http://www.wiki-dveri.info/wiki/Posebno:Doprinosi/O%C5%A0IvanaPerkovca Izvor: Wiki-dveri hr MediaWiki 1.15.0 Thu, 30 Jul 2026 08:25:13 GMT http://www.wiki-dveri.info/wiki/Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;/* Perivoj */</p> <hr /> <div>== Perivoj ==<br /> <br /> [[Datoteka:Laduč11.JPG|200px|mini|left|Dvorac Laduč]]<br /> [[Datoteka:Laduč7.JPG|200px|mini|right|Perivoj dvorca Laduča]]<br /> [[Datoteka:Laduč8.JPG|200px|mini|right|Šišano grmlje]]<br /> [[Datoteka:Laduč12.JPG|200px|mini|left|Dekorativni parterni vrt]]<br /> <br /> Dvorac i perivoj Laduč nalaze se u mjestu Donji Laduč, u općini Brdovec, u Zagrebačkoj županiji, na prijelazu između Savske ravnice i južnih padina Marijagoričkog pobrđa.<br /> Dvorac pripada drugoj spomeničkoj kategoriji, a zaštita obuhvaća i okoliš od 9,4 hektara. Prostornim je planom Zagrebačke županije perivoj dvorca Laduč predložen za zaštitu kao posebno zaštićena prirodna vrijednost u kategoriji spomenika parkovne arhitekture.<br /> Danas se u dvorcu nalazi [http://domzadjecu.hr/wp/hr/domovi/laduc/o-domu Dječji dom].<br /> <br /> Današnji dvorac Laduč građen je potkraj 19. stoljeća na temelju nekadašnjih Starih dvora. Još uz Stare dvore postojao je lijepo uređen perivoj površine 4,13 hektara. Obuhvaćao je ukrasni parterni vrt ispred južnog pročelja dvorca i pejzažni perivoj sjeverno od dvorca na brežuljkastom terenu. Perivoj je bio okružen vinogradima.<br /> <br /> Izgradnjom novog dvorca potkraj 19. stoljeća preoblikuje se i perivoj, osobito dekorativan parterni vrt. Bio je to reprentazivan vrtni prostor geometrijskih oblika, s cvjetnim nasadima i šišanim grmljem te historicističkim dekorativnim vrtnim elementima.<br /> Dvorcu se prilazilo s juga kroz parterni vrt. Istočni i zapadni rub vrta uobličile su gospodarske zgrade, djelomično i danas očuvane. Zapadno od ukrasnoga ulaznog vrta, koji je istaknut s centralno postavljenim portalom, nalazio se kuhinjski vrt, stazama podijeljen na osam polja. Na sjevernom kraju kuhinjskog vrta, a na granici prema pejzažnom perivoju, stajala je oranžerija (staklenik). Iza dvorca, u perivoju pejzažne koncepcije s elementima romantične vrtne arhitekture, nalazilo se jezero. Od vrtne plastike očuvane su samo dvije kamene skulpture (personifikacija godišnjih doba), svojedobno restaurirane, koje se danas nalaze u dvorištu Zavičajnoga muzeja u Brdovcu.<br /> <br /> Nekadašnji perivoj u velikoj je mjeri i danas očuvan i njegovan.<br /> <br /> == Drvored klena i tise ==<br /> <br /> S lijeve i desne strane perivoja danas nalazimo prekrasan drvored u kojem prevladavaju biljke naših krajeva: klen i tisa.<br /> <br /> Klen ili poljski javor (''Acer campestre'' L.) biljka je europskog i zapadnoazijskog područja. Njezino stanište nalazimo od nizinskog do brdskog područja - u bukovim i hrastovim šumama, lugovima s bujno razvijenim slojem zeljastih biljaka i slojem grmlja, duž šumskih rubova, na vlažnim i plodnim tlima. Voli polusjenu. Može rasti kao grm ili drvo visoko do 20 m.<br /> <br /> Tisa (''Taxus baccata'' L.) je vazdazeleno stabalce ili grm visok i do 20 metara, piramidalne krošnje i promjera debla ponekad većeg i od 1 metra. Kora mu je u mladosti glatka, tanka i crvenkastosmeđa, u starijim primjercima raspucala i ljuska se u listiće. Mekane spljoštene iglice ušiljena vrha pravilno su raspoređene na grančicama. Sjemenke su pojedinačne, sjajne i tamnosmeđe. Tisa je golosjemenjača i svi dijelovi su izuzetno otrovni, osim crvenog ovoja sjemenaka. Raste veoma sporo i može živjeti više od 3 tisuće godina. Cvjetovi se pojavljuju u ožujku i travnju. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem.<br /> <br /> <br /> == Galerija ==<br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Laduč11.jpg|<br /> Datoteka:Laduč9.jpg|<br /> Datoteka:Laduč8.jpg|<br /> Datoteka:Laduč7.jpg|<br /> Datoteka:Laduč4.jpg<br /> Datoteka:Laduč5.jpg<br /> Datoteka:Laduč6.jpg<br /> Datoteka:Laduč10.jpg<br /> Datoteka:Laduč12.jpg<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> *Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. <br /> <br /> *Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. <br /> <br /> *Laduč : perivoj. / Dvorci.hr. http://www.dvorci.hr/page.aspx?PageID=634<br /> <br /> *Obad-Šćitaroci, M. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. <br /> <br /> *Szabo, A. Dvorac Laduč i baruni Vranyczany-Dobrinović. // Brdovečki zbornik 2005. / priredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Ogranak Matice hrvatske Zaprešić, 2006. Str. 119-124.</div> Tue, 22 May 2012 13:49:07 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D http://www.wiki-dveri.info/wiki/Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;/* Perivoj */</p> <hr /> <div>== Perivoj ==<br /> <br /> [[Datoteka:Laduč11.JPG|200px|mini|left|Dvorac Laduč]]<br /> [[Datoteka:Laduč7.JPG|200px|mini|right|Perivoj dvorca Laduča]]<br /> [[Datoteka:Laduč8.JPG|200px|mini|right|]Šišano grmlje]<br /> [[Datoteka:Laduč12.JPG|200px|mini|left|Dekorativni parterni vrt]]<br /> <br /> Dvorac i perivoj Laduč nalaze se u mjestu Donji Laduč, u općini Brdovec, u Zagrebačkoj županiji, na prijelazu između Savske ravnice i južnih padina Marijagoričkog pobrđa.<br /> Dvorac pripada drugoj spomeničkoj kategoriji, a zaštita obuhvaća i okoliš od 9,4 hektara. Prostornim je planom Zagrebačke županije perivoj dvorca Laduč predložen za zaštitu kao posebno zaštićena prirodna vrijednost u kategoriji spomenika parkovne arhitekture.<br /> Danas se u dvorcu nalazi [http://domzadjecu.hr/wp/hr/domovi/laduc/o-domu Dječji dom].<br /> <br /> Današnji dvorac Laduč građen je potkraj 19. stoljeća na temelju nekadašnjih Starih dvora. Još uz Stare dvore postojao je lijepo uređen perivoj površine 4,13 hektara. Obuhvaćao je ukrasni parterni vrt ispred južnog pročelja dvorca i pejzažni perivoj sjeverno od dvorca na brežuljkastom terenu. Perivoj je bio okružen vinogradima.<br /> <br /> Izgradnjom novog dvorca potkraj 19. stoljeća preoblikuje se i perivoj, osobito dekorativan parterni vrt. Bio je to reprentazivan vrtni prostor geometrijskih oblika, s cvjetnim nasadima i šišanim grmljem te historicističkim dekorativnim vrtnim elementima.<br /> Dvorcu se prilazilo s juga kroz parterni vrt. Istočni i zapadni rub vrta uobličile su gospodarske zgrade, djelomično i danas očuvane. Zapadno od ukrasnoga ulaznog vrta, koji je istaknut s centralno postavljenim portalom, nalazio se kuhinjski vrt, stazama podijeljen na osam polja. Na sjevernom kraju kuhinjskog vrta, a na granici prema pejzažnom perivoju, stajala je oranžerija (staklenik). Iza dvorca, u perivoju pejzažne koncepcije s elementima romantične vrtne arhitekture, nalazilo se jezero. Od vrtne plastike očuvane su samo dvije kamene skulpture (personifikacija godišnjih doba), svojedobno restaurirane, koje se danas nalaze u dvorištu Zavičajnoga muzeja u Brdovcu.<br /> <br /> Nekadašnji perivoj u velikoj je mjeri i danas očuvan i njegovan.<br /> <br /> == Drvored klena i tise ==<br /> <br /> S lijeve i desne strane perivoja danas nalazimo prekrasan drvored u kojem prevladavaju biljke naših krajeva: klen i tisa.<br /> <br /> Klen ili poljski javor (''Acer campestre'' L.) biljka je europskog i zapadnoazijskog područja. Njezino stanište nalazimo od nizinskog do brdskog područja - u bukovim i hrastovim šumama, lugovima s bujno razvijenim slojem zeljastih biljaka i slojem grmlja, duž šumskih rubova, na vlažnim i plodnim tlima. Voli polusjenu. Može rasti kao grm ili drvo visoko do 20 m.<br /> <br /> Tisa (''Taxus baccata'' L.) je vazdazeleno stabalce ili grm visok i do 20 metara, piramidalne krošnje i promjera debla ponekad većeg i od 1 metra. Kora mu je u mladosti glatka, tanka i crvenkastosmeđa, u starijim primjercima raspucala i ljuska se u listiće. Mekane spljoštene iglice ušiljena vrha pravilno su raspoređene na grančicama. Sjemenke su pojedinačne, sjajne i tamnosmeđe. Tisa je golosjemenjača i svi dijelovi su izuzetno otrovni, osim crvenog ovoja sjemenaka. Raste veoma sporo i može živjeti više od 3 tisuće godina. Cvjetovi se pojavljuju u ožujku i travnju. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem.<br /> <br /> <br /> == Galerija ==<br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Laduč11.jpg|<br /> Datoteka:Laduč9.jpg|<br /> Datoteka:Laduč8.jpg|<br /> Datoteka:Laduč7.jpg|<br /> Datoteka:Laduč4.jpg<br /> Datoteka:Laduč5.jpg<br /> Datoteka:Laduč6.jpg<br /> Datoteka:Laduč10.jpg<br /> Datoteka:Laduč12.jpg<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> *Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. <br /> <br /> *Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. <br /> <br /> *Laduč : perivoj. / Dvorci.hr. http://www.dvorci.hr/page.aspx?PageID=634<br /> <br /> *Obad-Šćitaroci, M. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. <br /> <br /> *Szabo, A. Dvorac Laduč i baruni Vranyczany-Dobrinović. // Brdovečki zbornik 2005. / priredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Ogranak Matice hrvatske Zaprešić, 2006. Str. 119-124.</div> Tue, 22 May 2012 13:48:47 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D http://www.wiki-dveri.info/wiki/Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;/* Perivoj */</p> <hr /> <div>== Perivoj ==<br /> <br /> [[Datoteka:Laduč11.JPG|200px|mini|left|Dvorac Laduč]]<br /> [[Datoteka:Laduč7.JPG|200px|mini|right|Perivoj dvorca Laduča]]<br /> [[Datoteka:Laduč8.JPG|200px|mini|right|Dekorativni parterni vrt]]<br /> [[Datoteka:Laduč12.JPG|200px|mini|left|]]<br /> <br /> Dvorac i perivoj Laduč nalaze se u mjestu Donji Laduč, u općini Brdovec, u Zagrebačkoj županiji, na prijelazu između Savske ravnice i južnih padina Marijagoričkog pobrđa.<br /> Dvorac pripada drugoj spomeničkoj kategoriji, a zaštita obuhvaća i okoliš od 9,4 hektara. Prostornim je planom Zagrebačke županije perivoj dvorca Laduč predložen za zaštitu kao posebno zaštićena prirodna vrijednost u kategoriji spomenika parkovne arhitekture.<br /> Danas se u dvorcu nalazi [http://domzadjecu.hr/wp/hr/domovi/laduc/o-domu Dječji dom].<br /> <br /> Današnji dvorac Laduč građen je potkraj 19. stoljeća na temelju nekadašnjih Starih dvora. Još uz Stare dvore postojao je lijepo uređen perivoj površine 4,13 hektara. Obuhvaćao je ukrasni parterni vrt ispred južnog pročelja dvorca i pejzažni perivoj sjeverno od dvorca na brežuljkastom terenu. Perivoj je bio okružen vinogradima.<br /> <br /> Izgradnjom novog dvorca potkraj 19. stoljeća preoblikuje se i perivoj, osobito dekorativan parterni vrt. Bio je to reprentazivan vrtni prostor geometrijskih oblika, s cvjetnim nasadima i šišanim grmljem te historicističkim dekorativnim vrtnim elementima.<br /> Dvorcu se prilazilo s juga kroz parterni vrt. Istočni i zapadni rub vrta uobličile su gospodarske zgrade, djelomično i danas očuvane. Zapadno od ukrasnoga ulaznog vrta, koji je istaknut s centralno postavljenim portalom, nalazio se kuhinjski vrt, stazama podijeljen na osam polja. Na sjevernom kraju kuhinjskog vrta, a na granici prema pejzažnom perivoju, stajala je oranžerija (staklenik). Iza dvorca, u perivoju pejzažne koncepcije s elementima romantične vrtne arhitekture, nalazilo se jezero. Od vrtne plastike očuvane su samo dvije kamene skulpture (personifikacija godišnjih doba), svojedobno restaurirane, koje se danas nalaze u dvorištu Zavičajnoga muzeja u Brdovcu.<br /> <br /> Nekadašnji perivoj u velikoj je mjeri i danas očuvan i njegovan.<br /> <br /> == Drvored klena i tise ==<br /> <br /> S lijeve i desne strane perivoja danas nalazimo prekrasan drvored u kojem prevladavaju biljke naših krajeva: klen i tisa.<br /> <br /> Klen ili poljski javor (''Acer campestre'' L.) biljka je europskog i zapadnoazijskog područja. Njezino stanište nalazimo od nizinskog do brdskog područja - u bukovim i hrastovim šumama, lugovima s bujno razvijenim slojem zeljastih biljaka i slojem grmlja, duž šumskih rubova, na vlažnim i plodnim tlima. Voli polusjenu. Može rasti kao grm ili drvo visoko do 20 m.<br /> <br /> Tisa (''Taxus baccata'' L.) je vazdazeleno stabalce ili grm visok i do 20 metara, piramidalne krošnje i promjera debla ponekad većeg i od 1 metra. Kora mu je u mladosti glatka, tanka i crvenkastosmeđa, u starijim primjercima raspucala i ljuska se u listiće. Mekane spljoštene iglice ušiljena vrha pravilno su raspoređene na grančicama. Sjemenke su pojedinačne, sjajne i tamnosmeđe. Tisa je golosjemenjača i svi dijelovi su izuzetno otrovni, osim crvenog ovoja sjemenaka. Raste veoma sporo i može živjeti više od 3 tisuće godina. Cvjetovi se pojavljuju u ožujku i travnju. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem.<br /> <br /> <br /> == Galerija ==<br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Laduč11.jpg|<br /> Datoteka:Laduč9.jpg|<br /> Datoteka:Laduč8.jpg|<br /> Datoteka:Laduč7.jpg|<br /> Datoteka:Laduč4.jpg<br /> Datoteka:Laduč5.jpg<br /> Datoteka:Laduč6.jpg<br /> Datoteka:Laduč10.jpg<br /> Datoteka:Laduč12.jpg<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> *Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. <br /> <br /> *Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. <br /> <br /> *Laduč : perivoj. / Dvorci.hr. http://www.dvorci.hr/page.aspx?PageID=634<br /> <br /> *Obad-Šćitaroci, M. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. <br /> <br /> *Szabo, A. Dvorac Laduč i baruni Vranyczany-Dobrinović. // Brdovečki zbornik 2005. / priredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Ogranak Matice hrvatske Zaprešić, 2006. Str. 119-124.</div> Tue, 22 May 2012 13:48:21 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D http://www.wiki-dveri.info/wiki/Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;/* Perivoj */</p> <hr /> <div>== Perivoj ==<br /> <br /> [[Datoteka:Laduč11.JPG|200px|mini|left|Dvorac Laduč]]<br /> [[Datoteka:Laduč7.JPG|200px|mini|right|Perivoj dvorca Laduča]]<br /> [[Datoteka:Laduč8.JPG|200px|mini|right|]]<br /> [[Datoteka:Laduč12.JPG|200px|mini|left|]]<br /> <br /> Dvorac i perivoj Laduč nalaze se u mjestu Donji Laduč, u općini Brdovec, u Zagrebačkoj županiji, na prijelazu između Savske ravnice i južnih padina Marijagoričkog pobrđa.<br /> Dvorac pripada drugoj spomeničkoj kategoriji, a zaštita obuhvaća i okoliš od 9,4 hektara. Prostornim je planom Zagrebačke županije perivoj dvorca Laduč predložen za zaštitu kao posebno zaštićena prirodna vrijednost u kategoriji spomenika parkovne arhitekture.<br /> Danas se u dvorcu nalazi [http://domzadjecu.hr/wp/hr/domovi/laduc/o-domu Dječji dom].