će sudjelovati učenici šestih, sedmih i osmih razreda deset osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Pavla Belasa iz Brdovca, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice, OŠ Pušća, OŠ Luka, OŠ Kupljenovo i OŠ Jakovlje.<br /> <br /> <br /> <br /> == '''Wiki-dveri III - upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> '''05.06.2013.'''<br /> <br /> '''Fotke s promocije projekta Wiki-dveri III - upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja'''<br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Prezentacija1.jpg|Gosti i sudionici projekta<br /> Datoteka:Prezentacija1B.jpg|Gosti i sudionici projekta<br /> Datoteka:Prezentacija2.jpg|Uvodna riječ, Mirela Puljar, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Prezentacija3.jpg|Poetski recital glumca Vida Baloga<br /> Datoteka:Prezentacija4.jpg|Nastup Guci KUD-a Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija5.jpg|Predstavljanje projekta, Mirela Puljar, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Prezentacija6.jpg|Uvodna riječ, prof. Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Prezentacija6B.jpg|Predstavljanje projekta<br /> Datoteka:Prezentacija7.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija8.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija9.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija10.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija11.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija12.jpg|Riječ dr.sc. Agneze Szabo, stručne suradnice na projektu<br /> Datoteka:Prezentacija13.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica<br /> Datoteka:Prezentacija14.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić<br /> Datoteka:Prezentacija15.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić<br /> Datoteka:Prezentacija16.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko<br /> Datoteka:Prezentacija17.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Pavla Belasa, Brdovec<br /> Datoteka:Prezentacija18.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec<br /> Datoteka:Prezentacija19.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija20.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Pušća<br /> Datoteka:Prezentacija21.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Luka<br /> Datoteka:Prezentacija22.jpg|Zahvala dr.sc. Agnezi Szabo na sudjelovanju<br /> Datoteka:Prezentacija23.jpg|Riječ dr.sc. Jadranke Dujić Frlan, voditeljice Odsjeka za kulturu, šport i tehničku kulturu Zagrebačke županije<br /> Datoteka:Prezentacija24.jpg|Guci KUD-a Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija25.jpg|Srećko Skurjeni, (sin. hrv. slikara naive Matije Skurjenija)<br /> Datoteka:Prezentacija26.jpg|U dobrom društvu<br /> Datoteka:Prezentacija27.jpg|Branimir Stipčević, (kolega iz KGZ-a)<br /> Datoteka:Prezentacija28.jpg|Mirela Puljar i Marija Bartolić (koordinatorice projekta)<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.06.2013.'''<br /> <br /> '''Predstavljanje infoprojekta ''Wiki-dveri III - upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja'' i dodjela priznanja sudionicima projekta'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Wiki III pozivnica za web.jpg|400px|mini|center|]]<br /> <br /> <br /> <br /> '''22.03.2013.'''<br /> <br /> '''Fotografije s izleta'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:Izlet1.jpg|Ulaz u Nove Dvore<br /> Datoteka:Izlet2.jpg|Ispred Vršilnice<br /> Datoteka:Izlet3.jpg|U Vršilnici<br /> Datoteka:Izlet4.jpg|Predavanje prof. Laljaka o Matiji Skurjeniju<br /> Datoteka:Izlet5.jpg|Muzej Matija Skurjeni<br /> Datoteka:Izlet6.jpg|Razgledavanje Muzeja Matija Skurjeni<br /> Datoteka:Izlet7.jpg|Zajednička fotografija ispred Muzeja Matija Skurjeni<br /> Datoteka:Izlet8.jpg|Dvorac Novi dvori<br /> Datoteka:Izlet9.jpg|Kapelica sv. Josipa<br /> Datoteka:Izlet10.jpg|U Kapelici sv. Josipa<br /> Datoteka:Izlet11.jpg|Prof. Laljak zaključava vrata kapele<br /> Datoteka:Izlet12.jpg|Ispred obiteljske grobnice grofova Jelačića<br /> Datoteka:Izlet13.jpg|Obiteljska grobnica grofova Jelačića<br /> Datoteka:Izlet14.jpg|Rodna kuća Pavla Štoosa u Dubravici<br /> Datoteka:Izlet15.jpg|Ispred spomenika Pavlu Štoosu u Dubravici<br /> Datoteka:Izlet17.jpg|Ispred spomenika Anti Kovačiću u Mariji Gorici<br /> Datoteka:Izlet18.jpg|OŠ Ante Kovačića - predavanje prof. Laljaka o Anti Kovačiću<br /> Datoteka:Izlet19.jpg|Crkva Blažene Djevice Marije od Pohođenja u Mariji Gorici<br /> Datoteka:Izlet20.jpg|Spomenik Mihovilu Krušlinu u Ključu Brdovečkom<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''19.03.2013.'''<br /> <br /> '''Najava izleta'''<br /> <br /> Gradska knjižnica Ante Kovačića iz Zaprešića organizira izlet 22.03.2013. za sudionike projekta ''Wiki-dveri III: upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja'', a sastoji se od obilaska dijela lokaliteta obuhvaćenih projektom: Novih Dvora (grofovi Jelačić), Muzeja Matija Skurjeni (slikar Matija Skurjeni), Dubravice (preporoditelj Pavao Štoos), Marije Gorice (književnik Ante Kovačić, akademik Dragutin Boranić), Šenkovca (pjesnik Stjepan Jakševac, književnik i političar Ivan Perkovac), Harmice (književnik Baltazar Adam Krčelić) i Ključa (slikar Mihovil Krušlin). Obilazak lokaliteta bit će popraćen stručnim predavanjem prof. Stjepana Laljaka.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''24.01.2013.'''<br /> <br /> '''Fotografije s radionica'''<br /> <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:Oš luka (1).jpg|OŠ Luka<br /> Datoteka:Oš kupljenovo (3).jpg|OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:WD3.jpg|OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić<br /> Datoteka:WD3b.jpg|OŠ Pavala Belasa, Brdovec<br /> Datoteka:OS A.K.gal.velj.jpg|OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica<br /> Datoteka:I.P.gal.velj.jpg|OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec<br /> Datoteka:IBM.gal.velj..jpg‎|OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorgje Brdovečko<br /> Datoteka:OS_Pusca.velj..jpg‎|OŠ Pušća<br /> Datoteka:Augustinčić2.jpg‎|OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''27.11.2012.'''<br /> <br /> '''Posjet Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu''' <br /> <br /> Posjet je obuhvatio obilazak knjižnice uz stručno vodstvo, upoznavanje literature vezane uz projekt, predavanje prof. Stjepana Laljaka &quot;Znamenite ličnosti zaprešićkog kraja&quot; te ručak u restoranu NSK.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Sudionici projekta Wiki-dveri III ispred NSK.jpg|Sudionici projekta ''Wiki-dveri III'' ispred NSK<br /> Datoteka:Obilazak NSK.jpg|Obilazak NSK uz stručno vodstvo<br /> Datoteka:Upoznavanje sudionika s projektom Wiki-dveri.jpg|Upoznavanje sudionika s projektom<br /> Datoteka:Laljak.jpg|Predavanje Stjepana Laljaka o znamenitim ličnostima zaprešićkoga kraja<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''02.11.2012'''<br /> <br /> '''Nastavak rada na projektu'''<br /> <br /> Školske godine 2012./2013. nastavljamo s radom na projektu ''Wiki-dveri''. U projektu će sudjelovati učenici sedmih razreda devet osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Kupljenovo, OŠ Pavla Belasa iz Brdovca, OŠ Pušća, OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice i OŠ Luka.<br /> <br /> == '''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> '''05.06.2012.'''<br /> <br /> '''''Wiki-dveri'' na HTV-u 2 u emisiji ''Školski sat'''''<br /> <br /> <br /> U srijedu, '''06.06.2012., u 09.10h''', na HTV-u 2 u emisiji ''Školski sat'' Programa za djecu i mlade bit će predstavljen projekt ''Wiki-dveri''. <br /> <br /> Novinari ''Školskoga sata'' prije nekoliko su dana posjetili našu Knjižnicu, snimili radnu atmosferu radionica u sklopu projekta te intervjuirali nekoliko sudionika projekta iz OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog i PŠ Pavla Štoosa iz Dubravice. Taj će prilog bit emitiran sutra u sklopu emisije uživo, u kojoj će gostovati Marija Grgurić, učenica OŠ Pavla Belasa iz Brdovca; Hrvoje Benčić, učenik OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog; Dominik Sič, učenik OŠ Antuna Augustinčića iz Zaprešića te Marija Bartolić, koordinatorica projkta iz Gradske knjižnice Ante Kovačića iz Zaprešića. <br /> <br /> <br /> <br /> '''Fotke sa snimanja priloga za emisiju &quot;Školski sat&quot; na Odjelu za mladež Gradske knjižnice Ante Kovačića u Zaprešiću'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:htv3.jpg|Intervju s Hrvojem Benčićem, učenikom OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog<br /> Datoteka:htv1.jpg|Intervju sa Sandrom Debogović, prof geografije i povijesti iz OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog<br /> Datoteka:htv4.jpg|Radionica u Knjižnici<br /> Datoteka:htv2.jpg|Učenici u iščekivanju intervjua<br /> Datoteka:htv5.jpg|Keksi i sok nakon intervjua<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''31.05.2012.'''<br /> <br /> '''Fotke s promocije projekta ''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja'''''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Sabol_Valenčak.jpg|''Uvodna riječ'' - Sandra Sabol Valenčak, pročelnica za društvene djelatnosti Grada Zaprešića<br /> Datoteka:Gregorec.jpg‎|''Uvodna riječ'' - Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Topić.jpg‎|''Bioraznolikost zaprešićkoga kraja'' - prof.dr.sc. Jasenka Topić, umirovljena prof. PMF-a u Zagrebu <br /> Datoteka:Puljar.jpg|''Voditeljica promocije'' - Mirela Puljar, Dječji odjel Gradske knjižnice Ante Kovačića, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Bartolić.jpg|''Predstavljanje projekta'' - Marija Bartolić, Dječji odjel Gradske knjižnice Ante Kovačića, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Grgurić.jpg|''Predstavljanje projekta'' - Marija Grgurić, učenica Pavla Belasa iz Brdovca<br /> Datoteka:Horvat.jpg|''Predstavljanje projekta'' - Ira Horvat, učenica OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića<br /> Datoteka:Debogović.jpg|''Riječ zahvale'' - prof. geografije i povijesti iz OŠ Ivane-Brlić Mažuranić, Prigorje Brdovečko<br /> Datoteka:OŠ_Augustinčić.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Antuna Augustinčića iz Zaprešića''<br /> Datoteka:OŠ_Gaj.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića''<br /> Datoteka:OŠ_IBM.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Ivane-Brlić Mažuranić iz PrigorjaBrdovečkog''<br /> Datoteka:OŠ_Belas.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Pavla Belasa iz Brdovca''<br /> Datoteka:OŠ_Kupljenovo.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Kupljenovo''<br /> Datoteka:OŠ_Dubravica.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima PŠ Pavla Štoosa iz Dubravice''<br /> Datoteka:Potočki.jpg|''Poetski recital'' - Kristijan Potočki, glumac HNK u Zagrebu<br /> Datoteka:Goluban2.jpg|''Blues zagorskih brega'' - Tomislav Goluban, usna harmonika i Aleksandar Vešić, gitara <br /> Datoteka:Goluban.jpg|Tomislav Goluban, Aleksandar Vešić i publika<br /> Datoteka:Publika2.jpg|Publika<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''31.05.2012.'''<br /> <br /> '''Promocija web-stranice [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info] i dodjela priznanja sudionicima projekta'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Pozivnicaweb.jpg|400px|mini|center|]]<br /> [[Datoteka:Programweb.jpg|400px|mini|center|]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''16.05.2012.'''<br /> <br /> '''''Wiki-dveri'' na Radio Zaprešiću'''<br /> <br /> U subotu, '''19.05.2012., u 11.00h''', na Radio Zaprešiću u radijskoj emisiji ''Dječji mikrofon'' bit će predstavljen projekt ''Wiki-dveri''. Mlade novinarke Petra Gajski i Marija Geršak, učenice OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, bile su na izletu u sklopu projekta te napravile intervjue sa sudionicima projekta - učenicima, stručnom suradnicom projekta prof.dr.sc. biologije Jasenkom Topić i Marijom Bartolić, djelatnicom Gradske knjižnice Ante Kovačića.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.05.2012.'''<br /> <br /> '''Fotke s izleta'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Cret1.jpg|Cret Dubravica<br /> Datoteka:Cret2.jpg|Cret Dubravica<br /> Datoteka:Laduč1.jpg|Perivoj dvorca Laduč<br /> Datoteka:Laduč2.jpg|Perivoj dvorca Laduč<br /> Datoteka:Sava1.jpg|Sava-Zaprešić<br /> Datoteka:Sava2.jpg|Sava-Zaprešić<br /> Datoteka:Novi_Dvori1.jpg|Novi Dvori<br /> Datoteka:Novi_Dvori2.jpg|Novi Dvori<br /> Datoteka:Gornja_Bistra1.jpg|Perivoj dvorca Gornja Bistra<br /> Datoteka:Gornja_Bistra2.jpg|Perivoj dvorca Gornja Bistra<br /> Datoteka:Medvednica1.jpg|Park prirode Medvednica<br /> Datoteka:Medvednica2.jpg|Park prirode Medvednica<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''17.04.2012.'''<br /> <br /> '''Fotke s radionica'''<br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:RadionicaGaj.jpg‎|[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]<br /> Datoteka:RadionicaKupljenovo.jpg|[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]<br /> Datoteka:OŠ_Pavao_Belas,_Brdovec.jpg|[[OŠ Pavao Belas, Brdovec]]<br /> Datoteka:Augustinčić.jpg|[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]<br /> Datoteka:Šenkovec.jpg|[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]<br /> Datoteka:OŠ_Ivane_Brlić-Mažuranić,_Prigorje_Brdovečko.jpg|[[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]<br /> Datoteka:PŠ_Pavla_Štoosa,_Dubravica.jpg|[[PŠ Pavla Štoosa, Dubravica]]<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> '''12.04.2012.'''<br /> <br /> '''Najava izleta!'''<br /> <br /> Gradska knjižnica Ante Kovačića organizira izlet za sudionike projekta ''Wiki-dveri II'' u subotu 05.05.2012. Uz stručno vodstvo prof.dr.sc. Jasenke Topić, obići ćemo dio lokaliteta obuhvaćenih projektom: Cret Dubravicu, Savu–Zaprešić, perivoje dvoraca Laduč, Lužnica i Gornja Bistra te dio Parka prirode Medvednica, uključujući poseban rezervat šumske vegetacije Markovčak–Bistru te spomenik prirode Tisu u Šupljaku.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''22.3.2012.'''<br /> <br /> '''Radionice u knjižnici'''<br /> <br /> Rad na projektu ''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkog kraja'' nastavljamo u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću individualnim radionicama sa svakom istraživačkom grupom. Na radionicama će se učenici upoznati s radom u Wikimedia programu, naučiti pretraživati knjižnične elektroničke kataloge, s naglaskom na pretraživanje kataloga Knjižnica grada Zagreba [http://kgz-opac.zaki.com.hr/ e-katalog], pretraživati internet, proučavati literaturu vezanu uz lokalitete projekta, pisati članke i objavljivati ih na web-stranici projekta [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info], obrađivati fotografije... <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''19.12.2011.'''<br /> <br /> '''Posjet Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu''' <br /> <br /> Posjet je obuhvatio obilazak knjižnice uz stručno vodstvo, upoznavanje literature vezane uz projekt, predavanje prof.dr.sc. Jasenke Topić: ''Zašto je bioraznolikost važna?'' te ručak u restoranu NSK. <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:U_predvorju_NSK.jpg|U predvorju NSK<br /> Datoteka:Na_predavanju_o_bioraznolikosti.jpg|Na predavanju o bioraznolikosti<br /> Datoteka:Prof.dr.sc._Jasenka_Topić.jpg|Prof.dr.sc. Jasenka Topić<br /> Datoteka:U_autobusu.jpg|U autobusu <br /> <br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''01.10.2011.'''<br /> <br /> '''Nastavak rada na projektu'''<br /> <br /> Školske godine 2011./2012. nastavljamo s radom na projektu ''Wiki-dveri''. Kako je UN 2011. godinu proglasio ''Međunarodnom godinom biološke raznolikosti'', projekt širimo na '''prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja'''. U projektu će sudjelovati učenici sedmih razreda sedam osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića iz Zaprešića, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Kupljenovo, OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Pavla Belasa iz Brdovca i OŠ Pušća.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> == '''Wiki-dveri I - upoznajmo dvorce zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> '''06.12.2010.'''<br /> <br /> '''Fotke s promocije web-stranice [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info] u Dvorcu Lužnica'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:Sabol-Valenčak.jpg|Sandra Sabol Valenčak, pročelnica za društvene djelatnosti Grada Zaprešića<br /> Datoteka:Jadranka_Gregorec.jpg‎|Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Andrej_Žmegač.jpg‎|dr.sc. Andrej Žmegač, Institut za povijest umjetnosti<br /> Datoteka:Sanja_Žunić2.jpg|Sanja Žunić, koordinatorica projekta, Zavičajna zbirka Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Sanja_Žunić.jpg|Sanja Žunić, predstavljanje projekta <br /> Datoteka:Dodjela_priznanja_i_poklona_sudionicima_projekta_2.jpg|Dodjela priznanja i poklona sudionicima projekta<br /> Datoteka:Dodjela_priznanja_i_poklona_sudionicima_projekta_3.jpg|Dodjela priznanja i poklona sudionicima projekta<br /> Datoteka:Dodjela_priznanja_i_poklona_sudionicima_projekta.jpg|Dodjela priznanja i poklona sudionicima projekta<br /> Datoteka:Publika.jpg|Publika<br /> Datoteka:Doris_Karamatić.jpg|Doris Karamatić, Glazbeni ''Crossover'' na harfi<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''04.12.2010.'''<br /> <br /> '''Promocija web-stranice [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info] i dodjela priznanja sudionicima projekta'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Wiki.pozivnica.jpg|400px|mini|center|]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''08.06.2010.'''<br /> <br /> '''Posljednja radionica'''<br /> <br /> Održana je posljednja '''56. radionica''' na projektu ''Wiki-dveri''!!!<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.05.2010.''' <br /> <br /> '''Posjet Hrvatskom državnom arhivu i Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu - galerija fotografija'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Izlet-arhiv1.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA1.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA2.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA3.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA4.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:IzletNSK1.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK2.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK4.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK5.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK7.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK6.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''25.03.2010.''' <br /> <br /> '''Radionice u Knjižnici'''<br /> <br /> Do sada je u Knjižnici održano 40 radionica na kojima smo pretraživali elektronički katalog Knjižnica grada Zagreba na [http://kgz-opac.zaki.com.hr/ e-katalog] i internet, proučavali literaturu, obrađivali fotografije, pisali članke...<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Radionica2.jpg|[[OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica]]<br /> Datoteka:Radionica4.jpg|[[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]<br /> Datoteka:Radionica6.jpg|[[OŠ Pušća, Pušća]]<br /> Datoteka:Radionica5.jpg|[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]<br /> Datoteka:Radionica7.jpg|[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]<br /> Datoteka:RadionicaOSIvanaPerkovca.jpg|[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]<br /> Datoteka:RadionicaOSKupljenova.jpg|[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''10.11.2009.''' <br /> <br /> '''Radionice u Knjižnici'''<br /> <br /> Projekt se nastavlja u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću individualnim radionicama sa svakom istraživačkom grupom.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''24.10.2009.''' <br /> <br /> '''Izlet u dvorce Jakovlje, Gornju Bistru i Nove dvore - galerija fotografija'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Jakovlje-wikici.jpg|Jakovlje<br /> Datoteka:Jakovlje-wikici.2.jpg|Jakovlje<br /> Datoteka:Bistra-ulaz.jpg|Gornja Bistra<br /> Datoteka:Bistra-ulaz2.jpg|Gornja Bistra<br /> Datoteka:Novi Dvori-tim.jpg|U Novim Dvorima<br /> Datoteka:Wikici-Skurjeni.jpg|Galerija Skurjeni u Novim Dvorima<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''15.10.2009.'''<br /> <br /> '''Izlet u dvorce Lužnica, Laduč i Januševec - galerija fotografija'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:U.autobusu.jpg|U autobusu<br /> Datoteka:ekoturistiko 104.jpg|Lužnica <br /> Datoteka:Laduc-sudionici2.jpg|Laduč<br /> Datoteka:Dvorac Laduc.jpg|Laduč<br /> Datoteka:Janusevec-izlet-1.jpg|Januševec<br /> Datoteka:Janusevec-zabava.jpg|Januševec<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.09.2009.'''<br /> <br /> '''Ići ćemo na izlet!!!'''<br /> <br /> Rad na projektu nastavlja se početkom školske godine 2009./2010., u listopadu, organiziranim obilaskom dvoraca kako bi učenici fotografijama i videosnimkama mogli dokumentirati željene objekte te razgovarati sa stanovnicima ili vlasnicima objekata.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''22.05.2009.'''<br /> <br /> '''Prva radionica - predstavljanje projekta'''<br /> <br /> U Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću održana je prva radionica u sklopu projketa ''Wiki-dveri'' na kojoj su koordinatorice projekta predstavile projekt i održale predavanje o internetu, Webu 2.0 i fenomenu društvenih mreža na internetu. Prije predavanja provedena je i inicijalna anketa o stupnju digitalne pismenosti sudionika projekta koja će poslužiti za utvrđivanje napretka u digitalnoj pismenosti na završetku projekta. Na kraju radionice formirani su istraživački timovi te su sudionici obišli Knjižnicu i družili se na zakusci.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;2&quot;&gt;<br /> Datoteka:Radionica.inicijalna1.jpg|Predstavljanje projekta<br /> Datoteka:Radionica.-inicijalna2.jpg|Upoznavanje i organiziranje<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;</div> Wed, 14 May 2014 11:51:14 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_Wiki-dveri:Novosti http://www.wiki-dveri.info/wiki/Wiki-dveri:Novosti <p>OŠ Pavao Belas:&#32;</p> <hr /> <div>== '''Wiki-dveri IV - upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> <br /> '''10.05.2014.'''<br /> <br /> '''Fotografije s izleta!'''<br /> <br /> <br /> U subotu, 10. svibnja 2014. godine sudionici projekta Wiki-dveri IV posjetili su u sklopu izleta muzej Staro selo u Kumrovcu te muzej Žitnicu te udrugu Zvirek u Sv. Križu Začretju. <br /> <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Kumrovec1.jpg|ulaz u muzej Staro Selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec12.jpg|predavanje ravnateljice muzeja Staro Selo Branke Šprem Lovrić, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec13.jpg|predavanje ravnateljice muzeja Staro Selo Branke Šprem Lovrić, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec14.jpg|kukuruz u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec11.jpg|rodna kuća Josipa Broza Tita, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec17.jpg|kolijevka u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec18.jpg|tradicionalni krevet u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec4.jpg|natpis na ulazu u kuću, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec6.jpg|ispred jedne od kuća u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec7.jpg|češljarski obrt, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec8.jpg|kovački obrt, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec41.jpg|sudionici projekta u kovačkom obrtu, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec19.jpg|tradicionalni uporabni predmeti, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec21.jpg|vanjski suradnik projekta Wiki-dveri IV, Josip Barlek, prof. i sudionici projekta, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec22.jpg|prikaz krušne peći, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec36.jpg|prikaz pečenja kruha, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec23.jpg|sudionici projekta Wiki-dveri IV, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec3.jpg|radionica tkanja, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec24.jpg|tkalački stan, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec25.jpg|tkalački stan, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec26.jpg|tradicionalni uporabni predmeti, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec27.jpg|tradicionalni uporabni predmeti, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec30.jpg|prikaz svakodnevnog života, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec31.jpg|sudionici projekta Wiki-dveri IV, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec32.jpg|sv. Florijan, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec2.jpg|prikaz svadbe u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec34.jpg|prikaz mladenke u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec38.jpg|prikaz svadbe u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec39.jpg|prikaz svadbe u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec43.jpg|saonice u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec44.jpg|popratno predavanje vanjskog sudionika projekta Wiki-dveri IV Josipa Barleka, prof., Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec48.jpg|prikaz tradicionalnih igračaka u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec51.jpg|susret sa stanovnicom u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec53.jpg|u autobusu<br /> Datoteka:Začretje1.jpg|predavanje g. Tončeka iz udruge Zvirek, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje2.jpg|sudionici projekta ispred župne crkve, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje3.jpg|Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačić i g. Tonček iz udruge Zvirek, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje4.jpg|tradicionalni predmeti u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje5.jpg|tradicionalni predmeti u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje6.jpg|tradicionalna narodna nošnja u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje8.jpg|tradicionalni predmeti u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje12.jpg|predavanje g. Tončeka iz udruge Zvirek u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje13.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje14.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje15.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje16.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje17.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje19.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje20.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje21.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje22.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje24.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> '''06.05.2014.'''<br /> <br /> '''Idemo na izlet!'''<br /> <br /> <br /> Gradska knjižnica Ante Kovačića iz Zaprešića organizira izlet za sudionike projekta ''Wiki-dveri IV'' u Muzej &quot;Staro selo&quot; Kumrovec i Muzej &quot;Žitnicu&quot;(Etnografska zbirka Udruge Zvirek) u Sv. Križu Začretju u subotu 10.05.2014. <br /> <br /> Plan izleta:<br /> <br /> 8.45 - okupljanje ispred Gradske knjižnice Ante Kovačića u Zaprešiću<br /> <br /> 9.00 - polazek autobusa ispred Knjižnice<br /> <br /> 10.00-12.00 - posjet Muzeju &quot;Staro selo&quot; Kumrovec<br /> <br /> 12.30-14.00 - ručak na seoskom turizmu &quot;Stara vodenica&quot; u Klanjcu<br /> <br /> 14.00 - polazak za Sv. Križ Začretje<br /> <br /> 15.00-16.00 - posjet Muzeju &quot;Žitnica&quot;, Etnografskoj zbirci Udruge Zvirek u Sv. Križu Začretju<br /> <br /> oko 16.30 - povratak u Zaprešić<br /> <br /> <br /> '''12.04.2014.'''<br /> <br /> '''Radionica izrade tradicionalnih uskrsnih pisanica'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:plakat_za_Uskrs.jpg|200px|mini|centre]]<br /> Pozivamo sve sudionike projekta ''Wiki-dveri IV - upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkoga kraja'' da u četvrtak, 17. travnja 2014. godine sudjeluju u radionici izrade tradicionalnih pisanica. Radionicu će voditi Štefanija Krčelić, a početak je u 11 sati. <br /> <br /> <br /> '''25.03.2014'''<br /> <br /> '''Uvodno predavanje o projektu Wiki-dveri IV - upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkog kraja'''<br /> <br /> <br /> I ove školske godine nastavljamo s provođenjem projekta Wiki-dveri, koji se odnosi na proučavanje i stvaranje zapisa o bogatoj etnološkoj baštini zaprešićkoga kraja: narodnim običajima kroz godinu, napjevima i plesovima, ručnim radovima... Uvodno predavanje o ovogodišnjem projektu održano je 25. ožujka 2014. godine u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću. Predavanju, koje su održali Josip Barlek, prof. te kordinatorice projekta Marija Bartolić i Janja Dimnjaković, prisustvovali su i učenici sudionici projekta. <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Uvod1.jpg|Uvodno predavanje<br /> Datoteka:Uvod2.jpg|Predavač etonolog Josip Barlek, prof.<br /> Datoteka:Uvod3.jpg|Predavanje Josipa Barleka<br /> Datoteka:Uvod4.jpg|Sudionici projekta Wiki-dveri IV<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> '''01.02.2014.'''<br /> <br /> '''Nastavak rada na projektu'''<br /> <br /> Ovogodišnji dio projekta ''Wiki-dveri'' nosi naziv ''Wiki-dveri IV – upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkoga kraja'', a obuhvaća proučavanje i stvaranje zapisa o bogatoj etnološkoj baštini zaprešićkoga kraja: narodnim običajima kroz godinu, napjevima i plesovima, ručnim radovima... Projekt je namijenjen učenicima razreda osnovnih škola zaprešićkoga kraja koji će se s etnološkom baštinom upoznavati proučavanjem knjižne i elektroničke građe, posjetima knjižnicama, muzejima i lokalitetima te predavanjima stručnjaka i stručnim radionicama u našoj knjižnici.U projektu će sudjelovati učenici šestih, sedmih i osmih razreda deset osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Pavla Belasa iz Brdovca, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice, OŠ Pušća, OŠ Luka, OŠ Kupljenovo i OŠ Jakovlje.<br /> <br /> <br /> <br /> == '''Wiki-dveri III - upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> '''05.06.2013.'''<br /> <br /> '''Fotke s promocije projekta Wiki-dveri III - upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja'''<br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Prezentacija1.jpg|Gosti i sudionici projekta<br /> Datoteka:Prezentacija1B.jpg|Gosti i sudionici projekta<br /> Datoteka:Prezentacija2.jpg|Uvodna riječ, Mirela Puljar, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Prezentacija3.jpg|Poetski recital glumca Vida Baloga<br /> Datoteka:Prezentacija4.jpg|Nastup Guci KUD-a Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija5.jpg|Predstavljanje projekta, Mirela Puljar, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Prezentacija6.jpg|Uvodna riječ, prof. Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Prezentacija6B.jpg|Predstavljanje projekta<br /> Datoteka:Prezentacija7.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija8.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija9.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija10.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija11.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija12.jpg|Riječ dr.sc. Agneze Szabo, stručne suradnice na projektu<br /> Datoteka:Prezentacija13.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica<br /> Datoteka:Prezentacija14.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić<br /> Datoteka:Prezentacija15.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić<br /> Datoteka:Prezentacija16.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko<br /> Datoteka:Prezentacija17.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Pavla Belasa, Brdovec<br /> Datoteka:Prezentacija18.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec<br /> Datoteka:Prezentacija19.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija20.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Pušća<br /> Datoteka:Prezentacija21.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Luka<br /> Datoteka:Prezentacija22.jpg|Zahvala dr.sc. Agnezi Szabo na sudjelovanju<br /> Datoteka:Prezentacija23.jpg|Riječ dr.sc. Jadranke Dujić Frlan, voditeljice Odsjeka za kulturu, šport i tehničku kulturu Zagrebačke županije<br /> Datoteka:Prezentacija24.jpg|Guci KUD-a Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija25.jpg|Srećko Skurjeni, (sin. hrv. slikara naive Matije Skurjenija)<br /> Datoteka:Prezentacija26.jpg|U dobrom društvu<br /> Datoteka:Prezentacija27.jpg|Branimir Stipčević, (kolega iz KGZ-a)<br /> Datoteka:Prezentacija28.jpg|Mirela Puljar i Marija Bartolić (koordinatorice projekta)<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.06.2013.'''<br /> <br /> '''Predstavljanje infoprojekta ''Wiki-dveri III - upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja'' i dodjela priznanja sudionicima projekta'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Wiki III pozivnica za web.jpg|400px|mini|center|]]<br /> <br /> <br /> <br /> '''22.03.2013.'''<br /> <br /> '''Fotografije s izleta'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:Izlet1.jpg|Ulaz u Nove Dvore<br /> Datoteka:Izlet2.jpg|Ispred Vršilnice<br /> Datoteka:Izlet3.jpg|U Vršilnici<br /> Datoteka:Izlet4.jpg|Predavanje prof. Laljaka o Matiji Skurjeniju<br /> Datoteka:Izlet5.jpg|Muzej Matija Skurjeni<br /> Datoteka:Izlet6.jpg|Razgledavanje Muzeja Matija Skurjeni<br /> Datoteka:Izlet7.jpg|Zajednička fotografija ispred Muzeja Matija Skurjeni<br /> Datoteka:Izlet8.jpg|Dvorac Novi dvori<br /> Datoteka:Izlet9.jpg|Kapelica sv. Josipa<br /> Datoteka:Izlet10.jpg|U Kapelici sv. Josipa<br /> Datoteka:Izlet11.jpg|Prof. Laljak zaključava vrata kapele<br /> Datoteka:Izlet12.jpg|Ispred obiteljske grobnice grofova Jelačića<br /> Datoteka:Izlet13.jpg|Obiteljska grobnica grofova Jelačića<br /> Datoteka:Izlet14.jpg|Rodna kuća Pavla Štoosa u Dubravici<br /> Datoteka:Izlet15.jpg|Ispred spomenika Pavlu Štoosu u Dubravici<br /> Datoteka:Izlet17.jpg|Ispred spomenika Anti Kovačiću u Mariji Gorici<br /> Datoteka:Izlet18.jpg|OŠ Ante Kovačića - predavanje prof. Laljaka o Anti Kovačiću<br /> Datoteka:Izlet19.jpg|Crkva Blažene Djevice Marije od Pohođenja u Mariji Gorici<br /> Datoteka:Izlet20.jpg|Spomenik Mihovilu Krušlinu u Ključu Brdovečkom<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''19.03.2013.'''<br /> <br /> '''Najava izleta'''<br /> <br /> Gradska knjižnica Ante Kovačića iz Zaprešića organizira izlet 22.03.2013. za sudionike projekta ''Wiki-dveri III: upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja'', a sastoji se od obilaska dijela lokaliteta obuhvaćenih projektom: Novih Dvora (grofovi Jelačić), Muzeja Matija Skurjeni (slikar Matija Skurjeni), Dubravice (preporoditelj Pavao Štoos), Marije Gorice (književnik Ante Kovačić, akademik Dragutin Boranić), Šenkovca (pjesnik Stjepan Jakševac, književnik i političar Ivan Perkovac), Harmice (književnik Baltazar Adam Krčelić) i Ključa (slikar Mihovil Krušlin). Obilazak lokaliteta bit će popraćen stručnim predavanjem prof. Stjepana Laljaka.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''24.01.2013.'''<br /> <br /> '''Fotografije s radionica'''<br /> <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:Oš luka (1).jpg|OŠ Luka<br /> Datoteka:Oš kupljenovo (3).jpg|OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:WD3.jpg|OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić<br /> Datoteka:WD3b.jpg|OŠ Pavala Belasa, Brdovec<br /> Datoteka:OS A.K.gal.velj.jpg|OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica<br /> Datoteka:I.P.gal.velj.jpg|OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec<br /> Datoteka:IBM.gal.velj..jpg‎|OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorgje Brdovečko<br /> Datoteka:OS_Pusca.velj..jpg‎|OŠ Pušća<br /> Datoteka:Augustinčić2.jpg‎|OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''27.11.2012.'''<br /> <br /> '''Posjet Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu''' <br /> <br /> Posjet je obuhvatio obilazak knjižnice uz stručno vodstvo, upoznavanje literature vezane uz projekt, predavanje prof. Stjepana Laljaka &quot;Znamenite ličnosti zaprešićkog kraja&quot; te ručak u restoranu NSK.