<br /> <br /> Današnji dvorac Laduč građen je potkraj 19. stoljeća na temelju nekadašnjih Starih dvora. Još uz Stare dvore postojao je lijepo uređen perivoj površine 4,13 hektara. Obuhvaćao je ukrasni parterni vrt ispred južnog pročelja dvorca i pejzažni perivoj sjeverno od dvorca na brežuljkastom terenu. Perivoj je bio okružen vinogradima.<br /> <br /> Izgradnjom novog dvorca potkraj 19. stoljeća preoblikuje se i perivoj, osobito dekorativan parterni vrt. Bio je to reprentazivan vrtni prostor geometrijskih oblika, s cvjetnim nasadima i šišanim grmljem te historicističkim dekorativnim vrtnim elementima.<br /> Dvorcu se prilazilo s juga kroz parterni vrt. Istočni i zapadni rub vrta uobličile su gospodarske zgrade, djelomično i danas očuvane. Zapadno od ukrasnoga ulaznog vrta, koji je istaknut s centralno postavljenim portalom, nalazio se kuhinjski vrt, stazama podijeljen na osam polja. Na sjevernom kraju kuhinjskog vrta, a na granici prema pejzažnom perivoju, stajala je oranžerija (staklenik). Iza dvorca, u perivoju pejzažne koncepcije s elementima romantične vrtne arhitekture, nalazilo se jezero. Od vrtne plastike očuvane su samo dvije kamene skulpture (personifikacija godišnjih doba), svojedobno restaurirane, koje se danas nalaze u dvorištu Zavičajnoga muzeja u Brdovcu.<br /> <br /> Nekadašnji perivoj u velikoj je mjeri i danas očuvan i njegovan.<br /> <br /> == Drvored klena i tise ==<br /> <br /> S lijeve i desne strane perivoja danas nalazimo prekrasan drvored u kojem prevladavaju biljke naših krajeva: klen i tisa.<br /> <br /> Klen ili poljski javor (''Acer campestre'' L.) biljka je europskog i zapadnoazijskog područja. Njezino stanište nalazimo od nizinskog do brdskog područja - u bukovim i hrastovim šumama, lugovima s bujno razvijenim slojem zeljastih biljaka i slojem grmlja, duž šumskih rubova, na vlažnim i plodnim tlima. Voli polusjenu. Može rasti kao grm ili drvo visoko do 20 m.<br /> <br /> Tisa (''Taxus baccata'' L.) je vazdazeleno stabalce ili grm visok i do 20 metara, piramidalne krošnje i promjera debla ponekad većeg i od 1 metra. Kora mu je u mladosti glatka, tanka i crvenkastosmeđa, u starijim primjercima raspucala i ljuska se u listiće. Mekane spljoštene iglice ušiljena vrha pravilno su raspoređene na grančicama. Sjemenke su pojedinačne, sjajne i tamnosmeđe. Tisa je golosjemenjača i svi dijelovi su izuzetno otrovni, osim crvenog ovoja sjemenaka. Raste veoma sporo i može živjeti više od 3 tisuće godina. Cvjetovi se pojavljuju u ožujku i travnju. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem.<br /> <br /> <br /> == Galerija ==<br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Laduč11.jpg|<br /> Datoteka:Laduč9.jpg|<br /> Datoteka:Laduč8.jpg|<br /> Datoteka:Laduč7.jpg|<br /> Datoteka:Laduč4.jpg<br /> Datoteka:Laduč5.jpg<br /> Datoteka:Laduč6.jpg<br /> Datoteka:Laduč10.jpg<br /> Datoteka:Laduč12.jpg<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> *Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. <br /> <br /> *Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. <br /> <br /> *Laduč : perivoj. / Dvorci.hr. http://www.dvorci.hr/page.aspx?PageID=634<br /> <br /> *Obad-Šćitaroci, M. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. <br /> <br /> *Szabo, A. Dvorac Laduč i baruni Vranyczany-Dobrinović. // Brdovečki zbornik 2005. / priredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Ogranak Matice hrvatske Zaprešić, 2006. Str. 119-124.</div> Tue, 22 May 2012 13:46:53 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D http://www.wiki-dveri.info/wiki/Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;/* Perivoj */</p> <hr /> <div>== Perivoj ==<br /> <br /> [[Datoteka:Laduč11.JPG|200px|mini|left|Dvorac Laduč]]<br /> [[Datoteka:Laduč7.JPG|200px|mini|right|Perivoj dvorca Laduča]]<br /> [[Datoteka:Laduč8.JPG|200px|mini|right|]Dekorativni parterni vrt]<br /> [[Datoteka:Laduč12.JPG|200px|mini|left|]Šišano grmlje]<br /> <br /> Dvorac i perivoj Laduč nalaze se u mjestu Donji Laduč, u općini Brdovec, u Zagrebačkoj županiji, na prijelazu između Savske ravnice i južnih padina Marijagoričkog pobrđa.<br /> Dvorac pripada drugoj spomeničkoj kategoriji, a zaštita obuhvaća i okoliš od 9,4 hektara. Prostornim je planom Zagrebačke županije perivoj dvorca Laduč predložen za zaštitu kao posebno zaštićena prirodna vrijednost u kategoriji spomenika parkovne arhitekture.<br /> Danas se u dvorcu nalazi [http://domzadjecu.hr/wp/hr/domovi/laduc/o-domu Dječji dom].<br /> <br /> Današnji dvorac Laduč građen je potkraj 19. stoljeća na temelju nekadašnjih Starih dvora. Još uz Stare dvore postojao je lijepo uređen perivoj površine 4,13 hektara. Obuhvaćao je ukrasni parterni vrt ispred južnog pročelja dvorca i pejzažni perivoj sjeverno od dvorca na brežuljkastom terenu. Perivoj je bio okružen vinogradima.<br /> <br /> Izgradnjom novog dvorca potkraj 19. stoljeća preoblikuje se i perivoj, osobito dekorativan parterni vrt. Bio je to reprentazivan vrtni prostor geometrijskih oblika, s cvjetnim nasadima i šišanim grmljem te historicističkim dekorativnim vrtnim elementima.<br /> Dvorcu se prilazilo s juga kroz parterni vrt. Istočni i zapadni rub vrta uobličile su gospodarske zgrade, djelomično i danas očuvane. Zapadno od ukrasnoga ulaznog vrta, koji je istaknut s centralno postavljenim portalom, nalazio se kuhinjski vrt, stazama podijeljen na osam polja. Na sjevernom kraju kuhinjskog vrta, a na granici prema pejzažnom perivoju, stajala je oranžerija (staklenik). Iza dvorca, u perivoju pejzažne koncepcije s elementima romantične vrtne arhitekture, nalazilo se jezero. Od vrtne plastike očuvane su samo dvije kamene skulpture (personifikacija godišnjih doba), svojedobno restaurirane, koje se danas nalaze u dvorištu Zavičajnoga muzeja u Brdovcu.<br /> <br /> Nekadašnji perivoj u velikoj je mjeri i danas očuvan i njegovan.<br /> <br /> == Drvored klena i tise ==<br /> <br /> S lijeve i desne strane perivoja danas nalazimo prekrasan drvored u kojem prevladavaju biljke naših krajeva: klen i tisa.<br /> <br /> Klen ili poljski javor (''Acer campestre'' L.) biljka je europskog i zapadnoazijskog područja. Njezino stanište nalazimo od nizinskog do brdskog područja - u bukovim i hrastovim šumama, lugovima s bujno razvijenim slojem zeljastih biljaka i slojem grmlja, duž šumskih rubova, na vlažnim i plodnim tlima. Voli polusjenu. Može rasti kao grm ili drvo visoko do 20 m.<br /> <br /> Tisa (''Taxus baccata'' L.) je vazdazeleno stabalce ili grm visok i do 20 metara, piramidalne krošnje i promjera debla ponekad većeg i od 1 metra. Kora mu je u mladosti glatka, tanka i crvenkastosmeđa, u starijim primjercima raspucala i ljuska se u listiće. Mekane spljoštene iglice ušiljena vrha pravilno su raspoređene na grančicama. Sjemenke su pojedinačne, sjajne i tamnosmeđe. Tisa je golosjemenjača i svi dijelovi su izuzetno otrovni, osim crvenog ovoja sjemenaka. Raste veoma sporo i može živjeti više od 3 tisuće godina. Cvjetovi se pojavljuju u ožujku i travnju. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem.<br /> <br /> <br /> == Galerija ==<br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Laduč11.jpg|<br /> Datoteka:Laduč9.jpg|<br /> Datoteka:Laduč8.jpg|<br /> Datoteka:Laduč7.jpg|<br /> Datoteka:Laduč4.jpg<br /> Datoteka:Laduč5.jpg<br /> Datoteka:Laduč6.jpg<br /> Datoteka:Laduč10.jpg<br /> Datoteka:Laduč12.jpg<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> *Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. <br /> <br /> *Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. <br /> <br /> *Laduč : perivoj. / Dvorci.hr. http://www.dvorci.hr/page.aspx?PageID=634<br /> <br /> *Obad-Šćitaroci, M. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. <br /> <br /> *Szabo, A. Dvorac Laduč i baruni Vranyczany-Dobrinović. // Brdovečki zbornik 2005. / priredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Ogranak Matice hrvatske Zaprešić, 2006. Str. 119-124.</div> Tue, 22 May 2012 13:46:33 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D http://www.wiki-dveri.info/wiki/Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;/* Galerija */</p> <hr /> <div>== Perivoj ==<br /> <br /> [[Datoteka:Laduč11.JPG|200px|mini|left|Dvorac Laduč]]<br /> [[Datoteka:Laduč7.JPG|200px|mini|right|Perivoj dvorca Laduča]]<br /> [[Datoteka:Laduč8.JPG|200px|mini|right|]]<br /> [[Datoteka:Laduč12.JPG|200px|mini|left|]]<br /> <br /> Dvorac i perivoj Laduč nalaze se u mjestu Donji Laduč, u općini Brdovec, u Zagrebačkoj županiji, na prijelazu između Savske ravnice i južnih padina Marijagoričkog pobrđa.<br /> Dvorac pripada drugoj spomeničkoj kategoriji, a zaštita obuhvaća i okoliš od 9,4 hektara. Prostornim je planom Zagrebačke županije perivoj dvorca Laduč predložen za zaštitu kao posebno zaštićena prirodna vrijednost u kategoriji spomenika parkovne arhitekture.<br /> Danas se u dvorcu nalazi [http://domzadjecu.hr/wp/hr/domovi/laduc/o-domu Dječji dom].<br /> <br /> Današnji dvorac Laduč građen je potkraj 19. stoljeća na temelju nekadašnjih Starih dvora. Još uz Stare dvore postojao je lijepo uređen perivoj površine 4,13 hektara. Obuhvaćao je ukrasni parterni vrt ispred južnog pročelja dvorca i pejzažni perivoj sjeverno od dvorca na brežuljkastom terenu. Perivoj je bio okružen vinogradima.<br /> <br /> Izgradnjom novog dvorca potkraj 19. stoljeća preoblikuje se i perivoj, osobito dekorativan parterni vrt. Bio je to reprentazivan vrtni prostor geometrijskih oblika, s cvjetnim nasadima i šišanim grmljem te historicističkim dekorativnim vrtnim elementima.<br /> Dvorcu se prilazilo s juga kroz parterni vrt. Istočni i zapadni rub vrta uobličile su gospodarske zgrade, djelomično i danas očuvane. Zapadno od ukrasnoga ulaznog vrta, koji je istaknut s centralno postavljenim portalom, nalazio se kuhinjski vrt, stazama podijeljen na osam polja. Na sjevernom kraju kuhinjskog vrta, a na granici prema pejzažnom perivoju, stajala je oranžerija (staklenik). Iza dvorca, u perivoju pejzažne koncepcije s elementima romantične vrtne arhitekture, nalazilo se jezero. Od vrtne plastike očuvane su samo dvije kamene skulpture (personifikacija godišnjih doba), svojedobno restaurirane, koje se danas nalaze u dvorištu Zavičajnoga muzeja u Brdovcu.<br /> <br /> Nekadašnji perivoj u velikoj je mjeri i danas očuvan i njegovan.<br /> <br /> <br /> == Drvored klena i tise ==<br /> <br /> S lijeve i desne strane perivoja danas nalazimo prekrasan drvored u kojem prevladavaju biljke naših krajeva: klen i tisa.<br /> <br /> Klen ili poljski javor (''Acer campestre'' L.) biljka je europskog i zapadnoazijskog područja. Njezino stanište nalazimo od nizinskog do brdskog područja - u bukovim i hrastovim šumama, lugovima s bujno razvijenim slojem zeljastih biljaka i slojem grmlja, duž šumskih rubova, na vlažnim i plodnim tlima. Voli polusjenu. Može rasti kao grm ili drvo visoko do 20 m.<br /> <br /> Tisa (''Taxus baccata'' L.) je vazdazeleno stabalce ili grm visok i do 20 metara, piramidalne krošnje i promjera debla ponekad većeg i od 1 metra. Kora mu je u mladosti glatka, tanka i crvenkastosmeđa, u starijim primjercima raspucala i ljuska se u listiće. Mekane spljoštene iglice ušiljena vrha pravilno su raspoređene na grančicama. Sjemenke su pojedinačne, sjajne i tamnosmeđe. Tisa je golosjemenjača i svi dijelovi su izuzetno otrovni, osim crvenog ovoja sjemenaka. Raste veoma sporo i može živjeti više od 3 tisuće godina. Cvjetovi se pojavljuju u ožujku i travnju. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem.<br /> <br /> <br /> == Galerija ==<br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Laduč11.jpg|<br /> Datoteka:Laduč9.jpg|<br /> Datoteka:Laduč8.jpg|<br /> Datoteka:Laduč7.jpg|<br /> Datoteka:Laduč4.jpg<br /> Datoteka:Laduč5.jpg<br /> Datoteka:Laduč6.jpg<br /> Datoteka:Laduč10.jpg<br /> Datoteka:Laduč12.jpg<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> *Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. <br /> <br /> *Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. <br /> <br /> *Laduč : perivoj. / Dvorci.hr. http://www.dvorci.hr/page.aspx?PageID=634<br /> <br /> *Obad-Šćitaroci, M. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. <br /> <br /> *Szabo, A. Dvorac Laduč i baruni Vranyczany-Dobrinović. // Brdovečki zbornik 2005. / priredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Ogranak Matice hrvatske Zaprešić, 2006. Str. 119-124.</div> Tue, 22 May 2012 13:31:02 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D http://www.wiki-dveri.info/wiki/Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;/* Galerija */</p> <hr /> <div>== Perivoj ==<br /> <br /> [[Datoteka:Laduč11.JPG|200px|mini|left|Dvorac Laduč]]<br /> [[Datoteka:Laduč7.JPG|200px|mini|right|Perivoj dvorca Laduča]]<br /> [[Datoteka:Laduč8.JPG|200px|mini|right|]]<br /> [[Datoteka:Laduč12.JPG|200px|mini|left|]]<br /> <br /> Dvorac i perivoj Laduč nalaze se u mjestu Donji Laduč, u općini Brdovec, u Zagrebačkoj županiji, na prijelazu između Savske ravnice i južnih padina Marijagoričkog pobrđa.<br /> Dvorac pripada drugoj spomeničkoj kategoriji, a zaštita obuhvaća i okoliš od 9,4 hektara. Prostornim je planom Zagrebačke županije perivoj dvorca Laduč predložen za zaštitu kao posebno zaštićena prirodna vrijednost u kategoriji spomenika parkovne arhitekture.<br /> Danas se u dvorcu nalazi [http://domzadjecu.hr/wp/hr/domovi/laduc/o-domu Dječji dom].<br /> <br /> Današnji dvorac Laduč građen je potkraj 19. stoljeća na temelju nekadašnjih Starih dvora. Još uz Stare dvore postojao je lijepo uređen perivoj površine 4,13 hektara. Obuhvaćao je ukrasni parterni vrt ispred južnog pročelja dvorca i pejzažni perivoj sjeverno od dvorca na brežuljkastom terenu. Perivoj je bio okružen vinogradima.<br /> <br /> Izgradnjom novog dvorca potkraj 19. stoljeća preoblikuje se i perivoj, osobito dekorativan parterni vrt. Bio je to reprentazivan vrtni prostor geometrijskih oblika, s cvjetnim nasadima i šišanim grmljem te historicističkim dekorativnim vrtnim elementima.<br /> Dvorcu se prilazilo s juga kroz parterni vrt. Istočni i zapadni rub vrta uobličile su gospodarske zgrade, djelomično i danas očuvane. Zapadno od ukrasnoga ulaznog vrta, koji je istaknut s centralno postavljenim portalom, nalazio se kuhinjski vrt, stazama podijeljen na osam polja. Na sjevernom kraju kuhinjskog vrta, a na granici prema pejzažnom perivoju, stajala je oranžerija (staklenik). Iza dvorca, u perivoju pejzažne koncepcije s elementima romantične vrtne arhitekture, nalazilo se jezero. Od vrtne plastike očuvane su samo dvije kamene skulpture (personifikacija godišnjih doba), svojedobno restaurirane, koje se danas nalaze u dvorištu Zavičajnoga muzeja u Brdovcu.<br /> <br /> Nekadašnji perivoj u velikoj je mjeri i danas očuvan i njegovan.<br /> <br /> <br /> == Drvored klena i tise ==<br /> <br /> S lijeve i desne strane perivoja danas nalazimo prekrasan drvored u kojem prevladavaju biljke naših krajeva: klen i tisa.<br /> <br /> Klen ili poljski javor (''Acer campestre'' L.) biljka je europskog i zapadnoazijskog područja. Njezino stanište nalazimo od nizinskog do brdskog područja - u bukovim i hrastovim šumama, lugovima s bujno razvijenim slojem zeljastih biljaka i slojem grmlja, duž šumskih rubova, na vlažnim i plodnim tlima. Voli polusjenu. Može rasti kao grm ili drvo visoko do 20 m.<br /> <br /> Tisa (''Taxus baccata'' L.) je vazdazeleno stabalce ili grm visok i do 20 metara, piramidalne krošnje i promjera debla ponekad većeg i od 1 metra. Kora mu je u mladosti glatka, tanka i crvenkastosmeđa, u starijim primjercima raspucala i ljuska se u listiće. Mekane spljoštene iglice ušiljena vrha pravilno su raspoređene na grančicama. Sjemenke su pojedinačne, sjajne i tamnosmeđe. Tisa je golosjemenjača i svi dijelovi su izuzetno otrovni, osim crvenog ovoja sjemenaka. Raste veoma sporo i može živjeti više od 3 tisuće godina. Cvjetovi se pojavljuju u ožujku i travnju. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem.<br /> <br /> <br /> == Galerija ==<br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Laduč11.jpg|<br /> Datoteka:Laduč9.jpg|<br /> Datoteka:Laduč8.jpg|<br /> Datoteka:Laduč7.jpg|<br /> Datoteka:Laduč4.jpg<br /> Datoteka:Laduč5.jpg<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> *Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. <br /> <br /> *Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. <br /> <br /> *Laduč : perivoj. / Dvorci.hr. http://www.dvorci.hr/page.aspx?PageID=634<br /> <br /> *Obad-Šćitaroci, M. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. <br /> <br /> *Szabo, A. Dvorac Laduč i baruni Vranyczany-Dobrinović. // Brdovečki zbornik 2005. / priredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Ogranak Matice hrvatske Zaprešić, 2006. Str. 119-124.</div> Tue, 22 May 2012 13:29:26 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D http://www.wiki-dveri.info/wiki/Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;/* Galerija */</p> <hr /> <div>== Perivoj ==<br /> <br /> [[Datoteka:Laduč11.JPG|200px|mini|left|Dvorac Laduč]]<br /> [[Datoteka:Laduč7.JPG|200px|mini|right|Perivoj dvorca Laduča]]<br /> [[Datoteka:Laduč8.JPG|200px|mini|right|]]<br /> [[Datoteka:Laduč12.JPG|200px|mini|left|]]<br /> <br /> Dvorac i perivoj Laduč nalaze se u mjestu Donji Laduč, u općini Brdovec, u Zagrebačkoj županiji, na prijelazu između Savske ravnice i južnih padina Marijagoričkog pobrđa.<br /> Dvorac pripada drugoj spomeničkoj kategoriji, a zaštita obuhvaća i okoliš od 9,4 hektara. Prostornim je planom Zagrebačke županije perivoj dvorca Laduč predložen za zaštitu kao posebno zaštićena prirodna vrijednost u kategoriji spomenika parkovne arhitekture.<br /> Danas se u dvorcu nalazi [http://domzadjecu.hr/wp/hr/domovi/laduc/o-domu Dječji dom].<br /> <br /> Današnji dvorac Laduč građen je potkraj 19. stoljeća na temelju nekadašnjih Starih dvora. Još uz Stare dvore postojao je lijepo uređen perivoj površine 4,13 hektara. Obuhvaćao je ukrasni parterni vrt ispred južnog pročelja dvorca i pejzažni perivoj sjeverno od dvorca na brežuljkastom terenu. Perivoj je bio okružen vinogradima.<br /> <br /> Izgradnjom novog dvorca potkraj 19. stoljeća preoblikuje se i perivoj, osobito dekorativan parterni vrt. Bio je to reprentazivan vrtni prostor geometrijskih oblika, s cvjetnim nasadima i šišanim grmljem te historicističkim dekorativnim vrtnim elementima.<br /> Dvorcu se prilazilo s juga kroz parterni vrt. Istočni i zapadni rub vrta uobličile su gospodarske zgrade, djelomično i danas očuvane. Zapadno od ukrasnoga ulaznog vrta, koji je istaknut s centralno postavljenim portalom, nalazio se kuhinjski vrt, stazama podijeljen na osam polja. Na sjevernom kraju kuhinjskog vrta, a na granici prema pejzažnom perivoju, stajala je oranžerija (staklenik). Iza dvorca, u perivoju pejzažne koncepcije s elementima romantične vrtne arhitekture, nalazilo se jezero. Od vrtne plastike očuvane su samo dvije kamene skulpture (personifikacija godišnjih doba), svojedobno restaurirane, koje se danas nalaze u dvorištu Zavičajnoga muzeja u Brdovcu.<br /> <br /> Nekadašnji perivoj u velikoj je mjeri i danas očuvan i njegovan.<br /> <br /> <br /> == Drvored klena i tise ==<br /> <br /> S lijeve i desne strane perivoja danas nalazimo prekrasan drvored u kojem prevladavaju biljke naših krajeva: klen i tisa.<br /> <br /> Klen ili poljski javor (''Acer campestre'' L.) biljka je europskog i zapadnoazijskog područja. Njezino stanište nalazimo od nizinskog do brdskog područja - u bukovim i hrastovim šumama, lugovima s bujno razvijenim slojem zeljastih biljaka i slojem grmlja, duž šumskih rubova, na vlažnim i plodnim tlima. Voli polusjenu. Može rasti kao grm ili drvo visoko do 20 m.<br /> <br /> Tisa (''Taxus baccata'' L.) je vazdazeleno stabalce ili grm visok i do 20 metara, piramidalne krošnje i promjera debla ponekad većeg i od 1 metra. Kora mu je u mladosti glatka, tanka i crvenkastosmeđa, u starijim primjercima raspucala i ljuska se u listiće. Mekane spljoštene iglice ušiljena vrha pravilno su raspoređene na grančicama. Sjemenke su pojedinačne, sjajne i tamnosmeđe. Tisa je golosjemenjača i svi dijelovi su izuzetno otrovni, osim crvenog ovoja sjemenaka. Raste veoma sporo i može živjeti više od 3 tisuće godina. Cvjetovi se pojavljuju u ožujku i travnju. U prsnoj visini opseg joj iznosi 2,40 metara. Stablo je čvrsto i veoma vitalno, iako je šuplje. Krošnja tise je zelena i bogata lišćem.<br /> <br /> <br /> == Galerija ==<br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Laduč11.jpg|<br /> Datoteka:Laduč9.jpg|<br /> Datoteka:Laduč8.jpg|<br /> Datoteka:Laduč7.jpg|<br /> Datoteka:Laduč4.jpg<br /> Datoteka:Laduč5,jpg<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> *Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. <br /> <br /> *Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. <br /> <br /> *Laduč : perivoj. / Dvorci.hr. http://www.dvorci.hr/page.aspx?PageID=634<br /> <br /> *Obad-Šćitaroci, M. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. <br /> <br /> *Szabo, A. Dvorac Laduč i baruni Vranyczany-Dobrinović. // Brdovečki zbornik 2005. / priredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Ogranak Matice hrvatske Zaprešić, 2006. Str. 119-124.</div> Tue, 22 May 2012 13:29:12 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D http://www.wiki-dveri.info/wiki/Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Laduč11.JPG|200px|mini|right|Laduč]]<br /> <br /> [[Datoteka:Laduč7.JPG|200px|mini|left|Dvorac Laduč]]<br /> <br /> Dvorac i perivoj Laduč nalaze se u mjestu Donji Laduč, u općini Brdovec, u Zagrebačkoj županiji, na prijelazu između savske ravnice i južnih padina Marijagoričkog pobrđa.<br /> Dvorac pripada drugoj spomeničkoj kategoriji, a zaštita obuhvaća i okoliš od 9,4 hektara. Prostornim je planom Zagrebačke županije perivoj dvorca Laduč predložen za zaštitu kao posebno zaštićena prirodna vrijednost u kategoriji spomenika parkovne arhitekture.<br /> Danas se u dvorcu nalazi [http://domzadjecu.hr/wp/hr/domovi/laduc/o-domu Dječji dom].<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> == Perivoj ==<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Laduč8.JPG|200px|mini|right|Laduč]]<br /> <br /> [[Datoteka:Laduč12.JPG|200px|mini|left|Laduč]]<br /> <br /> Današnji dvorac Laduč građen je potkraj 19. stoljeća na temelju nekadašnjih Starih dvora. Još uz Stare dvore postojao je lijepo uređen perivoj površine 4,13 hektara. Obuhvaćao je ukrasni parterni vrt ispred južnog pročelja dvorca i pejzažni perivoj sjeverno od dvorca na brežuljkastom terenu. Perivoj je bio okružen vinogradima.<br /> <br /> Izgradnjom novog dvorca potkraj 19. stoljeća preoblikuje se i perivoj, osobito dekorativan parterni vrt. Bio je to reprentazivni vrtni prostor, geometrijskih oblika s cvjetnim nasadima i šišanim grmljem s historicističkim dekorativnim vrtnim elementima.<br /> Dvorcu se prilazilo s juga kroz reprezentativan parterni vrt. Istočni i zapadni rub vrta uobličile su gospodarske zgrade, djelomično i danas očuvane. Zapadno od ukrasnoga ulaznog vrta, koji je istaknut s centralno postavljenim portalom, nalazio se kuhinjski vrt, stazama podijeljen na osam polja. Na sjevernom kraju kuhinjskog vrta, a na granici prema pejzažnom perivoju, stajala je oranžerija (staklenik). Iza dvorca, u perivoju pejzažne koncepcije s elementima romantične vrtne arhitekture, nalazilo se jezero. Od vrtne plastike očuvane su samo dvije kamene skulpture (personifikacija godišnjih doba), svojedobno restaurirane, koje se danas nalaze u dvorištu Zavičajnoga muzeja u Brdovcu.<br /> <br /> <br /> <br /> == Galerija ==<br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Laduč12.JPG|<br /> Datoteka:Laduč8.JPG|<br /> Datoteka:|<br /> Datoteka:|<br /> Datoteka:|<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> <br /> *Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. <br /> <br /> *Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. <br /> <br /> *Laduč : perivoj. / Dvorci.hr. http://www.dvorci.hr/page.aspx?PageID=634<br /> <br /> *Obad-Šćitaroci, M. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. <br /> <br /> *Szabo, A. Dvorac Laduč i baruni Vranyczany-Dobrinović. // Brdovečki zbornik 2005. / priredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Ogranak Matice hrvatske Zaprešić, 2006. Str. 119-124.</div> Fri, 18 May 2012 13:54:38 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D http://www.wiki-dveri.info/wiki/Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;/* Perivoj */</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Laduč11.JPG|200px|mini|right|Laduč]]<br /> <br /> [[Datoteka:Laduč7.JPG|200px|mini|left|Dvorac Laduč]]<br /> <br /> Dvorac i perivoj Laduč nalaze se u mjestu Donji Laduč, u općini Brdovec, u Zagrebačkoj županiji, na prijelazu između savske ravnice i južnih padina Marijagoričkog pobrđa.<br /> Dvorac pripada drugoj spomeničkoj kategoriji, a zaštita obuhvaća i okoliš od 9,4 hektara. Prostornim je planom Zagrebačke županije perivoj dvorca Laduč predložen za zaštitu kao posebno zaštićena prirodna vrijednost u kategoriji spomenika parkovne arhitekture.<br /> Danas se u dvorcu nalazi [http://domzadjecu.hr/wp/hr/domovi/laduc/o-domu Dječji dom].<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> == Perivoj ==<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Laduč8.JPG|200px|mini|right|Laduč]]<br /> <br /> [[Datoteka:Laduč12.JPG|200px|mini|left|Laduč]]<br /> <br /> Današnji dvorac Laduč građen je potkraj 19. stoljeća na temelju nekadašnjih Starih dvora. Još uz Stare dvore postojao je lijepo uređen perivoj površine 4,13 hektara. Obuhvaćao je ukrasni parterni vrt ispred južnog pročelja dvorca i pejzažni perivoj sjeverno od dvorca na brežuljkastom terenu. Perivoj je bio okružen vinogradima.<br /> <br /> Izgradnjom novog dvorca potkraj 19. stoljeća preoblikuje se i perivoj, osobito dekorativan parterni vrt. Bio je to reprentazivni vrtni prostor, geometrijskih oblika s cvjetnim nasadima i šišanim grmljem s historicističkim dekorativnim vrtnim elementima.<br /> Dvorcu se prilazilo s juga kroz reprezentativan parterni vrt. Istočni i zapadni rub vrta uobličile su gospodarske zgrade, djelomično i danas očuvane. Zapadno od ukrasnoga ulaznog vrta, koji je istaknut s centralno postavljenim portalom, nalazio se kuhinjski vrt, stazama podijeljen na osam polja. Na sjevernom kraju kuhinjskog vrta, a na granici prema pejzažnom perivoju, stajala je oranžerija (staklenik). Iza dvorca, u perivoju pejzažne koncepcije s elementima romantične vrtne arhitekture, nalazilo se jezero. Od vrtne plastike očuvane su samo dvije kamene skulpture (personifikacija godišnjih doba), svojedobno restaurirane, koje se danas nalaze u dvorištu Zavičajnoga muzeja u Brdovcu.<br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> <br /> *Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. <br /> <br /> *Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. <br /> <br /> *Laduč : perivoj. / Dvorci.hr. http://www.dvorci.hr/page.aspx?PageID=634<br /> <br /> *Obad-Šćitaroci, M. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. <br /> <br /> *Szabo, A. Dvorac Laduč i baruni Vranyczany-Dobrinović. // Brdovečki zbornik 2005. / priredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Ogranak Matice hrvatske Zaprešić, 2006. Str. 119-124.</div> Fri, 18 May 2012 13:50:25 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D http://www.wiki-dveri.info/wiki/Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;/* Perivoj */</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Laduč11.JPG|200px|mini|right|Laduč]]<br /> <br /> [[Datoteka:Laduč7.JPG|200px|mini|left|Dvorac Laduč]]<br /> <br /> Dvorac i perivoj Laduč nalaze se u mjestu Donji Laduč, u općini Brdovec, u Zagrebačkoj županiji, na prijelazu između savske ravnice i južnih padina Marijagoričkog pobrđa.<br /> Dvorac pripada drugoj spomeničkoj kategoriji, a zaštita obuhvaća i okoliš od 9,4 hektara. Prostornim je planom Zagrebačke županije perivoj dvorca Laduč predložen za zaštitu kao posebno zaštićena prirodna vrijednost u kategoriji spomenika parkovne arhitekture.<br /> Danas se u dvorcu nalazi [http://domzadjecu.hr/wp/hr/domovi/laduc/o-domu Dječji dom].<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> == Perivoj ==<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Laduč8.JPG|200px|mini|left|Laduč]]<br /> <br /> [[Datoteka:Laduč12.JPG|200px|mini|left|Laduč]]<br /> <br /> Današnji dvorac Laduč građen je potkraj 19. stoljeća na temelju nekadašnjih Starih dvora. Još uz Stare dvore postojao je lijepo uređen perivoj površine 4,13 hektara. Obuhvaćao je ukrasni parterni vrt ispred južnog pročelja dvorca i pejzažni perivoj sjeverno od dvorca na brežuljkastom terenu. Perivoj je bio okružen vinogradima.<br /> <br /> Izgradnjom novog dvorca potkraj 19. stoljeća preoblikuje se i perivoj, osobito dekorativan parterni vrt. Bio je to reprentazivni vrtni prostor, geometrijskih oblika s cvjetnim nasadima i šišanim grmljem s historicističkim dekorativnim vrtnim elementima.