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Sudionici projekta Wiki-dveri III ispred NSK.jpg|Sudionici projekta ''Wiki-dveri III'' ispred NSK<br /> Datoteka:Obilazak NSK.jpg|Obilazak NSK uz stručno vodstvo<br /> Datoteka:Upoznavanje sudionika s projektom Wiki-dveri.jpg|Upoznavanje sudionika s projektom<br /> Datoteka:Laljak.jpg|Predavanje Stjepana Laljaka o znamenitim ličnostima zaprešićkoga kraja<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''02.11.2012'''<br /> <br /> '''Nastavak rada na projektu'''<br /> <br /> Školske godine 2012./2013. nastavljamo s radom na projektu ''Wiki-dveri''. U projektu će sudjelovati učenici sedmih razreda devet osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Kupljenovo, OŠ Pavla Belasa iz Brdovca, OŠ Pušća, OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice i OŠ Luka.<br /> <br /> == '''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> '''05.06.2012.'''<br /> <br /> '''''Wiki-dveri'' na HTV-u 2 u emisiji ''Školski sat'''''<br /> <br /> <br /> U srijedu, '''06.06.2012., u 09.10h''', na HTV-u 2 u emisiji ''Školski sat'' Programa za djecu i mlade bit će predstavljen projekt ''Wiki-dveri''. <br /> <br /> Novinari ''Školskoga sata'' prije nekoliko su dana posjetili našu Knjižnicu, snimili radnu atmosferu radionica u sklopu projekta te intervjuirali nekoliko sudionika projekta iz OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog i PŠ Pavla Štoosa iz Dubravice. Taj će prilog bit emitiran sutra u sklopu emisije uživo, u kojoj će gostovati Marija Grgurić, učenica OŠ Pavla Belasa iz Brdovca; Hrvoje Benčić, učenik OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog; Dominik Sič, učenik OŠ Antuna Augustinčića iz Zaprešića te Marija Bartolić, koordinatorica projkta iz Gradske knjižnice Ante Kovačića iz Zaprešića. <br /> <br /> <br /> <br /> '''Fotke sa snimanja priloga za emisiju &quot;Školski sat&quot; na Odjelu za mladež Gradske knjižnice Ante Kovačića u Zaprešiću'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:htv3.jpg|Intervju s Hrvojem Benčićem, učenikom OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog<br /> Datoteka:htv1.jpg|Intervju sa Sandrom Debogović, prof geografije i povijesti iz OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog<br /> Datoteka:htv4.jpg|Radionica u Knjižnici<br /> Datoteka:htv2.jpg|Učenici u iščekivanju intervjua<br /> Datoteka:htv5.jpg|Keksi i sok nakon intervjua<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''31.05.2012.'''<br /> <br /> '''Fotke s promocije projekta ''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja'''''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Sabol_Valenčak.jpg|''Uvodna riječ'' - Sandra Sabol Valenčak, pročelnica za društvene djelatnosti Grada Zaprešića<br /> Datoteka:Gregorec.jpg‎|''Uvodna riječ'' - Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Topić.jpg‎|''Bioraznolikost zaprešićkoga kraja'' - prof.dr.sc. Jasenka Topić, umirovljena prof. PMF-a u Zagrebu <br /> Datoteka:Puljar.jpg|''Voditeljica promocije'' - Mirela Puljar, Dječji odjel Gradske knjižnice Ante Kovačića, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Bartolić.jpg|''Predstavljanje projekta'' - Marija Bartolić, Dječji odjel Gradske knjižnice Ante Kovačića, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Grgurić.jpg|''Predstavljanje projekta'' - Marija Grgurić, učenica Pavla Belasa iz Brdovca<br /> Datoteka:Horvat.jpg|''Predstavljanje projekta'' - Ira Horvat, učenica OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića<br /> Datoteka:Debogović.jpg|''Riječ zahvale'' - prof. geografije i povijesti iz OŠ Ivane-Brlić Mažuranić, Prigorje Brdovečko<br /> Datoteka:OŠ_Augustinčić.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Antuna Augustinčića iz Zaprešića''<br /> Datoteka:OŠ_Gaj.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića''<br /> Datoteka:OŠ_IBM.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Ivane-Brlić Mažuranić iz PrigorjaBrdovečkog''<br /> Datoteka:OŠ_Belas.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Pavla Belasa iz Brdovca''<br /> Datoteka:OŠ_Kupljenovo.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Kupljenovo''<br /> Datoteka:OŠ_Dubravica.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima PŠ Pavla Štoosa iz Dubravice''<br /> Datoteka:Potočki.jpg|''Poetski recital'' - Kristijan Potočki, glumac HNK u Zagrebu<br /> Datoteka:Goluban2.jpg|''Blues zagorskih brega'' - Tomislav Goluban, usna harmonika i Aleksandar Vešić, gitara <br /> Datoteka:Goluban.jpg|Tomislav Goluban, Aleksandar Vešić i publika<br /> Datoteka:Publika2.jpg|Publika<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''31.05.2012.'''<br /> <br /> '''Promocija web-stranice [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info] i dodjela priznanja sudionicima projekta'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Pozivnicaweb.jpg|400px|mini|center|]]<br /> [[Datoteka:Programweb.jpg|400px|mini|center|]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''16.05.2012.'''<br /> <br /> '''''Wiki-dveri'' na Radio Zaprešiću'''<br /> <br /> U subotu, '''19.05.2012., u 11.00h''', na Radio Zaprešiću u radijskoj emisiji ''Dječji mikrofon'' bit će predstavljen projekt ''Wiki-dveri''. Mlade novinarke Petra Gajski i Marija Geršak, učenice OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, bile su na izletu u sklopu projekta te napravile intervjue sa sudionicima projekta - učenicima, stručnom suradnicom projekta prof.dr.sc. biologije Jasenkom Topić i Marijom Bartolić, djelatnicom Gradske knjižnice Ante Kovačića.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.05.2012.'''<br /> <br /> '''Fotke s izleta'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Cret1.jpg|Cret Dubravica<br /> Datoteka:Cret2.jpg|Cret Dubravica<br /> Datoteka:Laduč1.jpg|Perivoj dvorca Laduč<br /> Datoteka:Laduč2.jpg|Perivoj dvorca Laduč<br /> Datoteka:Sava1.jpg|Sava-Zaprešić<br /> Datoteka:Sava2.jpg|Sava-Zaprešić<br /> Datoteka:Novi_Dvori1.jpg|Novi Dvori<br /> Datoteka:Novi_Dvori2.jpg|Novi Dvori<br /> Datoteka:Gornja_Bistra1.jpg|Perivoj dvorca Gornja Bistra<br /> Datoteka:Gornja_Bistra2.jpg|Perivoj dvorca Gornja Bistra<br /> Datoteka:Medvednica1.jpg|Park prirode Medvednica<br /> Datoteka:Medvednica2.jpg|Park prirode Medvednica<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''17.04.2012.'''<br /> <br /> '''Fotke s radionica'''<br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:RadionicaGaj.jpg‎|[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]<br /> Datoteka:RadionicaKupljenovo.jpg|[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]<br /> Datoteka:OŠ_Pavao_Belas,_Brdovec.jpg|[[OŠ Pavao Belas, Brdovec]]<br /> Datoteka:Augustinčić.jpg|[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]<br /> Datoteka:Šenkovec.jpg|[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]<br /> Datoteka:OŠ_Ivane_Brlić-Mažuranić,_Prigorje_Brdovečko.jpg|[[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]<br /> Datoteka:PŠ_Pavla_Štoosa,_Dubravica.jpg|[[PŠ Pavla Štoosa, Dubravica]]<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> '''12.04.2012.'''<br /> <br /> '''Najava izleta!'''<br /> <br /> Gradska knjižnica Ante Kovačića organizira izlet za sudionike projekta ''Wiki-dveri II'' u subotu 05.05.2012. Uz stručno vodstvo prof.dr.sc. Jasenke Topić, obići ćemo dio lokaliteta obuhvaćenih projektom: Cret Dubravicu, Savu–Zaprešić, perivoje dvoraca Laduč, Lužnica i Gornja Bistra te dio Parka prirode Medvednica, uključujući poseban rezervat šumske vegetacije Markovčak–Bistru te spomenik prirode Tisu u Šupljaku.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''22.3.2012.'''<br /> <br /> '''Radionice u knjižnici'''<br /> <br /> Rad na projektu ''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkog kraja'' nastavljamo u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću individualnim radionicama sa svakom istraživačkom grupom. Na radionicama će se učenici upoznati s radom u Wikimedia programu, naučiti pretraživati knjižnične elektroničke kataloge, s naglaskom na pretraživanje kataloga Knjižnica grada Zagreba [http://kgz-opac.zaki.com.hr/ e-katalog], pretraživati internet, proučavati literaturu vezanu uz lokalitete projekta, pisati članke i objavljivati ih na web-stranici projekta [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info], obrađivati fotografije... <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''19.12.2011.'''<br /> <br /> '''Posjet Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu''' <br /> <br /> Posjet je obuhvatio obilazak knjižnice uz stručno vodstvo, upoznavanje literature vezane uz projekt, predavanje prof.dr.sc. Jasenke Topić: ''Zašto je bioraznolikost važna?'' te ručak u restoranu NSK. <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:U_predvorju_NSK.jpg|U predvorju NSK<br /> Datoteka:Na_predavanju_o_bioraznolikosti.jpg|Na predavanju o bioraznolikosti<br /> Datoteka:Prof.dr.sc._Jasenka_Topić.jpg|Prof.dr.sc. Jasenka Topić<br /> Datoteka:U_autobusu.jpg|U autobusu <br /> <br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''01.10.2011.'''<br /> <br /> '''Nastavak rada na projektu'''<br /> <br /> Školske godine 2011./2012. nastavljamo s radom na projektu ''Wiki-dveri''. Kako je UN 2011. godinu proglasio ''Međunarodnom godinom biološke raznolikosti'', projekt širimo na '''prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja'''. U projektu će sudjelovati učenici sedmih razreda sedam osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića iz Zaprešića, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Kupljenovo, OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Pavla Belasa iz Brdovca i OŠ Pušća.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> == '''Wiki-dveri I - upoznajmo dvorce zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> '''06.12.2010.'''<br /> <br /> '''Fotke s promocije web-stranice [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info] u Dvorcu Lužnica'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:Sabol-Valenčak.jpg|Sandra Sabol Valenčak, pročelnica za društvene djelatnosti Grada Zaprešića<br /> Datoteka:Jadranka_Gregorec.jpg‎|Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Andrej_Žmegač.jpg‎|dr.sc. Andrej Žmegač, Institut za povijest umjetnosti<br /> Datoteka:Sanja_Žunić2.jpg|Sanja Žunić, koordinatorica projekta, Zavičajna zbirka Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Sanja_Žunić.jpg|Sanja Žunić, predstavljanje projekta <br /> Datoteka:Dodjela_priznanja_i_poklona_sudionicima_projekta_2.jpg|Dodjela priznanja i poklona sudionicima projekta<br /> Datoteka:Dodjela_priznanja_i_poklona_sudionicima_projekta_3.jpg|Dodjela priznanja i poklona sudionicima projekta<br /> Datoteka:Dodjela_priznanja_i_poklona_sudionicima_projekta.jpg|Dodjela priznanja i poklona sudionicima projekta<br /> Datoteka:Publika.jpg|Publika<br /> Datoteka:Doris_Karamatić.jpg|Doris Karamatić, Glazbeni ''Crossover'' na harfi<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''04.12.2010.'''<br /> <br /> '''Promocija web-stranice [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info] i dodjela priznanja sudionicima projekta'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Wiki.pozivnica.jpg|400px|mini|center|]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''08.06.2010.'''<br /> <br /> '''Posljednja radionica'''<br /> <br /> Održana je posljednja '''56. radionica''' na projektu ''Wiki-dveri''!!!<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.05.2010.''' <br /> <br /> '''Posjet Hrvatskom državnom arhivu i Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu - galerija fotografija'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Izlet-arhiv1.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA1.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA2.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA3.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA4.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:IzletNSK1.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK2.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK4.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK5.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK7.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK6.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''25.03.2010.''' <br /> <br /> '''Radionice u Knjižnici'''<br /> <br /> Do sada je u Knjižnici održano 40 radionica na kojima smo pretraživali elektronički katalog Knjižnica grada Zagreba na [http://kgz-opac.zaki.com.hr/ e-katalog] i internet, proučavali literaturu, obrađivali fotografije, pisali članke...<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Radionica2.jpg|[[OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica]]<br /> Datoteka:Radionica4.jpg|[[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]<br /> Datoteka:Radionica6.jpg|[[OŠ Pušća, Pušća]]<br /> Datoteka:Radionica5.jpg|[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]<br /> Datoteka:Radionica7.jpg|[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]<br /> Datoteka:RadionicaOSIvanaPerkovca.jpg|[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]<br /> Datoteka:RadionicaOSKupljenova.jpg|[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''10.11.2009.''' <br /> <br /> '''Radionice u Knjižnici'''<br /> <br /> Projekt se nastavlja u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću individualnim radionicama sa svakom istraživačkom grupom.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''24.10.2009.''' <br /> <br /> '''Izlet u dvorce Jakovlje, Gornju Bistru i Nove dvore - galerija fotografija'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Jakovlje-wikici.jpg|Jakovlje<br /> Datoteka:Jakovlje-wikici.2.jpg|Jakovlje<br /> Datoteka:Bistra-ulaz.jpg|Gornja Bistra<br /> Datoteka:Bistra-ulaz2.jpg|Gornja Bistra<br /> Datoteka:Novi Dvori-tim.jpg|U Novim Dvorima<br /> Datoteka:Wikici-Skurjeni.jpg|Galerija Skurjeni u Novim Dvorima<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''15.10.2009.'''<br /> <br /> '''Izlet u dvorce Lužnica, Laduč i Januševec - galerija fotografija'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:U.autobusu.jpg|U autobusu<br /> Datoteka:ekoturistiko 104.jpg|Lužnica <br /> Datoteka:Laduc-sudionici2.jpg|Laduč<br /> Datoteka:Dvorac Laduc.jpg|Laduč<br /> Datoteka:Janusevec-izlet-1.jpg|Januševec<br /> Datoteka:Janusevec-zabava.jpg|Januševec<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.09.2009.'''<br /> <br /> '''Ići ćemo na izlet!!!'''<br /> <br /> Rad na projektu nastavlja se početkom školske godine 2009./2010., u listopadu, organiziranim obilaskom dvoraca kako bi učenici fotografijama i videosnimkama mogli dokumentirati željene objekte te razgovarati sa stanovnicima ili vlasnicima objekata.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''22.05.2009.'''<br /> <br /> '''Prva radionica - predstavljanje projekta'''<br /> <br /> U Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću održana je prva radionica u sklopu projketa ''Wiki-dveri'' na kojoj su koordinatorice projekta predstavile projekt i održale predavanje o internetu, Webu 2.0 i fenomenu društvenih mreža na internetu. Prije predavanja provedena je i inicijalna anketa o stupnju digitalne pismenosti sudionika projekta koja će poslužiti za utvrđivanje napretka u digitalnoj pismenosti na završetku projekta. Na kraju radionice formirani su istraživački timovi te su sudionici obišli Knjižnicu i družili se na zakusci.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;2&quot;&gt;<br /> Datoteka:Radionica.inicijalna1.jpg|Predstavljanje projekta<br /> Datoteka:Radionica.-inicijalna2.jpg|Upoznavanje i organiziranje<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;</div> Wed, 14 May 2014 11:51:00 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_Wiki-dveri:Novosti http://www.wiki-dveri.info/wiki/Wiki-dveri:Novosti <p>OŠ Pavao Belas:&#32;</p> <hr /> <div>== '''Wiki-dveri IV - upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> <br /> '''10.05.2014. - Fotografije s izleta!'''<br /> <br /> <br /> <br /> U subotu, 10. svibnja 2014. godine sudionici projekta Wiki-dveri IV posjetili su u sklopu izleta muzej Staro selo u Kumrovcu te muzej Žitnicu te udrugu Zvirek u Sv. Križu Začretju. <br /> <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Kumrovec1.jpg|ulaz u muzej Staro Selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec12.jpg|predavanje ravnateljice muzeja Staro Selo Branke Šprem Lovrić, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec13.jpg|predavanje ravnateljice muzeja Staro Selo Branke Šprem Lovrić, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec14.jpg|kukuruz u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec11.jpg|rodna kuća Josipa Broza Tita, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec17.jpg|kolijevka u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec18.jpg|tradicionalni krevet u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec4.jpg|natpis na ulazu u kuću, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec6.jpg|ispred jedne od kuća u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec7.jpg|češljarski obrt, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec8.jpg|kovački obrt, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec41.jpg|sudionici projekta u kovačkom obrtu, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec19.jpg|tradicionalni uporabni predmeti, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec21.jpg|vanjski suradnik projekta Wiki-dveri IV, Josip Barlek, prof. i sudionici projekta, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec22.jpg|prikaz krušne peći, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec36.jpg|prikaz pečenja kruha, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec23.jpg|sudionici projekta Wiki-dveri IV, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec3.jpg|radionica tkanja, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec24.jpg|tkalački stan, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec25.jpg|tkalački stan, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec26.jpg|tradicionalni uporabni predmeti, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec27.jpg|tradicionalni uporabni predmeti, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec30.jpg|prikaz svakodnevnog života, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec31.jpg|sudionici projekta Wiki-dveri IV, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec32.jpg|sv. Florijan, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec2.jpg|prikaz svadbe u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec34.jpg|prikaz mladenke u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec38.jpg|prikaz svadbe u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec39.jpg|prikaz svadbe u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec43.jpg|saonice u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec44.jpg|popratno predavanje vanjskog sudionika projekta Wiki-dveri IV Josipa Barleka, prof., Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec48.jpg|prikaz tradicionalnih igračaka u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec51.jpg|susret sa stanovnicom u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec53.jpg|u autobusu<br /> Datoteka:Začretje1.jpg|predavanje g. Tončeka iz udruge Zvirek, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje2.jpg|sudionici projekta ispred župne crkve, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje3.jpg|Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačić i g. Tonček iz udruge Zvirek, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje4.jpg|tradicionalni predmeti u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje5.jpg|tradicionalni predmeti u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje6.jpg|tradicionalna narodna nošnja u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje8.jpg|tradicionalni predmeti u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje12.jpg|predavanje g. Tončeka iz udruge Zvirek u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje13.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje14.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje15.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje16.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje17.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje19.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje20.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje21.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje22.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje24.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> '''06.05.2014.'''<br /> <br /> '''Idemo na izlet!'''<br /> <br /> <br /> Gradska knjižnica Ante Kovačića iz Zaprešića organizira izlet za sudionike projekta ''Wiki-dveri IV'' u Muzej &quot;Staro selo&quot; Kumrovec i Muzej &quot;Žitnicu&quot;(Etnografska zbirka Udruge Zvirek) u Sv. Križu Začretju u subotu 10.05.2014. <br /> <br /> Plan izleta:<br /> <br /> 8.45 - okupljanje ispred Gradske knjižnice Ante Kovačića u Zaprešiću<br /> <br /> 9.00 - polazek autobusa ispred Knjižnice<br /> <br /> 10.00-12.00 - posjet Muzeju &quot;Staro selo&quot; Kumrovec<br /> <br /> 12.30-14.00 - ručak na seoskom turizmu &quot;Stara vodenica&quot; u Klanjcu<br /> <br /> 14.00 - polazak za Sv. Križ Začretje<br /> <br /> 15.00-16.00 - posjet Muzeju &quot;Žitnica&quot;, Etnografskoj zbirci Udruge Zvirek u Sv. Križu Začretju<br /> <br /> oko 16.30 - povratak u Zaprešić<br /> <br /> <br /> '''12.04.2014.'''<br /> <br /> '''Radionica izrade tradicionalnih uskrsnih pisanica'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:plakat_za_Uskrs.jpg|200px|mini|centre]]<br /> Pozivamo sve sudionike projekta ''Wiki-dveri IV - upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkoga kraja'' da u četvrtak, 17. travnja 2014. godine sudjeluju u radionici izrade tradicionalnih pisanica. Radionicu će voditi Štefanija Krčelić, a početak je u 11 sati. <br /> <br /> <br /> '''25.03.2014'''<br /> <br /> '''Uvodno predavanje o projektu Wiki-dveri IV - upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkog kraja'''<br /> <br /> <br /> I ove školske godine nastavljamo s provođenjem projekta Wiki-dveri, koji se odnosi na proučavanje i stvaranje zapisa o bogatoj etnološkoj baštini zaprešićkoga kraja: narodnim običajima kroz godinu, napjevima i plesovima, ručnim radovima... Uvodno predavanje o ovogodišnjem projektu održano je 25. ožujka 2014. godine u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću. Predavanju, koje su održali Josip Barlek, prof. te kordinatorice projekta Marija Bartolić i Janja Dimnjaković, prisustvovali su i učenici sudionici projekta. <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Uvod1.jpg|Uvodno predavanje<br /> Datoteka:Uvod2.jpg|Predavač etonolog Josip Barlek, prof.<br /> Datoteka:Uvod3.jpg|Predavanje Josipa Barleka<br /> Datoteka:Uvod4.jpg|Sudionici projekta Wiki-dveri IV<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> '''01.02.2014.'''<br /> <br /> '''Nastavak rada na projektu'''<br /> <br /> Ovogodišnji dio projekta ''Wiki-dveri'' nosi naziv ''Wiki-dveri IV – upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkoga kraja'', a obuhvaća proučavanje i stvaranje zapisa o bogatoj etnološkoj baštini zaprešićkoga kraja: narodnim običajima kroz godinu, napjevima i plesovima, ručnim radovima... Projekt je namijenjen učenicima razreda osnovnih škola zaprešićkoga kraja koji će se s etnološkom baštinom upoznavati proučavanjem knjižne i elektroničke građe, posjetima knjižnicama, muzejima i lokalitetima te predavanjima stručnjaka i stručnim radionicama u našoj knjižnici.U projektu će sudjelovati učenici šestih, sedmih i osmih razreda deset osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Pavla Belasa iz Brdovca, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice, OŠ Pušća, OŠ Luka, OŠ Kupljenovo i OŠ Jakovlje.<br /> <br /> <br /> <br /> == '''Wiki-dveri III - upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> '''05.06.2013.'''<br /> <br /> '''Fotke s promocije projekta Wiki-dveri III - upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja'''<br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Prezentacija1.jpg|Gosti i sudionici projekta<br /> Datoteka:Prezentacija1B.jpg|Gosti i sudionici projekta<br /> Datoteka:Prezentacija2.jpg|Uvodna riječ, Mirela Puljar, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Prezentacija3.jpg|Poetski recital glumca Vida Baloga<br /> Datoteka:Prezentacija4.jpg|Nastup Guci KUD-a Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija5.jpg|Predstavljanje projekta, Mirela Puljar, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Prezentacija6.jpg|Uvodna riječ, prof. Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Prezentacija6B.jpg|Predstavljanje projekta<br /> Datoteka:Prezentacija7.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija8.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija9.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija10.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija11.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija12.jpg|Riječ dr.sc. Agneze Szabo, stručne suradnice na projektu<br /> Datoteka:Prezentacija13.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica<br /> Datoteka:Prezentacija14.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić<br /> Datoteka:Prezentacija15.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić<br /> Datoteka:Prezentacija16.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko<br /> Datoteka:Prezentacija17.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Pavla Belasa, Brdovec<br /> Datoteka:Prezentacija18.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec<br /> Datoteka:Prezentacija19.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija20.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Pušća<br /> Datoteka:Prezentacija21.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Luka<br /> Datoteka:Prezentacija22.jpg|Zahvala dr.sc. Agnezi Szabo na sudjelovanju<br /> Datoteka:Prezentacija23.jpg|Riječ dr.sc. Jadranke Dujić Frlan, voditeljice Odsjeka za kulturu, šport i tehničku kulturu Zagrebačke županije<br /> Datoteka:Prezentacija24.jpg|Guci KUD-a Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija25.jpg|Srećko Skurjeni, (sin. hrv. slikara naive Matije Skurjenija)<br /> Datoteka:Prezentacija26.jpg|U dobrom društvu<br /> Datoteka:Prezentacija27.jpg|Branimir Stipčević, (kolega iz KGZ-a)<br /> Datoteka:Prezentacija28.jpg|Mirela Puljar i Marija Bartolić (koordinatorice projekta)<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.06.2013.'''<br /> <br /> '''Predstavljanje infoprojekta ''Wiki-dveri III - upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja'' i dodjela priznanja sudionicima projekta'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Wiki III pozivnica za web.jpg|400px|mini|center|]]<br /> <br /> <br /> <br /> '''22.03.2013.'''<br /> <br /> '''Fotografije s izleta'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:Izlet1.jpg|Ulaz u Nove Dvore<br /> Datoteka:Izlet2.jpg|Ispred Vršilnice<br /> Datoteka:Izlet3.jpg|U Vršilnici<br /> Datoteka:Izlet4.jpg|Predavanje prof. Laljaka o Matiji Skurjeniju<br /> Datoteka:Izlet5.jpg|Muzej Matija Skurjeni<br /> Datoteka:Izlet6.jpg|Razgledavanje Muzeja Matija Skurjeni<br /> Datoteka:Izlet7.jpg|Zajednička fotografija ispred Muzeja Matija Skurjeni<br /> Datoteka:Izlet8.jpg|Dvorac Novi dvori<br /> Datoteka:Izlet9.jpg|Kapelica sv. Josipa<br /> Datoteka:Izlet10.jpg|U Kapelici sv. Josipa<br /> Datoteka:Izlet11.jpg|Prof. Laljak zaključava vrata kapele<br /> Datoteka:Izlet12.jpg|Ispred obiteljske grobnice grofova Jelačića<br /> Datoteka:Izlet13.jpg|Obiteljska grobnica grofova Jelačića<br /> Datoteka:Izlet14.jpg|Rodna kuća Pavla Štoosa u Dubravici<br /> Datoteka:Izlet15.jpg|Ispred spomenika Pavlu Štoosu u Dubravici<br /> Datoteka:Izlet17.jpg|Ispred spomenika Anti Kovačiću u Mariji Gorici<br /> Datoteka:Izlet18.jpg|OŠ Ante Kovačića - predavanje prof. Laljaka o Anti Kovačiću<br /> Datoteka:Izlet19.jpg|Crkva Blažene Djevice Marije od Pohođenja u Mariji Gorici<br /> Datoteka:Izlet20.jpg|Spomenik Mihovilu Krušlinu u Ključu Brdovečkom<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''19.03.2013.'''<br /> <br /> '''Najava izleta'''<br /> <br /> Gradska knjižnica Ante Kovačića iz Zaprešića organizira izlet 22.03.2013. za sudionike projekta ''Wiki-dveri III: upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja'', a sastoji se od obilaska dijela lokaliteta obuhvaćenih projektom: Novih Dvora (grofovi Jelačić), Muzeja Matija Skurjeni (slikar Matija Skurjeni), Dubravice (preporoditelj Pavao Štoos), Marije Gorice (književnik Ante Kovačić, akademik Dragutin Boranić), Šenkovca (pjesnik Stjepan Jakševac, književnik i političar Ivan Perkovac), Harmice (književnik Baltazar Adam Krčelić) i Ključa (slikar Mihovil Krušlin). Obilazak lokaliteta bit će popraćen stručnim predavanjem prof. Stjepana Laljaka.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''24.01.2013.'''<br /> <br /> '''Fotografije s radionica'''<br /> <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:Oš luka (1).jpg|OŠ Luka<br /> Datoteka:Oš kupljenovo (3).jpg|OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:WD3.jpg|OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić<br /> Datoteka:WD3b.jpg|OŠ Pavala Belasa, Brdovec<br /> Datoteka:OS A.K.gal.velj.jpg|OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica<br /> Datoteka:I.P.gal.velj.jpg|OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec<br /> Datoteka:IBM.gal.velj..jpg‎|OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorgje Brdovečko<br /> Datoteka:OS_Pusca.velj..jpg‎|OŠ Pušća<br /> Datoteka:Augustinčić2.jpg‎|OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''27.11.2012.'''<br /> <br /> '''Posjet Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu''' <br /> <br /> Posjet je obuhvatio obilazak knjižnice uz stručno vodstvo, upoznavanje literature vezane uz projekt, predavanje prof. Stjepana Laljaka &quot;Znamenite ličnosti zaprešićkog kraja&quot; te ručak u restoranu NSK.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Sudionici projekta Wiki-dveri III ispred NSK.jpg|Sudionici projekta ''Wiki-dveri III'' ispred NSK<br /> Datoteka:Obilazak NSK.jpg|Obilazak NSK uz stručno vodstvo<br /> Datoteka:Upoznavanje sudionika s projektom Wiki-dveri.jpg|Upoznavanje sudionika s projektom<br /> Datoteka:Laljak.jpg|Predavanje Stjepana Laljaka o znamenitim ličnostima zaprešićkoga kraja<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''02.11.2012'''<br /> <br /> '''Nastavak rada na projektu'''<br /> <br /> Školske godine 2012./2013. nastavljamo s radom na projektu ''Wiki-dveri''. U projektu će sudjelovati učenici sedmih razreda devet osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Kupljenovo, OŠ Pavla Belasa iz Brdovca, OŠ Pušća, OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice i OŠ Luka.<br /> <br /> == '''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> '''05.06.2012.'''<br /> <br /> '''''Wiki-dveri'' na HTV-u 2 u emisiji ''Školski sat'''''<br /> <br /> <br /> U srijedu, '''06.06.2012., u 09.10h''', na HTV-u 2 u emisiji ''Školski sat'' Programa za djecu i mlade bit će predstavljen projekt ''Wiki-dveri''. <br /> <br /> Novinari ''Školskoga sata'' prije nekoliko su dana posjetili našu Knjižnicu, snimili radnu atmosferu radionica u sklopu projekta te intervjuirali nekoliko sudionika projekta iz OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog i PŠ Pavla Štoosa iz Dubravice. Taj će prilog bit emitiran sutra u sklopu emisije uživo, u kojoj će gostovati Marija Grgurić, učenica OŠ Pavla Belasa iz Brdovca; Hrvoje Benčić, učenik OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog; Dominik Sič, učenik OŠ Antuna Augustinčića iz Zaprešića te Marija Bartolić, koordinatorica projkta iz Gradske knjižnice Ante Kovačića iz Zaprešića. <br /> <br /> <br /> <br /> '''Fotke sa snimanja priloga za emisiju &quot;Školski sat&quot; na Odjelu za mladež Gradske knjižnice Ante Kovačića u Zaprešiću'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:htv3.jpg|Intervju s Hrvojem Benčićem, učenikom OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog<br /> Datoteka:htv1.jpg|Intervju sa Sandrom Debogović, prof geografije i povijesti iz OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog<br /> Datoteka:htv4.jpg|Radionica u Knjižnici<br /> Datoteka:htv2.jpg|Učenici u iščekivanju intervjua<br /> Datoteka:htv5.jpg|Keksi i sok nakon intervjua<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''31.05.2012.'''<br /> <br /> '''Fotke s promocije projekta ''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja'''''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Sabol_Valenčak.jpg|''Uvodna riječ'' - Sandra Sabol Valenčak, pročelnica za društvene djelatnosti Grada Zaprešića<br /> Datoteka:Gregorec.jpg‎|''Uvodna riječ'' - Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Topić.jpg‎|''Bioraznolikost zaprešićkoga kraja'' - prof.dr.sc. Jasenka Topić, umirovljena prof. PMF-a u Zagrebu <br /> Datoteka:Puljar.jpg|''Voditeljica promocije'' - Mirela Puljar, Dječji odjel Gradske knjižnice Ante Kovačića, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Bartolić.jpg|''Predstavljanje projekta'' - Marija Bartolić, Dječji odjel Gradske knjižnice Ante Kovačića, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Grgurić.jpg|''Predstavljanje projekta'' - Marija Grgurić, učenica Pavla Belasa iz Brdovca<br /> Datoteka:Horvat.jpg|''Predstavljanje projekta'' - Ira Horvat, učenica OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića<br /> Datoteka:Debogović.jpg|''Riječ zahvale'' - prof. geografije i povijesti iz OŠ Ivane-Brlić Mažuranić, Prigorje Brdovečko<br /> Datoteka:OŠ_Augustinčić.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Antuna Augustinčića iz Zaprešića''<br /> Datoteka:OŠ_Gaj.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića''<br /> Datoteka:OŠ_IBM.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Ivane-Brlić Mažuranić iz PrigorjaBrdovečkog''<br /> Datoteka:OŠ_Belas.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Pavla Belasa iz Brdovca''<br /> Datoteka:OŠ_Kupljenovo.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Kupljenovo''<br /> Datoteka:OŠ_Dubravica.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima PŠ Pavla Štoosa iz Dubravice''<br /> Datoteka:Potočki.jpg|''Poetski recital'' - Kristijan Potočki, glumac HNK u Zagrebu<br /> Datoteka:Goluban2.jpg|''Blues zagorskih brega'' - Tomislav Goluban, usna harmonika i Aleksandar Vešić, gitara <br /> Datoteka:Goluban.jpg|Tomislav Goluban, Aleksandar Vešić i publika<br /> Datoteka:Publika2.jpg|Publika<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''31.05.2012.'''<br /> <br /> '''Promocija web-stranice [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info] i dodjela priznanja sudionicima projekta'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Pozivnicaweb.jpg|400px|mini|center|]]<br /> [[Datoteka:Programweb.jpg|400px|mini|center|]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''16.05.2012.'''<br /> <br /> '''''Wiki-dveri'' na Radio Zaprešiću'''<br /> <br /> U subotu, '''19.05.2012., u 11.00h''', na Radio Zaprešiću u radijskoj emisiji ''Dječji mikrofon'' bit će predstavljen projekt ''Wiki-dveri''. Mlade novinarke Petra Gajski i Marija Geršak, učenice OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, bile su na izletu u sklopu projekta te napravile intervjue sa sudionicima projekta - učenicima, stručnom suradnicom projekta prof.dr.sc. biologije Jasenkom Topić i Marijom Bartolić, djelatnicom Gradske knjižnice Ante Kovačića.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.05.2012.'''<br /> <br /> '''Fotke s izleta'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Cret1.jpg|Cret Dubravica<br /> Datoteka:Cret2.jpg|Cret Dubravica<br /> Datoteka:Laduč1.jpg|Perivoj dvorca Laduč<br /> Datoteka:Laduč2.jpg|Perivoj dvorca Laduč<br /> Datoteka:Sava1.jpg|Sava-Zaprešić<br /> Datoteka:Sava2.jpg|Sava-Zaprešić<br /> Datoteka:Novi_Dvori1.jpg|Novi Dvori<br /> Datoteka:Novi_Dvori2.jpg|Novi Dvori<br /> Datoteka:Gornja_Bistra1.jpg|Perivoj dvorca Gornja Bistra<br /> Datoteka:Gornja_Bistra2.jpg|Perivoj dvorca Gornja Bistra<br /> Datoteka:Medvednica1.jpg|Park prirode Medvednica<br /> Datoteka:Medvednica2.jpg|Park prirode Medvednica<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''17.04.2012.'''