<br /> Dvorcu se prilazilo s juga kroz reprezentativan parterni vrt. Istočni i zapadni rub vrta uobličile su gospodarske zgrade, djelomično i danas očuvane. Zapadno od ukrasnoga ulaznog vrta, koji je istaknut s centralno postavljenim portalom, nalazio se kuhinjski vrt, stazama podijeljen na osam polja. Na sjevernom kraju kuhinjskog vrta, a na granici prema pejzažnom perivoju, stajala je oranžerija (staklenik). Iza dvorca, u perivoju pejzažne koncepcije s elementima romantične vrtne arhitekture, nalazilo se jezero. Od vrtne plastike očuvane su samo dvije kamene skulpture (personifikacija godišnjih doba), svojedobno restaurirane, koje se danas nalaze u dvorištu Zavičajnoga muzeja u Brdovcu.<br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> <br /> *Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. <br /> <br /> *Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. <br /> <br /> *Laduč : perivoj. / Dvorci.hr. http://www.dvorci.hr/page.aspx?PageID=634<br /> <br /> *Obad-Šćitaroci, M. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. <br /> <br /> *Szabo, A. Dvorac Laduč i baruni Vranyczany-Dobrinović. // Brdovečki zbornik 2005. / priredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Ogranak Matice hrvatske Zaprešić, 2006. Str. 119-124.</div> Fri, 18 May 2012 13:49:43 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D http://www.wiki-dveri.info/wiki/Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;/* Perivoj */</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Laduč11.JPG|200px|mini|right|Laduč]]<br /> <br /> [[Datoteka:Laduč7.JPG|200px|mini|left|Dvorac Laduč]]<br /> <br /> Dvorac i perivoj Laduč nalaze se u mjestu Donji Laduč, u općini Brdovec, u Zagrebačkoj županiji, na prijelazu između savske ravnice i južnih padina Marijagoričkog pobrđa.<br /> Dvorac pripada drugoj spomeničkoj kategoriji, a zaštita obuhvaća i okoliš od 9,4 hektara. Prostornim je planom Zagrebačke županije perivoj dvorca Laduč predložen za zaštitu kao posebno zaštićena prirodna vrijednost u kategoriji spomenika parkovne arhitekture.<br /> Danas se u dvorcu nalazi [http://domzadjecu.hr/wp/hr/domovi/laduc/o-domu Dječji dom].<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> == Perivoj ==<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Laduč4.JPG|200px|mini|left|Laduč]]<br /> <br /> [[Datoteka:Laduč12.JPG|200px|mini|left|Laduč]]<br /> <br /> Današnji dvorac Laduč građen je potkraj 19. stoljeća na temelju nekadašnjih Starih dvora. Još uz Stare dvore postojao je lijepo uređen perivoj površine 4,13 hektara. Obuhvaćao je ukrasni parterni vrt ispred južnog pročelja dvorca i pejzažni perivoj sjeverno od dvorca na brežuljkastom terenu. Perivoj je bio okružen vinogradima.<br /> <br /> Izgradnjom novog dvorca potkraj 19. stoljeća preoblikuje se i perivoj, osobito dekorativan parterni vrt. Bio je to reprentazivni vrtni prostor, geometrijskih oblika s cvjetnim nasadima i šišanim grmljem s historicističkim dekorativnim vrtnim elementima.<br /> Dvorcu se prilazilo s juga kroz reprezentativan parterni vrt. Istočni i zapadni rub vrta uobličile su gospodarske zgrade, djelomično i danas očuvane. Zapadno od ukrasnoga ulaznog vrta, koji je istaknut s centralno postavljenim portalom, nalazio se kuhinjski vrt, stazama podijeljen na osam polja. Na sjevernom kraju kuhinjskog vrta, a na granici prema pejzažnom perivoju, stajala je oranžerija (staklenik). Iza dvorca, u perivoju pejzažne koncepcije s elementima romantične vrtne arhitekture, nalazilo se jezero. Od vrtne plastike očuvane su samo dvije kamene skulpture (personifikacija godišnjih doba), svojedobno restaurirane, koje se danas nalaze u dvorištu Zavičajnoga muzeja u Brdovcu.<br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> <br /> *Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. <br /> <br /> *Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. <br /> <br /> *Laduč : perivoj. / Dvorci.hr. http://www.dvorci.hr/page.aspx?PageID=634<br /> <br /> *Obad-Šćitaroci, M. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. <br /> <br /> *Szabo, A. Dvorac Laduč i baruni Vranyczany-Dobrinović. // Brdovečki zbornik 2005. / priredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Ogranak Matice hrvatske Zaprešić, 2006. Str. 119-124.</div> Fri, 18 May 2012 13:49:21 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D http://www.wiki-dveri.info/wiki/Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Laduč11.JPG|200px|mini|right|Laduč]]<br /> <br /> [[Datoteka:Laduč7.JPG|200px|mini|left|Dvorac Laduč]]<br /> <br /> Dvorac i perivoj Laduč nalaze se u mjestu Donji Laduč, u općini Brdovec, u Zagrebačkoj županiji, na prijelazu između savske ravnice i južnih padina Marijagoričkog pobrđa.<br /> Dvorac pripada drugoj spomeničkoj kategoriji, a zaštita obuhvaća i okoliš od 9,4 hektara. Prostornim je planom Zagrebačke županije perivoj dvorca Laduč predložen za zaštitu kao posebno zaštićena prirodna vrijednost u kategoriji spomenika parkovne arhitekture.<br /> Danas se u dvorcu nalazi [http://domzadjecu.hr/wp/hr/domovi/laduc/o-domu Dječji dom].<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> == Perivoj ==<br /> <br /> [[Datoteka:Laduč12.JPG|200px|mini|left|Laduč]]<br /> <br /> Današnji dvorac Laduč građen je potkraj 19. stoljeća na temelju nekadašnjih Starih dvora. Još uz Stare dvore postojao je lijepo uređen perivoj površine 4,13 hektara. Obuhvaćao je ukrasni parterni vrt ispred južnog pročelja dvorca i pejzažni perivoj sjeverno od dvorca na brežuljkastom terenu. Perivoj je bio okružen vinogradima.<br /> <br /> Izgradnjom novog dvorca potkraj 19. stoljeća preoblikuje se i perivoj, osobito dekorativan parterni vrt. Bio je to reprentazivni vrtni prostor, geometrijskih oblika s cvjetnim nasadima i šišanim grmljem s historicističkim dekorativnim vrtnim elementima.<br /> Dvorcu se prilazilo s juga kroz reprezentativan parterni vrt. Istočni i zapadni rub vrta uobličile su gospodarske zgrade, djelomično i danas očuvane. Zapadno od ukrasnoga ulaznog vrta, koji je istaknut s centralno postavljenim portalom, nalazio se kuhinjski vrt, stazama podijeljen na osam polja. Na sjevernom kraju kuhinjskog vrta, a na granici prema pejzažnom perivoju, stajala je oranžerija (staklenik). Iza dvorca, u perivoju pejzažne koncepcije s elementima romantične vrtne arhitekture, nalazilo se jezero. Od vrtne plastike očuvane su samo dvije kamene skulpture (personifikacija godišnjih doba), svojedobno restaurirane, koje se danas nalaze u dvorištu Zavičajnoga muzeja u Brdovcu.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> <br /> *Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. <br /> <br /> *Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. <br /> <br /> *Laduč : perivoj. / Dvorci.hr. http://www.dvorci.hr/page.aspx?PageID=634<br /> <br /> *Obad-Šćitaroci, M. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. <br /> <br /> *Szabo, A. Dvorac Laduč i baruni Vranyczany-Dobrinović. // Brdovečki zbornik 2005. / priredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Ogranak Matice hrvatske Zaprešić, 2006. Str. 119-124.</div> Fri, 18 May 2012 13:48:35 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D http://www.wiki-dveri.info/wiki/Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Laduč11.JPG|200px|mini|right|Laduč]]<br /> <br /> [[Datoteka:Laduč7.JPG|200px|mini|left|Dvorac Laduč]]<br /> <br /> Dvorac i perivoj Laduč nalaze se u mjestu Donji Laduč, u općini Brdovec, u Zagrebačkoj županiji, na prijelazu između savske ravnice i južnih padina Marijagoričkog pobrđa.<br /> Dvorac pripada drugoj spomeničkoj kategoriji, a zaštita obuhvaća i okoliš od 9,4 hektara. Prostornim je planom Zagrebačke županije perivoj dvorca Laduč predložen za zaštitu kao posebno zaštićena prirodna vrijednost u kategoriji spomenika parkovne arhitekture.<br /> Danas se u dvorcu nalazi [http://domzadjecu.hr/wp/hr/domovi/laduc/o-domu Dječji dom].<br /> <br /> == Perivoj ==<br /> <br /> [[Datoteka:Laduč12.JPG|200px|mini|left|Laduč]]<br /> <br /> Današnji dvorac Laduč građen je potkraj 19. stoljeća na temelju nekadašnjih Starih dvora. Još uz Stare dvore postojao je lijepo uređen perivoj površine 4,13 hektara. Obuhvaćao je ukrasni parterni vrt ispred južnog pročelja dvorca i pejzažni perivoj sjeverno od dvorca na brežuljkastom terenu. Perivoj je bio okružen vinogradima.<br /> <br /> Izgradnjom novog dvorca potkraj 19. stoljeća preoblikuje se i perivoj, osobito dekorativan parterni vrt. Bio je to reprentazivni vrtni prostor, geometrijskih oblika s cvjetnim nasadima i šišanim grmljem s historicističkim dekorativnim vrtnim elementima.<br /> Dvorcu se prilazilo s juga kroz reprezentativan parterni vrt. Istočni i zapadni rub vrta uobličile su gospodarske zgrade, djelomično i danas očuvane. Zapadno od ukrasnoga ulaznog vrta, koji je istaknut s centralno postavljenim portalom, nalazio se kuhinjski vrt, stazama podijeljen na osam polja. Na sjevernom kraju kuhinjskog vrta, a na granici prema pejzažnom perivoju, stajala je oranžerija (staklenik). Iza dvorca, u perivoju pejzažne koncepcije s elementima romantične vrtne arhitekture, nalazilo se jezero. Od vrtne plastike očuvane su samo dvije kamene skulpture (personifikacija godišnjih doba), svojedobno restaurirane, koje se danas nalaze u dvorištu Zavičajnoga muzeja u Brdovcu.<br /> <br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> <br /> *Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. <br /> <br /> *Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. <br /> <br /> *Laduč : perivoj. / Dvorci.hr. http://www.dvorci.hr/page.aspx?PageID=634<br /> <br /> *Obad-Šćitaroci, M. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. <br /> <br /> *Szabo, A. Dvorac Laduč i baruni Vranyczany-Dobrinović. // Brdovečki zbornik 2005. / priredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Ogranak Matice hrvatske Zaprešić, 2006. Str. 119-124.</div> Fri, 18 May 2012 13:48:20 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D http://www.wiki-dveri.info/wiki/Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;/* Perivoj */</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Laduč11.JPG|200px|mini|right|Laduč]]<br /> <br /> [[Datoteka:Laduč7.JPG|200px|mini|left|Dvorac Laduč]]<br /> <br /> Dvorac i perivoj Laduč nalaze se u mjestu Donji Laduč, u općini Brdovec, u Zagrebačkoj županiji, na prijelazu između savske ravnice i južnih padina Marijagoričkog pobrđa.<br /> Dvorac pripada drugoj spomeničkoj kategoriji, a zaštita obuhvaća i okoliš od 9,4 hektara. Prostornim je planom Zagrebačke županije perivoj dvorca Laduč predložen za zaštitu kao posebno zaštićena prirodna vrijednost u kategoriji spomenika parkovne arhitekture.<br /> Danas se u dvorcu nalazi [http://domzadjecu.hr/wp/hr/domovi/laduc/o-domu Dječji dom].<br /> <br /> == Perivoj ==<br /> <br /> Današnji dvorac Laduč građen je potkraj 19. stoljeća na temelju nekadašnjih Starih dvora. Još uz Stare dvore postojao je lijepo uređen perivoj površine 4,13 hektara. Obuhvaćao je ukrasni parterni vrt ispred južnog pročelja dvorca i pejzažni perivoj sjeverno od dvorca na brežuljkastom terenu. Perivoj je bio okružen vinogradima.<br /> <br /> Izgradnjom novog dvorca potkraj 19. stoljeća preoblikuje se i perivoj, osobito dekorativan parterni vrt. Bio je to reprentazivni vrtni prostor, geometrijskih oblika s cvjetnim nasadima i šišanim grmljem s historicističkim dekorativnim vrtnim elementima.<br /> Dvorcu se prilazilo s juga kroz reprezentativan parterni vrt. Istočni i zapadni rub vrta uobličile su gospodarske zgrade, djelomično i danas očuvane. Zapadno od ukrasnoga ulaznog vrta, koji je istaknut s centralno postavljenim portalom, nalazio se kuhinjski vrt, stazama podijeljen na osam polja. Na sjevernom kraju kuhinjskog vrta, a na granici prema pejzažnom perivoju, stajala je oranžerija (staklenik). Iza dvorca, u perivoju pejzažne koncepcije s elementima romantične vrtne arhitekture, nalazilo se jezero. Od vrtne plastike očuvane su samo dvije kamene skulpture (personifikacija godišnjih doba), svojedobno restaurirane, koje se danas nalaze u dvorištu Zavičajnoga muzeja u Brdovcu.<br /> <br /> [[Datoteka:Laduč12.JPG|200px|mini|left|Laduč]]<br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> <br /> *Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. <br /> <br /> *Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. <br /> <br /> *Laduč : perivoj. / Dvorci.hr. http://www.dvorci.hr/page.aspx?PageID=634<br /> <br /> *Obad-Šćitaroci, M. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. <br /> <br /> *Szabo, A. Dvorac Laduč i baruni Vranyczany-Dobrinović. // Brdovečki zbornik 2005. / priredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Ogranak Matice hrvatske Zaprešić, 2006. Str. 119-124.</div> Fri, 18 May 2012 13:47:17 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D http://www.wiki-dveri.info/wiki/Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;/* Perivoj */</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Laduč11.JPG|200px|mini|right|Laduč]]<br /> <br /> [[Datoteka:Laduč7.JPG|200px|mini|left|Dvorac Laduč]]<br /> <br /> Dvorac i perivoj Laduč nalaze se u mjestu Donji Laduč, u općini Brdovec, u Zagrebačkoj županiji, na prijelazu između savske ravnice i južnih padina Marijagoričkog pobrđa.<br /> Dvorac pripada drugoj spomeničkoj kategoriji, a zaštita obuhvaća i okoliš od 9,4 hektara. Prostornim je planom Zagrebačke županije perivoj dvorca Laduč predložen za zaštitu kao posebno zaštićena prirodna vrijednost u kategoriji spomenika parkovne arhitekture.<br /> Danas se u dvorcu nalazi [http://domzadjecu.hr/wp/hr/domovi/laduc/o-domu Dječji dom].<br /> <br /> == Perivoj ==<br /> <br /> Današnji dvorac Laduč građen je potkraj 19. stoljeća na temelju nekadašnjih Starih dvora. Još uz Stare dvore postojao je lijepo uređen perivoj površine 4,13 hektara. Obuhvaćao je ukrasni parterni vrt ispred južnog pročelja dvorca i pejzažni perivoj sjeverno od dvorca na brežuljkastom terenu. Perivoj je bio okružen vinogradima.<br /> <br /> Izgradnjom novog dvorca potkraj 19. stoljeća preoblikuje se i perivoj, osobito dekorativan parterni vrt. Bio je to reprentazivni vrtni prostor, geometrijskih oblika s cvjetnim nasadima i šišanim grmljem s historicističkim dekorativnim vrtnim elementima.<br /> Dvorcu se prilazilo s juga kroz reprezentativan parterni vrt. Istočni i zapadni rub vrta uobličile su gospodarske zgrade, djelomično i danas očuvane. Zapadno od ukrasnoga ulaznog vrta, koji je istaknut s centralno postavljenim portalom, nalazio se kuhinjski vrt, stazama podijeljen na osam polja. Na sjevernom kraju kuhinjskog vrta, a na granici prema pejzažnom perivoju, stajala je oranžerija (staklenik). Iza dvorca, u perivoju pejzažne koncepcije s elementima romantične vrtne arhitekture, nalazilo se jezero. Od vrtne plastike očuvane su samo dvije kamene skulpture (personifikacija godišnjih doba), svojedobno restaurirane, koje se danas nalaze u dvorištu Zavičajnoga muzeja u Brdovcu.