<br /> <br /> '''Fotke s radionica'''<br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:RadionicaGaj.jpg‎|[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]<br /> Datoteka:RadionicaKupljenovo.jpg|[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]<br /> Datoteka:OŠ_Pavao_Belas,_Brdovec.jpg|[[OŠ Pavao Belas, Brdovec]]<br /> Datoteka:Augustinčić.jpg|[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]<br /> Datoteka:Šenkovec.jpg|[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]<br /> Datoteka:OŠ_Ivane_Brlić-Mažuranić,_Prigorje_Brdovečko.jpg|[[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]<br /> Datoteka:PŠ_Pavla_Štoosa,_Dubravica.jpg|[[PŠ Pavla Štoosa, Dubravica]]<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> '''12.04.2012.'''<br /> <br /> '''Najava izleta!'''<br /> <br /> Gradska knjižnica Ante Kovačića organizira izlet za sudionike projekta ''Wiki-dveri II'' u subotu 05.05.2012. Uz stručno vodstvo prof.dr.sc. Jasenke Topić, obići ćemo dio lokaliteta obuhvaćenih projektom: Cret Dubravicu, Savu–Zaprešić, perivoje dvoraca Laduč, Lužnica i Gornja Bistra te dio Parka prirode Medvednica, uključujući poseban rezervat šumske vegetacije Markovčak–Bistru te spomenik prirode Tisu u Šupljaku.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''22.3.2012.'''<br /> <br /> '''Radionice u knjižnici'''<br /> <br /> Rad na projektu ''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkog kraja'' nastavljamo u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću individualnim radionicama sa svakom istraživačkom grupom. Na radionicama će se učenici upoznati s radom u Wikimedia programu, naučiti pretraživati knjižnične elektroničke kataloge, s naglaskom na pretraživanje kataloga Knjižnica grada Zagreba [http://kgz-opac.zaki.com.hr/ e-katalog], pretraživati internet, proučavati literaturu vezanu uz lokalitete projekta, pisati članke i objavljivati ih na web-stranici projekta [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info], obrađivati fotografije... <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''19.12.2011.'''<br /> <br /> '''Posjet Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu''' <br /> <br /> Posjet je obuhvatio obilazak knjižnice uz stručno vodstvo, upoznavanje literature vezane uz projekt, predavanje prof.dr.sc. Jasenke Topić: ''Zašto je bioraznolikost važna?'' te ručak u restoranu NSK. <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:U_predvorju_NSK.jpg|U predvorju NSK<br /> Datoteka:Na_predavanju_o_bioraznolikosti.jpg|Na predavanju o bioraznolikosti<br /> Datoteka:Prof.dr.sc._Jasenka_Topić.jpg|Prof.dr.sc. Jasenka Topić<br /> Datoteka:U_autobusu.jpg|U autobusu <br /> <br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''01.10.2011.'''<br /> <br /> '''Nastavak rada na projektu'''<br /> <br /> Školske godine 2011./2012. nastavljamo s radom na projektu ''Wiki-dveri''. Kako je UN 2011. godinu proglasio ''Međunarodnom godinom biološke raznolikosti'', projekt širimo na '''prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja'''. U projektu će sudjelovati učenici sedmih razreda sedam osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića iz Zaprešića, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Kupljenovo, OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Pavla Belasa iz Brdovca i OŠ Pušća.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> == '''Wiki-dveri I - upoznajmo dvorce zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> '''06.12.2010.'''<br /> <br /> '''Fotke s promocije web-stranice [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info] u Dvorcu Lužnica'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:Sabol-Valenčak.jpg|Sandra Sabol Valenčak, pročelnica za društvene djelatnosti Grada Zaprešića<br /> Datoteka:Jadranka_Gregorec.jpg‎|Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Andrej_Žmegač.jpg‎|dr.sc. Andrej Žmegač, Institut za povijest umjetnosti<br /> Datoteka:Sanja_Žunić2.jpg|Sanja Žunić, koordinatorica projekta, Zavičajna zbirka Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Sanja_Žunić.jpg|Sanja Žunić, predstavljanje projekta <br /> Datoteka:Dodjela_priznanja_i_poklona_sudionicima_projekta_2.jpg|Dodjela priznanja i poklona sudionicima projekta<br /> Datoteka:Dodjela_priznanja_i_poklona_sudionicima_projekta_3.jpg|Dodjela priznanja i poklona sudionicima projekta<br /> Datoteka:Dodjela_priznanja_i_poklona_sudionicima_projekta.jpg|Dodjela priznanja i poklona sudionicima projekta<br /> Datoteka:Publika.jpg|Publika<br /> Datoteka:Doris_Karamatić.jpg|Doris Karamatić, Glazbeni ''Crossover'' na harfi<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''04.12.2010.'''<br /> <br /> '''Promocija web-stranice [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info] i dodjela priznanja sudionicima projekta'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Wiki.pozivnica.jpg|400px|mini|center|]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''08.06.2010.'''<br /> <br /> '''Posljednja radionica'''<br /> <br /> Održana je posljednja '''56. radionica''' na projektu ''Wiki-dveri''!!!<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.05.2010.''' <br /> <br /> '''Posjet Hrvatskom državnom arhivu i Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu - galerija fotografija'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Izlet-arhiv1.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA1.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA2.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA3.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA4.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:IzletNSK1.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK2.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK4.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK5.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK7.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK6.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''25.03.2010.''' <br /> <br /> '''Radionice u Knjižnici'''<br /> <br /> Do sada je u Knjižnici održano 40 radionica na kojima smo pretraživali elektronički katalog Knjižnica grada Zagreba na [http://kgz-opac.zaki.com.hr/ e-katalog] i internet, proučavali literaturu, obrađivali fotografije, pisali članke...<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Radionica2.jpg|[[OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica]]<br /> Datoteka:Radionica4.jpg|[[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]<br /> Datoteka:Radionica6.jpg|[[OŠ Pušća, Pušća]]<br /> Datoteka:Radionica5.jpg|[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]<br /> Datoteka:Radionica7.jpg|[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]<br /> Datoteka:RadionicaOSIvanaPerkovca.jpg|[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]<br /> Datoteka:RadionicaOSKupljenova.jpg|[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''10.11.2009.''' <br /> <br /> '''Radionice u Knjižnici'''<br /> <br /> Projekt se nastavlja u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću individualnim radionicama sa svakom istraživačkom grupom.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''24.10.2009.''' <br /> <br /> '''Izlet u dvorce Jakovlje, Gornju Bistru i Nove dvore - galerija fotografija'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Jakovlje-wikici.jpg|Jakovlje<br /> Datoteka:Jakovlje-wikici.2.jpg|Jakovlje<br /> Datoteka:Bistra-ulaz.jpg|Gornja Bistra<br /> Datoteka:Bistra-ulaz2.jpg|Gornja Bistra<br /> Datoteka:Novi Dvori-tim.jpg|U Novim Dvorima<br /> Datoteka:Wikici-Skurjeni.jpg|Galerija Skurjeni u Novim Dvorima<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''15.10.2009.'''<br /> <br /> '''Izlet u dvorce Lužnica, Laduč i Januševec - galerija fotografija'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:U.autobusu.jpg|U autobusu<br /> Datoteka:ekoturistiko 104.jpg|Lužnica <br /> Datoteka:Laduc-sudionici2.jpg|Laduč<br /> Datoteka:Dvorac Laduc.jpg|Laduč<br /> Datoteka:Janusevec-izlet-1.jpg|Januševec<br /> Datoteka:Janusevec-zabava.jpg|Januševec<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.09.2009.'''<br /> <br /> '''Ići ćemo na izlet!!!'''<br /> <br /> Rad na projektu nastavlja se početkom školske godine 2009./2010., u listopadu, organiziranim obilaskom dvoraca kako bi učenici fotografijama i videosnimkama mogli dokumentirati željene objekte te razgovarati sa stanovnicima ili vlasnicima objekata.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''22.05.2009.'''<br /> <br /> '''Prva radionica - predstavljanje projekta'''<br /> <br /> U Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću održana je prva radionica u sklopu projketa ''Wiki-dveri'' na kojoj su koordinatorice projekta predstavile projekt i održale predavanje o internetu, Webu 2.0 i fenomenu društvenih mreža na internetu. Prije predavanja provedena je i inicijalna anketa o stupnju digitalne pismenosti sudionika projekta koja će poslužiti za utvrđivanje napretka u digitalnoj pismenosti na završetku projekta. Na kraju radionice formirani su istraživački timovi te su sudionici obišli Knjižnicu i družili se na zakusci.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;2&quot;&gt;<br /> Datoteka:Radionica.inicijalna1.jpg|Predstavljanje projekta<br /> Datoteka:Radionica.-inicijalna2.jpg|Upoznavanje i organiziranje<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;</div> Wed, 14 May 2014 11:49:51 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_Wiki-dveri:Novosti http://www.wiki-dveri.info/wiki/Wiki-dveri:Novosti <p>OŠ Pavao Belas:&#32;</p> <hr /> <div>== '''Wiki-dveri IV - upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> <br /> '''10.05.2014. - Fotografije s izleta!'''<br /> <br /> U subotu, 10. svibnja 2014. godine sudionici projekta Wiki-dveri IV posjetili su u sklopu izleta muzej Staro selo u Kumrovcu te muzej Žitnicu te udrugu Zvirek u Sv. Križu Začretju. <br /> <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Kumrovec1.jpg|ulaz u muzej Staro Selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec12.jpg|predavanje ravnateljice muzeja Staro Selo Branke Šprem Lovrić, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec13.jpg|predavanje ravnateljice muzeja Staro Selo Branke Šprem Lovrić, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec14.jpg|kukuruz u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec11.jpg|rodna kuća Josipa Broza Tita, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec17.jpg|kolijevka u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec18.jpg|tradicionalni krevet u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec4.jpg|natpis na ulazu u kuću, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec6.jpg|ispred jedne od kuća u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec7.jpg|češljarski obrt, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec8.jpg|kovački obrt, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec41.jpg|sudionici projekta u kovačkom obrtu, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec19.jpg|tradicionalni uporabni predmeti, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec21.jpg|vanjski suradnik projekta Wiki-dveri IV, Josip Barlek, prof. i sudionici projekta, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec22.jpg|prikaz krušne peći, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec36.jpg|prikaz pečenja kruha, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec23.jpg|sudionici projekta Wiki-dveri IV, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec3.jpg|radionica tkanja, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec24.jpg|tkalački stan, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec25.jpg|tkalački stan, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec26.jpg|tradicionalni uporabni predmeti, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec27.jpg|tradicionalni uporabni predmeti, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec30.jpg|prikaz svakodnevnog života, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec31.jpg|sudionici projekta Wiki-dveri IV, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec32.jpg|sv. Florijan, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec2.jpg|prikaz svadbe u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec34.jpg|prikaz mladenke u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec38.jpg|prikaz svadbe u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec39.jpg|prikaz svadbe u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec43.jpg|saonice u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec44.jpg|popratno predavanje vanjskog sudionika projekta Wiki-dveri IV Josipa Barleka, prof., Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec48.jpg|prikaz tradicionalnih igračaka u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec51.jpg|susret sa stanovnicom u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec53.jpg|u autobusu<br /> Datoteka:Začretje1.jpg|predavanje g. Tončeka iz udruge Zvirek, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje2.jpg|sudionici projekta ispred župne crkve, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje3.jpg|Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačić i g. Tonček iz udruge Zvirek, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje4.jpg|tradicionalni predmeti u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje5.jpg|tradicionalni predmeti u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje6.jpg|tradicionalna narodna nošnja u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje8.jpg|tradicionalni predmeti u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje12.jpg|predavanje g. Tončeka iz udruge Zvirek u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje13.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje14.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje15.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje16.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje17.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje19.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje20.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje21.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje22.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje24.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> '''06.05.2014.'''<br /> <br /> '''Idemo na izlet!'''<br /> <br /> <br /> Gradska knjižnica Ante Kovačića iz Zaprešića organizira izlet za sudionike projekta ''Wiki-dveri IV'' u Muzej &quot;Staro selo&quot; Kumrovec i Muzej &quot;Žitnicu&quot;(Etnografska zbirka Udruge Zvirek) u Sv. Križu Začretju u subotu 10.05.2014. <br /> <br /> Plan izleta:<br /> <br /> 8.45 - okupljanje ispred Gradske knjižnice Ante Kovačića u Zaprešiću<br /> <br /> 9.00 - polazek autobusa ispred Knjižnice<br /> <br /> 10.00-12.00 - posjet Muzeju &quot;Staro selo&quot; Kumrovec<br /> <br /> 12.30-14.00 - ručak na seoskom turizmu &quot;Stara vodenica&quot; u Klanjcu<br /> <br /> 14.00 - polazak za Sv. Križ Začretje<br /> <br /> 15.00-16.00 - posjet Muzeju &quot;Žitnica&quot;, Etnografskoj zbirci Udruge Zvirek u Sv. Križu Začretju<br /> <br /> oko 16.30 - povratak u Zaprešić<br /> <br /> <br /> '''12.04.2014.'''<br /> <br /> '''Radionica izrade tradicionalnih uskrsnih pisanica'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:plakat_za_Uskrs.jpg|200px|mini|centre]]<br /> Pozivamo sve sudionike projekta ''Wiki-dveri IV - upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkoga kraja'' da u četvrtak, 17. travnja 2014. godine sudjeluju u radionici izrade tradicionalnih pisanica. Radionicu će voditi Štefanija Krčelić, a početak je u 11 sati. <br /> <br /> <br /> '''25.03.2014'''<br /> <br /> '''Uvodno predavanje o projektu Wiki-dveri IV - upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkog kraja'''<br /> <br /> <br /> I ove školske godine nastavljamo s provođenjem projekta Wiki-dveri, koji se odnosi na proučavanje i stvaranje zapisa o bogatoj etnološkoj baštini zaprešićkoga kraja: narodnim običajima kroz godinu, napjevima i plesovima, ručnim radovima... Uvodno predavanje o ovogodišnjem projektu održano je 25. ožujka 2014. godine u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću. Predavanju, koje su održali Josip Barlek, prof. te kordinatorice projekta Marija Bartolić i Janja Dimnjaković, prisustvovali su i učenici sudionici projekta. <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Uvod1.jpg|Uvodno predavanje<br /> Datoteka:Uvod2.jpg|Predavač etonolog Josip Barlek, prof.<br /> Datoteka:Uvod3.jpg|Predavanje Josipa Barleka<br /> Datoteka:Uvod4.jpg|Sudionici projekta Wiki-dveri IV<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> '''01.02.2014.'''<br /> <br /> '''Nastavak rada na projektu'''<br /> <br /> Ovogodišnji dio projekta ''Wiki-dveri'' nosi naziv ''Wiki-dveri IV – upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkoga kraja'', a obuhvaća proučavanje i stvaranje zapisa o bogatoj etnološkoj baštini zaprešićkoga kraja: narodnim običajima kroz godinu, napjevima i plesovima, ručnim radovima... Projekt je namijenjen učenicima razreda osnovnih škola zaprešićkoga kraja koji će se s etnološkom baštinom upoznavati proučavanjem knjižne i elektroničke građe, posjetima knjižnicama, muzejima i lokalitetima te predavanjima stručnjaka i stručnim radionicama u našoj knjižnici.U projektu će sudjelovati učenici šestih, sedmih i osmih razreda deset osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Pavla Belasa iz Brdovca, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice, OŠ Pušća, OŠ Luka, OŠ Kupljenovo i OŠ Jakovlje.<br /> <br /> <br /> <br /> == '''Wiki-dveri III - upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> '''05.06.2013.'''<br /> <br /> '''Fotke s promocije projekta Wiki-dveri III - upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja'''<br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Prezentacija1.jpg|Gosti i sudionici projekta<br /> Datoteka:Prezentacija1B.jpg|Gosti i sudionici projekta<br /> Datoteka:Prezentacija2.jpg|Uvodna riječ, Mirela Puljar, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Prezentacija3.jpg|Poetski recital glumca Vida Baloga<br /> Datoteka:Prezentacija4.jpg|Nastup Guci KUD-a Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija5.jpg|Predstavljanje projekta, Mirela Puljar, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Prezentacija6.jpg|Uvodna riječ, prof. Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Prezentacija6B.jpg|Predstavljanje projekta<br /> Datoteka:Prezentacija7.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija8.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija9.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija10.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija11.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija12.jpg|Riječ dr.sc. Agneze Szabo, stručne suradnice na projektu<br /> Datoteka:Prezentacija13.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica<br /> Datoteka:Prezentacija14.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić<br /> Datoteka:Prezentacija15.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić<br /> Datoteka:Prezentacija16.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko<br /> Datoteka:Prezentacija17.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Pavla Belasa, Brdovec<br /> Datoteka:Prezentacija18.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec<br /> Datoteka:Prezentacija19.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija20.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Pušća<br /> Datoteka:Prezentacija21.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Luka<br /> Datoteka:Prezentacija22.jpg|Zahvala dr.sc. Agnezi Szabo na sudjelovanju<br /> Datoteka:Prezentacija23.jpg|Riječ dr.sc. Jadranke Dujić Frlan, voditeljice Odsjeka za kulturu, šport i tehničku kulturu Zagrebačke županije<br /> Datoteka:Prezentacija24.jpg|Guci KUD-a Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija25.jpg|Srećko Skurjeni, (sin. hrv. slikara naive Matije Skurjenija)<br /> Datoteka:Prezentacija26.jpg|U dobrom društvu<br /> Datoteka:Prezentacija27.jpg|Branimir Stipčević, (kolega iz KGZ-a)<br /> Datoteka:Prezentacija28.jpg|Mirela Puljar i Marija Bartolić (koordinatorice projekta)<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.06.2013.'''<br /> <br /> '''Predstavljanje infoprojekta ''Wiki-dveri III - upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja'' i dodjela priznanja sudionicima projekta'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Wiki III pozivnica za web.jpg|400px|mini|center|]]<br /> <br /> <br /> <br /> '''22.03.2013.'''<br /> <br /> '''Fotografije s izleta'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:Izlet1.jpg|Ulaz u Nove Dvore<br /> Datoteka:Izlet2.jpg|Ispred Vršilnice<br /> Datoteka:Izlet3.jpg|U Vršilnici<br /> Datoteka:Izlet4.jpg|Predavanje prof. Laljaka o Matiji Skurjeniju<br /> Datoteka:Izlet5.jpg|Muzej Matija Skurjeni<br /> Datoteka:Izlet6.jpg|Razgledavanje Muzeja Matija Skurjeni<br /> Datoteka:Izlet7.jpg|Zajednička fotografija ispred Muzeja Matija Skurjeni<br /> Datoteka:Izlet8.jpg|Dvorac Novi dvori<br /> Datoteka:Izlet9.jpg|Kapelica sv. Josipa<br /> Datoteka:Izlet10.jpg|U Kapelici sv. Josipa<br /> Datoteka:Izlet11.jpg|Prof. Laljak zaključava vrata kapele<br /> Datoteka:Izlet12.jpg|Ispred obiteljske grobnice grofova Jelačića<br /> Datoteka:Izlet13.jpg|Obiteljska grobnica grofova Jelačića<br /> Datoteka:Izlet14.jpg|Rodna kuća Pavla Štoosa u Dubravici<br /> Datoteka:Izlet15.jpg|Ispred spomenika Pavlu Štoosu u Dubravici<br /> Datoteka:Izlet17.jpg|Ispred spomenika Anti Kovačiću u Mariji Gorici<br /> Datoteka:Izlet18.jpg|OŠ Ante Kovačića - predavanje prof. Laljaka o Anti Kovačiću<br /> Datoteka:Izlet19.jpg|Crkva Blažene Djevice Marije od Pohođenja u Mariji Gorici<br /> Datoteka:Izlet20.jpg|Spomenik Mihovilu Krušlinu u Ključu Brdovečkom<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''19.03.2013.'''<br /> <br /> '''Najava izleta'''<br /> <br /> Gradska knjižnica Ante Kovačića iz Zaprešića organizira izlet 22.03.2013. za sudionike projekta ''Wiki-dveri III: upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja'', a sastoji se od obilaska dijela lokaliteta obuhvaćenih projektom: Novih Dvora (grofovi Jelačić), Muzeja Matija Skurjeni (slikar Matija Skurjeni), Dubravice (preporoditelj Pavao Štoos), Marije Gorice (književnik Ante Kovačić, akademik Dragutin Boranić), Šenkovca (pjesnik Stjepan Jakševac, književnik i političar Ivan Perkovac), Harmice (književnik Baltazar Adam Krčelić) i Ključa (slikar Mihovil Krušlin). Obilazak lokaliteta bit će popraćen stručnim predavanjem prof. Stjepana Laljaka.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''24.01.2013.'''<br /> <br /> '''Fotografije s radionica'''<br /> <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:Oš luka (1).jpg|OŠ Luka<br /> Datoteka:Oš kupljenovo (3).jpg|OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:WD3.jpg|OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić<br /> Datoteka:WD3b.jpg|OŠ Pavala Belasa, Brdovec<br /> Datoteka:OS A.K.gal.velj.jpg|OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica<br /> Datoteka:I.P.gal.velj.jpg|OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec<br /> Datoteka:IBM.gal.velj..jpg‎|OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorgje Brdovečko<br /> Datoteka:OS_Pusca.velj..jpg‎|OŠ Pušća<br /> Datoteka:Augustinčić2.jpg‎|OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''27.11.2012.'''<br /> <br /> '''Posjet Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu''' <br /> <br /> Posjet je obuhvatio obilazak knjižnice uz stručno vodstvo, upoznavanje literature vezane uz projekt, predavanje prof. Stjepana Laljaka &quot;Znamenite ličnosti zaprešićkog kraja&quot; te ručak u restoranu NSK.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Sudionici projekta Wiki-dveri III ispred NSK.jpg|Sudionici projekta ''Wiki-dveri III'' ispred NSK<br /> Datoteka:Obilazak NSK.jpg|Obilazak NSK uz stručno vodstvo<br /> Datoteka:Upoznavanje sudionika s projektom Wiki-dveri.jpg|Upoznavanje sudionika s projektom<br /> Datoteka:Laljak.jpg|Predavanje Stjepana Laljaka o znamenitim ličnostima zaprešićkoga kraja<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''02.11.2012'''<br /> <br /> '''Nastavak rada na projektu'''<br /> <br /> Školske godine 2012./2013. nastavljamo s radom na projektu ''Wiki-dveri''. U projektu će sudjelovati učenici sedmih razreda devet osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Kupljenovo, OŠ Pavla Belasa iz Brdovca, OŠ Pušća, OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice i OŠ Luka.<br /> <br /> == '''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> '''05.06.2012.'''<br /> <br /> '''''Wiki-dveri'' na HTV-u 2 u emisiji ''Školski sat'''''<br /> <br /> <br /> U srijedu, '''06.06.2012., u 09.10h''', na HTV-u 2 u emisiji ''Školski sat'' Programa za djecu i mlade bit će predstavljen projekt ''Wiki-dveri''. <br /> <br /> Novinari ''Školskoga sata'' prije nekoliko su dana posjetili našu Knjižnicu, snimili radnu atmosferu radionica u sklopu projekta te intervjuirali nekoliko sudionika projekta iz OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog i PŠ Pavla Štoosa iz Dubravice. Taj će prilog bit emitiran sutra u sklopu emisije uživo, u kojoj će gostovati Marija Grgurić, učenica OŠ Pavla Belasa iz Brdovca; Hrvoje Benčić, učenik OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog; Dominik Sič, učenik OŠ Antuna Augustinčića iz Zaprešića te Marija Bartolić, koordinatorica projkta iz Gradske knjižnice Ante Kovačića iz Zaprešića. <br /> <br /> <br /> <br /> '''Fotke sa snimanja priloga za emisiju &quot;Školski sat&quot; na Odjelu za mladež Gradske knjižnice Ante Kovačića u Zaprešiću'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:htv3.jpg|Intervju s Hrvojem Benčićem, učenikom OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog<br /> Datoteka:htv1.jpg|Intervju sa Sandrom Debogović, prof geografije i povijesti iz OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog<br /> Datoteka:htv4.jpg|Radionica u Knjižnici<br /> Datoteka:htv2.jpg|Učenici u iščekivanju intervjua<br /> Datoteka:htv5.jpg|Keksi i sok nakon intervjua<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''31.05.2012.'''<br /> <br /> '''Fotke s promocije projekta ''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja'''''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Sabol_Valenčak.jpg|''Uvodna riječ'' - Sandra Sabol Valenčak, pročelnica za društvene djelatnosti Grada Zaprešića<br /> Datoteka:Gregorec.jpg‎|''Uvodna riječ'' - Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Topić.jpg‎|''Bioraznolikost zaprešićkoga kraja'' - prof.dr.sc. Jasenka Topić, umirovljena prof. PMF-a u Zagrebu <br /> Datoteka:Puljar.jpg|''Voditeljica promocije'' - Mirela Puljar, Dječji odjel Gradske knjižnice Ante Kovačića, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Bartolić.jpg|''Predstavljanje projekta'' - Marija Bartolić, Dječji odjel Gradske knjižnice Ante Kovačića, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Grgurić.jpg|''Predstavljanje projekta'' - Marija Grgurić, učenica Pavla Belasa iz Brdovca<br /> Datoteka:Horvat.jpg|''Predstavljanje projekta'' - Ira Horvat, učenica OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića<br /> Datoteka:Debogović.jpg|''Riječ zahvale'' - prof. geografije i povijesti iz OŠ Ivane-Brlić Mažuranić, Prigorje Brdovečko<br /> Datoteka:OŠ_Augustinčić.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Antuna Augustinčića iz Zaprešića''<br /> Datoteka:OŠ_Gaj.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića''<br /> Datoteka:OŠ_IBM.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Ivane-Brlić Mažuranić iz PrigorjaBrdovečkog''<br /> Datoteka:OŠ_Belas.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Pavla Belasa iz Brdovca''<br /> Datoteka:OŠ_Kupljenovo.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Kupljenovo''<br /> Datoteka:OŠ_Dubravica.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima PŠ Pavla Štoosa iz Dubravice''<br /> Datoteka:Potočki.jpg|''Poetski recital'' - Kristijan Potočki, glumac HNK u Zagrebu<br /> Datoteka:Goluban2.jpg|''Blues zagorskih brega'' - Tomislav Goluban, usna harmonika i Aleksandar Vešić, gitara <br /> Datoteka:Goluban.jpg|Tomislav Goluban, Aleksandar Vešić i publika<br /> Datoteka:Publika2.jpg|Publika<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''31.05.2012.'''<br /> <br /> '''Promocija web-stranice [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info] i dodjela priznanja sudionicima projekta'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Pozivnicaweb.jpg|400px|mini|center|]]<br /> [[Datoteka:Programweb.jpg|400px|mini|center|]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''16.05.2012.'''<br /> <br /> '''''Wiki-dveri'' na Radio Zaprešiću'''<br /> <br /> U subotu, '''19.05.2012., u 11.00h''', na Radio Zaprešiću u radijskoj emisiji ''Dječji mikrofon'' bit će predstavljen projekt ''Wiki-dveri''. Mlade novinarke Petra Gajski i Marija Geršak, učenice OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, bile su na izletu u sklopu projekta te napravile intervjue sa sudionicima projekta - učenicima, stručnom suradnicom projekta prof.dr.sc. biologije Jasenkom Topić i Marijom Bartolić, djelatnicom Gradske knjižnice Ante Kovačića.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.05.2012.'''<br /> <br /> '''Fotke s izleta'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Cret1.jpg|Cret Dubravica<br /> Datoteka:Cret2.jpg|Cret Dubravica<br /> Datoteka:Laduč1.jpg|Perivoj dvorca Laduč<br /> Datoteka:Laduč2.jpg|Perivoj dvorca Laduč<br /> Datoteka:Sava1.jpg|Sava-Zaprešić<br /> Datoteka:Sava2.jpg|Sava-Zaprešić<br /> Datoteka:Novi_Dvori1.jpg|Novi Dvori<br /> Datoteka:Novi_Dvori2.jpg|Novi Dvori<br /> Datoteka:Gornja_Bistra1.jpg|Perivoj dvorca Gornja Bistra<br /> Datoteka:Gornja_Bistra2.jpg|Perivoj dvorca Gornja Bistra<br /> Datoteka:Medvednica1.jpg|Park prirode Medvednica<br /> Datoteka:Medvednica2.jpg|Park prirode Medvednica<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''17.04.2012.'''<br /> <br /> '''Fotke s radionica'''<br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:RadionicaGaj.jpg‎|[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]<br /> Datoteka:RadionicaKupljenovo.jpg|[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]<br /> Datoteka:OŠ_Pavao_Belas,_Brdovec.jpg|[[OŠ Pavao Belas, Brdovec]]<br /> Datoteka:Augustinčić.jpg|[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]<br /> Datoteka:Šenkovec.jpg|[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]<br /> Datoteka:OŠ_Ivane_Brlić-Mažuranić,_Prigorje_Brdovečko.jpg|[[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]<br /> Datoteka:PŠ_Pavla_Štoosa,_Dubravica.jpg|[[PŠ Pavla Štoosa, Dubravica]]<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> '''12.04.2012.'''<br /> <br /> '''Najava izleta!'''<br /> <br /> Gradska knjižnica Ante Kovačića organizira izlet za sudionike projekta ''Wiki-dveri II'' u subotu 05.05.2012. Uz stručno vodstvo prof.dr.sc. Jasenke Topić, obići ćemo dio lokaliteta obuhvaćenih projektom: Cret Dubravicu, Savu–Zaprešić, perivoje dvoraca Laduč, Lužnica i Gornja Bistra te dio Parka prirode Medvednica, uključujući poseban rezervat šumske vegetacije Markovčak–Bistru te spomenik prirode Tisu u Šupljaku.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''22.3.2012.'''<br /> <br /> '''Radionice u knjižnici'''<br /> <br /> Rad na projektu ''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkog kraja'' nastavljamo u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću individualnim radionicama sa svakom istraživačkom grupom. Na radionicama će se učenici upoznati s radom u Wikimedia programu, naučiti pretraživati knjižnične elektroničke kataloge, s naglaskom na pretraživanje kataloga Knjižnica grada Zagreba [http://kgz-opac.zaki.com.hr/ e-katalog], pretraživati internet, proučavati literaturu vezanu uz lokalitete projekta, pisati članke i objavljivati ih na web-stranici projekta [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info], obrađivati fotografije... <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''19.12.2011.'''<br /> <br /> '''Posjet Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu''' <br /> <br /> Posjet je obuhvatio obilazak knjižnice uz stručno vodstvo, upoznavanje literature vezane uz projekt, predavanje prof.dr.sc. Jasenke Topić: ''Zašto je bioraznolikost važna?'' te ručak u restoranu NSK. <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:U_predvorju_NSK.jpg|U predvorju NSK<br /> Datoteka:Na_predavanju_o_bioraznolikosti.jpg|Na predavanju o bioraznolikosti<br /> Datoteka:Prof.dr.sc._Jasenka_Topić.jpg|Prof.dr.sc. Jasenka Topić<br /> Datoteka:U_autobusu.jpg|U autobusu <br /> <br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''01.10.2011.'''<br /> <br /> '''Nastavak rada na projektu'''<br /> <br /> Školske godine 2011./2012. nastavljamo s radom na projektu ''Wiki-dveri''. Kako je UN 2011. godinu proglasio ''Međunarodnom godinom biološke raznolikosti'', projekt širimo na '''prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja'''. U projektu će sudjelovati učenici sedmih razreda sedam osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića iz Zaprešića, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Kupljenovo, OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Pavla Belasa iz Brdovca i OŠ Pušća.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> == '''Wiki-dveri I - upoznajmo dvorce zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> '''06.12.2010.'''<br /> <br /> '''Fotke s promocije web-stranice [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info] u Dvorcu Lužnica'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:Sabol-Valenčak.jpg|Sandra Sabol Valenčak, pročelnica za društvene djelatnosti Grada Zaprešića<br /> Datoteka:Jadranka_Gregorec.jpg‎|Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Andrej_Žmegač.jpg‎|dr.sc. Andrej Žmegač, Institut za povijest umjetnosti<br /> Datoteka:Sanja_Žunić2.jpg|Sanja Žunić, koordinatorica projekta, Zavičajna zbirka Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Sanja_Žunić.jpg|Sanja Žunić, predstavljanje projekta <br /> Datoteka:Dodjela_priznanja_i_poklona_sudionicima_projekta_2.jpg|Dodjela priznanja i poklona sudionicima projekta<br /> Datoteka:Dodjela_priznanja_i_poklona_sudionicima_projekta_3.jpg|Dodjela priznanja i poklona sudionicima projekta<br /> Datoteka:Dodjela_priznanja_i_poklona_sudionicima_projekta.jpg|Dodjela priznanja i poklona sudionicima projekta<br /> Datoteka:Publika.jpg|Publika<br /> Datoteka:Doris_Karamatić.jpg|Doris Karamatić, Glazbeni ''Crossover'' na harfi<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''04.12.2010.'''<br /> <br /> '''Promocija web-stranice [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info] i dodjela priznanja sudionicima projekta'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Wiki.pozivnica.jpg|400px|mini|center|]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''08.06.2010.'''<br /> <br /> '''Posljednja radionica'''<br /> <br /> Održana je posljednja '''56. radionica''' na projektu ''Wiki-dveri''!!!<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.05.2010.''' <br /> <br /> '''Posjet Hrvatskom državnom arhivu i Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu - galerija fotografija'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Izlet-arhiv1.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA1.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA2.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA3.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA4.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:IzletNSK1.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK2.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK4.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK5.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK7.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK6.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''25.03.2010.''' <br /> <br /> '''Radionice u Knjižnici'''<br /> <br /> Do sada je u Knjižnici održano 40 radionica na kojima smo pretraživali elektronički katalog Knjižnica grada Zagreba na [http://kgz-opac.zaki.com.hr/ e-katalog] i internet, proučavali literaturu, obrađivali fotografije, pisali članke...<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Radionica2.jpg|[[OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica]]<br /> Datoteka:Radionica4.jpg|[[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]<br /> Datoteka:Radionica6.jpg|[[OŠ Pušća, Pušća]]<br /> Datoteka:Radionica5.jpg|[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]<br /> Datoteka:Radionica7.jpg|[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]<br /> Datoteka:RadionicaOSIvanaPerkovca.jpg|[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]<br /> Datoteka:RadionicaOSKupljenova.jpg|[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''10.11.2009.''' <br /> <br /> '''Radionice u Knjižnici'''<br /> <br /> Projekt se nastavlja u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću individualnim radionicama sa svakom istraživačkom grupom.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''24.10.2009.''' <br /> <br /> '''Izlet u dvorce Jakovlje, Gornju Bistru i Nove dvore - galerija fotografija'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Jakovlje-wikici.jpg|Jakovlje<br /> Datoteka:Jakovlje-wikici.2.jpg|Jakovlje<br /> Datoteka:Bistra-ulaz.jpg|Gornja Bistra<br /> Datoteka:Bistra-ulaz2.jpg|Gornja Bistra<br /> Datoteka:Novi Dvori-tim.jpg|U Novim Dvorima<br /> Datoteka:Wikici-Skurjeni.jpg|Galerija Skurjeni u Novim Dvorima<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''15.10.2009.'''<br /> <br /> '''Izlet u dvorce Lužnica, Laduč i Januševec - galerija fotografija'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:U.autobusu.jpg|U autobusu<br /> Datoteka:ekoturistiko 104.jpg|Lužnica <br /> Datoteka:Laduc-sudionici2.jpg|Laduč<br /> Datoteka:Dvorac Laduc.jpg|Laduč<br /> Datoteka:Janusevec-izlet-1.jpg|Januševec<br /> Datoteka:Janusevec-zabava.jpg|Januševec<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.09.2009.'''<br /> <br /> '''Ići ćemo na izlet!!!'''<br /> <br /> Rad na projektu nastavlja se početkom školske godine 2009./2010., u listopadu, organiziranim obilaskom dvoraca kako bi učenici fotografijama i videosnimkama mogli dokumentirati željene objekte te razgovarati sa stanovnicima ili vlasnicima objekata.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''22.05.2009.'''<br /> <br /> '''Prva radionica - predstavljanje projekta'''<br /> <br /> U Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću održana je prva radionica u sklopu projketa ''Wiki-dveri'' na kojoj su koordinatorice projekta predstavile projekt i održale predavanje o internetu, Webu 2.0 i fenomenu društvenih mreža na internetu. Prije predavanja provedena je i inicijalna anketa o stupnju digitalne pismenosti sudionika projekta koja će poslužiti za utvrđivanje napretka u digitalnoj pismenosti na završetku projekta. Na kraju radionice formirani su istraživački timovi te su sudionici obišli Knjižnicu i družili se na zakusci.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;2&quot;&gt;<br /> Datoteka:Radionica.inicijalna1.jpg|Predstavljanje projekta<br /> Datoteka:Radionica.-inicijalna2.jpg|Upoznavanje i organiziranje<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;</div> Wed, 14 May 2014 11:49:40 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_Wiki-dveri:Novosti http://www.wiki-dveri.info/wiki/Wiki-dveri:Novosti <p>OŠ Pavao Belas:&#32;</p> <hr /> <div>== '''Wiki-dveri IV - upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> <br /> '''10.05.2014. - Fotografije s izleta!'''<br /> <br /> U subotu, 10. svibnja 2014. godine sudionici projekta Wiki-dveri IV posjetili su u sklopu izleta muzej Staro selo u Kumrovcu te muzej Žitnicu te udrugu Zvirek u Sv. Križu Začretju. <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Kumrovec1.jpg|ulaz u muzej Staro Selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec12.jpg|predavanje ravnateljice muzeja Staro Selo Branke Šprem Lovrić, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec13.jpg|predavanje ravnateljice muzeja Staro Selo Branke Šprem Lovrić, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec14.jpg|kukuruz u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec11.jpg|rodna kuća Josipa Broza Tita, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec17.jpg|kolijevka u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec18.jpg|tradicionalni krevet u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec4.jpg|natpis na ulazu u kuću, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec6.jpg|ispred jedne od kuća u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec7.jpg|češljarski obrt, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec8.jpg|kovački obrt, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec41.jpg|sudionici projekta u kovačkom obrtu, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec19.jpg|tradicionalni uporabni predmeti, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec21.jpg|vanjski suradnik projekta Wiki-dveri IV, Josip Barlek, prof. i sudionici projekta, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec22.jpg|prikaz krušne peći, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec36.jpg|prikaz pečenja kruha, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec23.jpg|sudionici projekta Wiki-dveri IV, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec3.jpg|radionica tkanja, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec24.jpg|tkalački stan, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec25.jpg|tkalački stan, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec26.jpg|tradicionalni uporabni predmeti, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec27.jpg|tradicionalni uporabni predmeti, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec30.jpg|prikaz svakodnevnog života, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec31.jpg|sudionici projekta Wiki-dveri IV, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec32.jpg|sv. Florijan, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec2.jpg|prikaz svadbe u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec34.jpg|prikaz mladenke u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec38.jpg|prikaz svadbe u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec39.jpg|prikaz svadbe u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec43.jpg|saonice u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec44.jpg|popratno predavanje vanjskog sudionika projekta Wiki-dveri IV Josipa Barleka, prof., Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec48.jpg|prikaz tradicionalnih igračaka u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec51.jpg|susret sa stanovnicom u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec53.jpg|u autobusu<br /> Datoteka:Začretje1.jpg|predavanje g. Tončeka iz udruge Zvirek, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje2.jpg|sudionici projekta ispred župne crkve, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje3.jpg|Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačić i g. Tonček iz udruge Zvirek, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje4.jpg|tradicionalni predmeti u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje5.jpg|tradicionalni predmeti u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje6.jpg|tradicionalna narodna nošnja u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje8.jpg|tradicionalni predmeti u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje12.jpg|predavanje g. Tončeka iz udruge Zvirek u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje13.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje14.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje15.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje16.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje17.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje19.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje20.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje21.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje22.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje24.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> '''06.05.2014.'''<br /> <br /> '''Idemo na izlet!'''<br /> <br /> <br /> Gradska knjižnica Ante Kovačića iz Zaprešića organizira izlet za sudionike projekta ''Wiki-dveri IV'' u Muzej &quot;Staro selo&quot; Kumrovec i Muzej &quot;Žitnicu&quot;(Etnografska zbirka Udruge Zvirek) u Sv. Križu Začretju u subotu 10.05.2014. <br /> <br /> Plan izleta:<br /> <br /> 8.45 - okupljanje ispred Gradske knjižnice Ante Kovačića u Zaprešiću<br /> <br /> 9.00 - polazek autobusa ispred Knjižnice<br /> <br /> 10.00-12.00 - posjet Muzeju &quot;Staro selo&quot; Kumrovec<br /> <br /> 12.30-14.00 - ručak na seoskom turizmu &quot;Stara vodenica&quot; u Klanjcu<br /> <br /> 14.00 - polazak za Sv. Križ Začretje<br /> <br /> 15.00-16.00 - posjet Muzeju &quot;Žitnica&quot;, Etnografskoj zbirci Udruge Zvirek u Sv. Križu Začretju<br /> <br /> oko 16.30 - povratak u Zaprešić<br /> <br /> <br /> '''12.04.2014.'''<br /> <br /> '''Radionica izrade tradicionalnih uskrsnih pisanica'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:plakat_za_Uskrs.jpg|200px|mini|centre]]<br /> Pozivamo sve sudionike projekta ''Wiki-dveri IV - upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkoga kraja'' da u četvrtak, 17. travnja 2014. godine sudjeluju u radionici izrade tradicionalnih pisanica. Radionicu će voditi Štefanija Krčelić, a početak je u 11 sati. <br /> <br /> <br /> '''25.03.2014'''<br /> <br /> '''Uvodno predavanje o projektu Wiki-dveri IV - upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkog kraja'''<br /> <br /> <br /> I ove školske godine nastavljamo s provođenjem projekta Wiki-dveri, koji se odnosi na proučavanje i stvaranje zapisa o bogatoj etnološkoj baštini zaprešićkoga kraja: narodnim običajima kroz godinu, napjevima i plesovima, ručnim radovima... Uvodno predavanje o ovogodišnjem projektu održano je 25. ožujka 2014. godine u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću. Predavanju, koje su održali Josip Barlek, prof. te kordinatorice projekta Marija Bartolić i Janja Dimnjaković, prisustvovali su i učenici sudionici projekta. <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Uvod1.jpg|Uvodno predavanje<br /> Datoteka:Uvod2.jpg|Predavač etonolog Josip Barlek, prof.<br /> Datoteka:Uvod3.jpg|Predavanje Josipa Barleka<br /> Datoteka:Uvod4.jpg|Sudionici projekta Wiki-dveri IV<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> '''01.02.2014.'''<br /> <br /> '''Nastavak rada na projektu'''<br /> <br /> Ovogodišnji dio projekta ''Wiki-dveri'' nosi naziv ''Wiki-dveri IV – upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkoga kraja'', a obuhvaća proučavanje i stvaranje zapisa o bogatoj etnološkoj baštini zaprešićkoga kraja: narodnim običajima kroz godinu, napjevima i plesovima, ručnim radovima... Projekt je namijenjen učenicima razreda osnovnih škola zaprešićkoga kraja koji će se s etnološkom baštinom upoznavati proučavanjem knjižne i elektroničke građe, posjetima knjižnicama, muzejima i lokalitetima te predavanjima stručnjaka i stručnim radionicama u našoj knjižnici.U projektu će sudjelovati učenici šestih, sedmih i osmih razreda deset osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Pavla Belasa iz Brdovca, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice, OŠ Pušća, OŠ Luka, OŠ Kupljenovo i OŠ Jakovlje.<br /> <br /> <br /> <br /> == '''Wiki-dveri III - upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> '''05.06.2013.'''<br /> <br /> '''Fotke s promocije projekta Wiki-dveri III - upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja'''<br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Prezentacija1.jpg|Gosti i sudionici projekta<br /> Datoteka:Prezentacija1B.jpg|Gosti i sudionici projekta<br /> Datoteka:Prezentacija2.jpg|Uvodna riječ, Mirela Puljar, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Prezentacija3.jpg|Poetski recital glumca Vida Baloga<br /> Datoteka:Prezentacija4.jpg|Nastup Guci KUD-a Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija5.jpg|Predstavljanje projekta, Mirela Puljar, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Prezentacija6.jpg|Uvodna riječ, prof. Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Prezentacija6B.jpg|Predstavljanje projekta<br /> Datoteka:Prezentacija7.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija8.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija9.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija10.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija11.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija12.jpg|Riječ dr.sc. Agneze Szabo, stručne suradnice na projektu<br /> Datoteka:Prezentacija13.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica<br /> Datoteka:Prezentacija14.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić<br /> Datoteka:Prezentacija15.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić<br /> Datoteka:Prezentacija16.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko<br /> Datoteka:Prezentacija17.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Pavla Belasa, Brdovec<br /> Datoteka:Prezentacija18.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec<br /> Datoteka:Prezentacija19.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija20.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Pušća<br /> Datoteka:Prezentacija21.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Luka<br /> Datoteka:Prezentacija22.jpg|Zahvala dr.sc. Agnezi Szabo na sudjelovanju<br /> Datoteka:Prezentacija23.jpg|Riječ dr.sc. Jadranke Dujić Frlan, voditeljice Odsjeka za kulturu, šport i tehničku kulturu Zagrebačke županije<br /> Datoteka:Prezentacija24.jpg|Guci KUD-a Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija25.jpg|Srećko Skurjeni, (sin. hrv. slikara naive Matije Skurjenija)<br /> Datoteka:Prezentacija26.jpg|U dobrom društvu<br /> Datoteka:Prezentacija27.jpg|Branimir Stipčević, (kolega iz KGZ-a)<br /> Datoteka:Prezentacija28.jpg|Mirela Puljar i Marija Bartolić (koordinatorice projekta)<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.06.2013.'''<br /> <br /> '''Predstavljanje infoprojekta ''Wiki-dveri III - upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja'' i dodjela priznanja sudionicima projekta'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Wiki III pozivnica za web.jpg|400px|mini|center|]]<br /> <br /> <br /> <br /> '''22.03.2013.'''<br /> <br /> '''Fotografije s izleta'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:Izlet1.jpg|Ulaz u Nove Dvore<br /> Datoteka:Izlet2.jpg|Ispred Vršilnice<br /> Datoteka:Izlet3.jpg|U Vršilnici<br /> Datoteka:Izlet4.jpg|Predavanje prof. Laljaka o Matiji Skurjeniju<br /> Datoteka:Izlet5.jpg|Muzej Matija Skurjeni<br /> Datoteka:Izlet6.jpg|Razgledavanje Muzeja Matija Skurjeni<br /> Datoteka:Izlet7.jpg|Zajednička fotografija ispred Muzeja Matija Skurjeni<br /> Datoteka:Izlet8.jpg|Dvorac Novi dvori<br /> Datoteka:Izlet9.jpg|Kapelica sv. Josipa<br /> Datoteka:Izlet10.jpg|U Kapelici sv. Josipa<br /> Datoteka:Izlet11.jpg|Prof. Laljak zaključava vrata kapele<br /> Datoteka:Izlet12.jpg|Ispred obiteljske grobnice grofova Jelačića<br /> Datoteka:Izlet13.jpg|Obiteljska grobnica grofova Jelačića<br /> Datoteka:Izlet14.jpg|Rodna kuća Pavla Štoosa u Dubravici<br /> Datoteka:Izlet15.jpg|Ispred spomenika Pavlu Štoosu u Dubravici<br /> Datoteka:Izlet17.jpg|Ispred spomenika Anti Kovačiću u Mariji Gorici<br /> Datoteka:Izlet18.jpg|OŠ Ante Kovačića - predavanje prof. Laljaka o Anti Kovačiću<br /> Datoteka:Izlet19.jpg|Crkva Blažene Djevice Marije od Pohođenja u Mariji Gorici<br /> Datoteka:Izlet20.jpg|Spomenik Mihovilu Krušlinu u Ključu Brdovečkom<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''19.03.2013.'''<br /> <br /> '''Najava izleta'''<br /> <br /> Gradska knjižnica Ante Kovačića iz Zaprešića organizira izlet 22.03.2013. za sudionike projekta ''Wiki-dveri III: upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja'', a sastoji se od obilaska dijela lokaliteta obuhvaćenih projektom: Novih Dvora (grofovi Jelačić), Muzeja Matija Skurjeni (slikar Matija Skurjeni), Dubravice (preporoditelj Pavao Štoos), Marije Gorice (književnik Ante Kovačić, akademik Dragutin Boranić), Šenkovca (pjesnik Stjepan Jakševac, književnik i političar Ivan Perkovac), Harmice (književnik Baltazar Adam Krčelić) i Ključa (slikar Mihovil Krušlin). Obilazak lokaliteta bit će popraćen stručnim predavanjem prof. Stjepana Laljaka.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''24.01.2013.'''<br /> <br /> '''Fotografije s radionica'''<br /> <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:Oš luka (1).jpg|OŠ Luka<br /> Datoteka:Oš kupljenovo (3).jpg|OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:WD3.jpg|OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić<br /> Datoteka:WD3b.jpg|OŠ Pavala Belasa, Brdovec<br /> Datoteka:OS A.K.gal.velj.jpg|OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica<br /> Datoteka:I.P.gal.velj.jpg|OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec<br /> Datoteka:IBM.gal.velj..jpg‎|OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorgje Brdovečko<br /> Datoteka:OS_Pusca.velj..jpg‎|OŠ Pušća<br /> Datoteka:Augustinčić2.jpg‎|OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''27.11.2012.'''<br /> <br /> '''Posjet Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu''' <br /> <br /> Posjet je obuhvatio obilazak knjižnice uz stručno vodstvo, upoznavanje literature vezane uz projekt, predavanje prof. Stjepana Laljaka &quot;Znamenite ličnosti zaprešićkog kraja&quot; te ručak u restoranu NSK.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Sudionici projekta Wiki-dveri III ispred NSK.jpg|Sudionici projekta ''Wiki-dveri III'' ispred NSK<br /> Datoteka:Obilazak NSK.jpg|Obilazak NSK uz stručno vodstvo<br /> Datoteka:Upoznavanje sudionika s projektom Wiki-dveri.jpg|Upoznavanje sudionika s projektom<br /> Datoteka:Laljak.jpg|Predavanje Stjepana Laljaka o znamenitim ličnostima zaprešićkoga kraja<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''02.11.2012'''<br /> <br /> '''Nastavak rada na projektu'''<br /> <br /> Školske godine 2012./2013. nastavljamo s radom na projektu ''Wiki-dveri''. U projektu će sudjelovati učenici sedmih razreda devet osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Kupljenovo, OŠ Pavla Belasa iz Brdovca, OŠ Pušća, OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice i OŠ Luka.<br /> <br /> == '''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> '''05.06.2012.'''<br /> <br /> '''''Wiki-dveri'' na HTV-u 2 u emisiji ''Školski sat'''''<br /> <br /> <br /> U srijedu, '''06.06.2012., u 09.10h''', na HTV-u 2 u emisiji ''Školski sat'' Programa za djecu i mlade bit će predstavljen projekt ''Wiki-dveri''. <br /> <br /> Novinari ''Školskoga sata'' prije nekoliko su dana posjetili našu Knjižnicu, snimili radnu atmosferu radionica u sklopu projekta te intervjuirali nekoliko sudionika projekta iz OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog i PŠ Pavla Štoosa iz Dubravice. Taj će prilog bit emitiran sutra u sklopu emisije uživo, u kojoj će gostovati Marija Grgurić, učenica OŠ Pavla Belasa iz Brdovca; Hrvoje Benčić, učenik OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog; Dominik Sič, učenik OŠ Antuna Augustinčića iz Zaprešića te Marija Bartolić, koordinatorica projkta iz Gradske knjižnice Ante Kovačića iz Zaprešića. <br /> <br /> <br /> <br /> '''Fotke sa snimanja priloga za emisiju &quot;Školski sat&quot; na Odjelu za mladež Gradske knjižnice Ante Kovačića u Zaprešiću'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:htv3.jpg|Intervju s Hrvojem Benčićem, učenikom OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog<br /> Datoteka:htv1.jpg|Intervju sa Sandrom Debogović, prof geografije i povijesti iz OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog<br /> Datoteka:htv4.jpg|Radionica u Knjižnici<br /> Datoteka:htv2.jpg|Učenici u iščekivanju intervjua<br /> Datoteka:htv5.jpg|Keksi i sok nakon intervjua<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''31.05.2012.'''<br /> <br /> '''Fotke s promocije projekta ''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja'''''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Sabol_Valenčak.jpg|''Uvodna riječ'' - Sandra Sabol Valenčak, pročelnica za društvene djelatnosti Grada Zaprešića<br /> Datoteka:Gregorec.jpg‎|''Uvodna riječ'' - Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Topić.jpg‎|''Bioraznolikost zaprešićkoga kraja'' - prof.dr.sc. Jasenka Topić, umirovljena prof. PMF-a u Zagrebu <br /> Datoteka:Puljar.jpg|''Voditeljica promocije'' - Mirela Puljar, Dječji odjel Gradske knjižnice Ante Kovačića, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Bartolić.jpg|''Predstavljanje projekta'' - Marija Bartolić, Dječji odjel Gradske knjižnice Ante Kovačića, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Grgurić.jpg|''Predstavljanje projekta'' - Marija Grgurić, učenica Pavla Belasa iz Brdovca<br /> Datoteka:Horvat.jpg|''Predstavljanje projekta'' - Ira Horvat, učenica OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića<br /> Datoteka:Debogović.jpg|''Riječ zahvale'' - prof. geografije i povijesti iz OŠ Ivane-Brlić Mažuranić, Prigorje Brdovečko<br /> Datoteka:OŠ_Augustinčić.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Antuna Augustinčića iz Zaprešića''<br /> Datoteka:OŠ_Gaj.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića''<br /> Datoteka:OŠ_IBM.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Ivane-Brlić Mažuranić iz PrigorjaBrdovečkog''<br /> Datoteka:OŠ_Belas.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Pavla Belasa iz Brdovca''<br /> Datoteka:OŠ_Kupljenovo.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Kupljenovo''<br /> Datoteka:OŠ_Dubravica.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima PŠ Pavla Štoosa iz Dubravice''<br /> Datoteka:Potočki.jpg|''Poetski recital'' - Kristijan Potočki, glumac HNK u Zagrebu<br /> Datoteka:Goluban2.jpg|''Blues zagorskih brega'' - Tomislav Goluban, usna harmonika i Aleksandar Vešić, gitara <br /> Datoteka:Goluban.jpg|Tomislav Goluban, Aleksandar Vešić i publika<br /> Datoteka:Publika2.jpg|Publika<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''31.05.2012.'''<br /> <br /> '''Promocija web-stranice [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info] i dodjela priznanja sudionicima projekta'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Pozivnicaweb.jpg|400px|mini|center|]]<br /> [[Datoteka:Programweb.jpg|400px|mini|center|]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''16.05.2012.'''<br /> <br /> '''''Wiki-dveri'' na Radio Zaprešiću'''<br /> <br /> U subotu, '''19.05.2012., u 11.00h''', na Radio Zaprešiću u radijskoj emisiji ''Dječji mikrofon'' bit će predstavljen projekt ''Wiki-dveri''. Mlade novinarke Petra Gajski i Marija Geršak, učenice OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, bile su na izletu u sklopu projekta te napravile intervjue sa sudionicima projekta - učenicima, stručnom suradnicom projekta prof.dr.sc. biologije Jasenkom Topić i Marijom Bartolić, djelatnicom Gradske knjižnice Ante Kovačića.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.05.2012.'''<br /> <br /> '''Fotke s izleta'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Cret1.jpg|Cret Dubravica<br /> Datoteka:Cret2.jpg|Cret Dubravica<br /> Datoteka:Laduč1.jpg|Perivoj dvorca Laduč<br /> Datoteka:Laduč2.jpg|Perivoj dvorca Laduč<br /> Datoteka:Sava1.jpg|Sava-Zaprešić<br /> Datoteka:Sava2.jpg|Sava-Zaprešić<br /> Datoteka:Novi_Dvori1.jpg|Novi Dvori<br /> Datoteka:Novi_Dvori2.jpg|Novi Dvori<br /> Datoteka:Gornja_Bistra1.jpg|Perivoj dvorca Gornja Bistra<br /> Datoteka:Gornja_Bistra2.jpg|Perivoj dvorca Gornja Bistra<br /> Datoteka:Medvednica1.jpg|Park prirode Medvednica<br /> Datoteka:Medvednica2.jpg|Park prirode Medvednica<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''17.04.2012.'''<br /> <br /> '''Fotke s radionica'''<br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:RadionicaGaj.jpg‎|[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]<br /> Datoteka:RadionicaKupljenovo.jpg|[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]<br /> Datoteka:OŠ_Pavao_Belas,_Brdovec.jpg|[[OŠ Pavao Belas, Brdovec]]<br /> Datoteka:Augustinčić.jpg|[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]<br /> Datoteka:Šenkovec.jpg|[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]<br /> Datoteka:OŠ_Ivane_Brlić-Mažuranić,_Prigorje_Brdovečko.jpg|[[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]<br /> Datoteka:PŠ_Pavla_Štoosa,_Dubravica.jpg|[[PŠ Pavla Štoosa, Dubravica]]<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> '''12.04.2012.'''<br /> <br /> '''Najava izleta!'''<br /> <br /> Gradska knjižnica Ante Kovačića organizira izlet za sudionike projekta ''Wiki-dveri II'' u subotu 05.05.2012. Uz stručno vodstvo prof.dr.sc. Jasenke Topić, obići ćemo dio lokaliteta obuhvaćenih projektom: Cret Dubravicu, Savu–Zaprešić, perivoje dvoraca Laduč, Lužnica i Gornja Bistra te dio Parka prirode Medvednica, uključujući poseban rezervat šumske vegetacije Markovčak–Bistru te spomenik prirode Tisu u Šupljaku.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''22.3.2012.'''<br /> <br /> '''Radionice u knjižnici'''<br /> <br /> Rad na projektu ''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkog kraja'' nastavljamo u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću individualnim radionicama sa svakom istraživačkom grupom. Na radionicama će se učenici upoznati s radom u Wikimedia programu, naučiti pretraživati knjižnične elektroničke kataloge, s naglaskom na pretraživanje kataloga Knjižnica grada Zagreba [http://kgz-opac.zaki.com.hr/ e-katalog], pretraživati internet, proučavati literaturu vezanu uz lokalitete projekta, pisati članke i objavljivati ih na web-stranici projekta [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info], obrađivati fotografije... <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''19.12.2011.'''<br /> <br /> '''Posjet Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu''' <br /> <br /> Posjet je obuhvatio obilazak knjižnice uz stručno vodstvo, upoznavanje literature vezane uz projekt, predavanje prof.dr.sc. Jasenke Topić: ''Zašto je bioraznolikost važna?'' te ručak u restoranu NSK. <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:U_predvorju_NSK.jpg|U predvorju NSK<br /> Datoteka:Na_predavanju_o_bioraznolikosti.jpg|Na predavanju o bioraznolikosti<br /> Datoteka:Prof.dr.sc._Jasenka_Topić.jpg|Prof.dr.sc. Jasenka Topić<br /> Datoteka:U_autobusu.jpg|U autobusu <br /> <br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''01.10.2011.'''<br /> <br /> '''Nastavak rada na projektu'''<br /> <br /> Školske godine 2011./2012. nastavljamo s radom na projektu ''Wiki-dveri''. Kako je UN 2011. godinu proglasio ''Međunarodnom godinom biološke raznolikosti'', projekt širimo na '''prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja'''. U projektu će sudjelovati učenici sedmih razreda sedam osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića iz Zaprešića, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Kupljenovo, OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Pavla Belasa iz Brdovca i OŠ Pušća.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> == '''Wiki-dveri I - upoznajmo dvorce zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> '''06.12.2010.'''<br /> <br /> '''Fotke s promocije web-stranice [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info] u Dvorcu Lužnica'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:Sabol-Valenčak.jpg|Sandra Sabol Valenčak, pročelnica za društvene djelatnosti Grada Zaprešića<br /> Datoteka:Jadranka_Gregorec.jpg‎|Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Andrej_Žmegač.jpg‎|dr.sc. Andrej Žmegač, Institut za povijest umjetnosti<br /> Datoteka:Sanja_Žunić2.jpg|Sanja Žunić, koordinatorica projekta, Zavičajna zbirka Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Sanja_Žunić.jpg|Sanja Žunić, predstavljanje projekta <br /> Datoteka:Dodjela_priznanja_i_poklona_sudionicima_projekta_2.jpg|Dodjela priznanja i poklona sudionicima projekta<br /> Datoteka:Dodjela_priznanja_i_poklona_sudionicima_projekta_3.jpg|Dodjela priznanja i poklona sudionicima projekta<br /> Datoteka:Dodjela_priznanja_i_poklona_sudionicima_projekta.jpg|Dodjela priznanja i poklona sudionicima projekta<br /> Datoteka:Publika.jpg|Publika<br /> Datoteka:Doris_Karamatić.jpg|Doris Karamatić, Glazbeni ''Crossover'' na harfi<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''04.12.2010.'''<br /> <br /> '''Promocija web-stranice [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info] i dodjela priznanja sudionicima projekta'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Wiki.pozivnica.jpg|400px|mini|center|]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''08.06.2010.'''<br /> <br /> '''Posljednja radionica'''<br /> <br /> Održana je posljednja '''56. radionica''' na projektu ''Wiki-dveri''!!!<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.05.2010.''' <br /> <br /> '''Posjet Hrvatskom državnom arhivu i Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu - galerija fotografija'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Izlet-arhiv1.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA1.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA2.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA3.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA4.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:IzletNSK1.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK2.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK4.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK5.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK7.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK6.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''25.03.2010.''' <br /> <br /> '''Radionice u Knjižnici'''<br /> <br /> Do sada je u Knjižnici održano 40 radionica na kojima smo pretraživali elektronički katalog Knjižnica grada Zagreba na [http://kgz-opac.zaki.com.hr/ e-katalog] i internet, proučavali literaturu, obrađivali fotografije, pisali članke...<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Radionica2.jpg|[[OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica]]<br /> Datoteka:Radionica4.jpg|[[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]<br /> Datoteka:Radionica6.jpg|[[OŠ Pušća, Pušća]]<br /> Datoteka:Radionica5.jpg|[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]<br /> Datoteka:Radionica7.jpg|[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]<br /> Datoteka:RadionicaOSIvanaPerkovca.jpg|[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]<br /> Datoteka:RadionicaOSKupljenova.jpg|[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''10.11.2009.''' <br /> <br /> '''Radionice u Knjižnici'''<br /> <br /> Projekt se nastavlja u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću individualnim radionicama sa svakom istraživačkom grupom.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''24.10.2009.''' <br /> <br /> '''Izlet u dvorce Jakovlje, Gornju Bistru i Nove dvore - galerija fotografija'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Jakovlje-wikici.jpg|Jakovlje<br /> Datoteka:Jakovlje-wikici.2.jpg|Jakovlje<br /> Datoteka:Bistra-ulaz.jpg|Gornja Bistra<br /> Datoteka:Bistra-ulaz2.jpg|Gornja Bistra<br /> Datoteka:Novi Dvori-tim.jpg|U Novim Dvorima<br /> Datoteka:Wikici-Skurjeni.jpg|Galerija Skurjeni u Novim Dvorima<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''15.10.2009.'''<br /> <br /> '''Izlet u dvorce Lužnica, Laduč i Januševec - galerija fotografija'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:U.autobusu.jpg|U autobusu<br /> Datoteka:ekoturistiko 104.jpg|Lužnica <br /> Datoteka:Laduc-sudionici2.jpg|Laduč<br /> Datoteka:Dvorac Laduc.jpg|Laduč<br /> Datoteka:Janusevec-izlet-1.jpg|Januševec<br /> Datoteka:Janusevec-zabava.jpg|Januševec<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.09.2009.'''<br /> <br /> '''Ići ćemo na izlet!!!'''<br /> <br /> Rad na projektu nastavlja se početkom školske godine 2009./2010., u listopadu, organiziranim obilaskom dvoraca kako bi učenici fotografijama i videosnimkama mogli dokumentirati željene objekte te razgovarati sa stanovnicima ili vlasnicima objekata.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''22.05.2009.'''<br /> <br /> '''Prva radionica - predstavljanje projekta'''<br /> <br /> U Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću održana je prva radionica u sklopu projketa ''Wiki-dveri'' na kojoj su koordinatorice projekta predstavile projekt i održale predavanje o internetu, Webu 2.0 i fenomenu društvenih mreža na internetu. Prije predavanja provedena je i inicijalna anketa o stupnju digitalne pismenosti sudionika projekta koja će poslužiti za utvrđivanje napretka u digitalnoj pismenosti na završetku projekta. Na kraju radionice formirani su istraživački timovi te su sudionici obišli Knjižnicu i družili se na zakusci.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;2&quot;&gt;<br /> Datoteka:Radionica.inicijalna1.jpg|Predstavljanje projekta<br /> Datoteka:Radionica.-inicijalna2.jpg|Upoznavanje i organiziranje<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;</div> Wed, 14 May 2014 11:49:30 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_Wiki-dveri:Novosti http://www.wiki-dveri.info/wiki/Wiki-dveri:Novosti <p>OŠ Pavao Belas:&#32;</p> <hr /> <div>== '''Wiki-dveri IV - upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> <br /> '''10.05.2014.'''<br /> <br /> U subotu, 10. svibnja 2014. godine sudionici projekta Wiki-dveri IV posjetili su u sklopu izleta muzej Staro selo u Kumrovcu te muzej Žitnicu te udrugu Zvirek u Sv. Križu Začretju. <br /> <br /> '''Fotografije s izleta!'''<br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Kumrovec1.jpg|ulaz u muzej Staro Selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec12.jpg|predavanje ravnateljice muzeja Staro Selo Branke Šprem Lovrić, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec13.jpg|predavanje ravnateljice muzeja Staro Selo Branke Šprem Lovrić, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec14.jpg|kukuruz u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec11.jpg|rodna kuća Josipa Broza Tita, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec17.jpg|kolijevka u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec18.jpg|tradicionalni krevet u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec4.jpg|natpis na ulazu u kuću, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec6.jpg|ispred jedne od kuća u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec7.jpg|češljarski obrt, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec8.jpg|kovački obrt, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec41.jpg|sudionici projekta u kovačkom obrtu, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec19.jpg|tradicionalni uporabni predmeti, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec21.jpg|vanjski suradnik projekta Wiki-dveri IV, Josip Barlek, prof. i sudionici projekta, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec22.jpg|prikaz krušne peći, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec36.jpg|prikaz pečenja kruha, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec23.jpg|sudionici projekta Wiki-dveri IV, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec3.jpg|radionica tkanja, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec24.jpg|tkalački stan, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec25.jpg|tkalački stan, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec26.jpg|tradicionalni uporabni predmeti, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec27.jpg|tradicionalni uporabni predmeti, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec30.jpg|prikaz svakodnevnog života, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec31.jpg|sudionici projekta Wiki-dveri IV, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec32.jpg|sv. Florijan, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec2.jpg|prikaz svadbe u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec34.jpg|prikaz mladenke u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec38.jpg|prikaz svadbe u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec39.jpg|prikaz svadbe u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec43.jpg|saonice u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec44.jpg|popratno predavanje vanjskog sudionika projekta Wiki-dveri IV Josipa Barleka, prof., Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec48.jpg|prikaz tradicionalnih igračaka u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec51.jpg|susret sa stanovnicom u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec53.jpg|u autobusu<br /> Datoteka:Začretje1.jpg|predavanje g. Tončeka iz udruge Zvirek, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje2.jpg|sudionici projekta ispred župne crkve, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje3.jpg|Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačić i g. Tonček iz udruge Zvirek, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje4.jpg|tradicionalni predmeti u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje5.jpg|tradicionalni predmeti u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje6.jpg|tradicionalna narodna nošnja u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje8.jpg|tradicionalni predmeti u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje12.jpg|predavanje g. Tončeka iz udruge Zvirek u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje13.