<br /> <br /> [[Datoteka:Laduč5. JPG|200px|mini|left|Laduč]]<br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> <br /> *Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. <br /> <br /> *Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. <br /> <br /> *Laduč : perivoj. / Dvorci.hr. http://www.dvorci.hr/page.aspx?PageID=634<br /> <br /> *Obad-Šćitaroci, M. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. <br /> <br /> *Szabo, A. Dvorac Laduč i baruni Vranyczany-Dobrinović. // Brdovečki zbornik 2005. / priredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Ogranak Matice hrvatske Zaprešić, 2006. Str. 119-124.</div> Fri, 18 May 2012 13:46:58 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D http://www.wiki-dveri.info/wiki/Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;/* Perivoj */</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Laduč11.JPG|200px|mini|right|Laduč]]<br /> <br /> [[Datoteka:Laduč7.JPG|200px|mini|left|Dvorac Laduč]]<br /> <br /> Dvorac i perivoj Laduč nalaze se u mjestu Donji Laduč, u općini Brdovec, u Zagrebačkoj županiji, na prijelazu između savske ravnice i južnih padina Marijagoričkog pobrđa.<br /> Dvorac pripada drugoj spomeničkoj kategoriji, a zaštita obuhvaća i okoliš od 9,4 hektara. Prostornim je planom Zagrebačke županije perivoj dvorca Laduč predložen za zaštitu kao posebno zaštićena prirodna vrijednost u kategoriji spomenika parkovne arhitekture.<br /> Danas se u dvorcu nalazi [http://domzadjecu.hr/wp/hr/domovi/laduc/o-domu Dječji dom].<br /> <br /> == Perivoj ==<br /> <br /> Današnji dvorac Laduč građen je potkraj 19. stoljeća na temelju nekadašnjih Starih dvora. Još uz Stare dvore postojao je lijepo uređen perivoj površine 4,13 hektara. Obuhvaćao je ukrasni parterni vrt ispred južnog pročelja dvorca i pejzažni perivoj sjeverno od dvorca na brežuljkastom terenu. Perivoj je bio okružen vinogradima.<br /> <br /> Izgradnjom novog dvorca potkraj 19. stoljeća preoblikuje se i perivoj, osobito dekorativan parterni vrt. Bio je to reprentazivni vrtni prostor, geometrijskih oblika s cvjetnim nasadima i šišanim grmljem s historicističkim dekorativnim vrtnim elementima.<br /> Dvorcu se prilazilo s juga kroz reprezentativan parterni vrt. Istočni i zapadni rub vrta uobličile su gospodarske zgrade, djelomično i danas očuvane. Zapadno od ukrasnoga ulaznog vrta, koji je istaknut s centralno postavljenim portalom, nalazio se kuhinjski vrt, stazama podijeljen na osam polja. Na sjevernom kraju kuhinjskog vrta, a na granici prema pejzažnom perivoju, stajala je oranžerija (staklenik). Iza dvorca, u perivoju pejzažne koncepcije s elementima romantične vrtne arhitekture, nalazilo se jezero. Od vrtne plastike očuvane su samo dvije kamene skulpture (personifikacija godišnjih doba), svojedobno restaurirane, koje se danas nalaze u dvorištu Zavičajnoga muzeja u Brdovcu.<br /> <br /> [[Datoteka:Laduč5.JPG|200px|mini|left|Laduč]]<br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> <br /> *Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. <br /> <br /> *Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. <br /> <br /> *Laduč : perivoj. / Dvorci.hr. http://www.dvorci.hr/page.aspx?PageID=634<br /> <br /> *Obad-Šćitaroci, M. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. <br /> <br /> *Szabo, A. Dvorac Laduč i baruni Vranyczany-Dobrinović. // Brdovečki zbornik 2005. / priredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Ogranak Matice hrvatske Zaprešić, 2006. Str. 119-124.</div> Fri, 18 May 2012 13:46:45 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D http://www.wiki-dveri.info/wiki/Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;/* Perivoj */</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Laduč11.JPG|200px|mini|right|Laduč]]<br /> <br /> [[Datoteka:Laduč7.JPG|200px|mini|left|Dvorac Laduč]]<br /> <br /> Dvorac i perivoj Laduč nalaze se u mjestu Donji Laduč, u općini Brdovec, u Zagrebačkoj županiji, na prijelazu između savske ravnice i južnih padina Marijagoričkog pobrđa.<br /> Dvorac pripada drugoj spomeničkoj kategoriji, a zaštita obuhvaća i okoliš od 9,4 hektara. Prostornim je planom Zagrebačke županije perivoj dvorca Laduč predložen za zaštitu kao posebno zaštićena prirodna vrijednost u kategoriji spomenika parkovne arhitekture.<br /> Danas se u dvorcu nalazi [http://domzadjecu.hr/wp/hr/domovi/laduc/o-domu Dječji dom].<br /> <br /> == Perivoj ==<br /> <br /> Današnji dvorac Laduč građen je potkraj 19. stoljeća na temelju nekadašnjih Starih dvora. Još uz Stare dvore postojao je lijepo uređen perivoj površine 4,13 hektara. Obuhvaćao je ukrasni parterni vrt ispred južnog pročelja dvorca i pejzažni perivoj sjeverno od dvorca na brežuljkastom terenu. Perivoj je bio okružen vinogradima.<br /> <br /> Izgradnjom novog dvorca potkraj 19. stoljeća preoblikuje se i perivoj, osobito dekorativan parterni vrt. Bio je to reprentazivni vrtni prostor, geometrijskih oblika s cvjetnim nasadima i šišanim grmljem s historicističkim dekorativnim vrtnim elementima.<br /> Dvorcu se prilazilo s juga kroz reprezentativan parterni vrt. Istočni i zapadni rub vrta uobličile su gospodarske zgrade, djelomično i danas očuvane. Zapadno od ukrasnoga ulaznog vrta, koji je istaknut s centralno postavljenim portalom, nalazio se kuhinjski vrt, stazama podijeljen na osam polja. Na sjevernom kraju kuhinjskog vrta, a na granici prema pejzažnom perivoju, stajala je oranžerija (staklenik). Iza dvorca, u perivoju pejzažne koncepcije s elementima romantične vrtne arhitekture, nalazilo se jezero. Od vrtne plastike očuvane su samo dvije kamene skulpture (personifikacija godišnjih doba), svojedobno restaurirane, koje se danas nalaze u dvorištu Zavičajnoga muzeja u Brdovcu.<br /> <br /> [[Datoteka:Laduč5|200px|mini|left|Laduč]]<br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> <br /> *Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. <br /> <br /> *Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. <br /> <br /> *Laduč : perivoj. / Dvorci.hr. http://www.dvorci.hr/page.aspx?PageID=634<br /> <br /> *Obad-Šćitaroci, M. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. <br /> <br /> *Szabo, A. Dvorac Laduč i baruni Vranyczany-Dobrinović. // Brdovečki zbornik 2005. / priredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Ogranak Matice hrvatske Zaprešić, 2006. Str. 119-124.</div> Fri, 18 May 2012 13:46:31 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D http://www.wiki-dveri.info/wiki/Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:Laduč11.JPG|200px|mini|right|Laduč]]<br /> <br /> [[Datoteka:Laduč7.JPG|200px|mini|left|Dvorac Laduč]]<br /> <br /> Dvorac i perivoj Laduč nalaze se u mjestu Donji Laduč, u općini Brdovec, u Zagrebačkoj županiji, na prijelazu između savske ravnice i južnih padina Marijagoričkog pobrđa.<br /> Dvorac pripada drugoj spomeničkoj kategoriji, a zaštita obuhvaća i okoliš od 9,4 hektara. Prostornim je planom Zagrebačke županije perivoj dvorca Laduč predložen za zaštitu kao posebno zaštićena prirodna vrijednost u kategoriji spomenika parkovne arhitekture.<br /> Danas se u dvorcu nalazi [http://domzadjecu.hr/wp/hr/domovi/laduc/o-domu Dječji dom].<br /> <br /> == Perivoj ==<br /> <br /> Današnji dvorac Laduč građen je potkraj 19. stoljeća na temelju nekadašnjih Starih dvora. Još uz Stare dvore postojao je lijepo uređen perivoj površine 4,13 hektara. Obuhvaćao je ukrasni parterni vrt ispred južnog pročelja dvorca i pejzažni perivoj sjeverno od dvorca na brežuljkastom terenu. Perivoj je bio okružen vinogradima.<br /> <br /> Izgradnjom novog dvorca potkraj 19. stoljeća preoblikuje se i perivoj, osobito dekorativan parterni vrt. Bio je to reprentazivni vrtni prostor, geometrijskih oblika s cvjetnim nasadima i šišanim grmljem s historicističkim dekorativnim vrtnim elementima.<br /> Dvorcu se prilazilo s juga kroz reprezentativan parterni vrt. Istočni i zapadni rub vrta uobličile su gospodarske zgrade, djelomično i danas očuvane. Zapadno od ukrasnoga ulaznog vrta, koji je istaknut s centralno postavljenim portalom, nalazio se kuhinjski vrt, stazama podijeljen na osam polja. Na sjevernom kraju kuhinjskog vrta, a na granici prema pejzažnom perivoju, stajala je oranžerija (staklenik). Iza dvorca, u perivoju pejzažne koncepcije s elementima romantične vrtne arhitekture, nalazilo se jezero. Od vrtne plastike očuvane su samo dvije kamene skulpture (personifikacija godišnjih doba), svojedobno restaurirane, koje se danas nalaze u dvorištu Zavičajnoga muzeja u Brdovcu.<br /> <br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> <br /> *Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. <br /> <br /> *Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. <br /> <br /> *Laduč : perivoj. / Dvorci.hr. http://www.dvorci.hr/page.aspx?PageID=634<br /> <br /> *Obad-Šćitaroci, M. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. <br /> <br /> *Szabo, A. Dvorac Laduč i baruni Vranyczany-Dobrinović. // Brdovečki zbornik 2005. / priredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Ogranak Matice hrvatske Zaprešić, 2006. Str. 119-124.</div> Fri, 18 May 2012 13:45:49 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D http://www.wiki-dveri.info/wiki/Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;/* Geografski položaj */</p> <hr /> <div>== Geografski položaj ==<br /> <br /> [[Datoteka:Laduč7.JPG|200px|mini|left|Dvorac Laduč]]<br /> <br /> Dvorac i perivoj Laduč nalaze se u mjestu Donji Laduč, u općini Brdovec, u Zagrebačkoj županiji, na prijelazu između savske ravnice i južnih padina Marijagoričkog pobrđa.<br /> Dvorac pripada drugoj spomeničkoj kategoriji, a zaštita obuhvaća i okoliš od 9,4 hektara. Prostornim je planom Zagrebačke županije perivoj dvorca Laduč predložen za zaštitu kao posebno zaštićena prirodna vrijednost u kategoriji spomenika parkovne arhitekture.<br /> Danas se u dvorcu nalazi [http://domzadjecu.hr/wp/hr/domovi/laduc/o-domu Dječji dom].<br /> <br /> == Perivoj ==<br /> <br /> Današnji dvorac Laduč građen je potkraj 19. stoljeća na temelju nekadašnjih Starih dvora. Još uz Stare dvore postojao je lijepo uređen perivoj površine 4,13 hektara. Obuhvaćao je ukrasni parterni vrt ispred južnog pročelja dvorca i pejzažni perivoj sjeverno od dvorca na brežuljkastom terenu. Perivoj je bio okružen vinogradima.<br /> <br /> Izgradnjom novog dvorca potkraj 19. stoljeća preoblikuje se i perivoj, osobito dekorativan parterni vrt. Bio je to reprentazivni vrtni prostor, geometrijskih oblika s cvjetnim nasadima i šišanim grmljem s historicističkim dekorativnim vrtnim elementima.<br /> Dvorcu se prilazilo s juga kroz reprezentativan parterni vrt. Istočni i zapadni rub vrta uobličile su gospodarske zgrade, djelomično i danas očuvane. Zapadno od ukrasnoga ulaznog vrta, koji je istaknut s centralno postavljenim portalom, nalazio se kuhinjski vrt, stazama podijeljen na osam polja. Na sjevernom kraju kuhinjskog vrta, a na granici prema pejzažnom perivoju, stajala je oranžerija (staklenik). Iza dvorca, u perivoju pejzažne koncepcije s elementima romantične vrtne arhitekture, nalazilo se jezero. Od vrtne plastike očuvane su samo dvije kamene skulpture (personifikacija godišnjih doba), svojedobno restaurirane, koje se danas nalaze u dvorištu Zavičajnoga muzeja u Brdovcu.<br /> <br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> <br /> *Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. <br /> <br /> *Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. <br /> <br /> *Laduč : perivoj. / Dvorci.hr. http://www.dvorci.hr/page.aspx?PageID=634<br /> <br /> *Obad-Šćitaroci, M. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. <br /> <br /> *Szabo, A. Dvorac Laduč i baruni Vranyczany-Dobrinović. // Brdovečki zbornik 2005. / priredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Ogranak Matice hrvatske Zaprešić, 2006. Str. 119-124.</div> Fri, 18 May 2012 13:44:29 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D http://www.wiki-dveri.info/wiki/Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;</p> <hr /> <div>== Geografski položaj ==<br /> <br /> [[Datoteka:Laduč7JPG|200px|mini|left|Dvorac Laduč]]<br /> <br /> Dvorac i perivoj Laduč nalaze se u mjestu Donji Laduč, u općini Brdovec, u Zagrebačkoj županiji, na prijelazu između savske ravnice i južnih padina Marijagoričkog pobrđa.<br /> Dvorac pripada drugoj spomeničkoj kategoriji, a zaštita obuhvaća i okoliš od 9,4 hektara. Prostornim je planom Zagrebačke županije perivoj dvorca Laduč predložen za zaštitu kao posebno zaštićena prirodna vrijednost u kategoriji spomenika parkovne arhitekture.<br /> Danas se u dvorcu nalazi [http://domzadjecu.hr/wp/hr/domovi/laduc/o-domu Dječji dom].<br /> <br /> <br /> == Perivoj ==<br /> <br /> Današnji dvorac Laduč građen je potkraj 19. stoljeća na temelju nekadašnjih Starih dvora. Još uz Stare dvore postojao je lijepo uređen perivoj površine 4,13 hektara. Obuhvaćao je ukrasni parterni vrt ispred južnog pročelja dvorca i pejzažni perivoj sjeverno od dvorca na brežuljkastom terenu. Perivoj je bio okružen vinogradima.<br /> <br /> Izgradnjom novog dvorca potkraj 19. stoljeća preoblikuje se i perivoj, osobito dekorativan parterni vrt. Bio je to reprentazivni vrtni prostor, geometrijskih oblika s cvjetnim nasadima i šišanim grmljem s historicističkim dekorativnim vrtnim elementima.<br /> Dvorcu se prilazilo s juga kroz reprezentativan parterni vrt. Istočni i zapadni rub vrta uobličile su gospodarske zgrade, djelomično i danas očuvane. Zapadno od ukrasnoga ulaznog vrta, koji je istaknut s centralno postavljenim portalom, nalazio se kuhinjski vrt, stazama podijeljen na osam polja. Na sjevernom kraju kuhinjskog vrta, a na granici prema pejzažnom perivoju, stajala je oranžerija (staklenik). Iza dvorca, u perivoju pejzažne koncepcije s elementima romantične vrtne arhitekture, nalazilo se jezero. Od vrtne plastike očuvane su samo dvije kamene skulpture (personifikacija godišnjih doba), svojedobno restaurirane, koje se danas nalaze u dvorištu Zavičajnoga muzeja u Brdovcu.<br /> <br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> <br /> *Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. <br /> <br /> *Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. <br /> <br /> *Laduč : perivoj. / Dvorci.hr. http://www.dvorci.hr/page.aspx?PageID=634<br /> <br /> *Obad-Šćitaroci, M. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. <br /> <br /> *Szabo, A. Dvorac Laduč i baruni Vranyczany-Dobrinović. // Brdovečki zbornik 2005. / priredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Ogranak Matice hrvatske Zaprešić, 2006. Str. 119-124.