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje14.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje15.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje16.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje17.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje19.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje20.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje21.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje22.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje24.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> '''06.05.2014.'''<br /> <br /> '''Idemo na izlet!'''<br /> <br /> <br /> Gradska knjižnica Ante Kovačića iz Zaprešića organizira izlet za sudionike projekta ''Wiki-dveri IV'' u Muzej &quot;Staro selo&quot; Kumrovec i Muzej &quot;Žitnicu&quot;(Etnografska zbirka Udruge Zvirek) u Sv. Križu Začretju u subotu 10.05.2014. <br /> <br /> Plan izleta:<br /> <br /> 8.45 - okupljanje ispred Gradske knjižnice Ante Kovačića u Zaprešiću<br /> <br /> 9.00 - polazek autobusa ispred Knjižnice<br /> <br /> 10.00-12.00 - posjet Muzeju &quot;Staro selo&quot; Kumrovec<br /> <br /> 12.30-14.00 - ručak na seoskom turizmu &quot;Stara vodenica&quot; u Klanjcu<br /> <br /> 14.00 - polazak za Sv. Križ Začretje<br /> <br /> 15.00-16.00 - posjet Muzeju &quot;Žitnica&quot;, Etnografskoj zbirci Udruge Zvirek u Sv. Križu Začretju<br /> <br /> oko 16.30 - povratak u Zaprešić<br /> <br /> <br /> '''12.04.2014.'''<br /> <br /> '''Radionica izrade tradicionalnih uskrsnih pisanica'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:plakat_za_Uskrs.jpg|200px|mini|centre]]<br /> Pozivamo sve sudionike projekta ''Wiki-dveri IV - upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkoga kraja'' da u četvrtak, 17. travnja 2014. godine sudjeluju u radionici izrade tradicionalnih pisanica. Radionicu će voditi Štefanija Krčelić, a početak je u 11 sati. <br /> <br /> <br /> '''25.03.2014'''<br /> <br /> '''Uvodno predavanje o projektu Wiki-dveri IV - upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkog kraja'''<br /> <br /> <br /> I ove školske godine nastavljamo s provođenjem projekta Wiki-dveri, koji se odnosi na proučavanje i stvaranje zapisa o bogatoj etnološkoj baštini zaprešićkoga kraja: narodnim običajima kroz godinu, napjevima i plesovima, ručnim radovima... Uvodno predavanje o ovogodišnjem projektu održano je 25. ožujka 2014. godine u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću. Predavanju, koje su održali Josip Barlek, prof. te kordinatorice projekta Marija Bartolić i Janja Dimnjaković, prisustvovali su i učenici sudionici projekta. <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Uvod1.jpg|Uvodno predavanje<br /> Datoteka:Uvod2.jpg|Predavač etonolog Josip Barlek, prof.<br /> Datoteka:Uvod3.jpg|Predavanje Josipa Barleka<br /> Datoteka:Uvod4.jpg|Sudionici projekta Wiki-dveri IV<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> '''01.02.2014.'''<br /> <br /> '''Nastavak rada na projektu'''<br /> <br /> Ovogodišnji dio projekta ''Wiki-dveri'' nosi naziv ''Wiki-dveri IV – upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkoga kraja'', a obuhvaća proučavanje i stvaranje zapisa o bogatoj etnološkoj baštini zaprešićkoga kraja: narodnim običajima kroz godinu, napjevima i plesovima, ručnim radovima... Projekt je namijenjen učenicima razreda osnovnih škola zaprešićkoga kraja koji će se s etnološkom baštinom upoznavati proučavanjem knjižne i elektroničke građe, posjetima knjižnicama, muzejima i lokalitetima te predavanjima stručnjaka i stručnim radionicama u našoj knjižnici.U projektu će sudjelovati učenici šestih, sedmih i osmih razreda deset osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Pavla Belasa iz Brdovca, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice, OŠ Pušća, OŠ Luka, OŠ Kupljenovo i OŠ Jakovlje.<br /> <br /> <br /> <br /> == '''Wiki-dveri III - upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> '''05.06.2013.'''<br /> <br /> '''Fotke s promocije projekta Wiki-dveri III - upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja'''<br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Prezentacija1.jpg|Gosti i sudionici projekta<br /> Datoteka:Prezentacija1B.jpg|Gosti i sudionici projekta<br /> Datoteka:Prezentacija2.jpg|Uvodna riječ, Mirela Puljar, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Prezentacija3.jpg|Poetski recital glumca Vida Baloga<br /> Datoteka:Prezentacija4.jpg|Nastup Guci KUD-a Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija5.jpg|Predstavljanje projekta, Mirela Puljar, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Prezentacija6.jpg|Uvodna riječ, prof. Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Prezentacija6B.jpg|Predstavljanje projekta<br /> Datoteka:Prezentacija7.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija8.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija9.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija10.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija11.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija12.jpg|Riječ dr.sc. Agneze Szabo, stručne suradnice na projektu<br /> Datoteka:Prezentacija13.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica<br /> Datoteka:Prezentacija14.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić<br /> Datoteka:Prezentacija15.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić<br /> Datoteka:Prezentacija16.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko<br /> Datoteka:Prezentacija17.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Pavla Belasa, Brdovec<br /> Datoteka:Prezentacija18.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec<br /> Datoteka:Prezentacija19.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija20.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Pušća<br /> Datoteka:Prezentacija21.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Luka<br /> Datoteka:Prezentacija22.jpg|Zahvala dr.sc. Agnezi Szabo na sudjelovanju<br /> Datoteka:Prezentacija23.jpg|Riječ dr.sc. Jadranke Dujić Frlan, voditeljice Odsjeka za kulturu, šport i tehničku kulturu Zagrebačke županije<br /> Datoteka:Prezentacija24.jpg|Guci KUD-a Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija25.jpg|Srećko Skurjeni, (sin. hrv. slikara naive Matije Skurjenija)<br /> Datoteka:Prezentacija26.jpg|U dobrom društvu<br /> Datoteka:Prezentacija27.jpg|Branimir Stipčević, (kolega iz KGZ-a)<br /> Datoteka:Prezentacija28.jpg|Mirela Puljar i Marija Bartolić (koordinatorice projekta)<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.06.2013.'''<br /> <br /> '''Predstavljanje infoprojekta ''Wiki-dveri III - upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja'' i dodjela priznanja sudionicima projekta'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Wiki III pozivnica za web.jpg|400px|mini|center|]]<br /> <br /> <br /> <br /> '''22.03.2013.'''<br /> <br /> '''Fotografije s izleta'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:Izlet1.jpg|Ulaz u Nove Dvore<br /> Datoteka:Izlet2.jpg|Ispred Vršilnice<br /> Datoteka:Izlet3.jpg|U Vršilnici<br /> Datoteka:Izlet4.jpg|Predavanje prof. Laljaka o Matiji Skurjeniju<br /> Datoteka:Izlet5.jpg|Muzej Matija Skurjeni<br /> Datoteka:Izlet6.jpg|Razgledavanje Muzeja Matija Skurjeni<br /> Datoteka:Izlet7.jpg|Zajednička fotografija ispred Muzeja Matija Skurjeni<br /> Datoteka:Izlet8.jpg|Dvorac Novi dvori<br /> Datoteka:Izlet9.jpg|Kapelica sv. Josipa<br /> Datoteka:Izlet10.jpg|U Kapelici sv. Josipa<br /> Datoteka:Izlet11.jpg|Prof. Laljak zaključava vrata kapele<br /> Datoteka:Izlet12.jpg|Ispred obiteljske grobnice grofova Jelačića<br /> Datoteka:Izlet13.jpg|Obiteljska grobnica grofova Jelačića<br /> Datoteka:Izlet14.jpg|Rodna kuća Pavla Štoosa u Dubravici<br /> Datoteka:Izlet15.jpg|Ispred spomenika Pavlu Štoosu u Dubravici<br /> Datoteka:Izlet17.jpg|Ispred spomenika Anti Kovačiću u Mariji Gorici<br /> Datoteka:Izlet18.jpg|OŠ Ante Kovačića - predavanje prof. Laljaka o Anti Kovačiću<br /> Datoteka:Izlet19.jpg|Crkva Blažene Djevice Marije od Pohođenja u Mariji Gorici<br /> Datoteka:Izlet20.jpg|Spomenik Mihovilu Krušlinu u Ključu Brdovečkom<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''19.03.2013.'''<br /> <br /> '''Najava izleta'''<br /> <br /> Gradska knjižnica Ante Kovačića iz Zaprešića organizira izlet 22.03.2013. za sudionike projekta ''Wiki-dveri III: upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja'', a sastoji se od obilaska dijela lokaliteta obuhvaćenih projektom: Novih Dvora (grofovi Jelačić), Muzeja Matija Skurjeni (slikar Matija Skurjeni), Dubravice (preporoditelj Pavao Štoos), Marije Gorice (književnik Ante Kovačić, akademik Dragutin Boranić), Šenkovca (pjesnik Stjepan Jakševac, književnik i političar Ivan Perkovac), Harmice (književnik Baltazar Adam Krčelić) i Ključa (slikar Mihovil Krušlin). Obilazak lokaliteta bit će popraćen stručnim predavanjem prof. Stjepana Laljaka.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''24.01.2013.'''<br /> <br /> '''Fotografije s radionica'''<br /> <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:Oš luka (1).jpg|OŠ Luka<br /> Datoteka:Oš kupljenovo (3).jpg|OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:WD3.jpg|OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić<br /> Datoteka:WD3b.jpg|OŠ Pavala Belasa, Brdovec<br /> Datoteka:OS A.K.gal.velj.jpg|OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica<br /> Datoteka:I.P.gal.velj.jpg|OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec<br /> Datoteka:IBM.gal.velj..jpg‎|OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorgje Brdovečko<br /> Datoteka:OS_Pusca.velj..jpg‎|OŠ Pušća<br /> Datoteka:Augustinčić2.jpg‎|OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''27.11.2012.'''<br /> <br /> '''Posjet Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu''' <br /> <br /> Posjet je obuhvatio obilazak knjižnice uz stručno vodstvo, upoznavanje literature vezane uz projekt, predavanje prof. Stjepana Laljaka &quot;Znamenite ličnosti zaprešićkog kraja&quot; te ručak u restoranu NSK.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Sudionici projekta Wiki-dveri III ispred NSK.jpg|Sudionici projekta ''Wiki-dveri III'' ispred NSK<br /> Datoteka:Obilazak NSK.jpg|Obilazak NSK uz stručno vodstvo<br /> Datoteka:Upoznavanje sudionika s projektom Wiki-dveri.jpg|Upoznavanje sudionika s projektom<br /> Datoteka:Laljak.jpg|Predavanje Stjepana Laljaka o znamenitim ličnostima zaprešićkoga kraja<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''02.11.2012'''<br /> <br /> '''Nastavak rada na projektu'''<br /> <br /> Školske godine 2012./2013. nastavljamo s radom na projektu ''Wiki-dveri''. U projektu će sudjelovati učenici sedmih razreda devet osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Kupljenovo, OŠ Pavla Belasa iz Brdovca, OŠ Pušća, OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice i OŠ Luka.<br /> <br /> == '''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> '''05.06.2012.'''<br /> <br /> '''''Wiki-dveri'' na HTV-u 2 u emisiji ''Školski sat'''''<br /> <br /> <br /> U srijedu, '''06.06.2012., u 09.10h''', na HTV-u 2 u emisiji ''Školski sat'' Programa za djecu i mlade bit će predstavljen projekt ''Wiki-dveri''. <br /> <br /> Novinari ''Školskoga sata'' prije nekoliko su dana posjetili našu Knjižnicu, snimili radnu atmosferu radionica u sklopu projekta te intervjuirali nekoliko sudionika projekta iz OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog i PŠ Pavla Štoosa iz Dubravice. Taj će prilog bit emitiran sutra u sklopu emisije uživo, u kojoj će gostovati Marija Grgurić, učenica OŠ Pavla Belasa iz Brdovca; Hrvoje Benčić, učenik OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog; Dominik Sič, učenik OŠ Antuna Augustinčića iz Zaprešića te Marija Bartolić, koordinatorica projkta iz Gradske knjižnice Ante Kovačića iz Zaprešića. <br /> <br /> <br /> <br /> '''Fotke sa snimanja priloga za emisiju &quot;Školski sat&quot; na Odjelu za mladež Gradske knjižnice Ante Kovačića u Zaprešiću'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:htv3.jpg|Intervju s Hrvojem Benčićem, učenikom OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog<br /> Datoteka:htv1.jpg|Intervju sa Sandrom Debogović, prof geografije i povijesti iz OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog<br /> Datoteka:htv4.jpg|Radionica u Knjižnici<br /> Datoteka:htv2.jpg|Učenici u iščekivanju intervjua<br /> Datoteka:htv5.jpg|Keksi i sok nakon intervjua<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''31.05.2012.'''<br /> <br /> '''Fotke s promocije projekta ''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja'''''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Sabol_Valenčak.jpg|''Uvodna riječ'' - Sandra Sabol Valenčak, pročelnica za društvene djelatnosti Grada Zaprešića<br /> Datoteka:Gregorec.jpg‎|''Uvodna riječ'' - Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Topić.jpg‎|''Bioraznolikost zaprešićkoga kraja'' - prof.dr.sc. Jasenka Topić, umirovljena prof. PMF-a u Zagrebu <br /> Datoteka:Puljar.jpg|''Voditeljica promocije'' - Mirela Puljar, Dječji odjel Gradske knjižnice Ante Kovačića, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Bartolić.jpg|''Predstavljanje projekta'' - Marija Bartolić, Dječji odjel Gradske knjižnice Ante Kovačića, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Grgurić.jpg|''Predstavljanje projekta'' - Marija Grgurić, učenica Pavla Belasa iz Brdovca<br /> Datoteka:Horvat.jpg|''Predstavljanje projekta'' - Ira Horvat, učenica OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića<br /> Datoteka:Debogović.jpg|''Riječ zahvale'' - prof. geografije i povijesti iz OŠ Ivane-Brlić Mažuranić, Prigorje Brdovečko<br /> Datoteka:OŠ_Augustinčić.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Antuna Augustinčića iz Zaprešića''<br /> Datoteka:OŠ_Gaj.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića''<br /> Datoteka:OŠ_IBM.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Ivane-Brlić Mažuranić iz PrigorjaBrdovečkog''<br /> Datoteka:OŠ_Belas.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Pavla Belasa iz Brdovca''<br /> Datoteka:OŠ_Kupljenovo.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Kupljenovo''<br /> Datoteka:OŠ_Dubravica.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima PŠ Pavla Štoosa iz Dubravice''<br /> Datoteka:Potočki.jpg|''Poetski recital'' - Kristijan Potočki, glumac HNK u Zagrebu<br /> Datoteka:Goluban2.jpg|''Blues zagorskih brega'' - Tomislav Goluban, usna harmonika i Aleksandar Vešić, gitara <br /> Datoteka:Goluban.jpg|Tomislav Goluban, Aleksandar Vešić i publika<br /> Datoteka:Publika2.jpg|Publika<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''31.05.2012.'''<br /> <br /> '''Promocija web-stranice [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info] i dodjela priznanja sudionicima projekta'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Pozivnicaweb.jpg|400px|mini|center|]]<br /> [[Datoteka:Programweb.jpg|400px|mini|center|]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''16.05.2012.'''<br /> <br /> '''''Wiki-dveri'' na Radio Zaprešiću'''<br /> <br /> U subotu, '''19.05.2012., u 11.00h''', na Radio Zaprešiću u radijskoj emisiji ''Dječji mikrofon'' bit će predstavljen projekt ''Wiki-dveri''. Mlade novinarke Petra Gajski i Marija Geršak, učenice OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, bile su na izletu u sklopu projekta te napravile intervjue sa sudionicima projekta - učenicima, stručnom suradnicom projekta prof.dr.sc. biologije Jasenkom Topić i Marijom Bartolić, djelatnicom Gradske knjižnice Ante Kovačića.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.05.2012.'''<br /> <br /> '''Fotke s izleta'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Cret1.jpg|Cret Dubravica<br /> Datoteka:Cret2.jpg|Cret Dubravica<br /> Datoteka:Laduč1.jpg|Perivoj dvorca Laduč<br /> Datoteka:Laduč2.jpg|Perivoj dvorca Laduč<br /> Datoteka:Sava1.jpg|Sava-Zaprešić<br /> Datoteka:Sava2.jpg|Sava-Zaprešić<br /> Datoteka:Novi_Dvori1.jpg|Novi Dvori<br /> Datoteka:Novi_Dvori2.jpg|Novi Dvori<br /> Datoteka:Gornja_Bistra1.jpg|Perivoj dvorca Gornja Bistra<br /> Datoteka:Gornja_Bistra2.jpg|Perivoj dvorca Gornja Bistra<br /> Datoteka:Medvednica1.jpg|Park prirode Medvednica<br /> Datoteka:Medvednica2.jpg|Park prirode Medvednica<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''17.04.2012.'''<br /> <br /> '''Fotke s radionica'''<br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:RadionicaGaj.jpg‎|[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]<br /> Datoteka:RadionicaKupljenovo.jpg|[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]<br /> Datoteka:OŠ_Pavao_Belas,_Brdovec.jpg|[[OŠ Pavao Belas, Brdovec]]<br /> Datoteka:Augustinčić.jpg|[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]<br /> Datoteka:Šenkovec.jpg|[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]<br /> Datoteka:OŠ_Ivane_Brlić-Mažuranić,_Prigorje_Brdovečko.jpg|[[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]<br /> Datoteka:PŠ_Pavla_Štoosa,_Dubravica.jpg|[[PŠ Pavla Štoosa, Dubravica]]<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> '''12.04.2012.'''<br /> <br /> '''Najava izleta!'''<br /> <br /> Gradska knjižnica Ante Kovačića organizira izlet za sudionike projekta ''Wiki-dveri II'' u subotu 05.05.2012. Uz stručno vodstvo prof.dr.sc. Jasenke Topić, obići ćemo dio lokaliteta obuhvaćenih projektom: Cret Dubravicu, Savu–Zaprešić, perivoje dvoraca Laduč, Lužnica i Gornja Bistra te dio Parka prirode Medvednica, uključujući poseban rezervat šumske vegetacije Markovčak–Bistru te spomenik prirode Tisu u Šupljaku.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''22.3.2012.'''<br /> <br /> '''Radionice u knjižnici'''<br /> <br /> Rad na projektu ''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkog kraja'' nastavljamo u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću individualnim radionicama sa svakom istraživačkom grupom. Na radionicama će se učenici upoznati s radom u Wikimedia programu, naučiti pretraživati knjižnične elektroničke kataloge, s naglaskom na pretraživanje kataloga Knjižnica grada Zagreba [http://kgz-opac.zaki.com.hr/ e-katalog], pretraživati internet, proučavati literaturu vezanu uz lokalitete projekta, pisati članke i objavljivati ih na web-stranici projekta [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info], obrađivati fotografije... <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''19.12.2011.'''<br /> <br /> '''Posjet Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu''' <br /> <br /> Posjet je obuhvatio obilazak knjižnice uz stručno vodstvo, upoznavanje literature vezane uz projekt, predavanje prof.dr.sc. Jasenke Topić: ''Zašto je bioraznolikost važna?'' te ručak u restoranu NSK. <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:U_predvorju_NSK.jpg|U predvorju NSK<br /> Datoteka:Na_predavanju_o_bioraznolikosti.jpg|Na predavanju o bioraznolikosti<br /> Datoteka:Prof.dr.sc._Jasenka_Topić.jpg|Prof.dr.sc. Jasenka Topić<br /> Datoteka:U_autobusu.jpg|U autobusu <br /> <br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''01.10.2011.'''<br /> <br /> '''Nastavak rada na projektu'''<br /> <br /> Školske godine 2011./2012. nastavljamo s radom na projektu ''Wiki-dveri''. Kako je UN 2011. godinu proglasio ''Međunarodnom godinom biološke raznolikosti'', projekt širimo na '''prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja'''. U projektu će sudjelovati učenici sedmih razreda sedam osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića iz Zaprešića, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Kupljenovo, OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Pavla Belasa iz Brdovca i OŠ Pušća.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> == '''Wiki-dveri I - upoznajmo dvorce zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> '''06.12.2010.'''<br /> <br /> '''Fotke s promocije web-stranice [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info] u Dvorcu Lužnica'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:Sabol-Valenčak.jpg|Sandra Sabol Valenčak, pročelnica za društvene djelatnosti Grada Zaprešića<br /> Datoteka:Jadranka_Gregorec.jpg‎|Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Andrej_Žmegač.jpg‎|dr.sc. Andrej Žmegač, Institut za povijest umjetnosti<br /> Datoteka:Sanja_Žunić2.jpg|Sanja Žunić, koordinatorica projekta, Zavičajna zbirka Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Sanja_Žunić.jpg|Sanja Žunić, predstavljanje projekta <br /> Datoteka:Dodjela_priznanja_i_poklona_sudionicima_projekta_2.jpg|Dodjela priznanja i poklona sudionicima projekta<br /> Datoteka:Dodjela_priznanja_i_poklona_sudionicima_projekta_3.jpg|Dodjela priznanja i poklona sudionicima projekta<br /> Datoteka:Dodjela_priznanja_i_poklona_sudionicima_projekta.jpg|Dodjela priznanja i poklona sudionicima projekta<br /> Datoteka:Publika.jpg|Publika<br /> Datoteka:Doris_Karamatić.jpg|Doris Karamatić, Glazbeni ''Crossover'' na harfi<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''04.12.2010.'''<br /> <br /> '''Promocija web-stranice [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info] i dodjela priznanja sudionicima projekta'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Wiki.pozivnica.jpg|400px|mini|center|]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''08.06.2010.'''<br /> <br /> '''Posljednja radionica'''<br /> <br /> Održana je posljednja '''56. radionica''' na projektu ''Wiki-dveri''!!!<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.05.2010.''' <br /> <br /> '''Posjet Hrvatskom državnom arhivu i Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu - galerija fotografija'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Izlet-arhiv1.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA1.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA2.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA3.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA4.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:IzletNSK1.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK2.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK4.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK5.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK7.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK6.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''25.03.2010.''' <br /> <br /> '''Radionice u Knjižnici'''<br /> <br /> Do sada je u Knjižnici održano 40 radionica na kojima smo pretraživali elektronički katalog Knjižnica grada Zagreba na [http://kgz-opac.zaki.com.hr/ e-katalog] i internet, proučavali literaturu, obrađivali fotografije, pisali članke...<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Radionica2.jpg|[[OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica]]<br /> Datoteka:Radionica4.jpg|[[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]<br /> Datoteka:Radionica6.jpg|[[OŠ Pušća, Pušća]]<br /> Datoteka:Radionica5.jpg|[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]<br /> Datoteka:Radionica7.jpg|[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]<br /> Datoteka:RadionicaOSIvanaPerkovca.jpg|[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]<br /> Datoteka:RadionicaOSKupljenova.jpg|[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''10.11.2009.''' <br /> <br /> '''Radionice u Knjižnici'''<br /> <br /> Projekt se nastavlja u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću individualnim radionicama sa svakom istraživačkom grupom.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''24.10.2009.''' <br /> <br /> '''Izlet u dvorce Jakovlje, Gornju Bistru i Nove dvore - galerija fotografija'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Jakovlje-wikici.jpg|Jakovlje<br /> Datoteka:Jakovlje-wikici.2.jpg|Jakovlje<br /> Datoteka:Bistra-ulaz.jpg|Gornja Bistra<br /> Datoteka:Bistra-ulaz2.jpg|Gornja Bistra<br /> Datoteka:Novi Dvori-tim.jpg|U Novim Dvorima<br /> Datoteka:Wikici-Skurjeni.jpg|Galerija Skurjeni u Novim Dvorima<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''15.10.2009.'''<br /> <br /> '''Izlet u dvorce Lužnica, Laduč i Januševec - galerija fotografija'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:U.autobusu.jpg|U autobusu<br /> Datoteka:ekoturistiko 104.jpg|Lužnica <br /> Datoteka:Laduc-sudionici2.jpg|Laduč<br /> Datoteka:Dvorac Laduc.jpg|Laduč<br /> Datoteka:Janusevec-izlet-1.jpg|Januševec<br /> Datoteka:Janusevec-zabava.jpg|Januševec<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.09.2009.'''<br /> <br /> '''Ići ćemo na izlet!!!'''<br /> <br /> Rad na projektu nastavlja se početkom školske godine 2009./2010., u listopadu, organiziranim obilaskom dvoraca kako bi učenici fotografijama i videosnimkama mogli dokumentirati željene objekte te razgovarati sa stanovnicima ili vlasnicima objekata.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''22.05.2009.'''<br /> <br /> '''Prva radionica - predstavljanje projekta'''<br /> <br /> U Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću održana je prva radionica u sklopu projketa ''Wiki-dveri'' na kojoj su koordinatorice projekta predstavile projekt i održale predavanje o internetu, Webu 2.0 i fenomenu društvenih mreža na internetu. Prije predavanja provedena je i inicijalna anketa o stupnju digitalne pismenosti sudionika projekta koja će poslužiti za utvrđivanje napretka u digitalnoj pismenosti na završetku projekta. Na kraju radionice formirani su istraživački timovi te su sudionici obišli Knjižnicu i družili se na zakusci.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;2&quot;&gt;<br /> Datoteka:Radionica.inicijalna1.jpg|Predstavljanje projekta<br /> Datoteka:Radionica.-inicijalna2.jpg|Upoznavanje i organiziranje<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;</div> Wed, 14 May 2014 11:49:00 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_Wiki-dveri:Novosti http://www.wiki-dveri.info/wiki/Wiki-dveri:Novosti <p>OŠ Pavao Belas:&#32;</p> <hr /> <div>== '''Wiki-dveri IV - upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> <br /> '''10.05.2014.'''<br /> <br /> '''Fotke s izleta!'''<br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Kumrovec1.jpg|ulaz u muzej Staro Selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec12.jpg|predavanje ravnateljice muzeja Staro Selo Branke Šprem Lovrić, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec13.jpg|predavanje ravnateljice muzeja Staro Selo Branke Šprem Lovrić, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec14.jpg|kukuruz u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec11.jpg|rodna kuća Josipa Broza Tita, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec17.jpg|kolijevka u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec18.jpg|tradicionalni krevet u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec4.jpg|natpis na ulazu u kuću, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec6.jpg|ispred jedne od kuća u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec7.jpg|češljarski obrt, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec8.jpg|kovački obrt, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec41.jpg|sudionici projekta u kovačkom obrtu, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec19.jpg|tradicionalni uporabni predmeti, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec21.jpg|vanjski suradnik projekta Wiki-dveri IV, Josip Barlek, prof. i sudionici projekta, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec22.jpg|prikaz krušne peći, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec36.jpg|prikaz pečenja kruha, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec23.jpg|sudionici projekta Wiki-dveri IV, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec3.jpg|radionica tkanja, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec24.jpg|tkalački stan, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec25.jpg|tkalački stan, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec26.jpg|tradicionalni uporabni predmeti, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec27.jpg|tradicionalni uporabni predmeti, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec30.jpg|prikaz svakodnevnog života, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec31.jpg|sudionici projekta Wiki-dveri IV, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec32.jpg|sv. Florijan, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec2.jpg|prikaz svadbe u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec34.jpg|prikaz mladenke u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec38.jpg|prikaz svadbe u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec39.jpg|prikaz svadbe u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec43.jpg|saonice u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec44.jpg|popratno predavanje vanjskog sudionika projekta Wiki-dveri IV Josipa Barleka, prof., Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec48.jpg|prikaz tradicionalnih igračaka u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec51.jpg|susret sa stanovnicom u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec53.jpg|u autobusu<br /> Datoteka:Začretje1.jpg|predavanje g. Tončeka iz udruge Zvirek, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje2.jpg|sudionici projekta ispred župne crkve, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje3.jpg|Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačić i g. Tonček iz udruge Zvirek, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje4.jpg|tradicionalni predmeti u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje5.jpg|tradicionalni predmeti u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje6.jpg|tradicionalna narodna nošnja u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje8.jpg|tradicionalni predmeti u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje12.jpg|predavanje g. Tončeka iz udruge Zvirek u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje13.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje14.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje15.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje16.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje17.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje19.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje20.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje21.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje22.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje24.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> '''06.05.2014.'''<br /> <br /> '''Idemo na izlet!'''<br /> <br /> <br /> Gradska knjižnica Ante Kovačića iz Zaprešića organizira izlet za sudionike projekta ''Wiki-dveri IV'' u Muzej &quot;Staro selo&quot; Kumrovec i Muzej &quot;Žitnicu&quot;(Etnografska zbirka Udruge Zvirek) u Sv. Križu Začretju u subotu 10.05.2014. <br /> <br /> Plan izleta:<br /> <br /> 8.45 - okupljanje ispred Gradske knjižnice Ante Kovačića u Zaprešiću<br /> <br /> 9.00 - polazek autobusa ispred Knjižnice<br /> <br /> 10.00-12.00 - posjet Muzeju &quot;Staro selo&quot; Kumrovec<br /> <br /> 12.30-14.00 - ručak na seoskom turizmu &quot;Stara vodenica&quot; u Klanjcu<br /> <br /> 14.00 - polazak za Sv. Križ Začretje<br /> <br /> 15.00-16.00 - posjet Muzeju &quot;Žitnica&quot;, Etnografskoj zbirci Udruge Zvirek u Sv. Križu Začretju<br /> <br /> oko 16.30 - povratak u Zaprešić<br /> <br /> <br /> '''12.04.2014.'''<br /> <br /> '''Radionica izrade tradicionalnih uskrsnih pisanica'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:plakat_za_Uskrs.jpg|200px|mini|centre]]<br /> Pozivamo sve sudionike projekta ''Wiki-dveri IV - upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkoga kraja'' da u četvrtak, 17. travnja 2014. godine sudjeluju u radionici izrade tradicionalnih pisanica. Radionicu će voditi Štefanija Krčelić, a početak je u 11 sati. <br /> <br /> <br /> '''25.03.2014'''<br /> <br /> '''Uvodno predavanje o projektu Wiki-dveri IV - upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkog kraja'''<br /> <br /> <br /> I ove školske godine nastavljamo s provođenjem projekta Wiki-dveri, koji se odnosi na proučavanje i stvaranje zapisa o bogatoj etnološkoj baštini zaprešićkoga kraja: narodnim običajima kroz godinu, napjevima i plesovima, ručnim radovima... Uvodno predavanje o ovogodišnjem projektu održano je 25. ožujka 2014. godine u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću. Predavanju, koje su održali Josip Barlek, prof. te kordinatorice projekta Marija Bartolić i Janja Dimnjaković, prisustvovali su i učenici sudionici projekta. <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Uvod1.jpg|Uvodno predavanje<br /> Datoteka:Uvod2.jpg|Predavač etonolog Josip Barlek, prof.<br /> Datoteka:Uvod3.jpg|Predavanje Josipa Barleka<br /> Datoteka:Uvod4.jpg|Sudionici projekta Wiki-dveri IV<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> '''01.02.2014.'''<br /> <br /> '''Nastavak rada na projektu'''<br /> <br /> Ovogodišnji dio projekta ''Wiki-dveri'' nosi naziv ''Wiki-dveri IV – upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkoga kraja'', a obuhvaća proučavanje i stvaranje zapisa o bogatoj etnološkoj baštini zaprešićkoga kraja: narodnim običajima kroz godinu, napjevima i plesovima, ručnim radovima... Projekt je namijenjen učenicima razreda osnovnih škola zaprešićkoga kraja koji će se s etnološkom baštinom upoznavati proučavanjem knjižne i elektroničke građe, posjetima knjižnicama, muzejima i lokalitetima te predavanjima stručnjaka i stručnim radionicama u našoj knjižnici.U projektu će sudjelovati učenici šestih, sedmih i osmih razreda deset osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Pavla Belasa iz Brdovca, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice, OŠ Pušća, OŠ Luka, OŠ Kupljenovo i OŠ Jakovlje.<br /> <br /> <br /> <br /> == '''Wiki-dveri III - upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> '''05.06.2013.'''<br /> <br /> '''Fotke s promocije projekta Wiki-dveri III - upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja'''<br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Prezentacija1.jpg|Gosti i sudionici projekta<br /> Datoteka:Prezentacija1B.jpg|Gosti i sudionici projekta<br /> Datoteka:Prezentacija2.jpg|Uvodna riječ, Mirela Puljar, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Prezentacija3.jpg|Poetski recital glumca Vida Baloga<br /> Datoteka:Prezentacija4.jpg|Nastup Guci KUD-a Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija5.jpg|Predstavljanje projekta, Mirela Puljar, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Prezentacija6.jpg|Uvodna riječ, prof. Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Prezentacija6B.jpg|Predstavljanje projekta<br /> Datoteka:Prezentacija7.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija8.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija9.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija10.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija11.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija12.jpg|Riječ dr.sc. Agneze Szabo, stručne suradnice na projektu<br /> Datoteka:Prezentacija13.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica<br /> Datoteka:Prezentacija14.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić<br /> Datoteka:Prezentacija15.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić<br /> Datoteka:Prezentacija16.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko<br /> Datoteka:Prezentacija17.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Pavla Belasa, Brdovec<br /> Datoteka:Prezentacija18.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec<br /> Datoteka:Prezentacija19.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija20.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Pušća<br /> Datoteka:Prezentacija21.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Luka<br /> Datoteka:Prezentacija22.jpg|Zahvala dr.sc. Agnezi Szabo na sudjelovanju<br /> Datoteka:Prezentacija23.jpg|Riječ dr.sc. Jadranke Dujić Frlan, voditeljice Odsjeka za kulturu, šport i tehničku kulturu Zagrebačke županije<br /> Datoteka:Prezentacija24.jpg|Guci KUD-a Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija25.jpg|Srećko Skurjeni, (sin. hrv. slikara naive Matije Skurjenija)<br /> Datoteka:Prezentacija26.jpg|U dobrom društvu<br /> Datoteka:Prezentacija27.jpg|Branimir Stipčević, (kolega iz KGZ-a)<br /> Datoteka:Prezentacija28.jpg|Mirela Puljar i Marija Bartolić (koordinatorice projekta)<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.06.2013.'''<br /> <br /> '''Predstavljanje infoprojekta ''Wiki-dveri III - upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja'' i dodjela priznanja sudionicima projekta'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Wiki III pozivnica za web.jpg|400px|mini|center|]]<br /> <br /> <br /> <br /> '''22.03.2013.'''<br /> <br /> '''Fotografije s izleta'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:Izlet1.jpg|Ulaz u Nove Dvore<br /> Datoteka:Izlet2.jpg|Ispred Vršilnice<br /> Datoteka:Izlet3.jpg|U Vršilnici<br /> Datoteka:Izlet4.jpg|Predavanje prof. Laljaka o Matiji Skurjeniju<br /> Datoteka:Izlet5.jpg|Muzej Matija Skurjeni<br /> Datoteka:Izlet6.jpg|Razgledavanje Muzeja Matija Skurjeni<br /> Datoteka:Izlet7.jpg|Zajednička fotografija ispred Muzeja Matija Skurjeni<br /> Datoteka:Izlet8.jpg|Dvorac Novi dvori<br /> Datoteka:Izlet9.jpg|Kapelica sv. Josipa<br /> Datoteka:Izlet10.jpg|U Kapelici sv. Josipa<br /> Datoteka:Izlet11.jpg|Prof. Laljak zaključava vrata kapele<br /> Datoteka:Izlet12.jpg|Ispred obiteljske grobnice grofova Jelačića<br /> Datoteka:Izlet13.jpg|Obiteljska grobnica grofova Jelačića<br /> Datoteka:Izlet14.jpg|Rodna kuća Pavla Štoosa u Dubravici<br /> Datoteka:Izlet15.jpg|Ispred spomenika Pavlu Štoosu u Dubravici<br /> Datoteka:Izlet17.jpg|Ispred spomenika Anti Kovačiću u Mariji Gorici<br /> Datoteka:Izlet18.jpg|OŠ Ante Kovačića - predavanje prof. Laljaka o Anti Kovačiću<br /> Datoteka:Izlet19.jpg|Crkva Blažene Djevice Marije od Pohođenja u Mariji Gorici<br /> Datoteka:Izlet20.jpg|Spomenik Mihovilu Krušlinu u Ključu Brdovečkom<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''19.03.2013.'''<br /> <br /> '''Najava izleta'''<br /> <br /> Gradska knjižnica Ante Kovačića iz Zaprešića organizira izlet 22.03.2013. za sudionike projekta ''Wiki-dveri III: upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja'', a sastoji se od obilaska dijela lokaliteta obuhvaćenih projektom: Novih Dvora (grofovi Jelačić), Muzeja Matija Skurjeni (slikar Matija Skurjeni), Dubravice (preporoditelj Pavao Štoos), Marije Gorice (književnik Ante Kovačić, akademik Dragutin Boranić), Šenkovca (pjesnik Stjepan Jakševac, književnik i političar Ivan Perkovac), Harmice (književnik Baltazar Adam Krčelić) i Ključa (slikar Mihovil Krušlin). Obilazak lokaliteta bit će popraćen stručnim predavanjem prof. Stjepana Laljaka.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''24.01.2013.'''<br /> <br /> '''Fotografije s radionica'''<br /> <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:Oš luka (1).jpg|OŠ Luka<br /> Datoteka:Oš kupljenovo (3).jpg|OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:WD3.jpg|OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić<br /> Datoteka:WD3b.jpg|OŠ Pavala Belasa, Brdovec<br /> Datoteka:OS A.K.gal.velj.jpg|OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica<br /> Datoteka:I.P.gal.velj.jpg|OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec<br /> Datoteka:IBM.gal.velj..jpg‎|OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorgje Brdovečko<br /> Datoteka:OS_Pusca.velj..jpg‎|OŠ Pušća<br /> Datoteka:Augustinčić2.jpg‎|OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''27.11.2012.'''<br /> <br /> '''Posjet Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu''' <br /> <br /> Posjet je obuhvatio obilazak knjižnice uz stručno vodstvo, upoznavanje literature vezane uz projekt, predavanje prof. Stjepana Laljaka &quot;Znamenite ličnosti zaprešićkog kraja&quot; te ručak u restoranu NSK.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Sudionici projekta Wiki-dveri III ispred NSK.jpg|Sudionici projekta ''Wiki-dveri III'' ispred NSK<br /> Datoteka:Obilazak NSK.jpg|Obilazak NSK uz stručno vodstvo<br /> Datoteka:Upoznavanje sudionika s projektom Wiki-dveri.jpg|Upoznavanje sudionika s projektom<br /> Datoteka:Laljak.jpg|Predavanje Stjepana Laljaka o znamenitim ličnostima zaprešićkoga kraja<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''02.11.2012'''<br /> <br /> '''Nastavak rada na projektu'''<br /> <br /> Školske godine 2012./2013. nastavljamo s radom na projektu ''Wiki-dveri''. U projektu će sudjelovati učenici sedmih razreda devet osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Kupljenovo, OŠ Pavla Belasa iz Brdovca, OŠ Pušća, OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice i OŠ Luka.<br /> <br /> == '''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> '''05.06.2012.'''<br /> <br /> '''''Wiki-dveri'' na HTV-u 2 u emisiji ''Školski sat'''''<br /> <br /> <br /> U srijedu, '''06.06.2012., u 09.10h''', na HTV-u 2 u emisiji ''Školski sat'' Programa za djecu i mlade bit će predstavljen projekt ''Wiki-dveri''. <br /> <br /> Novinari ''Školskoga sata'' prije nekoliko su dana posjetili našu Knjižnicu, snimili radnu atmosferu radionica u sklopu projekta te intervjuirali nekoliko sudionika projekta iz OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog i PŠ Pavla Štoosa iz Dubravice. Taj će prilog bit emitiran sutra u sklopu emisije uživo, u kojoj će gostovati Marija Grgurić, učenica OŠ Pavla Belasa iz Brdovca; Hrvoje Benčić, učenik OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog; Dominik Sič, učenik OŠ Antuna Augustinčića iz Zaprešića te Marija Bartolić, koordinatorica projkta iz Gradske knjižnice Ante Kovačića iz Zaprešića. <br /> <br /> <br /> <br /> '''Fotke sa snimanja priloga za emisiju &quot;Školski sat&quot; na Odjelu za mladež Gradske knjižnice Ante Kovačića u Zaprešiću'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:htv3.jpg|Intervju s Hrvojem Benčićem, učenikom OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog<br /> Datoteka:htv1.jpg|Intervju sa Sandrom Debogović, prof geografije i povijesti iz OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog<br /> Datoteka:htv4.jpg|Radionica u Knjižnici<br /> Datoteka:htv2.jpg|Učenici u iščekivanju intervjua<br /> Datoteka:htv5.jpg|Keksi i sok nakon intervjua<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''31.05.2012.'''<br /> <br /> '''Fotke s promocije projekta ''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja'''''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Sabol_Valenčak.jpg|''Uvodna riječ'' - Sandra Sabol Valenčak, pročelnica za društvene djelatnosti Grada Zaprešića<br /> Datoteka:Gregorec.jpg‎|''Uvodna riječ'' - Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Topić.jpg‎|''Bioraznolikost zaprešićkoga kraja'' - prof.dr.sc. Jasenka Topić, umirovljena prof. PMF-a u Zagrebu <br /> Datoteka:Puljar.jpg|''Voditeljica promocije'' - Mirela Puljar, Dječji odjel Gradske knjižnice Ante Kovačića, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Bartolić.jpg|''Predstavljanje projekta'' - Marija Bartolić, Dječji odjel Gradske knjižnice Ante Kovačića, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Grgurić.jpg|''Predstavljanje projekta'' - Marija Grgurić, učenica Pavla Belasa iz Brdovca<br /> Datoteka:Horvat.jpg|''Predstavljanje projekta'' - Ira Horvat, učenica OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića<br /> Datoteka:Debogović.jpg|''Riječ zahvale'' - prof. geografije i povijesti iz OŠ Ivane-Brlić Mažuranić, Prigorje Brdovečko<br /> Datoteka:OŠ_Augustinčić.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Antuna Augustinčića iz Zaprešića''<br /> Datoteka:OŠ_Gaj.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića''<br /> Datoteka:OŠ_IBM.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Ivane-Brlić Mažuranić iz PrigorjaBrdovečkog''<br /> Datoteka:OŠ_Belas.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Pavla Belasa iz Brdovca''<br /> Datoteka:OŠ_Kupljenovo.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Kupljenovo''<br /> Datoteka:OŠ_Dubravica.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima PŠ Pavla Štoosa iz Dubravice''<br /> Datoteka:Potočki.jpg|''Poetski recital'' - Kristijan Potočki, glumac HNK u Zagrebu<br /> Datoteka:Goluban2.jpg|''Blues zagorskih brega'' - Tomislav Goluban, usna harmonika i Aleksandar Vešić, gitara <br /> Datoteka:Goluban.jpg|Tomislav Goluban, Aleksandar Vešić i publika<br /> Datoteka:Publika2.jpg|Publika<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''31.05.2012.'''<br /> <br /> '''Promocija web-stranice [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info] i dodjela priznanja sudionicima projekta'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Pozivnicaweb.jpg|400px|mini|center|]]<br /> [[Datoteka:Programweb.jpg|400px|mini|center|]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''16.05.2012.'''<br /> <br /> '''''Wiki-dveri'' na Radio Zaprešiću'''<br /> <br /> U subotu, '''19.05.2012., u 11.00h''', na Radio Zaprešiću u radijskoj emisiji ''Dječji mikrofon'' bit će predstavljen projekt ''Wiki-dveri''. Mlade novinarke Petra Gajski i Marija Geršak, učenice OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, bile su na izletu u sklopu projekta te napravile intervjue sa sudionicima projekta - učenicima, stručnom suradnicom projekta prof.dr.sc. biologije Jasenkom Topić i Marijom Bartolić, djelatnicom Gradske knjižnice Ante Kovačića.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.05.2012.'''<br /> <br /> '''Fotke s izleta'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Cret1.jpg|Cret Dubravica<br /> Datoteka:Cret2.jpg|Cret Dubravica<br /> Datoteka:Laduč1.jpg|Perivoj dvorca Laduč<br /> Datoteka:Laduč2.jpg|Perivoj dvorca Laduč<br /> Datoteka:Sava1.jpg|Sava-Zaprešić<br /> Datoteka:Sava2.jpg|Sava-Zaprešić<br /> Datoteka:Novi_Dvori1.jpg|Novi Dvori<br /> Datoteka:Novi_Dvori2.jpg|Novi Dvori<br /> Datoteka:Gornja_Bistra1.jpg|Perivoj dvorca Gornja Bistra<br /> Datoteka:Gornja_Bistra2.jpg|Perivoj dvorca Gornja Bistra<br /> Datoteka:Medvednica1.jpg|Park prirode Medvednica<br /> Datoteka:Medvednica2.jpg|Park prirode Medvednica<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''17.04.2012.'''<br /> <br /> '''Fotke s radionica'''<br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:RadionicaGaj.jpg‎|[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]<br /> Datoteka:RadionicaKupljenovo.jpg|[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]<br /> Datoteka:OŠ_Pavao_Belas,_Brdovec.jpg|[[OŠ Pavao Belas, Brdovec]]<br /> Datoteka:Augustinčić.jpg|[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]<br /> Datoteka:Šenkovec.jpg|[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]<br /> Datoteka:OŠ_Ivane_Brlić-Mažuranić,_Prigorje_Brdovečko.jpg|[[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]<br /> Datoteka:PŠ_Pavla_Štoosa,_Dubravica.jpg|[[PŠ Pavla Štoosa, Dubravica]]<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> '''12.04.2012.'''<br /> <br /> '''Najava izleta!'''<br /> <br /> Gradska knjižnica Ante Kovačića organizira izlet za sudionike projekta ''Wiki-dveri II'' u subotu 05.05.2012. Uz stručno vodstvo prof.dr.sc. Jasenke Topić, obići ćemo dio lokaliteta obuhvaćenih projektom: Cret Dubravicu, Savu–Zaprešić, perivoje dvoraca Laduč, Lužnica i Gornja Bistra te dio Parka prirode Medvednica, uključujući poseban rezervat šumske vegetacije Markovčak–Bistru te spomenik prirode Tisu u Šupljaku.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''22.3.2012.'''<br /> <br /> '''Radionice u knjižnici'''<br /> <br /> Rad na projektu ''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkog kraja'' nastavljamo u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću individualnim radionicama sa svakom istraživačkom grupom. Na radionicama će se učenici upoznati s radom u Wikimedia programu, naučiti pretraživati knjižnične elektroničke kataloge, s naglaskom na pretraživanje kataloga Knjižnica grada Zagreba [http://kgz-opac.zaki.com.hr/ e-katalog], pretraživati internet, proučavati literaturu vezanu uz lokalitete projekta, pisati članke i objavljivati ih na web-stranici projekta [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info], obrađivati fotografije... <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''19.12.2011.'''<br /> <br /> '''Posjet Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu''' <br /> <br /> Posjet je obuhvatio obilazak knjižnice uz stručno vodstvo, upoznavanje literature vezane uz projekt, predavanje prof.dr.sc. Jasenke Topić: ''Zašto je bioraznolikost važna?'' te ručak u restoranu NSK. <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:U_predvorju_NSK.jpg|U predvorju NSK<br /> Datoteka:Na_predavanju_o_bioraznolikosti.jpg|Na predavanju o bioraznolikosti<br /> Datoteka:Prof.dr.sc._Jasenka_Topić.jpg|Prof.dr.sc. Jasenka Topić<br /> Datoteka:U_autobusu.jpg|U autobusu <br /> <br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''01.10.2011.'''<br /> <br /> '''Nastavak rada na projektu'''<br /> <br /> Školske godine 2011./2012. nastavljamo s radom na projektu ''Wiki-dveri''. Kako je UN 2011. godinu proglasio ''Međunarodnom godinom biološke raznolikosti'', projekt širimo na '''prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja'''. U projektu će sudjelovati učenici sedmih razreda sedam osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića iz Zaprešića, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Kupljenovo, OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Pavla Belasa iz Brdovca i OŠ Pušća.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> == '''Wiki-dveri I - upoznajmo dvorce zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> '''06.12.2010.'''<br /> <br /> '''Fotke s promocije web-stranice [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info] u Dvorcu Lužnica'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:Sabol-Valenčak.jpg|Sandra Sabol Valenčak, pročelnica za društvene djelatnosti Grada Zaprešića<br /> Datoteka:Jadranka_Gregorec.jpg‎|Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Andrej_Žmegač.jpg‎|dr.sc. Andrej Žmegač, Institut za povijest umjetnosti<br /> Datoteka:Sanja_Žunić2.jpg|Sanja Žunić, koordinatorica projekta, Zavičajna zbirka Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Sanja_Žunić.jpg|Sanja Žunić, predstavljanje projekta <br /> Datoteka:Dodjela_priznanja_i_poklona_sudionicima_projekta_2.jpg|Dodjela priznanja i poklona sudionicima projekta<br /> Datoteka:Dodjela_priznanja_i_poklona_sudionicima_projekta_3.jpg|Dodjela priznanja i poklona sudionicima projekta<br /> Datoteka:Dodjela_priznanja_i_poklona_sudionicima_projekta.jpg|Dodjela priznanja i poklona sudionicima projekta<br /> Datoteka:Publika.jpg|Publika<br /> Datoteka:Doris_Karamatić.jpg|Doris Karamatić, Glazbeni ''Crossover'' na harfi<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''04.12.2010.'''<br /> <br /> '''Promocija web-stranice [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info] i dodjela priznanja sudionicima projekta'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Wiki.pozivnica.jpg|400px|mini|center|]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''08.06.2010.'''<br /> <br /> '''Posljednja radionica'''<br /> <br /> Održana je posljednja '''56. radionica''' na projektu ''Wiki-dveri''!!!<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.05.2010.''' <br /> <br /> '''Posjet Hrvatskom državnom arhivu i Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu - galerija fotografija'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Izlet-arhiv1.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA1.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA2.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA3.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA4.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:IzletNSK1.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK2.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK4.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK5.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK7.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK6.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''25.03.2010.''' <br /> <br /> '''Radionice u Knjižnici'''<br /> <br /> Do sada je u Knjižnici održano 40 radionica na kojima smo pretraživali elektronički katalog Knjižnica grada Zagreba na [http://kgz-opac.zaki.com.hr/ e-katalog] i internet, proučavali literaturu, obrađivali fotografije, pisali članke...<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Radionica2.jpg|[[OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica]]<br /> Datoteka:Radionica4.jpg|[[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]<br /> Datoteka:Radionica6.jpg|[[OŠ Pušća, Pušća]]<br /> Datoteka:Radionica5.jpg|[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]<br /> Datoteka:Radionica7.jpg|[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]<br /> Datoteka:RadionicaOSIvanaPerkovca.jpg|[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]<br /> Datoteka:RadionicaOSKupljenova.jpg|[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''10.11.2009.''' <br /> <br /> '''Radionice u Knjižnici'''<br /> <br /> Projekt se nastavlja u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću individualnim radionicama sa svakom istraživačkom grupom.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''24.10.2009.''' <br /> <br /> '''Izlet u dvorce Jakovlje, Gornju Bistru i Nove dvore - galerija fotografija'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Jakovlje-wikici.jpg|Jakovlje<br /> Datoteka:Jakovlje-wikici.2.jpg|Jakovlje<br /> Datoteka:Bistra-ulaz.jpg|Gornja Bistra<br /> Datoteka:Bistra-ulaz2.jpg|Gornja Bistra<br /> Datoteka:Novi Dvori-tim.jpg|U Novim Dvorima<br /> Datoteka:Wikici-Skurjeni.jpg|Galerija Skurjeni u Novim Dvorima<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''15.10.2009.'''<br /> <br /> '''Izlet u dvorce Lužnica, Laduč i Januševec - galerija fotografija'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:U.autobusu.jpg|U autobusu<br /> Datoteka:ekoturistiko 104.jpg|Lužnica <br /> Datoteka:Laduc-sudionici2.jpg|Laduč<br /> Datoteka:Dvorac Laduc.jpg|Laduč<br /> Datoteka:Janusevec-izlet-1.jpg|Januševec<br /> Datoteka:Janusevec-zabava.jpg|Januševec<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.09.2009.'''<br /> <br /> '''Ići ćemo na izlet!!!'''<br /> <br /> Rad na projektu nastavlja se početkom školske godine 2009./2010., u listopadu, organiziranim obilaskom dvoraca kako bi učenici fotografijama i videosnimkama mogli dokumentirati željene objekte te razgovarati sa stanovnicima ili vlasnicima objekata.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''22.05.2009.'''<br /> <br /> '''Prva radionica - predstavljanje projekta'''<br /> <br /> U Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću održana je prva radionica u sklopu projketa ''Wiki-dveri'' na kojoj su koordinatorice projekta predstavile projekt i održale predavanje o internetu, Webu 2.0 i fenomenu društvenih mreža na internetu. Prije predavanja provedena je i inicijalna anketa o stupnju digitalne pismenosti sudionika projekta koja će poslužiti za utvrđivanje napretka u digitalnoj pismenosti na završetku projekta. Na kraju radionice formirani su istraživački timovi te su sudionici obišli Knjižnicu i družili se na zakusci.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;2&quot;&gt;<br /> Datoteka:Radionica.inicijalna1.jpg|Predstavljanje projekta<br /> Datoteka:Radionica.-inicijalna2.jpg|Upoznavanje i organiziranje<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;</div> Wed, 14 May 2014 11:46:55 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_Wiki-dveri:Novosti http://www.wiki-dveri.info/wiki/Wiki-dveri:Novosti <p>OŠ Pavao Belas:&#32;</p> <hr /> <div>== '''Wiki-dveri IV - upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> <br /> '''10.05.2014.'''<br /> <br /> '''Fotke s izleta!'''<br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Kumrovec1.jpg|ulaz u muzej Staro Selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec12.jpg|predavanje ravnateljice muzeja Staro Selo Branke Šprem Lovrić, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec13.jpg|predavanje ravnateljice muzeja Staro Selo Branke Šprem Lovrić, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec14.jpg|kukuruz u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec11.jpg|rodna kuća Josipa Broza Tita, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec17.jpg|kolijevka u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec18.jpg|tradicionalni krevet u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec4.jpg|natpis na ulazu u kuću, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec6.jpg|ispred jedne od kuća u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec7.jpg|češljarski obrt, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec8.jpg|kovački obrt, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec41.jpg|sudionici projekta u kovačkom obrtu, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec19.jpg|tradicionalni uporabni predmeti, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec21.jpg|vanjski suradnik projekta Wiki-dveri IV, Josip Barlek, prof. i sudionici projekta, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec22.jpg|prikaz krušne peći, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec36.jpg|prikaz pečenja kruha, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec23.jpg|sudionici projekta Wiki-dveri IV, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec3.jpg|radionica tkanja, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec24.jpg|tkalački stan, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec25.jpg|tkalački stan, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec26.jpg|tradicionalni uporabni predmeti, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec27.jpg|tradicionalni uporabni predmeti, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec30.jpg|prikaz svakodnevnog života, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec31.jpg|sudionici projekta Wiki-dveri IV, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec32.jpg|sv. Florijan, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec2.jpg|prikaz svadbe, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec34.jpg|prikaz mladenke u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec38.jpg|prikaz svadbe u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec39.jpg|prikaz svadbe u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec43.jpg|saonice u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec44.jpg|popratno predavanje vanjskog sudionika projekta Wiki-dveri IV Josipa Barleka, prof., Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec48.jpg|prikaz tradicionalnih igračaka u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec51.jpg|susret sa stanovnicom u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec53.jpg|u autobusu<br /> Datoteka:Začretje1.jpg|predavanje g. Tončeka iz udruge Zvirek, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje2.jpg|sudionici projekta ispred župne crkve, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje3.jpg|Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačić i g. Tonček iz udruge Zvirek, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje4.jpg|tradicionalni predmeti u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje5.jpg|tradicionalni predmeti u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje6.jpg|tradicionalna narodna nošnja u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje8.jpg|tradicionalni predmeti u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje12.jpg|predavanje g. Tončeka iz udruge Zvirek u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje13.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje14.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje15.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje16.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje17.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje19.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje20.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje21.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje22.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje24.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> '''06.05.2014.'''<br /> <br /> '''Idemo na izlet!'''<br /> <br /> <br /> Gradska knjižnica Ante Kovačića iz Zaprešića organizira izlet za sudionike projekta ''Wiki-dveri IV'' u Muzej &quot;Staro selo&quot; Kumrovec i Muzej &quot;Žitnicu&quot;(Etnografska zbirka Udruge Zvirek) u Sv. Križu Začretju u subotu 10.05.2014. <br /> <br /> Plan izleta:<br /> <br /> 8.45 - okupljanje ispred Gradske knjižnice Ante Kovačića u Zaprešiću<br /> <br /> 9.00 - polazek autobusa ispred Knjižnice<br /> <br /> 10.00-12.00 - posjet Muzeju &quot;Staro selo&quot; Kumrovec<br /> <br /> 12.30-14.00 - ručak na seoskom turizmu &quot;Stara vodenica&quot; u Klanjcu<br /> <br /> 14.00 - polazak za Sv. Križ Začretje<br /> <br /> 15.00-16.00 - posjet Muzeju &quot;Žitnica&quot;, Etnografskoj zbirci Udruge Zvirek u Sv. Križu Začretju<br /> <br /> oko 16.30 - povratak u Zaprešić<br /> <br /> <br /> '''12.04.2014.'''<br /> <br /> '''Radionica izrade tradicionalnih uskrsnih pisanica'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:plakat_za_Uskrs.jpg|200px|mini|centre]]<br /> Pozivamo sve sudionike projekta ''Wiki-dveri IV - upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkoga kraja'' da u četvrtak, 17. travnja 2014. godine sudjeluju u radionici izrade tradicionalnih pisanica. Radionicu će voditi Štefanija Krčelić, a početak je u 11 sati. <br /> <br /> <br /> '''25.03.2014'''<br /> <br /> '''Uvodno predavanje o projektu Wiki-dveri IV - upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkog kraja'''<br /> <br /> <br /> I ove školske godine nastavljamo s provođenjem projekta Wiki-dveri, koji se odnosi na proučavanje i stvaranje zapisa o bogatoj etnološkoj baštini zaprešićkoga kraja: narodnim običajima kroz godinu, napjevima i plesovima, ručnim radovima... Uvodno predavanje o ovogodišnjem projektu održano je 25. ožujka 2014. godine u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću. Predavanju, koje su održali Josip Barlek, prof. te kordinatorice projekta Marija Bartolić i Janja Dimnjaković, prisustvovali su i učenici sudionici projekta. <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Uvod1.jpg|Uvodno predavanje<br /> Datoteka:Uvod2.jpg|Predavač etonolog Josip Barlek, prof.<br /> Datoteka:Uvod3.jpg|Predavanje Josipa Barleka<br /> Datoteka:Uvod4.jpg|Sudionici projekta Wiki-dveri IV<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> '''01.02.2014.'''<br /> <br /> '''Nastavak rada na projektu'''<br /> <br /> Ovogodišnji dio projekta ''Wiki-dveri'' nosi naziv ''Wiki-dveri IV – upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkoga kraja'', a obuhvaća proučavanje i stvaranje zapisa o bogatoj etnološkoj baštini zaprešićkoga kraja: narodnim običajima kroz godinu, napjevima i plesovima, ručnim radovima... Projekt je namijenjen učenicima razreda osnovnih škola zaprešićkoga kraja koji će se s etnološkom baštinom upoznavati proučavanjem knjižne i elektroničke građe, posjetima knjižnicama, muzejima i lokalitetima te predavanjima stručnjaka i stručnim radionicama u našoj knjižnici.U projektu će sudjelovati učenici šestih, sedmih i osmih razreda deset osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Pavla Belasa iz Brdovca, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice, OŠ Pušća, OŠ Luka, OŠ Kupljenovo i OŠ Jakovlje.<br /> <br /> <br /> <br /> == '''Wiki-dveri III - upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> '''05.06.2013.'''<br /> <br /> '''Fotke s promocije projekta Wiki-dveri III - upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja'''<br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Prezentacija1.jpg|Gosti i sudionici projekta<br /> Datoteka:Prezentacija1B.jpg|Gosti i sudionici projekta<br /> Datoteka:Prezentacija2.jpg|Uvodna riječ, Mirela Puljar, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Prezentacija3.jpg|Poetski recital glumca Vida Baloga<br /> Datoteka:Prezentacija4.jpg|Nastup Guci KUD-a Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija5.jpg|Predstavljanje projekta, Mirela Puljar, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Prezentacija6.jpg|Uvodna riječ, prof. Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Prezentacija6B.jpg|Predstavljanje projekta<br /> Datoteka:Prezentacija7.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija8.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija9.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija10.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija11.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija12.jpg|Riječ dr.sc. Agneze Szabo, stručne suradnice na projektu<br /> Datoteka:Prezentacija13.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica<br /> Datoteka:Prezentacija14.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić<br /> Datoteka:Prezentacija15.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić<br /> Datoteka:Prezentacija16.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko<br /> Datoteka:Prezentacija17.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Pavla Belasa, Brdovec<br /> Datoteka:Prezentacija18.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec<br /> Datoteka:Prezentacija19.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija20.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Pušća<br /> Datoteka:Prezentacija21.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Luka<br /> Datoteka:Prezentacija22.jpg|Zahvala dr.sc. Agnezi Szabo na sudjelovanju<br /> Datoteka:Prezentacija23.jpg|Riječ dr.sc. Jadranke Dujić Frlan, voditeljice Odsjeka za kulturu, šport i tehničku kulturu Zagrebačke županije<br /> Datoteka:Prezentacija24.jpg|Guci KUD-a Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija25.jpg|Srećko Skurjeni, (sin. hrv. slikara naive Matije Skurjenija)<br /> Datoteka:Prezentacija26.jpg|U dobrom društvu<br /> Datoteka:Prezentacija27.jpg|Branimir Stipčević, (kolega iz KGZ-a)<br /> Datoteka:Prezentacija28.jpg|Mirela Puljar i Marija Bartolić (koordinatorice projekta)<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.06.2013.'''<br /> <br /> '''Predstavljanje infoprojekta ''Wiki-dveri III - upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja'' i dodjela priznanja sudionicima projekta'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Wiki III pozivnica za web.jpg|400px|mini|center|]]<br /> <br /> <br /> <br /> '''22.03.2013.'''<br /> <br /> '''Fotografije s izleta'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:Izlet1.jpg|Ulaz u Nove Dvore<br /> Datoteka:Izlet2.jpg|Ispred Vršilnice<br /> Datoteka:Izlet3.jpg|U Vršilnici<br /> Datoteka:Izlet4.jpg|Predavanje prof. Laljaka o Matiji Skurjeniju<br /> Datoteka:Izlet5.jpg|Muzej Matija Skurjeni<br /> Datoteka:Izlet6.jpg|Razgledavanje Muzeja Matija Skurjeni<br /> Datoteka:Izlet7.jpg|Zajednička fotografija ispred Muzeja Matija Skurjeni<br /> Datoteka:Izlet8.jpg|Dvorac Novi dvori<br /> Datoteka:Izlet9.jpg|Kapelica sv. Josipa<br /> Datoteka:Izlet10.jpg|U Kapelici sv. Josipa<br /> Datoteka:Izlet11.jpg|Prof. Laljak zaključava vrata kapele<br /> Datoteka:Izlet12.jpg|Ispred obiteljske grobnice grofova Jelačića<br /> Datoteka:Izlet13.jpg|Obiteljska grobnica grofova Jelačića<br /> Datoteka:Izlet14.jpg|Rodna kuća Pavla Štoosa u Dubravici<br /> Datoteka:Izlet15.jpg|Ispred spomenika Pavlu Štoosu u Dubravici<br /> Datoteka:Izlet17.jpg|Ispred spomenika Anti Kovačiću u Mariji Gorici<br /> Datoteka:Izlet18.jpg|OŠ Ante Kovačića - predavanje prof. Laljaka o Anti Kovačiću<br /> Datoteka:Izlet19.jpg|Crkva Blažene Djevice Marije od Pohođenja u Mariji Gorici<br /> Datoteka:Izlet20.jpg|Spomenik Mihovilu Krušlinu u Ključu Brdovečkom<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''19.03.2013.'''<br /> <br /> '''Najava izleta'''<br /> <br /> Gradska knjižnica Ante Kovačića iz Zaprešića organizira izlet 22.03.2013. za sudionike projekta ''Wiki-dveri III: upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja'', a sastoji se od obilaska dijela lokaliteta obuhvaćenih projektom: Novih Dvora (grofovi Jelačić), Muzeja Matija Skurjeni (slikar Matija Skurjeni), Dubravice (preporoditelj Pavao Štoos), Marije Gorice (književnik Ante Kovačić, akademik Dragutin Boranić), Šenkovca (pjesnik Stjepan Jakševac, književnik i političar Ivan Perkovac), Harmice (književnik Baltazar Adam Krčelić) i Ključa (slikar Mihovil Krušlin). Obilazak lokaliteta bit će popraćen stručnim predavanjem prof. Stjepana Laljaka.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''24.01.2013.'''<br /> <br /> '''Fotografije s radionica'''<br /> <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:Oš luka (1).jpg|OŠ Luka<br /> Datoteka:Oš kupljenovo (3).jpg|OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:WD3.jpg|OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić<br /> Datoteka:WD3b.jpg|OŠ Pavala Belasa, Brdovec<br /> Datoteka:OS A.K.gal.velj.jpg|OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica<br /> Datoteka:I.P.gal.velj.jpg|OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec<br /> Datoteka:IBM.gal.velj..jpg‎|OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorgje Brdovečko<br /> Datoteka:OS_Pusca.velj..jpg‎|OŠ Pušća<br /> Datoteka:Augustinčić2.jpg‎|OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''27.11.2012.'''<br /> <br /> '''Posjet Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu''' <br /> <br /> Posjet je obuhvatio obilazak knjižnice uz stručno vodstvo, upoznavanje literature vezane uz projekt, predavanje prof. Stjepana Laljaka &quot;Znamenite ličnosti zaprešićkog kraja&quot; te ručak u restoranu NSK.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Sudionici projekta Wiki-dveri III ispred NSK.jpg|Sudionici projekta ''Wiki-dveri III'' ispred NSK<br /> Datoteka:Obilazak NSK.jpg|Obilazak NSK uz stručno vodstvo<br /> Datoteka:Upoznavanje sudionika s projektom Wiki-dveri.jpg|Upoznavanje sudionika s projektom<br /> Datoteka:Laljak.jpg|Predavanje Stjepana Laljaka o znamenitim ličnostima zaprešićkoga kraja<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''02.11.2012'''<br /> <br /> '''Nastavak rada na projektu'''<br /> <br /> Školske godine 2012./2013. nastavljamo s radom na projektu ''Wiki-dveri''. U projektu će sudjelovati učenici sedmih razreda devet osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Kupljenovo, OŠ Pavla Belasa iz Brdovca, OŠ Pušća, OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice i OŠ Luka.<br /> <br /> == '''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> '''05.06.2012.'''<br /> <br /> '''''Wiki-dveri'' na HTV-u 2 u emisiji ''Školski sat'''''<br /> <br /> <br /> U srijedu, '''06.06.2012., u 09.10h''', na HTV-u 2 u emisiji ''Školski sat'' Programa za djecu i mlade bit će predstavljen projekt ''Wiki-dveri''. <br /> <br /> Novinari ''Školskoga sata'' prije nekoliko su dana posjetili našu Knjižnicu, snimili radnu atmosferu radionica u sklopu projekta te intervjuirali nekoliko sudionika projekta iz OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog i PŠ Pavla Štoosa iz Dubravice. Taj će prilog bit emitiran sutra u sklopu emisije uživo, u kojoj će gostovati Marija Grgurić, učenica OŠ Pavla Belasa iz Brdovca; Hrvoje Benčić, učenik OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog; Dominik Sič, učenik OŠ Antuna Augustinčića iz Zaprešića te Marija Bartolić, koordinatorica projkta iz Gradske knjižnice Ante Kovačića iz Zaprešića. <br /> <br /> <br /> <br /> '''Fotke sa snimanja priloga za emisiju &quot;Školski sat&quot; na Odjelu za mladež Gradske knjižnice Ante Kovačića u Zaprešiću'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:htv3.jpg|Intervju s Hrvojem Benčićem, učenikom OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog<br /> Datoteka:htv1.jpg|Intervju sa Sandrom Debogović, prof geografije i povijesti iz OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog<br /> Datoteka:htv4.jpg|Radionica u Knjižnici<br /> Datoteka:htv2.jpg|Učenici u iščekivanju intervjua<br /> Datoteka:htv5.jpg|Keksi i sok nakon intervjua<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''31.05.2012.'''