</div> Fri, 18 May 2012 13:44:15 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D http://www.wiki-dveri.info/wiki/Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;</p> <hr /> <div>== Geografski položaj ==<br /> <br /> Laduč7.JPG <br /> Dvorac i perivoj Laduč nalaze se u mjestu Donji Laduč, u općini Brdovec, u Zagrebačkoj županiji, na prijelazu između savske ravnice i južnih padina Marijagoričkog pobrđa.<br /> Dvorac pripada drugoj spomeničkoj kategoriji, a zaštita obuhvaća i okoliš od 9,4 hektara. Prostornim je planom Zagrebačke županije perivoj dvorca Laduč predložen za zaštitu kao posebno zaštićena prirodna vrijednost u kategoriji spomenika parkovne arhitekture.<br /> Danas se u dvorcu nalazi [http://domzadjecu.hr/wp/hr/domovi/laduc/o-domu Dječji dom].<br /> <br /> <br /> == Perivoj ==<br /> <br /> Današnji dvorac Laduč građen je potkraj 19. stoljeća na temelju nekadašnjih Starih dvora. Još uz Stare dvore postojao je lijepo uređen perivoj površine 4,13 hektara. Obuhvaćao je ukrasni parterni vrt ispred južnog pročelja dvorca i pejzažni perivoj sjeverno od dvorca na brežuljkastom terenu. Perivoj je bio okružen vinogradima.<br /> <br /> Izgradnjom novog dvorca potkraj 19. stoljeća preoblikuje se i perivoj, osobito dekorativan parterni vrt. Bio je to reprentazivni vrtni prostor, geometrijskih oblika s cvjetnim nasadima i šišanim grmljem s historicističkim dekorativnim vrtnim elementima.<br /> Dvorcu se prilazilo s juga kroz reprezentativan parterni vrt. Istočni i zapadni rub vrta uobličile su gospodarske zgrade, djelomično i danas očuvane. Zapadno od ukrasnoga ulaznog vrta, koji je istaknut s centralno postavljenim portalom, nalazio se kuhinjski vrt, stazama podijeljen na osam polja. Na sjevernom kraju kuhinjskog vrta, a na granici prema pejzažnom perivoju, stajala je oranžerija (staklenik). Iza dvorca, u perivoju pejzažne koncepcije s elementima romantične vrtne arhitekture, nalazilo se jezero. Od vrtne plastike očuvane su samo dvije kamene skulpture (personifikacija godišnjih doba), svojedobno restaurirane, koje se danas nalaze u dvorištu Zavičajnoga muzeja u Brdovcu.<br /> <br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> <br /> *Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. <br /> <br /> *Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. <br /> <br /> *Laduč : perivoj. / Dvorci.hr. http://www.dvorci.hr/page.aspx?PageID=634<br /> <br /> *Obad-Šćitaroci, M. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. <br /> <br /> *Szabo, A. Dvorac Laduč i baruni Vranyczany-Dobrinović. // Brdovečki zbornik 2005. / priredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Ogranak Matice hrvatske Zaprešić, 2006. Str. 119-124.</div> Fri, 18 May 2012 13:43:07 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Perivoj_dvorca_Ladu%C4%8D http://www.wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Ladu%C4%8D12.JPG <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;</p> <hr /> <div></div> Fri, 18 May 2012 13:39:06 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_o_datoteci:Ladu%C4%8D12.JPG http://www.wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Ladu%C4%8D11.JPG <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;</p> <hr /> <div></div> Fri, 18 May 2012 13:38:51 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_o_datoteci:Ladu%C4%8D11.JPG http://www.wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Ladu%C4%8D10.JPG <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;</p> <hr /> <div></div> Fri, 18 May 2012 13:38:34 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_o_datoteci:Ladu%C4%8D10.JPG http://www.wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Ladu%C4%8D9.JPG <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;</p> <hr /> <div></div> Fri, 18 May 2012 13:37:33 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_o_datoteci:Ladu%C4%8D9.JPG http://www.wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Ladu%C4%8D8.JPG <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;</p> <hr /> <div></div> Fri, 18 May 2012 13:37:10 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_o_datoteci:Ladu%C4%8D8.JPG http://www.wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Ladu%C4%8D7.JPG <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;</p> <hr /> <div></div> Fri, 18 May 2012 13:36:42 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_o_datoteci:Ladu%C4%8D7.JPG http://www.wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Ladu%C4%8D6.jpg <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;</p> <hr /> <div></div> Fri, 18 May 2012 13:36:12 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_o_datoteci:Ladu%C4%8D6.jpg http://www.wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Ladu%C4%8D5.jpg <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;</p> <hr /> <div></div> Fri, 18 May 2012 13:35:56 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_o_datoteci:Ladu%C4%8D5.jpg http://www.wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Ladu%C4%8D4.jpg <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;</p> <hr /> <div></div> Fri, 18 May 2012 13:35:31 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_o_datoteci:Ladu%C4%8D4.jpg http://www.wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:P5054817.JPG <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;Perivoj dvorca</p> <hr /> <div>Perivoj dvorca</div> Fri, 18 May 2012 13:28:09 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_o_datoteci:P5054817.JPG http://www.wiki-dveri.info/wiki/Park_u_Ladu%C4%8Du <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;</p> <hr /> <div>== O dvorcu ==<br /> <br /> <br /> Dvorac pripada drugoj spomeničkoj kategoriji,a zaštita obuhvaća i okoliš od 9,4 hektara. Danas se u njemu nalazi socialna ustanova za djecu. Prostornim je planom Zagrebačke županije, isključivo perivoj predložen za zaštitu te zbog svojih prirodnih vrijednosti zaslužuje status posebno zaštićene prirodne baštine &quot;Spomenika parkovne arhitekture&quot;. Dvorac i perivoj Laduč nalaze se na prijelazu između savske ravnice i južnih padina Marijagoričkog pobrđa.<br /> <br /> <br /> <br /> == Perivoj ==<br /> <br /> <br /> <br /> Dvorac Laduč građen je potkraj 19. stoljeća na temelju nekadašnjeg starog dvora koji je ucrtan na katastarskoj karti iz 1862. godine.<br /> Uz stari dvor postojao je lijepo uređeni perivoj s vrtovima u površini od 4,13 hektara. <br /> Iza dvorca, u perivoju pejzažne koncepcije s elemenitima romantične arhitekture, nalazilo se jezero.<br /> Od vtrne plastike očuvane su samo dvije kamene skulpture (personifikacije godišnjih doba), koje se nalaze u dvorištu Zavičajnog muzeja u Brdovcu. <br /> Potpuno formirani perivoj postojao je još uz Stare dvore, dakle prije izgradnje današnjeg dvorca, što se vidi na katastarskoj katri iz 1862.g.<br /> Perivoj je bio okružen vinogradima.<br /> Izgradnjom novog dvorca potkraj 19. stoljeća preoblikuje se i perivoj, osobito dekorativni parterni vrt. Bio je to reprentazivni vrtni prostor, geometrijskih oblika s cvijetnim nazadima i šišanim grmljem s historicističkim dekorativnim vrtnim elementima.<br /> <br /> <br /> <br /> == Literatura ==<br /> <br /> <br /> Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. <br /> Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. <br /> Obad-Šćitaroci, Mladen. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. <br /> Laljak S., Brdovečki zbornik, 2006., Ogranak Matice hrvatske Zaprešić</div> Thu, 05 Apr 2012 09:50:02 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Park_u_Ladu%C4%8Du http://www.wiki-dveri.info/wiki/Park_u_Ladu%C4%8Du <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;</p> <hr /> <div>== O dvorcu ==<br /> <br /> <br /> Dvorac pripada drugoj spomeničkoj kategoriji,a zaštita obuhvaća i okoliš od 9,4 hektara. Danas se u njemu nalazi socialna ustanova za djecu. Prostornim je planom Zagrebačke županije, isključivo perivoj predložen za zaštitu te zbog svojih prirodnih vrijednosti zaslužuje status posebno zaštićene prirodne baštine &quot;Spomenika parkovne arhitekture&quot;. Dvorac i perivoj Laduč nalaze se na prijelazu između savske ravnice i južnih padina Marijagoričkog pobrđa.<br /> <br /> <br /> <br /> == Perivoj ==<br /> <br /> <br /> <br /> Dvorac Laduč građen je potkraj 19. stoljeća na temelju nekadašnjeg starog dvora koji je ucrtan na katastarskoj karti iz 1862. godine.<br /> Uz stari dvor postojao je lijepo uređeni perivoj s vrtovima u površini od 4,13 hektara. <br /> Iza dvorca, u perivoju pejzažne koncepcije s elemenitima romantične arhitekture, nalazilo se jezero.<br /> Od vtrne plastike očuvane su samo dvije kamene skulpture (personifikacije godišnjih doba), koje se nalaze u dvorištu Zavičajnog muzeja u Brdovcu. <br /> Potpuno formirani perivoj postojao je još uz Stare dvore, dakle prije izgradnje današnjeg dvorca, što se vidi na katastarskoj katri iz 1862.g.<br /> Perivoj je bio okružen vinogradima.<br /> Izgradnjom novog dvorca potkraj 19. stoljeća preoblikuje se i perivoj, osobito dekorativni parterni vrt. Bio je to reprentazivni vrtni prostor, geometrijskih oblika s cvijetnim nazadima i šišanim grmljem s historicističkim dekorativnim vrtnim elementima.</div> Thu, 05 Apr 2012 09:43:29 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Park_u_Ladu%C4%8Du http://www.wiki-dveri.info/wiki/Park_u_Ladu%C4%8Du <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;</p> <hr /> <div>== O dvorcu ==<br /> <br /> <br /> Dvorac pripada drugoj spomeničkoj kategoriji,a zaštita obuhvaća i okoliš od 9,4 hektara. Dvorac pripada popisu evidentiranih prirodnih vrijednosti i kategoriji u kojoj se zaštita predlaže. Danas se u njemu nalazi socialna ustanova za djecu.<br /> <br /> <br /> == Geografski položaj ==<br /> <br /> <br /> <br /> Dvorac i perivoj Laduč nalaze se na prijelazu između savske ravnice i južnih padina Marijagoričkog pobrđa.<br /> <br /> <br /> <br /> == Perivoj ==<br /> <br /> <br /> <br /> Dvorac Laduč građen je potkraj 19. stoljeća na temelju nekadašnjeg starog dvora koji je ucrtan na katastarskoj karti iz 1862. godine.<br /> Uz stari dvor postojao je lijepo uređeni perivoj s vrtovima u površini od 4,13 hektara. <br /> Iza dvorca, u perivoju pejzažne koncepcije s elemenitima romantične arhitekture, nalazilo se jezero.<br /> Od vtrne plastike očuvane su samo dvije kamene skulpture (personifikacije godišnjih doba), koje se nalaze u dvorištu Zavičajnog muzeja u Brdovcu. <br /> Potpuno formirani perivoj postojao je još uz Stare dvore, dakle prije izgradnje današnjeg dvorca, što se vidi na katastarskoj katri iz 1862.g.<br /> Perivoj je bio okružen vinogradima.<br /> Izgradnjom novog dvorca potkraj 19. stoljeća preoblikuje se i perivoj, osobito dekorativni parterni vrt. Bio je to reprentazivni vrtni prostor, geometrijskih oblika s cvijetnim nazadima i šišanim grmljem s historicističkim dekorativnim vrtnim elementima.</div> Thu, 05 Apr 2012 09:34:30 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Park_u_Ladu%C4%8Du http://www.wiki-dveri.info/wiki/Park_u_Ladu%C4%8Du <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;</p> <hr /> <div>== Geografski položaj ==<br /> <br /> <br /> <br /> Dvorac i perivoj Laduč nalaze se na prijelazu između savske ravnice i južnih padina Marijagoričkog pobrđa.<br /> <br /> <br /> <br /> == Perivoj ==<br /> <br /> <br /> <br /> Dvorac Laduč građen je potkraj 19. stoljeća na temelju nekadašnjeg starog dvora koji je ucrtan na katastarskoj karti iz 1862. godine.<br /> Uz stari dvor postojao je lijepo uređeni perivoj s vrtovima u površini od 4,13 hektara. <br /> Iza dvorca, u perivoju pejzažne koncepcije s elemenitima romantične arhitekture, nalazilo se jezero.<br /> Od vtrne plastike očuvane su samo dvije kamene skulpture (personifikacije godišnjih doba), koje se nalaze u dvorištu Zavičajnog muzeja u Brdovcu. <br /> Potpuno formirani perivoj postojao je još uz Stare dvore, dakle prije izgradnje današnjeg dvorca, što se vidi na katastarskoj katri iz 1862.g.</div> Thu, 05 Apr 2012 09:24:22 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Park_u_Ladu%C4%8Du http://www.wiki-dveri.info/wiki/Park_u_Ladu%C4%8Du <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;</p> <hr /> <div>== Geografski položaj ==<br /> <br /> <br /> <br /> Dvorac i perivoj Laduč nalaze se na prijelazu između savske ravnice i južnih padina Marijagoričkog pobrđa.<br /> <br /> <br /> <br /> == Perivoj ==<br /> <br /> <br /> <br /> Dvorac Laduč građen je potkraj 19. stoljeća na temelju nekadašnjeg starog dvora koji je ucrtan na katastarskoj karti iz 1862. godine.<br /> Uz stari dvor postojao je lijepo uređeni perivoj s vrtovima u površini od 4,13 hektara. Iza dvorca, u perivoju pejzažne koncepcije s elemenitima romantične arhitekture, nalazilo se jezero.<br /> Od vtrne plastike očuvane su samo dvije kamene skulpture (personifikacije godišnjih doba), koje se nalaze u dvorištu Zavičajnog muzeja u Brdovcu. potpuno formirani perivoj postojao je još uz Stare dvore, dakle prije izgradnje današnjeg dvorca, što se vidi na katastarskoj katri iz 1862.g.</div> Thu, 05 Apr 2012 09:22:06 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Park_u_Ladu%C4%8Du http://www.wiki-dveri.info/wiki/Park_u_Ladu%C4%8Du <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;</p> <hr /> <div>== Geografski položaj ==<br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> Dvorac i perivoj Laduč nalaze se na prijelazu između savske ravnice i južnih padina Marijagoričkog pobrđa.<br /> <br /> <br /> --<br /> <br /> == Perivoj ==<br /> <br /> <br /> --<br /> <br /> <br /> Dvorac Laduč građen je potkraj 19. stoljeća na temelju nekadašnjeg starog dvora koji je ucrtan na katastarskoj karti iz 1862. godine.<br /> Uz stari dvor postojao je lijepo uređeni perivoj s vrtovima u površini od 4,13 hektara. Iza dvorca, u perivoju pejzažne koncepcije s elemenitima romantične arhitekture, nalazilo se jezero.<br /> Od vtrne plastike očuvane su samo dvije kamene skulpture (personifikacije godišnjih doba), koje se nalaze u dvorištu Zavičajnog muzeja u Brdovcu. potpuno formirani perivoj postojao je još uz Stare dvore, dakle prije izgradnje današnjeg dvorca, što se vidi na katastarskoj katri iz 1862.g.</div> Thu, 05 Apr 2012 09:21:33 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Park_u_Ladu%C4%8Du http://www.wiki-dveri.info/wiki/Park_u_Ladu%C4%8Du <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;</p> <hr /> <div>== Geografski položaj ==<br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> Dvorac i perivoj Laduč nalaze se na prijelazu između savske ravnice i južnih padina Marijagoričkog pobrđa.