<br /> <br /> '''Fotke s promocije projekta ''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja'''''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Sabol_Valenčak.jpg|''Uvodna riječ'' - Sandra Sabol Valenčak, pročelnica za društvene djelatnosti Grada Zaprešića<br /> Datoteka:Gregorec.jpg‎|''Uvodna riječ'' - Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Topić.jpg‎|''Bioraznolikost zaprešićkoga kraja'' - prof.dr.sc. Jasenka Topić, umirovljena prof. PMF-a u Zagrebu <br /> Datoteka:Puljar.jpg|''Voditeljica promocije'' - Mirela Puljar, Dječji odjel Gradske knjižnice Ante Kovačića, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Bartolić.jpg|''Predstavljanje projekta'' - Marija Bartolić, Dječji odjel Gradske knjižnice Ante Kovačića, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Grgurić.jpg|''Predstavljanje projekta'' - Marija Grgurić, učenica Pavla Belasa iz Brdovca<br /> Datoteka:Horvat.jpg|''Predstavljanje projekta'' - Ira Horvat, učenica OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića<br /> Datoteka:Debogović.jpg|''Riječ zahvale'' - prof. geografije i povijesti iz OŠ Ivane-Brlić Mažuranić, Prigorje Brdovečko<br /> Datoteka:OŠ_Augustinčić.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Antuna Augustinčića iz Zaprešića''<br /> Datoteka:OŠ_Gaj.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića''<br /> Datoteka:OŠ_IBM.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Ivane-Brlić Mažuranić iz PrigorjaBrdovečkog''<br /> Datoteka:OŠ_Belas.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Pavla Belasa iz Brdovca''<br /> Datoteka:OŠ_Kupljenovo.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Kupljenovo''<br /> Datoteka:OŠ_Dubravica.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima PŠ Pavla Štoosa iz Dubravice''<br /> Datoteka:Potočki.jpg|''Poetski recital'' - Kristijan Potočki, glumac HNK u Zagrebu<br /> Datoteka:Goluban2.jpg|''Blues zagorskih brega'' - Tomislav Goluban, usna harmonika i Aleksandar Vešić, gitara <br /> Datoteka:Goluban.jpg|Tomislav Goluban, Aleksandar Vešić i publika<br /> Datoteka:Publika2.jpg|Publika<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''31.05.2012.'''<br /> <br /> '''Promocija web-stranice [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info] i dodjela priznanja sudionicima projekta'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Pozivnicaweb.jpg|400px|mini|center|]]<br /> [[Datoteka:Programweb.jpg|400px|mini|center|]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''16.05.2012.'''<br /> <br /> '''''Wiki-dveri'' na Radio Zaprešiću'''<br /> <br /> U subotu, '''19.05.2012., u 11.00h''', na Radio Zaprešiću u radijskoj emisiji ''Dječji mikrofon'' bit će predstavljen projekt ''Wiki-dveri''. Mlade novinarke Petra Gajski i Marija Geršak, učenice OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, bile su na izletu u sklopu projekta te napravile intervjue sa sudionicima projekta - učenicima, stručnom suradnicom projekta prof.dr.sc. biologije Jasenkom Topić i Marijom Bartolić, djelatnicom Gradske knjižnice Ante Kovačića.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.05.2012.'''<br /> <br /> '''Fotke s izleta'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Cret1.jpg|Cret Dubravica<br /> Datoteka:Cret2.jpg|Cret Dubravica<br /> Datoteka:Laduč1.jpg|Perivoj dvorca Laduč<br /> Datoteka:Laduč2.jpg|Perivoj dvorca Laduč<br /> Datoteka:Sava1.jpg|Sava-Zaprešić<br /> Datoteka:Sava2.jpg|Sava-Zaprešić<br /> Datoteka:Novi_Dvori1.jpg|Novi Dvori<br /> Datoteka:Novi_Dvori2.jpg|Novi Dvori<br /> Datoteka:Gornja_Bistra1.jpg|Perivoj dvorca Gornja Bistra<br /> Datoteka:Gornja_Bistra2.jpg|Perivoj dvorca Gornja Bistra<br /> Datoteka:Medvednica1.jpg|Park prirode Medvednica<br /> Datoteka:Medvednica2.jpg|Park prirode Medvednica<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''17.04.2012.'''<br /> <br /> '''Fotke s radionica'''<br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:RadionicaGaj.jpg‎|[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]<br /> Datoteka:RadionicaKupljenovo.jpg|[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]<br /> Datoteka:OŠ_Pavao_Belas,_Brdovec.jpg|[[OŠ Pavao Belas, Brdovec]]<br /> Datoteka:Augustinčić.jpg|[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]<br /> Datoteka:Šenkovec.jpg|[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]<br /> Datoteka:OŠ_Ivane_Brlić-Mažuranić,_Prigorje_Brdovečko.jpg|[[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]<br /> Datoteka:PŠ_Pavla_Štoosa,_Dubravica.jpg|[[PŠ Pavla Štoosa, Dubravica]]<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> '''12.04.2012.'''<br /> <br /> '''Najava izleta!'''<br /> <br /> Gradska knjižnica Ante Kovačića organizira izlet za sudionike projekta ''Wiki-dveri II'' u subotu 05.05.2012. Uz stručno vodstvo prof.dr.sc. Jasenke Topić, obići ćemo dio lokaliteta obuhvaćenih projektom: Cret Dubravicu, Savu–Zaprešić, perivoje dvoraca Laduč, Lužnica i Gornja Bistra te dio Parka prirode Medvednica, uključujući poseban rezervat šumske vegetacije Markovčak–Bistru te spomenik prirode Tisu u Šupljaku.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''22.3.2012.'''<br /> <br /> '''Radionice u knjižnici'''<br /> <br /> Rad na projektu ''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkog kraja'' nastavljamo u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću individualnim radionicama sa svakom istraživačkom grupom. Na radionicama će se učenici upoznati s radom u Wikimedia programu, naučiti pretraživati knjižnične elektroničke kataloge, s naglaskom na pretraživanje kataloga Knjižnica grada Zagreba [http://kgz-opac.zaki.com.hr/ e-katalog], pretraživati internet, proučavati literaturu vezanu uz lokalitete projekta, pisati članke i objavljivati ih na web-stranici projekta [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info], obrađivati fotografije... <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''19.12.2011.'''<br /> <br /> '''Posjet Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu''' <br /> <br /> Posjet je obuhvatio obilazak knjižnice uz stručno vodstvo, upoznavanje literature vezane uz projekt, predavanje prof.dr.sc. Jasenke Topić: ''Zašto je bioraznolikost važna?'' te ručak u restoranu NSK. <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:U_predvorju_NSK.jpg|U predvorju NSK<br /> Datoteka:Na_predavanju_o_bioraznolikosti.jpg|Na predavanju o bioraznolikosti<br /> Datoteka:Prof.dr.sc._Jasenka_Topić.jpg|Prof.dr.sc. Jasenka Topić<br /> Datoteka:U_autobusu.jpg|U autobusu <br /> <br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''01.10.2011.'''<br /> <br /> '''Nastavak rada na projektu'''<br /> <br /> Školske godine 2011./2012. nastavljamo s radom na projektu ''Wiki-dveri''. Kako je UN 2011. godinu proglasio ''Međunarodnom godinom biološke raznolikosti'', projekt širimo na '''prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja'''. U projektu će sudjelovati učenici sedmih razreda sedam osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića iz Zaprešića, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Kupljenovo, OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Pavla Belasa iz Brdovca i OŠ Pušća.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> == '''Wiki-dveri I - upoznajmo dvorce zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> '''06.12.2010.'''<br /> <br /> '''Fotke s promocije web-stranice [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info] u Dvorcu Lužnica'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:Sabol-Valenčak.jpg|Sandra Sabol Valenčak, pročelnica za društvene djelatnosti Grada Zaprešića<br /> Datoteka:Jadranka_Gregorec.jpg‎|Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Andrej_Žmegač.jpg‎|dr.sc. Andrej Žmegač, Institut za povijest umjetnosti<br /> Datoteka:Sanja_Žunić2.jpg|Sanja Žunić, koordinatorica projekta, Zavičajna zbirka Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Sanja_Žunić.jpg|Sanja Žunić, predstavljanje projekta <br /> Datoteka:Dodjela_priznanja_i_poklona_sudionicima_projekta_2.jpg|Dodjela priznanja i poklona sudionicima projekta<br /> Datoteka:Dodjela_priznanja_i_poklona_sudionicima_projekta_3.jpg|Dodjela priznanja i poklona sudionicima projekta<br /> Datoteka:Dodjela_priznanja_i_poklona_sudionicima_projekta.jpg|Dodjela priznanja i poklona sudionicima projekta<br /> Datoteka:Publika.jpg|Publika<br /> Datoteka:Doris_Karamatić.jpg|Doris Karamatić, Glazbeni ''Crossover'' na harfi<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''04.12.2010.'''<br /> <br /> '''Promocija web-stranice [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info] i dodjela priznanja sudionicima projekta'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Wiki.pozivnica.jpg|400px|mini|center|]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''08.06.2010.'''<br /> <br /> '''Posljednja radionica'''<br /> <br /> Održana je posljednja '''56. radionica''' na projektu ''Wiki-dveri''!!!<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.05.2010.''' <br /> <br /> '''Posjet Hrvatskom državnom arhivu i Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu - galerija fotografija'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Izlet-arhiv1.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA1.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA2.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA3.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA4.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:IzletNSK1.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK2.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK4.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK5.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK7.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK6.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''25.03.2010.''' <br /> <br /> '''Radionice u Knjižnici'''<br /> <br /> Do sada je u Knjižnici održano 40 radionica na kojima smo pretraživali elektronički katalog Knjižnica grada Zagreba na [http://kgz-opac.zaki.com.hr/ e-katalog] i internet, proučavali literaturu, obrađivali fotografije, pisali članke...<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Radionica2.jpg|[[OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica]]<br /> Datoteka:Radionica4.jpg|[[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]<br /> Datoteka:Radionica6.jpg|[[OŠ Pušća, Pušća]]<br /> Datoteka:Radionica5.jpg|[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]<br /> Datoteka:Radionica7.jpg|[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]<br /> Datoteka:RadionicaOSIvanaPerkovca.jpg|[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]<br /> Datoteka:RadionicaOSKupljenova.jpg|[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''10.11.2009.''' <br /> <br /> '''Radionice u Knjižnici'''<br /> <br /> Projekt se nastavlja u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću individualnim radionicama sa svakom istraživačkom grupom.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''24.10.2009.''' <br /> <br /> '''Izlet u dvorce Jakovlje, Gornju Bistru i Nove dvore - galerija fotografija'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Jakovlje-wikici.jpg|Jakovlje<br /> Datoteka:Jakovlje-wikici.2.jpg|Jakovlje<br /> Datoteka:Bistra-ulaz.jpg|Gornja Bistra<br /> Datoteka:Bistra-ulaz2.jpg|Gornja Bistra<br /> Datoteka:Novi Dvori-tim.jpg|U Novim Dvorima<br /> Datoteka:Wikici-Skurjeni.jpg|Galerija Skurjeni u Novim Dvorima<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''15.10.2009.'''<br /> <br /> '''Izlet u dvorce Lužnica, Laduč i Januševec - galerija fotografija'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:U.autobusu.jpg|U autobusu<br /> Datoteka:ekoturistiko 104.jpg|Lužnica <br /> Datoteka:Laduc-sudionici2.jpg|Laduč<br /> Datoteka:Dvorac Laduc.jpg|Laduč<br /> Datoteka:Janusevec-izlet-1.jpg|Januševec<br /> Datoteka:Janusevec-zabava.jpg|Januševec<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.09.2009.'''<br /> <br /> '''Ići ćemo na izlet!!!'''<br /> <br /> Rad na projektu nastavlja se početkom školske godine 2009./2010., u listopadu, organiziranim obilaskom dvoraca kako bi učenici fotografijama i videosnimkama mogli dokumentirati željene objekte te razgovarati sa stanovnicima ili vlasnicima objekata.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''22.05.2009.'''<br /> <br /> '''Prva radionica - predstavljanje projekta'''<br /> <br /> U Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću održana je prva radionica u sklopu projketa ''Wiki-dveri'' na kojoj su koordinatorice projekta predstavile projekt i održale predavanje o internetu, Webu 2.0 i fenomenu društvenih mreža na internetu. Prije predavanja provedena je i inicijalna anketa o stupnju digitalne pismenosti sudionika projekta koja će poslužiti za utvrđivanje napretka u digitalnoj pismenosti na završetku projekta. Na kraju radionice formirani su istraživački timovi te su sudionici obišli Knjižnicu i družili se na zakusci.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;2&quot;&gt;<br /> Datoteka:Radionica.inicijalna1.jpg|Predstavljanje projekta<br /> Datoteka:Radionica.-inicijalna2.jpg|Upoznavanje i organiziranje<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;</div> Wed, 14 May 2014 11:46:03 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_Wiki-dveri:Novosti http://www.wiki-dveri.info/wiki/Wiki-dveri:Novosti <p>OŠ Pavao Belas:&#32;</p> <hr /> <div>== '''Wiki-dveri IV - upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> <br /> '''10.05.2014.'''<br /> <br /> '''Fotke s izleta!'''<br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Kumrovec1.jpg|ulaz u muzej Staro Selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec12.jpg|predavanje ravnateljice muzeja Staro Selo Branke Šprem Lovrić, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec13.jpg|predavanje ravnateljice muzeja Staro Selo Branke Šprem Lovrić, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec14.jpg|kukuruz u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec11.jpg|rodna kuća Josipa Broza Tita, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec17.jpg|kolijevka u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec18.jpg|tradicionalni krevet u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec4.jpg|natpis na ulazu u kuću, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec6.jpg|ispred jedne od kuća u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec7.jpg|češljarski obrt, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec8.jpg|kovački obrt, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec41.jpg|sudionici projekta u kovačkom obrtu, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec19.jpg|tradicionalni uporabni predmeti, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec21.jpg|vanjski suradnik projekta Wiki-dveri IV, Josip Barlek, prof. i sudionici projekta, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec22.jpg|prikaz krušne peći, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec36.jpg|prikaz pečenja kruha, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec23.jpg|sudionici projekta Wiki-dveri IV, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec3.jpg|radionica tkanja, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec24.jpg|tkalački stan, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec25.jpg|tkalački stan, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec26.jpg|tradicionalni uporabni predmeti, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec27.jpg|tradicionalni uporabni predmeti, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec2.jpg|prikaz svadbe, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec30.jpg|prikaz svakodnevnog života, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec31.jpg|sudionici projekta Wiki-dveri IV, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec32.jpg|sv. Florijan, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec34.jpg|prikaz mladenke u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec38.jpg|prikaz svadbe u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec39.jpg|prikaz svadbe u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec43.jpg|saonice u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec44.jpg|popratno predavanje vanjskog sudionika projekta Wiki-dveri IV Josipa Barleka, prof., Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec48.jpg|prikaz tradicionalnih igračaka u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec51.jpg|susret sa stanovnicom u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec53.jpg|u autobusu<br /> Datoteka:Začretje1.jpg|predavanje g. Tončeka iz udruge Zvirek, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje2.jpg|sudionici projekta ispred župne crkve, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje3.jpg|Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačić i g. Tonček iz udruge Zvirek, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje4.jpg|tradicionalni predmeti u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje5.jpg|tradicionalni predmeti u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje6.jpg|tradicionalna narodna nošnja u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje8.jpg|tradicionalni predmeti u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje12.jpg|predavanje g. Tončeka iz udruge Zvirek u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje13.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje14.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje15.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje16.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje17.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje19.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje20.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje21.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje22.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje24.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> '''06.05.2014.'''<br /> <br /> '''Idemo na izlet!'''<br /> <br /> <br /> Gradska knjižnica Ante Kovačića iz Zaprešića organizira izlet za sudionike projekta ''Wiki-dveri IV'' u Muzej &quot;Staro selo&quot; Kumrovec i Muzej &quot;Žitnicu&quot;(Etnografska zbirka Udruge Zvirek) u Sv. Križu Začretju u subotu 10.05.2014. <br /> <br /> Plan izleta:<br /> <br /> 8.45 - okupljanje ispred Gradske knjižnice Ante Kovačića u Zaprešiću<br /> <br /> 9.00 - polazek autobusa ispred Knjižnice<br /> <br /> 10.00-12.00 - posjet Muzeju &quot;Staro selo&quot; Kumrovec<br /> <br /> 12.30-14.00 - ručak na seoskom turizmu &quot;Stara vodenica&quot; u Klanjcu<br /> <br /> 14.00 - polazak za Sv. Križ Začretje<br /> <br /> 15.00-16.00 - posjet Muzeju &quot;Žitnica&quot;, Etnografskoj zbirci Udruge Zvirek u Sv. Križu Začretju<br /> <br /> oko 16.30 - povratak u Zaprešić<br /> <br /> <br /> '''12.04.2014.'''<br /> <br /> '''Radionica izrade tradicionalnih uskrsnih pisanica'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:plakat_za_Uskrs.jpg|200px|mini|centre]]<br /> Pozivamo sve sudionike projekta ''Wiki-dveri IV - upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkoga kraja'' da u četvrtak, 17. travnja 2014. godine sudjeluju u radionici izrade tradicionalnih pisanica. Radionicu će voditi Štefanija Krčelić, a početak je u 11 sati. <br /> <br /> <br /> '''25.03.2014'''<br /> <br /> '''Uvodno predavanje o projektu Wiki-dveri IV - upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkog kraja'''<br /> <br /> <br /> I ove školske godine nastavljamo s provođenjem projekta Wiki-dveri, koji se odnosi na proučavanje i stvaranje zapisa o bogatoj etnološkoj baštini zaprešićkoga kraja: narodnim običajima kroz godinu, napjevima i plesovima, ručnim radovima... Uvodno predavanje o ovogodišnjem projektu održano je 25. ožujka 2014. godine u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću. Predavanju, koje su održali Josip Barlek, prof. te kordinatorice projekta Marija Bartolić i Janja Dimnjaković, prisustvovali su i učenici sudionici projekta. <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Uvod1.jpg|Uvodno predavanje<br /> Datoteka:Uvod2.jpg|Predavač etonolog Josip Barlek, prof.<br /> Datoteka:Uvod3.jpg|Predavanje Josipa Barleka<br /> Datoteka:Uvod4.jpg|Sudionici projekta Wiki-dveri IV<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> '''01.02.2014.'''<br /> <br /> '''Nastavak rada na projektu'''<br /> <br /> Ovogodišnji dio projekta ''Wiki-dveri'' nosi naziv ''Wiki-dveri IV – upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkoga kraja'', a obuhvaća proučavanje i stvaranje zapisa o bogatoj etnološkoj baštini zaprešićkoga kraja: narodnim običajima kroz godinu, napjevima i plesovima, ručnim radovima... Projekt je namijenjen učenicima razreda osnovnih škola zaprešićkoga kraja koji će se s etnološkom baštinom upoznavati proučavanjem knjižne i elektroničke građe, posjetima knjižnicama, muzejima i lokalitetima te predavanjima stručnjaka i stručnim radionicama u našoj knjižnici.U projektu će sudjelovati učenici šestih, sedmih i osmih razreda deset osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Pavla Belasa iz Brdovca, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice, OŠ Pušća, OŠ Luka, OŠ Kupljenovo i OŠ Jakovlje.<br /> <br /> <br /> <br /> == '''Wiki-dveri III - upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> '''05.06.2013.'''<br /> <br /> '''Fotke s promocije projekta Wiki-dveri III - upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja'''<br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Prezentacija1.jpg|Gosti i sudionici projekta<br /> Datoteka:Prezentacija1B.jpg|Gosti i sudionici projekta<br /> Datoteka:Prezentacija2.jpg|Uvodna riječ, Mirela Puljar, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Prezentacija3.jpg|Poetski recital glumca Vida Baloga<br /> Datoteka:Prezentacija4.jpg|Nastup Guci KUD-a Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija5.jpg|Predstavljanje projekta, Mirela Puljar, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Prezentacija6.jpg|Uvodna riječ, prof. Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Prezentacija6B.jpg|Predstavljanje projekta<br /> Datoteka:Prezentacija7.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija8.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija9.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija10.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija11.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija12.jpg|Riječ dr.sc. Agneze Szabo, stručne suradnice na projektu<br /> Datoteka:Prezentacija13.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica<br /> Datoteka:Prezentacija14.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić<br /> Datoteka:Prezentacija15.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić<br /> Datoteka:Prezentacija16.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko<br /> Datoteka:Prezentacija17.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Pavla Belasa, Brdovec<br /> Datoteka:Prezentacija18.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec<br /> Datoteka:Prezentacija19.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija20.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Pušća<br /> Datoteka:Prezentacija21.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Luka<br /> Datoteka:Prezentacija22.jpg|Zahvala dr.sc. Agnezi Szabo na sudjelovanju<br /> Datoteka:Prezentacija23.jpg|Riječ dr.sc. Jadranke Dujić Frlan, voditeljice Odsjeka za kulturu, šport i tehničku kulturu Zagrebačke županije<br /> Datoteka:Prezentacija24.jpg|Guci KUD-a Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija25.jpg|Srećko Skurjeni, (sin. hrv. slikara naive Matije Skurjenija)<br /> Datoteka:Prezentacija26.jpg|U dobrom društvu<br /> Datoteka:Prezentacija27.jpg|Branimir Stipčević, (kolega iz KGZ-a)<br /> Datoteka:Prezentacija28.jpg|Mirela Puljar i Marija Bartolić (koordinatorice projekta)<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.06.2013.'''<br /> <br /> '''Predstavljanje infoprojekta ''Wiki-dveri III - upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja'' i dodjela priznanja sudionicima projekta'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Wiki III pozivnica za web.jpg|400px|mini|center|]]<br /> <br /> <br /> <br /> '''22.03.2013.'''<br /> <br /> '''Fotografije s izleta'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:Izlet1.jpg|Ulaz u Nove Dvore<br /> Datoteka:Izlet2.jpg|Ispred Vršilnice<br /> Datoteka:Izlet3.jpg|U Vršilnici<br /> Datoteka:Izlet4.jpg|Predavanje prof. Laljaka o Matiji Skurjeniju<br /> Datoteka:Izlet5.jpg|Muzej Matija Skurjeni<br /> Datoteka:Izlet6.jpg|Razgledavanje Muzeja Matija Skurjeni<br /> Datoteka:Izlet7.jpg|Zajednička fotografija ispred Muzeja Matija Skurjeni<br /> Datoteka:Izlet8.jpg|Dvorac Novi dvori<br /> Datoteka:Izlet9.jpg|Kapelica sv. Josipa<br /> Datoteka:Izlet10.jpg|U Kapelici sv. Josipa<br /> Datoteka:Izlet11.jpg|Prof. Laljak zaključava vrata kapele<br /> Datoteka:Izlet12.jpg|Ispred obiteljske grobnice grofova Jelačića<br /> Datoteka:Izlet13.jpg|Obiteljska grobnica grofova Jelačića<br /> Datoteka:Izlet14.jpg|Rodna kuća Pavla Štoosa u Dubravici<br /> Datoteka:Izlet15.jpg|Ispred spomenika Pavlu Štoosu u Dubravici<br /> Datoteka:Izlet17.jpg|Ispred spomenika Anti Kovačiću u Mariji Gorici<br /> Datoteka:Izlet18.jpg|OŠ Ante Kovačića - predavanje prof. Laljaka o Anti Kovačiću<br /> Datoteka:Izlet19.jpg|Crkva Blažene Djevice Marije od Pohođenja u Mariji Gorici<br /> Datoteka:Izlet20.jpg|Spomenik Mihovilu Krušlinu u Ključu Brdovečkom<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''19.03.2013.'''<br /> <br /> '''Najava izleta'''<br /> <br /> Gradska knjižnica Ante Kovačića iz Zaprešića organizira izlet 22.03.2013. za sudionike projekta ''Wiki-dveri III: upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja'', a sastoji se od obilaska dijela lokaliteta obuhvaćenih projektom: Novih Dvora (grofovi Jelačić), Muzeja Matija Skurjeni (slikar Matija Skurjeni), Dubravice (preporoditelj Pavao Štoos), Marije Gorice (književnik Ante Kovačić, akademik Dragutin Boranić), Šenkovca (pjesnik Stjepan Jakševac, književnik i političar Ivan Perkovac), Harmice (književnik Baltazar Adam Krčelić) i Ključa (slikar Mihovil Krušlin). Obilazak lokaliteta bit će popraćen stručnim predavanjem prof. Stjepana Laljaka.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''24.01.2013.'''<br /> <br /> '''Fotografije s radionica'''<br /> <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:Oš luka (1).jpg|OŠ Luka<br /> Datoteka:Oš kupljenovo (3).jpg|OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:WD3.jpg|OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić<br /> Datoteka:WD3b.jpg|OŠ Pavala Belasa, Brdovec<br /> Datoteka:OS A.K.gal.velj.jpg|OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica<br /> Datoteka:I.P.gal.velj.jpg|OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec<br /> Datoteka:IBM.gal.velj..jpg‎|OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorgje Brdovečko<br /> Datoteka:OS_Pusca.velj..jpg‎|OŠ Pušća<br /> Datoteka:Augustinčić2.jpg‎|OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''27.11.2012.'''<br /> <br /> '''Posjet Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu''' <br /> <br /> Posjet je obuhvatio obilazak knjižnice uz stručno vodstvo, upoznavanje literature vezane uz projekt, predavanje prof. Stjepana Laljaka &quot;Znamenite ličnosti zaprešićkog kraja&quot; te ručak u restoranu NSK.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Sudionici projekta Wiki-dveri III ispred NSK.jpg|Sudionici projekta ''Wiki-dveri III'' ispred NSK<br /> Datoteka:Obilazak NSK.jpg|Obilazak NSK uz stručno vodstvo<br /> Datoteka:Upoznavanje sudionika s projektom Wiki-dveri.jpg|Upoznavanje sudionika s projektom<br /> Datoteka:Laljak.jpg|Predavanje Stjepana Laljaka o znamenitim ličnostima zaprešićkoga kraja<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''02.11.2012'''<br /> <br /> '''Nastavak rada na projektu'''<br /> <br /> Školske godine 2012./2013. nastavljamo s radom na projektu ''Wiki-dveri''. U projektu će sudjelovati učenici sedmih razreda devet osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Kupljenovo, OŠ Pavla Belasa iz Brdovca, OŠ Pušća, OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice i OŠ Luka.<br /> <br /> == '''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> '''05.06.2012.'''<br /> <br /> '''''Wiki-dveri'' na HTV-u 2 u emisiji ''Školski sat'''''<br /> <br /> <br /> U srijedu, '''06.06.2012., u 09.10h''', na HTV-u 2 u emisiji ''Školski sat'' Programa za djecu i mlade bit će predstavljen projekt ''Wiki-dveri''. <br /> <br /> Novinari ''Školskoga sata'' prije nekoliko su dana posjetili našu Knjižnicu, snimili radnu atmosferu radionica u sklopu projekta te intervjuirali nekoliko sudionika projekta iz OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog i PŠ Pavla Štoosa iz Dubravice. Taj će prilog bit emitiran sutra u sklopu emisije uživo, u kojoj će gostovati Marija Grgurić, učenica OŠ Pavla Belasa iz Brdovca; Hrvoje Benčić, učenik OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog; Dominik Sič, učenik OŠ Antuna Augustinčića iz Zaprešića te Marija Bartolić, koordinatorica projkta iz Gradske knjižnice Ante Kovačića iz Zaprešića. <br /> <br /> <br /> <br /> '''Fotke sa snimanja priloga za emisiju &quot;Školski sat&quot; na Odjelu za mladež Gradske knjižnice Ante Kovačića u Zaprešiću'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:htv3.jpg|Intervju s Hrvojem Benčićem, učenikom OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog<br /> Datoteka:htv1.jpg|Intervju sa Sandrom Debogović, prof geografije i povijesti iz OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog<br /> Datoteka:htv4.jpg|Radionica u Knjižnici<br /> Datoteka:htv2.jpg|Učenici u iščekivanju intervjua<br /> Datoteka:htv5.jpg|Keksi i sok nakon intervjua<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''31.05.2012.'''<br /> <br /> '''Fotke s promocije projekta ''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja'''''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Sabol_Valenčak.jpg|''Uvodna riječ'' - Sandra Sabol Valenčak, pročelnica za društvene djelatnosti Grada Zaprešića<br /> Datoteka:Gregorec.jpg‎|''Uvodna riječ'' - Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Topić.jpg‎|''Bioraznolikost zaprešićkoga kraja'' - prof.dr.sc. Jasenka Topić, umirovljena prof. PMF-a u Zagrebu <br /> Datoteka:Puljar.jpg|''Voditeljica promocije'' - Mirela Puljar, Dječji odjel Gradske knjižnice Ante Kovačića, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Bartolić.jpg|''Predstavljanje projekta'' - Marija Bartolić, Dječji odjel Gradske knjižnice Ante Kovačića, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Grgurić.jpg|''Predstavljanje projekta'' - Marija Grgurić, učenica Pavla Belasa iz Brdovca<br /> Datoteka:Horvat.jpg|''Predstavljanje projekta'' - Ira Horvat, učenica OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića<br /> Datoteka:Debogović.jpg|''Riječ zahvale'' - prof. geografije i povijesti iz OŠ Ivane-Brlić Mažuranić, Prigorje Brdovečko<br /> Datoteka:OŠ_Augustinčić.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Antuna Augustinčića iz Zaprešića''<br /> Datoteka:OŠ_Gaj.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića''<br /> Datoteka:OŠ_IBM.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Ivane-Brlić Mažuranić iz PrigorjaBrdovečkog''<br /> Datoteka:OŠ_Belas.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Pavla Belasa iz Brdovca''<br /> Datoteka:OŠ_Kupljenovo.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Kupljenovo''<br /> Datoteka:OŠ_Dubravica.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima PŠ Pavla Štoosa iz Dubravice''<br /> Datoteka:Potočki.jpg|''Poetski recital'' - Kristijan Potočki, glumac HNK u Zagrebu<br /> Datoteka:Goluban2.jpg|''Blues zagorskih brega'' - Tomislav Goluban, usna harmonika i Aleksandar Vešić, gitara <br /> Datoteka:Goluban.jpg|Tomislav Goluban, Aleksandar Vešić i publika<br /> Datoteka:Publika2.jpg|Publika<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''31.05.2012.'''<br /> <br /> '''Promocija web-stranice [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info] i dodjela priznanja sudionicima projekta'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Pozivnicaweb.jpg|400px|mini|center|]]<br /> [[Datoteka:Programweb.jpg|400px|mini|center|]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''16.05.2012.'''<br /> <br /> '''''Wiki-dveri'' na Radio Zaprešiću'''<br /> <br /> U subotu, '''19.05.2012., u 11.00h''', na Radio Zaprešiću u radijskoj emisiji ''Dječji mikrofon'' bit će predstavljen projekt ''Wiki-dveri''. Mlade novinarke Petra Gajski i Marija Geršak, učenice OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, bile su na izletu u sklopu projekta te napravile intervjue sa sudionicima projekta - učenicima, stručnom suradnicom projekta prof.dr.sc. biologije Jasenkom Topić i Marijom Bartolić, djelatnicom Gradske knjižnice Ante Kovačića.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.05.2012.'''<br /> <br /> '''Fotke s izleta'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Cret1.jpg|Cret Dubravica<br /> Datoteka:Cret2.jpg|Cret Dubravica<br /> Datoteka:Laduč1.jpg|Perivoj dvorca Laduč<br /> Datoteka:Laduč2.jpg|Perivoj dvorca Laduč<br /> Datoteka:Sava1.jpg|Sava-Zaprešić<br /> Datoteka:Sava2.jpg|Sava-Zaprešić<br /> Datoteka:Novi_Dvori1.jpg|Novi Dvori<br /> Datoteka:Novi_Dvori2.jpg|Novi Dvori<br /> Datoteka:Gornja_Bistra1.jpg|Perivoj dvorca Gornja Bistra<br /> Datoteka:Gornja_Bistra2.jpg|Perivoj dvorca Gornja Bistra<br /> Datoteka:Medvednica1.jpg|Park prirode Medvednica<br /> Datoteka:Medvednica2.jpg|Park prirode Medvednica<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''17.04.2012.'''<br /> <br /> '''Fotke s radionica'''<br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:RadionicaGaj.jpg‎|[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]<br /> Datoteka:RadionicaKupljenovo.jpg|[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]<br /> Datoteka:OŠ_Pavao_Belas,_Brdovec.jpg|[[OŠ Pavao Belas, Brdovec]]<br /> Datoteka:Augustinčić.jpg|[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]<br /> Datoteka:Šenkovec.jpg|[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]<br /> Datoteka:OŠ_Ivane_Brlić-Mažuranić,_Prigorje_Brdovečko.jpg|[[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]<br /> Datoteka:PŠ_Pavla_Štoosa,_Dubravica.jpg|[[PŠ Pavla Štoosa, Dubravica]]<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> '''12.04.2012.'''<br /> <br /> '''Najava izleta!'''<br /> <br /> Gradska knjižnica Ante Kovačića organizira izlet za sudionike projekta ''Wiki-dveri II'' u subotu 05.05.2012. Uz stručno vodstvo prof.dr.sc. Jasenke Topić, obići ćemo dio lokaliteta obuhvaćenih projektom: Cret Dubravicu, Savu–Zaprešić, perivoje dvoraca Laduč, Lužnica i Gornja Bistra te dio Parka prirode Medvednica, uključujući poseban rezervat šumske vegetacije Markovčak–Bistru te spomenik prirode Tisu u Šupljaku.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''22.3.2012.'''<br /> <br /> '''Radionice u knjižnici'''<br /> <br /> Rad na projektu ''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkog kraja'' nastavljamo u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću individualnim radionicama sa svakom istraživačkom grupom. Na radionicama će se učenici upoznati s radom u Wikimedia programu, naučiti pretraživati knjižnične elektroničke kataloge, s naglaskom na pretraživanje kataloga Knjižnica grada Zagreba [http://kgz-opac.zaki.com.hr/ e-katalog], pretraživati internet, proučavati literaturu vezanu uz lokalitete projekta, pisati članke i objavljivati ih na web-stranici projekta [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info], obrađivati fotografije... <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''19.12.2011.'''<br /> <br /> '''Posjet Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu''' <br /> <br /> Posjet je obuhvatio obilazak knjižnice uz stručno vodstvo, upoznavanje literature vezane uz projekt, predavanje prof.dr.sc. Jasenke Topić: ''Zašto je bioraznolikost važna?'' te ručak u restoranu NSK. <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:U_predvorju_NSK.jpg|U predvorju NSK<br /> Datoteka:Na_predavanju_o_bioraznolikosti.jpg|Na predavanju o bioraznolikosti<br /> Datoteka:Prof.dr.sc._Jasenka_Topić.jpg|Prof.dr.sc. Jasenka Topić<br /> Datoteka:U_autobusu.jpg|U autobusu <br /> <br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''01.10.2011.'''