<br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> == Perivoj ==<br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> Dvorac Laduč građen je potkraj 19. stoljeća na temelju nekadašnjeg starog dvora koji je ucrtan na katastarskoj karti iz 1862. godine.<br /> Uz stari dvor postojao je lijepo uređeni perivoj s vrtovima u površini od 4,13 hektara. Iza dvorca, u perivoju pejzažne koncepcije s elemenitima romantične arhitekture, nalazilo se jezero.<br /> Od vtrne plastike očuvane su samo dvije kamene skulpture (personifikacije godišnjih doba), koje se nalaze u dvorištu Zavičajnog muzeja u Brdovcu. potpuno formirani perivoj postojao je još uz Stare dvore, dakle prije izgradnje današnjeg dvorca, što se vidi na katastarskoj katri iz 1862.g.</div> Thu, 05 Apr 2012 09:20:49 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Park_u_Ladu%C4%8Du http://www.wiki-dveri.info/wiki/Park_u_Ladu%C4%8Du <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;</p> <hr /> <div>== Geografski položaj ==<br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> Dvorac i perivoj Laduč nalaze se na prijelazu između savske ravnice i južnih padina Marijagoričkog pobrđa.</div> Thu, 05 Apr 2012 09:13:11 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Park_u_Ladu%C4%8Du http://www.wiki-dveri.info/wiki/Park_u_Ladu%C4%8Du <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;</p> <hr /> <div>== Geografski položaj ==<br /> <br /> ----<br /> <br /> Dvorac i perivoj Laduč nalaze se na prijelazu između savske ravnice i južnih padina Marijagoričkog pobrđa.</div> Thu, 05 Apr 2012 09:12:56 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Park_u_Ladu%C4%8Du http://www.wiki-dveri.info/wiki/Park_u_Ladu%C4%8Du <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;</p> <hr /> <div>== Geografski položaj ==<br /> ----<br /> Dvorac i perivoj Laduč nalaze se na prijelazu između savske ravnice i južnih padina Marijagoričkog pobrđa.</div> Thu, 05 Apr 2012 09:12:40 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Park_u_Ladu%C4%8Du http://www.wiki-dveri.info/wiki/Park_u_Ladu%C4%8Du <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;</p> <hr /> <div>== Geografski položaj ==<br /> <br /> ----<br /> <br /> Dvorac i perivoj Laduč nalaze se na prijelazu između savske ravnice i južnih padina Marijagoričkog pobrđa.</div> Thu, 05 Apr 2012 09:06:16 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Park_u_Ladu%C4%8Du http://www.wiki-dveri.info/wiki/Park_u_Ladu%C4%8Du <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;</p> <hr /> <div><br /> == Geografski položaj ==<br /> <br /> <br /> ----<br /> Dvorac i perivoj Laudč nalaze se na prijelazu između savske ravnice i južnih padina Marijagoričkog pobrđa.</div> Thu, 05 Apr 2012 09:05:34 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Park_u_Ladu%C4%8Du http://www.wiki-dveri.info/wiki/O%C5%A0_Ivana_Perkovca,_%C5%A0enkovec <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:OSIvanaPerkovca.jpg|300px|mini|right|OŠ &quot;Ivana Perkovca&quot;, Šenkovec]]<br /> <br /> Osnovna škola Ivana Perkovca u Šenkovcu školske godine 2009./2010. ima 51 zaposlenika i 291 učenika, a pripada joj i Područna škola Drenje s troje zaposlenih i 35 učenika. Školu polaze i štićenici Dječjeg doma Laduč, a učenici s teškoćama u razvoju uključeni su u rad u posebnim odgojno-obrazovnim skupinama, koje vodi tim stručnih suradnika i defekotologa. <br /> <br /> Škola je osnovana 1851. godine na inicijativu vlč. Pavla Belasa. 1959. pripala joj je područna škola u Drenju, a jedno je vrijeme (1978-1980) bila spojena i sa školom u Dubravici. U vrijeme osnutka bila je smještena u Laduču Donjem u kući seljaka Kuševića. Kasnije se seli na staru Harmicu u kuću „gospoštije ladučke“, da bi bila premještena u kuću grofa Jelačića u Šenkovcu. Godine 1902. sagrađena je nova škola, u kojoj se nastava odvijala sve do 1963. godine kada je otvorena sadašnja zgrada. Od učitelja koji su radili u ovoj školi treba istaknuti Mirka Kovačića, jednog od prvih školovanih učitelja tjelesne kulture, književnika, novinara i putopisca, a od učenika slikara Mihovila Krušlina te priznatog stručnjaka u borbi protiv ovisnosti prof.dr.sc. Slavka Sakomana.<br /> <br /> Uz vodstvo svojih učitelja i učiteljica, učenici od 1971. izdaju školski list “Iskrice”. U školi djeluje i Kulturno-umjetničko društvo &quot;Mihovil Krušlin&quot; koje svojim djelovanjem čuva tradicijske običaje i zavičajne napjeve. U školi se kroz izbornu nastavu i izvannastavne aktivnosti posebno njeguje zavičajni govor kajkavska ikavica. 2007. godine škola je, u suradnji sa Školskom knjigom, izdala i zbornik „Donjosutlantski govor i običaji“, u kojem je zapisano i od zaborava sačuvano jezično blago kajkavske ikavice.<br /> <br /> <br /> http://www.osivanaperkovca.hr/index.php?option=com_frontpage&amp;Itemid=1<br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> OŠ Ivana Perkovca sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri II'' uređivanjem stranice o paruku u Laduču.<br /> <br /> Učenice uključene u projekt Wiki-dveri II: <br /> *Marta Hribar<br /> *Laura Novak<br /> <br /> Koordinator projekta u školi:<br /> *knjižničarka Lana Ivanjek, prof.<br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> OŠ Ivana Perkovca sudjelovala je u projektu ''Wiki-dveri I'' uređivanjem stranice o dvorcu [[Dvorac Lužnica|Lužnica]].<br /> <br /> <br /> Učenice uključene u projekt ''Wiki-dveri I'': <br /> *Ena Karolina Begović<br /> *Andrea Hunić<br /> <br /> <br /> Koordinator projekta u školi:<br /> *knjižničarka Lana Ivanjek, prof.</div> Wed, 28 Mar 2012 13:15:06 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:O%C5%A0_Ivana_Perkovca,_%C5%A0enkovec http://www.wiki-dveri.info/wiki/Wiki-dveri:Novosti <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;</p> <hr /> <div>== '''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> '''22.3.2012.'''<br /> <br /> '''Radionice u knjižnici'''<br /> <br /> Rad na projektu ''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkog kraja'' nastavljamo u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću individualnim radionicama sa svakom istraživačkom grupom. Na radionicama će se učenici upoznati s radom u Wikimedia programu, naučiti pretraživati knjižnične elektroničke kataloge, s naglaskom na pretraživanje kataloga Knjižnica grada Zagreba [http://kgz-opac.zaki.com.hr/ e-katalog], pretraživati internet, proučavati literaturu vezanu uz lokalitete projekta, pisati članke i objavljivati ih na web-stranici projekta [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info], obrađivati fotografije... <br /> <br /> <br /> <br /> '''19.12.2011.'''<br /> <br /> '''Posjet Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu''' <br /> <br /> Posjet je obuhvatio obilazak knjižnice uz stručno vodstvo, upoznavanje literature vezane uz projekt, predavanje prof.dr.sc. Jasenke Topić: ''Zašto je bioraznolikost važna?'' te ručak u restoranu NSK. <br /> <br /> <br /> <br /> '''01.10.2011.'''<br /> <br /> '''Nastavak rada na projektu'''<br /> <br /> Školske godine 2011./2012. nastavljamo s radom na projektu ''Wiki-dveri''. Kako je UN 2011. godinu proglasio ''Međunarodnom godinom biološke raznolikosti'', projekt širimo na '''prirodnu baštinu zaprešićkog kraja'''. U projektu će sudjelovati učenici sedmih razreda sedam osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića iz Zaprešića, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Kupljenovo, OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Pavla Belasa iz Brdovca i OŠ Pušća.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> == '''Wiki-dveri I - upoznajmo dvorce zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> <br /> '''04.12.2010.'''<br /> <br /> '''Promocija web-stranice [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info] i dodjela priznanja sudionicima projekta'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Wiki.pozivnica.jpg|400px|mini|center|]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''08.06.2010.'''<br /> <br /> '''Posljednja radionica'''<br /> <br /> Održana je posljednja '''56. radionca''' na projektu Wiki-dveri!!!<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.05.2010.''' <br /> <br /> '''Posjet Hrvatskom državnom arhivu i Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu - galerija fotografija'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Izlet-arhiv1.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA1.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA2.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA3.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA4.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:IzletNSK1.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK2.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK4.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK5.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK7.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK6.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''25.03.2010.''' <br /> <br /> '''Radionice u Knjižnici'''<br /> <br /> Do sada je u Knjižnici održano 40 radionica na kojima smo pretraživali elektronički katalog Knjižnica grada Zagreba na [http://kgz-opac.zaki.com.hr/ e-katalog], pretraživali internet, proučavali literaturu, obrađivali fotografije, pisali članke...<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Radionica2.jpg|[[OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica]]<br /> Datoteka:Radionica4.jpg|[[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]<br /> Datoteka:Radionica6.jpg|[[OŠ Pušća, Pušća]]<br /> Datoteka:Radionica5.jpg|[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]<br /> Datoteka:Radionica7.jpg|[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]<br /> Datoteka:RadionicaOSIvanaPerkovca.jpg|[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]<br /> Datoteka:RadionicaOSKupljenova.jpg|[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''10.11.2009.''' <br /> <br /> '''Radionice u Knjižnici'''<br /> <br /> Projekt se nastavlja u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića Zaprešić individualnim radionicama sa svakom istraživačkom grupom.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''24.10.2009.''' <br /> <br /> '''Izlet u dvorce Jakovlje, Gornju Bistru i Nove dvore - galerija fotografija'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Jakovlje-wikici.jpg|Jakovlje<br /> Datoteka:Jakovlje-wikici.2.jpg|Jakovlje<br /> Datoteka:Bistra-ulaz.jpg|Gornja Bistra<br /> Datoteka:Bistra-ulaz2.jpg|Gornja Bistra<br /> Datoteka:Novi Dvori-tim.jpg|U Novim Dvorima<br /> Datoteka:Wikici-Skurjeni.jpg|Galerija Skurjeni u Novim Dvorima<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''15.10.2009.'''<br /> <br /> '''Izlet u dvorce Lužnica, Laduč i Januševec - galerija fotografija'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:U.autobusu.jpg|U autobusu<br /> Datoteka:ekoturistiko 104.jpg|Lužnica <br /> Datoteka:Laduc-sudionici2.jpg|Laduč<br /> Datoteka:Dvorac Laduc.jpg|Laduč<br /> Datoteka:Janusevec-izlet-1.jpg|Januševec<br /> Datoteka:Janusevec-zabava.jpg|Januševec<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.09.2009.'''<br /> <br /> '''Ići ćemo na izlet!!!'''<br /> <br /> Rad na projektu nastavlja se početkom školske godine 2009./2010., u rujnu, organiziranim obilaskom dvoraca kako bi učenici fotografijama i videosnimkama mogli dokumentirati željene objekte te razgovarati sa stanovnicima ili vlasnicima objekata.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''13.05.2009.'''<br /> <br /> '''Prva radionica - predstavljanje projekta'''<br /> <br /> U Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću održana je prva radionica u sklopu projketa ''Wiki-dveri'' na kojoj su koordinatorice projekta predstavile projekt i održale predavanje o internetu, Webu 2.0 i fenomenu društvenih mreža na internetu. Prije predavanja provedena je i inicijalna anketa o stupnju digitalne pismenosti sudionika projekta koja će poslužiti za utvrđivanje napretka u digitalnoj pismenosti na završetku projekta. Na kraju radionice formirani su istraživački timovi te su sudionici obišli Knjižnicu i družili se na zakusci.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;2&quot;&gt;<br /> Datoteka:Radionica.inicijalna1.jpg|Predstavljanje projekta<br /> Datoteka:Radionica.-inicijalna2.jpg|Upoznavanje i organiziranje<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;</div> Wed, 28 Mar 2012 07:47:57 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_Wiki-dveri:Novosti http://www.wiki-dveri.info/wiki/Wiki-dveri:Novosti <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;</p> <hr /> <div>== '''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> '''22.3.2012.<br /> Radionice u knjižnici'''<br /> <br /> Rad na projektu ''Wiki-dveri II - upoznajmo prirodnu baštinu zaprešićkog kraja'' nastavljamo u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću individualnim radionicama sa svakom istraživačkom grupom. Na radionicama će se učenici upoznati s radom u Wikimedia programu, naučiti pretraživati knjižnične elektroničke kataloge, s naglaskom na pretraživanje kataloga Knjižnica grada Zagreba [http://kgz-opac.zaki.com.hr/ e-katalog], pretraživati internet, proučavati literaturu vezanu uz lokalitete projekta, pisati članke i objavljivati ih na web-stranici projekta [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info], obrađivati fotografije... <br /> <br /> <br /> <br /> '''19.12.2011.'''<br /> <br /> '''Posjet Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu''' <br /> <br /> Posjet je obuhvatio obilazak knjižnice uz stručno vodstvo, upoznavanje literature vezane uz projekt, predavanje prof.dr.sc. Jasenke Topić: ''Zašto je bioraznolikost važna?'' te ručak u restoranu NSK. <br /> <br /> <br /> <br /> '''01.10.2011.'''<br /> <br /> '''Nastavak rada na projektu'''<br /> <br /> Školske godine 2011./2012. nastavljamo s radom na projektu ''Wiki-dveri''. Kako je UN 2011. godinu proglasio ''Međunarodnom godinom biološke raznolikosti'', projekt širimo na '''prirodnu baštinu zaprešićkog kraja'''. U projektu će sudjelovati učenici sedmih razreda sedam osnovnih škola zaprešićkoga kraja: OŠ Antuna Augustinčića iz Zaprešića, OŠ Ivana Perkovca iz Šenkovca, OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Prigorja Brdovečkog, OŠ Kupljenovo, OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića, OŠ Pavla Belasa iz Brdovca i OŠ Pušća.