<br /> <br /> '''Nastavak rada na projektu'''<br /> <br /> Školske godine 2011./2012. nastavljamo s radom na projektu ''Wiki-dveri''. Kako je UN 2011. godinu proglasio ''Međunarodnom godinom biološke raznolikosti'', projekt širimo na '''prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja'''. U projektu će sudjelovati učenici sedmih razreda sedam osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića iz Zaprešića, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Kupljenovo, OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Pavla Belasa iz Brdovca i OŠ Pušća.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> == '''Wiki-dveri I - upoznajmo dvorce zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> '''06.12.2010.'''<br /> <br /> '''Fotke s promocije web-stranice [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info] u Dvorcu Lužnica'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:Sabol-Valenčak.jpg|Sandra Sabol Valenčak, pročelnica za društvene djelatnosti Grada Zaprešića<br /> Datoteka:Jadranka_Gregorec.jpg‎|Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Andrej_Žmegač.jpg‎|dr.sc. Andrej Žmegač, Institut za povijest umjetnosti<br /> Datoteka:Sanja_Žunić2.jpg|Sanja Žunić, koordinatorica projekta, Zavičajna zbirka Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Sanja_Žunić.jpg|Sanja Žunić, predstavljanje projekta <br /> Datoteka:Dodjela_priznanja_i_poklona_sudionicima_projekta_2.jpg|Dodjela priznanja i poklona sudionicima projekta<br /> Datoteka:Dodjela_priznanja_i_poklona_sudionicima_projekta_3.jpg|Dodjela priznanja i poklona sudionicima projekta<br /> Datoteka:Dodjela_priznanja_i_poklona_sudionicima_projekta.jpg|Dodjela priznanja i poklona sudionicima projekta<br /> Datoteka:Publika.jpg|Publika<br /> Datoteka:Doris_Karamatić.jpg|Doris Karamatić, Glazbeni ''Crossover'' na harfi<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''04.12.2010.'''<br /> <br /> '''Promocija web-stranice [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info] i dodjela priznanja sudionicima projekta'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Wiki.pozivnica.jpg|400px|mini|center|]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''08.06.2010.'''<br /> <br /> '''Posljednja radionica'''<br /> <br /> Održana je posljednja '''56. radionica''' na projektu ''Wiki-dveri''!!!<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.05.2010.''' <br /> <br /> '''Posjet Hrvatskom državnom arhivu i Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu - galerija fotografija'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Izlet-arhiv1.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA1.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA2.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA3.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA4.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:IzletNSK1.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK2.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK4.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK5.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK7.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK6.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''25.03.2010.''' <br /> <br /> '''Radionice u Knjižnici'''<br /> <br /> Do sada je u Knjižnici održano 40 radionica na kojima smo pretraživali elektronički katalog Knjižnica grada Zagreba na [http://kgz-opac.zaki.com.hr/ e-katalog] i internet, proučavali literaturu, obrađivali fotografije, pisali članke...<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Radionica2.jpg|[[OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica]]<br /> Datoteka:Radionica4.jpg|[[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]<br /> Datoteka:Radionica6.jpg|[[OŠ Pušća, Pušća]]<br /> Datoteka:Radionica5.jpg|[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]<br /> Datoteka:Radionica7.jpg|[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]<br /> Datoteka:RadionicaOSIvanaPerkovca.jpg|[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]<br /> Datoteka:RadionicaOSKupljenova.jpg|[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''10.11.2009.''' <br /> <br /> '''Radionice u Knjižnici'''<br /> <br /> Projekt se nastavlja u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću individualnim radionicama sa svakom istraživačkom grupom.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''24.10.2009.''' <br /> <br /> '''Izlet u dvorce Jakovlje, Gornju Bistru i Nove dvore - galerija fotografija'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Jakovlje-wikici.jpg|Jakovlje<br /> Datoteka:Jakovlje-wikici.2.jpg|Jakovlje<br /> Datoteka:Bistra-ulaz.jpg|Gornja Bistra<br /> Datoteka:Bistra-ulaz2.jpg|Gornja Bistra<br /> Datoteka:Novi Dvori-tim.jpg|U Novim Dvorima<br /> Datoteka:Wikici-Skurjeni.jpg|Galerija Skurjeni u Novim Dvorima<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''15.10.2009.'''<br /> <br /> '''Izlet u dvorce Lužnica, Laduč i Januševec - galerija fotografija'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:U.autobusu.jpg|U autobusu<br /> Datoteka:ekoturistiko 104.jpg|Lužnica <br /> Datoteka:Laduc-sudionici2.jpg|Laduč<br /> Datoteka:Dvorac Laduc.jpg|Laduč<br /> Datoteka:Janusevec-izlet-1.jpg|Januševec<br /> Datoteka:Janusevec-zabava.jpg|Januševec<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.09.2009.'''<br /> <br /> '''Ići ćemo na izlet!!!'''<br /> <br /> Rad na projektu nastavlja se početkom školske godine 2009./2010., u listopadu, organiziranim obilaskom dvoraca kako bi učenici fotografijama i videosnimkama mogli dokumentirati željene objekte te razgovarati sa stanovnicima ili vlasnicima objekata.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''22.05.2009.'''<br /> <br /> '''Prva radionica - predstavljanje projekta'''<br /> <br /> U Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću održana je prva radionica u sklopu projketa ''Wiki-dveri'' na kojoj su koordinatorice projekta predstavile projekt i održale predavanje o internetu, Webu 2.0 i fenomenu društvenih mreža na internetu. Prije predavanja provedena je i inicijalna anketa o stupnju digitalne pismenosti sudionika projekta koja će poslužiti za utvrđivanje napretka u digitalnoj pismenosti na završetku projekta. Na kraju radionice formirani su istraživački timovi te su sudionici obišli Knjižnicu i družili se na zakusci.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;2&quot;&gt;<br /> Datoteka:Radionica.inicijalna1.jpg|Predstavljanje projekta<br /> Datoteka:Radionica.-inicijalna2.jpg|Upoznavanje i organiziranje<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;</div> Wed, 14 May 2014 11:45:25 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_Wiki-dveri:Novosti http://www.wiki-dveri.info/wiki/Wiki-dveri:Novosti <p>OŠ Pavao Belas:&#32;</p> <hr /> <div>== '''Wiki-dveri IV - upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> <br /> '''10.05.2014.'''<br /> <br /> '''Fotke s izleta!'''<br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Kumrovec1.jpg|ulaz u muzej Staro Selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec12.jpg|predavanje ravnateljice muzeja Staro Selo Branke Šprem Lovrić, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec13.jpg|predavanje ravnateljice muzeja Staro Selo Branke Šprem Lovrić, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec14.jpg|kukuruz u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec11.jpg|rodna kuća Josipa Broza Tita, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec17.jpg|kolijevka u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec18.jpg|tradicionalni krevet u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec4.jpg|natpis na ulazu u kuću, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec6.jpg|ispred jedne od kuća u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec7.jpg|češljarski obrt, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec8.jpg|kovački obrt, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec41.jpg|sudionici projekta u kovačkom obrtu, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec19.jpg|tradicionalni uporabni predmeti, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec21.jpg|vanjski suradnik projekta Wiki-dveri IV, Josip Barlek, prof. i sudionici projekta, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec22.jpg|prikaz krušne peći, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec36.jpg|prikaz pečenja kruha, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec23.jpg|sudionici projekta Wiki-dveri IV, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec3.jpg|radionica tkanja, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec24.jpg|tkalački stan, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec25.jpg|tkalački stan, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec26.jpg|tradicionalni uporabni predmeti, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec27.jpg|tradicionalni uporabni predmeti, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec2.jpg|prikaz svadbe, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec26.jpg|prikaz svadbe, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec30.jpg|prikaz svakodnevnog života, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec31.jpg|sudionici projekta Wiki-dveri IV, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec32.jpg|sv. Florijan, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec34.jpg|prikaz mladenke u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec38.jpg|prikaz svadbe u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec39.jpg|prikaz svadbe u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec43.jpg|saonice u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec44.jpg|popratno predavanje vanjskog sudionika projekta Wiki-dveri IV Josipa Barleka, prof., Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec48.jpg|prikaz tradicionalnih igračaka u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec51.jpg|susret sa stanovnicom u muzeju Staro selo, Kumrovec<br /> Datoteka:Kumrovec53.jpg|u autobusu<br /> Datoteka:Začretje1.jpg|predavanje g. Tončeka iz udruge Zvirek, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje2.jpg|sudionici projekta ispred župne crkve, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje3.jpg|Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačić i g. Tonček iz udruge Zvirek, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje4.jpg|tradicionalni predmeti u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje5.jpg|tradicionalni predmeti u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje6.jpg|tradicionalna narodna nošnja u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje8.jpg|tradicionalni predmeti u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje12.jpg|predavanje g. Tončeka iz udruge Zvirek u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje13.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje14.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje15.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje16.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje17.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje19.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje20.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje21.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje22.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> Datoteka:Začretje24.jpg|jaslice u muzeju Žitnica, Sv. Križ Začretje<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> '''06.05.2014.'''<br /> <br /> '''Idemo na izlet!'''<br /> <br /> <br /> Gradska knjižnica Ante Kovačića iz Zaprešića organizira izlet za sudionike projekta ''Wiki-dveri IV'' u Muzej &quot;Staro selo&quot; Kumrovec i Muzej &quot;Žitnicu&quot;(Etnografska zbirka Udruge Zvirek) u Sv. Križu Začretju u subotu 10.05.2014. <br /> <br /> Plan izleta:<br /> <br /> 8.45 - okupljanje ispred Gradske knjižnice Ante Kovačića u Zaprešiću<br /> <br /> 9.00 - polazek autobusa ispred Knjižnice<br /> <br /> 10.00-12.00 - posjet Muzeju &quot;Staro selo&quot; Kumrovec<br /> <br /> 12.30-14.00 - ručak na seoskom turizmu &quot;Stara vodenica&quot; u Klanjcu<br /> <br /> 14.00 - polazak za Sv. Križ Začretje<br /> <br /> 15.00-16.00 - posjet Muzeju &quot;Žitnica&quot;, Etnografskoj zbirci Udruge Zvirek u Sv. Križu Začretju<br /> <br /> oko 16.30 - povratak u Zaprešić<br /> <br /> <br /> '''12.04.2014.'''<br /> <br /> '''Radionica izrade tradicionalnih uskrsnih pisanica'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:plakat_za_Uskrs.jpg|200px|mini|centre]]<br /> Pozivamo sve sudionike projekta ''Wiki-dveri IV - upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkoga kraja'' da u četvrtak, 17. travnja 2014. godine sudjeluju u radionici izrade tradicionalnih pisanica. Radionicu će voditi Štefanija Krčelić, a početak je u 11 sati. <br /> <br /> <br /> '''25.03.2014'''<br /> <br /> '''Uvodno predavanje o projektu Wiki-dveri IV - upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkog kraja'''<br /> <br /> <br /> I ove školske godine nastavljamo s provođenjem projekta Wiki-dveri, koji se odnosi na proučavanje i stvaranje zapisa o bogatoj etnološkoj baštini zaprešićkoga kraja: narodnim običajima kroz godinu, napjevima i plesovima, ručnim radovima... Uvodno predavanje o ovogodišnjem projektu održano je 25. ožujka 2014. godine u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću. Predavanju, koje su održali Josip Barlek, prof. te kordinatorice projekta Marija Bartolić i Janja Dimnjaković, prisustvovali su i učenici sudionici projekta. <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Uvod1.jpg|Uvodno predavanje<br /> Datoteka:Uvod2.jpg|Predavač etonolog Josip Barlek, prof.<br /> Datoteka:Uvod3.jpg|Predavanje Josipa Barleka<br /> Datoteka:Uvod4.jpg|Sudionici projekta Wiki-dveri IV<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> '''01.02.2014.'''<br /> <br /> '''Nastavak rada na projektu'''<br /> <br /> Ovogodišnji dio projekta ''Wiki-dveri'' nosi naziv ''Wiki-dveri IV – upoznajmo etnološku baštinu zaprešićkoga kraja'', a obuhvaća proučavanje i stvaranje zapisa o bogatoj etnološkoj baštini zaprešićkoga kraja: narodnim običajima kroz godinu, napjevima i plesovima, ručnim radovima... Projekt je namijenjen učenicima razreda osnovnih škola zaprešićkoga kraja koji će se s etnološkom baštinom upoznavati proučavanjem knjižne i elektroničke građe, posjetima knjižnicama, muzejima i lokalitetima te predavanjima stručnjaka i stručnim radionicama u našoj knjižnici.U projektu će sudjelovati učenici šestih, sedmih i osmih razreda deset osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Pavla Belasa iz Brdovca, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice, OŠ Pušća, OŠ Luka, OŠ Kupljenovo i OŠ Jakovlje.<br /> <br /> <br /> <br /> == '''Wiki-dveri III - upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> '''05.06.2013.'''<br /> <br /> '''Fotke s promocije projekta Wiki-dveri III - upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja'''<br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Prezentacija1.jpg|Gosti i sudionici projekta<br /> Datoteka:Prezentacija1B.jpg|Gosti i sudionici projekta<br /> Datoteka:Prezentacija2.jpg|Uvodna riječ, Mirela Puljar, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Prezentacija3.jpg|Poetski recital glumca Vida Baloga<br /> Datoteka:Prezentacija4.jpg|Nastup Guci KUD-a Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija5.jpg|Predstavljanje projekta, Mirela Puljar, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Prezentacija6.jpg|Uvodna riječ, prof. Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Prezentacija6B.jpg|Predstavljanje projekta<br /> Datoteka:Prezentacija7.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija8.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija9.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija10.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija11.jpg|Predstavljanje projekta - učenici OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija12.jpg|Riječ dr.sc. Agneze Szabo, stručne suradnice na projektu<br /> Datoteka:Prezentacija13.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica<br /> Datoteka:Prezentacija14.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić<br /> Datoteka:Prezentacija15.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić<br /> Datoteka:Prezentacija16.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko<br /> Datoteka:Prezentacija17.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Pavla Belasa, Brdovec<br /> Datoteka:Prezentacija18.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec<br /> Datoteka:Prezentacija19.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija20.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Pušća<br /> Datoteka:Prezentacija21.jpg|Dodjela priznanja - OŠ Luka<br /> Datoteka:Prezentacija22.jpg|Zahvala dr.sc. Agnezi Szabo na sudjelovanju<br /> Datoteka:Prezentacija23.jpg|Riječ dr.sc. Jadranke Dujić Frlan, voditeljice Odsjeka za kulturu, šport i tehničku kulturu Zagrebačke županije<br /> Datoteka:Prezentacija24.jpg|Guci KUD-a Kupljenovo<br /> Datoteka:Prezentacija25.jpg|Srećko Skurjeni, (sin. hrv. slikara naive Matije Skurjenija)<br /> Datoteka:Prezentacija26.jpg|U dobrom društvu<br /> Datoteka:Prezentacija27.jpg|Branimir Stipčević, (kolega iz KGZ-a)<br /> Datoteka:Prezentacija28.jpg|Mirela Puljar i Marija Bartolić (koordinatorice projekta)<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.06.2013.'''<br /> <br /> '''Predstavljanje infoprojekta ''Wiki-dveri III - upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja'' i dodjela priznanja sudionicima projekta'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Wiki III pozivnica za web.jpg|400px|mini|center|]]<br /> <br /> <br /> <br /> '''22.03.2013.'''<br /> <br /> '''Fotografije s izleta'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:Izlet1.jpg|Ulaz u Nove Dvore<br /> Datoteka:Izlet2.jpg|Ispred Vršilnice<br /> Datoteka:Izlet3.jpg|U Vršilnici<br /> Datoteka:Izlet4.jpg|Predavanje prof. Laljaka o Matiji Skurjeniju<br /> Datoteka:Izlet5.jpg|Muzej Matija Skurjeni<br /> Datoteka:Izlet6.jpg|Razgledavanje Muzeja Matija Skurjeni<br /> Datoteka:Izlet7.jpg|Zajednička fotografija ispred Muzeja Matija Skurjeni<br /> Datoteka:Izlet8.jpg|Dvorac Novi dvori<br /> Datoteka:Izlet9.jpg|Kapelica sv. Josipa<br /> Datoteka:Izlet10.jpg|U Kapelici sv. Josipa<br /> Datoteka:Izlet11.jpg|Prof. Laljak zaključava vrata kapele<br /> Datoteka:Izlet12.jpg|Ispred obiteljske grobnice grofova Jelačića<br /> Datoteka:Izlet13.jpg|Obiteljska grobnica grofova Jelačića<br /> Datoteka:Izlet14.jpg|Rodna kuća Pavla Štoosa u Dubravici<br /> Datoteka:Izlet15.jpg|Ispred spomenika Pavlu Štoosu u Dubravici<br /> Datoteka:Izlet17.jpg|Ispred spomenika Anti Kovačiću u Mariji Gorici<br /> Datoteka:Izlet18.jpg|OŠ Ante Kovačića - predavanje prof. Laljaka o Anti Kovačiću<br /> Datoteka:Izlet19.jpg|Crkva Blažene Djevice Marije od Pohođenja u Mariji Gorici<br /> Datoteka:Izlet20.jpg|Spomenik Mihovilu Krušlinu u Ključu Brdovečkom<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''19.03.2013.'''<br /> <br /> '''Najava izleta'''<br /> <br /> Gradska knjižnica Ante Kovačića iz Zaprešića organizira izlet 22.03.2013. za sudionike projekta ''Wiki-dveri III: upoznajmo znamenite ličnosti zaprešićkoga kraja'', a sastoji se od obilaska dijela lokaliteta obuhvaćenih projektom: Novih Dvora (grofovi Jelačić), Muzeja Matija Skurjeni (slikar Matija Skurjeni), Dubravice (preporoditelj Pavao Štoos), Marije Gorice (književnik Ante Kovačić, akademik Dragutin Boranić), Šenkovca (pjesnik Stjepan Jakševac, književnik i političar Ivan Perkovac), Harmice (književnik Baltazar Adam Krčelić) i Ključa (slikar Mihovil Krušlin). Obilazak lokaliteta bit će popraćen stručnim predavanjem prof. Stjepana Laljaka.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''24.01.2013.'''<br /> <br /> '''Fotografije s radionica'''<br /> <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:Oš luka (1).jpg|OŠ Luka<br /> Datoteka:Oš kupljenovo (3).jpg|OŠ Kupljenovo<br /> Datoteka:WD3.jpg|OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić<br /> Datoteka:WD3b.jpg|OŠ Pavala Belasa, Brdovec<br /> Datoteka:OS A.K.gal.velj.jpg|OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica<br /> Datoteka:I.P.gal.velj.jpg|OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec<br /> Datoteka:IBM.gal.velj..jpg‎|OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorgje Brdovečko<br /> Datoteka:OS_Pusca.velj..jpg‎|OŠ Pušća<br /> Datoteka:Augustinčić2.jpg‎|OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''27.11.2012.'''<br /> <br /> '''Posjet Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu''' <br /> <br /> Posjet je obuhvatio obilazak knjižnice uz stručno vodstvo, upoznavanje literature vezane uz projekt, predavanje prof. Stjepana Laljaka &quot;Znamenite ličnosti zaprešićkog kraja&quot; te ručak u restoranu NSK.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Sudionici projekta Wiki-dveri III ispred NSK.jpg|Sudionici projekta ''Wiki-dveri III'' ispred NSK<br /> Datoteka:Obilazak NSK.jpg|Obilazak NSK uz stručno vodstvo<br /> Datoteka:Upoznavanje sudionika s projektom Wiki-dveri.jpg|Upoznavanje sudionika s projektom<br /> Datoteka:Laljak.jpg|Predavanje Stjepana Laljaka o znamenitim ličnostima zaprešićkoga kraja<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''02.11.2012'''<br /> <br /> '''Nastavak rada na projektu'''<br /> <br /> Školske godine 2012./2013. nastavljamo s radom na projektu ''Wiki-dveri''. U projektu će sudjelovati učenici sedmih razreda devet osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića i OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Kupljenovo, OŠ Pavla Belasa iz Brdovca, OŠ Pušća, OŠ Ante Kovačića iz Marije Gorice i OŠ Luka.<br /> <br /> == '''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> '''05.06.2012.'''<br /> <br /> '''''Wiki-dveri'' na HTV-u 2 u emisiji ''Školski sat'''''<br /> <br /> <br /> U srijedu, '''06.06.2012., u 09.10h''', na HTV-u 2 u emisiji ''Školski sat'' Programa za djecu i mlade bit će predstavljen projekt ''Wiki-dveri''. <br /> <br /> Novinari ''Školskoga sata'' prije nekoliko su dana posjetili našu Knjižnicu, snimili radnu atmosferu radionica u sklopu projekta te intervjuirali nekoliko sudionika projekta iz OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog i PŠ Pavla Štoosa iz Dubravice. Taj će prilog bit emitiran sutra u sklopu emisije uživo, u kojoj će gostovati Marija Grgurić, učenica OŠ Pavla Belasa iz Brdovca; Hrvoje Benčić, učenik OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog; Dominik Sič, učenik OŠ Antuna Augustinčića iz Zaprešića te Marija Bartolić, koordinatorica projkta iz Gradske knjižnice Ante Kovačića iz Zaprešića. <br /> <br /> <br /> <br /> '''Fotke sa snimanja priloga za emisiju &quot;Školski sat&quot; na Odjelu za mladež Gradske knjižnice Ante Kovačića u Zaprešiću'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:htv3.jpg|Intervju s Hrvojem Benčićem, učenikom OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog<br /> Datoteka:htv1.jpg|Intervju sa Sandrom Debogović, prof geografije i povijesti iz OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog<br /> Datoteka:htv4.jpg|Radionica u Knjižnici<br /> Datoteka:htv2.jpg|Učenici u iščekivanju intervjua<br /> Datoteka:htv5.jpg|Keksi i sok nakon intervjua<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''31.05.2012.'''<br /> <br /> '''Fotke s promocije projekta ''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja'''''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Sabol_Valenčak.jpg|''Uvodna riječ'' - Sandra Sabol Valenčak, pročelnica za društvene djelatnosti Grada Zaprešića<br /> Datoteka:Gregorec.jpg‎|''Uvodna riječ'' - Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Topić.jpg‎|''Bioraznolikost zaprešićkoga kraja'' - prof.dr.sc. Jasenka Topić, umirovljena prof. PMF-a u Zagrebu <br /> Datoteka:Puljar.jpg|''Voditeljica promocije'' - Mirela Puljar, Dječji odjel Gradske knjižnice Ante Kovačića, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Bartolić.jpg|''Predstavljanje projekta'' - Marija Bartolić, Dječji odjel Gradske knjižnice Ante Kovačića, koordinatorica projekta<br /> Datoteka:Grgurić.jpg|''Predstavljanje projekta'' - Marija Grgurić, učenica Pavla Belasa iz Brdovca<br /> Datoteka:Horvat.jpg|''Predstavljanje projekta'' - Ira Horvat, učenica OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića<br /> Datoteka:Debogović.jpg|''Riječ zahvale'' - prof. geografije i povijesti iz OŠ Ivane-Brlić Mažuranić, Prigorje Brdovečko<br /> Datoteka:OŠ_Augustinčić.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Antuna Augustinčića iz Zaprešića''<br /> Datoteka:OŠ_Gaj.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića''<br /> Datoteka:OŠ_IBM.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Ivane-Brlić Mažuranić iz PrigorjaBrdovečkog''<br /> Datoteka:OŠ_Belas.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Pavla Belasa iz Brdovca''<br /> Datoteka:OŠ_Kupljenovo.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima OŠ Kupljenovo''<br /> Datoteka:OŠ_Dubravica.jpg|''Dodjela priznanja i poklona učenicima PŠ Pavla Štoosa iz Dubravice''<br /> Datoteka:Potočki.jpg|''Poetski recital'' - Kristijan Potočki, glumac HNK u Zagrebu<br /> Datoteka:Goluban2.jpg|''Blues zagorskih brega'' - Tomislav Goluban, usna harmonika i Aleksandar Vešić, gitara <br /> Datoteka:Goluban.jpg|Tomislav Goluban, Aleksandar Vešić i publika<br /> Datoteka:Publika2.jpg|Publika<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''31.05.2012.'''<br /> <br /> '''Promocija web-stranice [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info] i dodjela priznanja sudionicima projekta'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Pozivnicaweb.jpg|400px|mini|center|]]<br /> [[Datoteka:Programweb.jpg|400px|mini|center|]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''16.05.2012.'''<br /> <br /> '''''Wiki-dveri'' na Radio Zaprešiću'''<br /> <br /> U subotu, '''19.05.2012., u 11.00h''', na Radio Zaprešiću u radijskoj emisiji ''Dječji mikrofon'' bit će predstavljen projekt ''Wiki-dveri''. Mlade novinarke Petra Gajski i Marija Geršak, učenice OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, bile su na izletu u sklopu projekta te napravile intervjue sa sudionicima projekta - učenicima, stručnom suradnicom projekta prof.dr.sc. biologije Jasenkom Topić i Marijom Bartolić, djelatnicom Gradske knjižnice Ante Kovačića.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.05.2012.'''<br /> <br /> '''Fotke s izleta'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Cret1.jpg|Cret Dubravica<br /> Datoteka:Cret2.jpg|Cret Dubravica<br /> Datoteka:Laduč1.jpg|Perivoj dvorca Laduč<br /> Datoteka:Laduč2.jpg|Perivoj dvorca Laduč<br /> Datoteka:Sava1.jpg|Sava-Zaprešić<br /> Datoteka:Sava2.jpg|Sava-Zaprešić<br /> Datoteka:Novi_Dvori1.jpg|Novi Dvori<br /> Datoteka:Novi_Dvori2.jpg|Novi Dvori<br /> Datoteka:Gornja_Bistra1.jpg|Perivoj dvorca Gornja Bistra<br /> Datoteka:Gornja_Bistra2.jpg|Perivoj dvorca Gornja Bistra<br /> Datoteka:Medvednica1.jpg|Park prirode Medvednica<br /> Datoteka:Medvednica2.jpg|Park prirode Medvednica<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''17.04.2012.'''<br /> <br /> '''Fotke s radionica'''<br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:RadionicaGaj.jpg‎|[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]<br /> Datoteka:RadionicaKupljenovo.jpg|[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]<br /> Datoteka:OŠ_Pavao_Belas,_Brdovec.jpg|[[OŠ Pavao Belas, Brdovec]]<br /> Datoteka:Augustinčić.jpg|[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]<br /> Datoteka:Šenkovec.jpg|[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]<br /> Datoteka:OŠ_Ivane_Brlić-Mažuranić,_Prigorje_Brdovečko.jpg|[[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]<br /> Datoteka:PŠ_Pavla_Štoosa,_Dubravica.jpg|[[PŠ Pavla Štoosa, Dubravica]]<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> '''12.04.2012.'''<br /> <br /> '''Najava izleta!'''<br /> <br /> Gradska knjižnica Ante Kovačića organizira izlet za sudionike projekta ''Wiki-dveri II'' u subotu 05.05.2012. Uz stručno vodstvo prof.dr.sc. Jasenke Topić, obići ćemo dio lokaliteta obuhvaćenih projektom: Cret Dubravicu, Savu–Zaprešić, perivoje dvoraca Laduč, Lužnica i Gornja Bistra te dio Parka prirode Medvednica, uključujući poseban rezervat šumske vegetacije Markovčak–Bistru te spomenik prirode Tisu u Šupljaku.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''22.3.2012.'''<br /> <br /> '''Radionice u knjižnici'''<br /> <br /> Rad na projektu ''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkog kraja'' nastavljamo u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću individualnim radionicama sa svakom istraživačkom grupom. Na radionicama će se učenici upoznati s radom u Wikimedia programu, naučiti pretraživati knjižnične elektroničke kataloge, s naglaskom na pretraživanje kataloga Knjižnica grada Zagreba [http://kgz-opac.zaki.com.hr/ e-katalog], pretraživati internet, proučavati literaturu vezanu uz lokalitete projekta, pisati članke i objavljivati ih na web-stranici projekta [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info], obrađivati fotografije... <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''19.12.2011.'''<br /> <br /> '''Posjet Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu''' <br /> <br /> Posjet je obuhvatio obilazak knjižnice uz stručno vodstvo, upoznavanje literature vezane uz projekt, predavanje prof.dr.sc. Jasenke Topić: ''Zašto je bioraznolikost važna?'' te ručak u restoranu NSK. <br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:U_predvorju_NSK.jpg|U predvorju NSK<br /> Datoteka:Na_predavanju_o_bioraznolikosti.jpg|Na predavanju o bioraznolikosti<br /> Datoteka:Prof.dr.sc._Jasenka_Topić.jpg|Prof.dr.sc. Jasenka Topić<br /> Datoteka:U_autobusu.jpg|U autobusu <br /> <br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''01.10.2011.'''<br /> <br /> '''Nastavak rada na projektu'''<br /> <br /> Školske godine 2011./2012. nastavljamo s radom na projektu ''Wiki-dveri''. Kako je UN 2011. godinu proglasio ''Međunarodnom godinom biološke raznolikosti'', projekt širimo na '''prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja'''. U projektu će sudjelovati učenici sedmih razreda sedam osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića iz Zaprešića, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Kupljenovo, OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Pavla Belasa iz Brdovca i OŠ Pušća.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> == '''Wiki-dveri I - upoznajmo dvorce zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> '''06.12.2010.'''<br /> <br /> '''Fotke s promocije web-stranice [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info] u Dvorcu Lužnica'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;<br /> Datoteka:Sabol-Valenčak.jpg|Sandra Sabol Valenčak, pročelnica za društvene djelatnosti Grada Zaprešića<br /> Datoteka:Jadranka_Gregorec.jpg‎|Jadranka Gregorec, voditeljica Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Andrej_Žmegač.jpg‎|dr.sc. Andrej Žmegač, Institut za povijest umjetnosti<br /> Datoteka:Sanja_Žunić2.jpg|Sanja Žunić, koordinatorica projekta, Zavičajna zbirka Gradske knjižnice Ante Kovačića<br /> Datoteka:Sanja_Žunić.jpg|Sanja Žunić, predstavljanje projekta <br /> Datoteka:Dodjela_priznanja_i_poklona_sudionicima_projekta_2.jpg|Dodjela priznanja i poklona sudionicima projekta<br /> Datoteka:Dodjela_priznanja_i_poklona_sudionicima_projekta_3.jpg|Dodjela priznanja i poklona sudionicima projekta<br /> Datoteka:Dodjela_priznanja_i_poklona_sudionicima_projekta.jpg|Dodjela priznanja i poklona sudionicima projekta<br /> Datoteka:Publika.jpg|Publika<br /> Datoteka:Doris_Karamatić.jpg|Doris Karamatić, Glazbeni ''Crossover'' na harfi<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''04.12.2010.'''<br /> <br /> '''Promocija web-stranice [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info] i dodjela priznanja sudionicima projekta'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Wiki.pozivnica.jpg|400px|mini|center|]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''08.06.2010.'''<br /> <br /> '''Posljednja radionica'''<br /> <br /> Održana je posljednja '''56. radionica''' na projektu ''Wiki-dveri''!!!<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.05.2010.''' <br /> <br /> '''Posjet Hrvatskom državnom arhivu i Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu - galerija fotografija'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Izlet-arhiv1.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA1.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA2.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA3.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA4.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:IzletNSK1.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK2.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK4.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK5.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK7.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK6.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''25.03.2010.''' <br /> <br /> '''Radionice u Knjižnici'''<br /> <br /> Do sada je u Knjižnici održano 40 radionica na kojima smo pretraživali elektronički katalog Knjižnica grada Zagreba na [http://kgz-opac.zaki.com.hr/ e-katalog] i internet, proučavali literaturu, obrađivali fotografije, pisali članke...<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Radionica2.jpg|[[OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica]]<br /> Datoteka:Radionica4.jpg|[[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]<br /> Datoteka:Radionica6.jpg|[[OŠ Pušća, Pušća]]<br /> Datoteka:Radionica5.jpg|[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]<br /> Datoteka:Radionica7.jpg|[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]<br /> Datoteka:RadionicaOSIvanaPerkovca.jpg|[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]<br /> Datoteka:RadionicaOSKupljenova.jpg|[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''10.11.2009.''' <br /> <br /> '''Radionice u Knjižnici'''<br /> <br /> Projekt se nastavlja u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću individualnim radionicama sa svakom istraživačkom grupom.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''24.10.2009.''' <br /> <br /> '''Izlet u dvorce Jakovlje, Gornju Bistru i Nove dvore - galerija fotografija'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Jakovlje-wikici.jpg|Jakovlje<br /> Datoteka:Jakovlje-wikici.2.jpg|Jakovlje<br /> Datoteka:Bistra-ulaz.jpg|Gornja Bistra<br /> Datoteka:Bistra-ulaz2.jpg|Gornja Bistra<br /> Datoteka:Novi Dvori-tim.jpg|U Novim Dvorima<br /> Datoteka:Wikici-Skurjeni.jpg|Galerija Skurjeni u Novim Dvorima<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''15.10.2009.'''<br /> <br /> '''Izlet u dvorce Lužnica, Laduč i Januševec - galerija fotografija'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:U.autobusu.jpg|U autobusu<br /> Datoteka:ekoturistiko 104.jpg|Lužnica <br /> Datoteka:Laduc-sudionici2.jpg|Laduč<br /> Datoteka:Dvorac Laduc.jpg|Laduč<br /> Datoteka:Janusevec-izlet-1.jpg|Januševec<br /> Datoteka:Janusevec-zabava.jpg|Januševec<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.09.2009.'''<br /> <br /> '''Ići ćemo na izlet!!!'''<br /> <br /> Rad na projektu nastavlja se početkom školske godine 2009./2010., u listopadu, organiziranim obilaskom dvoraca kako bi učenici fotografijama i videosnimkama mogli dokumentirati željene objekte te razgovarati sa stanovnicima ili vlasnicima objekata.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''22.05.2009.'''<br /> <br /> '''Prva radionica - predstavljanje projekta'''<br /> <br /> U Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću održana je prva radionica u sklopu projketa ''Wiki-dveri'' na kojoj su koordinatorice projekta predstavile projekt i održale predavanje o internetu, Webu 2.0 i fenomenu društvenih mreža na internetu. Prije predavanja provedena je i inicijalna anketa o stupnju digitalne pismenosti sudionika projekta koja će poslužiti za utvrđivanje napretka u digitalnoj pismenosti na završetku projekta. Na kraju radionice formirani su istraživački timovi te su sudionici obišli Knjižnicu i družili se na zakusci.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;2&quot;&gt;<br /> Datoteka:Radionica.inicijalna1.jpg|Predstavljanje projekta<br /> Datoteka:Radionica.-inicijalna2.jpg|Upoznavanje i organiziranje<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;</div> Wed, 14 May 2014 11:44:21 GMT OŠ Pavao Belas http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_Wiki-dveri:Novosti