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> == '''Wiki-dveri I - upoznajmo dvorce zaprešićkoga kraja''' ==<br /> <br /> <br /> <br /> '''04.12.2010.'''<br /> <br /> '''Promocija web-stranice [http://www.wiki-dveri.info www.wiki-dveri.info] i dodjela priznanja sudionicima projekta'''<br /> <br /> <br /> [[Datoteka:Wiki.pozivnica.jpg|400px|mini|center|]]<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''08.06.2010.'''<br /> <br /> '''Posljednja radionica'''<br /> <br /> Održana je posljednja '''56. radionca''' na projektu Wiki-dveri!!!<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.05.2010.''' <br /> <br /> '''Posjet Hrvatskom državnom arhivu i Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu - galerija fotografija'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Izlet-arhiv1.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA1.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA2.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA3.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:Izlet.HDA4.jpg|Hrvatski državni arhiv<br /> Datoteka:IzletNSK1.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK2.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK4.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK5.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK7.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> Datoteka:IzletNSK6.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''25.03.2010.''' <br /> <br /> '''Radionice u Knjižnici'''<br /> <br /> Do sada je u Knjižnici održano 40 radionica na kojima smo pretraživali elektronički katalog Knjižnica grada Zagreba na [http://kgz-opac.zaki.com.hr/ e-katalog], pretraživali internet, proučavali literaturu, obrađivali fotografije, pisali članke...<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;4&quot;&gt;<br /> Datoteka:Radionica2.jpg|[[OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica]]<br /> Datoteka:Radionica4.jpg|[[OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]<br /> Datoteka:Radionica6.jpg|[[OŠ Pušća, Pušća]]<br /> Datoteka:Radionica5.jpg|[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]<br /> Datoteka:Radionica7.jpg|[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]<br /> Datoteka:RadionicaOSIvanaPerkovca.jpg|[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]<br /> Datoteka:RadionicaOSKupljenova.jpg|[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''10.11.2009.''' <br /> <br /> '''Radionice u Knjižnici'''<br /> <br /> Projekt se nastavlja u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića Zaprešić individualnim radionicama sa svakom istraživačkom grupom.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''24.10.2009.''' <br /> <br /> '''Izlet u dvorce Jakovlje, Gornju Bistru i Nove dvore - galerija fotografija'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:Jakovlje-wikici.jpg|Jakovlje<br /> Datoteka:Jakovlje-wikici.2.jpg|Jakovlje<br /> Datoteka:Bistra-ulaz.jpg|Gornja Bistra<br /> Datoteka:Bistra-ulaz2.jpg|Gornja Bistra<br /> Datoteka:Novi Dvori-tim.jpg|U Novim Dvorima<br /> Datoteka:Wikici-Skurjeni.jpg|Galerija Skurjeni u Novim Dvorima<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''15.10.2009.'''<br /> <br /> '''Izlet u dvorce Lužnica, Laduč i Januševec - galerija fotografija'''<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;<br /> Datoteka:U.autobusu.jpg|U autobusu<br /> Datoteka:ekoturistiko 104.jpg|Lužnica <br /> Datoteka:Laduc-sudionici2.jpg|Laduč<br /> Datoteka:Dvorac Laduc.jpg|Laduč<br /> Datoteka:Janusevec-izlet-1.jpg|Januševec<br /> Datoteka:Janusevec-zabava.jpg|Januševec<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''05.09.2009.'''<br /> <br /> '''Ići ćemo na izlet!!!'''<br /> <br /> Rad na projektu nastavlja se početkom školske godine 2009./2010., u rujnu, organiziranim obilaskom dvoraca kako bi učenici fotografijama i videosnimkama mogli dokumentirati željene objekte te razgovarati sa stanovnicima ili vlasnicima objekata.<br /> <br /> <br /> <br /> <br /> '''13.05.2009.'''<br /> <br /> '''Prva radionica - predstavljanje projekta'''<br /> <br /> U Gradskoj knjižnici Ante Kovačića u Zaprešiću održana je prva radionica u sklopu projketa ''Wiki-dveri'' na kojoj su koordinatorice projekta predstavile projekt i održale predavanje o internetu, Webu 2.0 i fenomenu društvenih mreža na internetu. Prije predavanja provedena je i inicijalna anketa o stupnju digitalne pismenosti sudionika projekta koja će poslužiti za utvrđivanje napretka u digitalnoj pismenosti na završetku projekta. Na kraju radionice formirani su istraživački timovi te su sudionici obišli Knjižnicu i družili se na zakusci.<br /> <br /> <br /> &lt;center&gt;&lt;gallery perrow=&quot;2&quot;&gt;<br /> Datoteka:Radionica.inicijalna1.jpg|Predstavljanje projekta<br /> Datoteka:Radionica.-inicijalna2.jpg|Upoznavanje i organiziranje<br /> &lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;</div> Wed, 28 Mar 2012 07:47:31 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_Wiki-dveri:Novosti http://www.wiki-dveri.info/wiki/O%C5%A0_Ivana_Perkovca,_%C5%A0enkovec <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:OSIvanaPerkovca.jpg|300px|mini|right|OŠ &quot;Ivana Perkovca&quot;, Šenkovec]]<br /> <br /> Osnovna škola Ivana Perkovca u Šenkovcu školske godine 2009./2010. ima 51 zaposlenika i 291 učenika, a pripada joj i Područna škola Drenje s troje zaposlenih i 35 učenika. Školu polaze i štićenici Dječjeg doma Laduč, a učenici s teškoćama u razvoju uključeni su u rad u posebnim odgojno-obrazovnim skupinama, koje vodi tim stručnih suradnika i defekotologa. <br /> <br /> Škola je osnovana 1851. godine na inicijativu vlč. Pavla Belasa. 1959. pripala joj je područna škola u Drenju, a jedno je vrijeme (1978-1980) bila spojena i sa školom u Dubravici. U vrijeme osnutka bila je smještena u Laduču Donjem u kući seljaka Kuševića. Kasnije se seli na staru Harmicu u kuću „gospoštije ladučke“, da bi bila premještena u kuću grofa Jelačića u Šenkovcu. Godine 1902. sagrađena je nova škola, u kojoj se nastava odvijala sve do 1963. godine kada je otvorena sadašnja zgrada. Od učitelja koji su radili u ovoj školi treba istaknuti Mirka Kovačića, jednog od prvih školovanih učitelja tjelesne kulture, književnika, novinara i putopisca, a od učenika slikara Mihovila Krušlina te priznatog stručnjaka u borbi protiv ovisnosti prof.dr.sc. Slavka Sakomana.<br /> <br /> Uz vodstvo svojih učitelja i učiteljica, učenici od 1971. izdaju školski list “Iskrice”. U školi djeluje i Kulturno-umjetničko društvo &quot;Mihovil Krušlin&quot; koje svojim djelovanjem čuva tradicijske običaje i zavičajne napjeve. U školi se kroz izbornu nastavu i izvannastavne aktivnosti posebno njeguje zavičajni govor kajkavska ikavica. 2007. godine škola je, u suradnji sa Školskom knjigom, izdala i zbornik „Donjosutlantski govor i običaji“, u kojem je zapisano i od zaborava sačuvano jezično blago kajkavske ikavice.<br /> <br /> <br /> http://www.osivanaperkovca.hr/index.php?option=com_frontpage&amp;Itemid=1<br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> OŠ Ivana Perkovca sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri II'' uređivanjem stranice o paruku u Laduču.<br /> <br /> Učenice uključeni u projekt Wiki-dveri II: <br /> *Marta Hribar<br /> *Laura Novak<br /> <br /> Koordinator projekta u školi:<br /> *knjižničarka Lana Ivanjek, prof.<br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> OŠ Ivana Perkovca sudjelovala je u projektu ''Wiki-dveri I'' uređivanjem stranice o dvorcu [[Dvorac Lužnica|Lužnica]].<br /> <br /> <br /> Učenice uključeni u projekt ''Wiki-dveri I'': <br /> *Ena Karolina Begović<br /> *Andrea Hunić<br /> <br /> <br /> Koordinator projekta u školi:<br /> *knjižničarka Lana Ivanjek, prof.</div> Wed, 28 Mar 2012 07:45:56 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:O%C5%A0_Ivana_Perkovca,_%C5%A0enkovec http://www.wiki-dveri.info/wiki/O%C5%A0_Ivana_Perkovca,_%C5%A0enkovec <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:OSIvanaPerkovca.jpg|300px|mini|right|OŠ &quot;Ivana Perkovca&quot;, Šenkovec]]<br /> <br /> Osnovna škola Ivana Perkovca u Šenkovcu školske godine 2009./2010. ima 51 zaposlenika i 291 učenika, a pripada joj i Područna škola Drenje s troje zaposlenih i 35 učenika. Školu polaze i štićenici Dječjeg doma Laduč, a učenici s teškoćama u razvoju uključeni su u rad u posebnim odgojno-obrazovnim skupinama, koje vodi tim stručnih suradnika i defekotologa. <br /> <br /> Škola je osnovana 1851. godine na inicijativu vlč. Pavla Belasa. 1959. pripala joj je područna škola u Drenju, a jedno je vrijeme (1978-1980) bila spojena i sa školom u Dubravici. U vrijeme osnutka bila je smještena u Laduču Donjem u kući seljaka Kuševića. Kasnije se seli na staru Harmicu u kuću „gospoštije ladučke“, da bi bila premještena u kuću grofa Jelačića u Šenkovcu. Godine 1902. sagrađena je nova škola, u kojoj se nastava odvijala sve do 1963. godine kada je otvorena sadašnja zgrada. Od učitelja koji su radili u ovoj školi treba istaknuti Mirka Kovačića, jednog od prvih školovanih učitelja tjelesne kulture, književnika, novinara i putopisca, a od učenika slikara Mihovila Krušlina te priznatog stručnjaka u borbi protiv ovisnosti prof.dr.sc. Slavka Sakomana.<br /> <br /> Uz vodstvo svojih učitelja i učiteljica, učenici od 1971. izdaju školski list “Iskrice”. U školi djeluje i Kulturno-umjetničko društvo &quot;Mihovil Krušlin&quot; koje svojim djelovanjem čuva tradicijske običaje i zavičajne napjeve. U školi se kroz izbornu nastavu i izvannastavne aktivnosti posebno njeguje zavičajni govor kajkavska ikavica. 2007. godine škola je, u suradnji sa Školskom knjigom, izdala i zbornik „Donjosutlantski govor i običaji“, u kojem je zapisano i od zaborava sačuvano jezično blago kajkavske ikavice.<br /> <br /> <br /> http://www.osivanaperkovca.hr/index.php?option=com_frontpage&amp;Itemid=1<br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> OŠ Ivana Perkovca sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri II'' uređivanjem stranice o paruku u Laduču.<br /> <br /> Učenice uključeni u projekt Wiki-dveri II: <br /> *Marta Hribar<br /> *Laura Novak<br /> <br /> Koordinator projekta u školi:<br /> *knjižničarka Lana Ivanjek, prof.<br /> <br /> ----<br /> <br /> OŠ Ivana Perkovca sudjelovala je u projektu ''Wiki-dveri I'' uređivanjem stranice o dvorcu [[Dvorac Lužnica|Lužnica]].<br /> <br /> <br /> Učenice uključeni u projekt ''Wiki-dveri I'': <br /> *Ena Karolina Begović<br /> *Andrea Hunić<br /> <br /> <br /> Koordinator projekta u školi:<br /> *knjižničarka Lana Ivanjek, prof.</div> Wed, 28 Mar 2012 07:45:36 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:O%C5%A0_Ivana_Perkovca,_%C5%A0enkovec http://www.wiki-dveri.info/wiki/O%C5%A0_Ivana_Perkovca,_%C5%A0enkovec <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:OSIvanaPerkovca.jpg|300px|mini|right|OŠ &quot;Ivana Perkovca&quot;, Šenkovec]]<br /> <br /> Osnovna škola Ivana Perkovca u Šenkovcu školske godine 2009./2010. ima 51 zaposlenika i 291 učenika, a pripada joj i Područna škola Drenje s troje zaposlenih i 35 učenika. Školu polaze i štićenici Dječjeg doma Laduč, a učenici s teškoćama u razvoju uključeni su u rad u posebnim odgojno-obrazovnim skupinama, koje vodi tim stručnih suradnika i defekotologa. <br /> <br /> Škola je osnovana 1851. godine na inicijativu vlč. Pavla Belasa. 1959. pripala joj je područna škola u Drenju, a jedno je vrijeme (1978-1980) bila spojena i sa školom u Dubravici. U vrijeme osnutka bila je smještena u Laduču Donjem u kući seljaka Kuševića. Kasnije se seli na staru Harmicu u kuću „gospoštije ladučke“, da bi bila premještena u kuću grofa Jelačića u Šenkovcu. Godine 1902. sagrađena je nova škola, u kojoj se nastava odvijala sve do 1963. godine kada je otvorena sadašnja zgrada. Od učitelja koji su radili u ovoj školi treba istaknuti Mirka Kovačića, jednog od prvih školovanih učitelja tjelesne kulture, književnika, novinara i putopisca, a od učenika slikara Mihovila Krušlina te priznatog stručnjaka u borbi protiv ovisnosti prof.dr.sc. Slavka Sakomana.<br /> <br /> Uz vodstvo svojih učitelja i učiteljica, učenici od 1971. izdaju školski list “Iskrice”. U školi djeluje i Kulturno-umjetničko društvo &quot;Mihovil Krušlin&quot; koje svojim djelovanjem čuva tradicijske običaje i zavičajne napjeve. U školi se kroz izbornu nastavu i izvannastavne aktivnosti posebno njeguje zavičajni govor kajkavska ikavica. 2007. godine škola je, u suradnji sa Školskom knjigom, izdala i zbornik „Donjosutlantski govor i običaji“, u kojem je zapisano i od zaborava sačuvano jezično blago kajkavske ikavice.<br /> <br /> <br /> http://www.osivanaperkovca.hr/index.php?option=com_frontpage&amp;Itemid=1<br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> OŠ Ivana Perkovca sudjeluje u projektu ''Wiki-dveri II'' uređivanjem stranice o paruku u Laduču.<br /> <br /> Učenice uključeni u projekt Wiki-dveri II: <br /> *Marta Hribar<br /> *Laura Novak<br /> <br /> Koordinator projekta u školi:<br /> *knjižničarka Lana Ivanjek, prof.<br /> <br /> ----<br /> OŠ Ivana Perkovca sudjelovala je u projektu ''Wiki-dveri I'' uređivanjem stranice o dvorcu [[Dvorac Lužnica|Lužnica]].<br /> <br /> <br /> Učenice uključeni u projekt ''Wiki-dveri I'': <br /> *Ena Karolina Begović<br /> *Andrea Hunić<br /> <br /> <br /> Koordinator projekta u školi:<br /> *knjižničarka Lana Ivanjek, prof.</div> Wed, 28 Mar 2012 07:45:13 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:O%C5%A0_Ivana_Perkovca,_%C5%A0enkovec http://www.wiki-dveri.info/wiki/O%C5%A0_Ivana_Perkovca,_%C5%A0enkovec <p>OŠIvanaPerkovca:&#32;</p> <hr /> <div>[[Datoteka:OSIvanaPerkovca.jpg|300px|mini|right|OŠ &quot;Ivana Perkovca&quot;, Šenkovec]]<br /> <br /> Osnovna škola Ivana Perkovca u Šenkovcu školske godine 2009./2010. ima 51 zaposlenika i 291 učenika, a pripada joj i Područna škola Drenje s troje zaposlenih i 35 učenika. Školu polaze i štićenici Dječjeg doma Laduč, a učenici s teškoćama u razvoju uključeni su u rad u posebnim odgojno-obrazovnim skupinama, koje vodi tim stručnih suradnika i defekotologa. <br /> <br /> Škola je osnovana 1851. godine na inicijativu vlč. Pavla Belasa. 1959. pripala joj je područna škola u Drenju, a jedno je vrijeme (1978-1980) bila spojena i sa školom u Dubravici. U vrijeme osnutka bila je smještena u Laduču Donjem u kući seljaka Kuševića. Kasnije se seli na staru Harmicu u kuću „gospoštije ladučke“, da bi bila premještena u kuću grofa Jelačića u Šenkovcu. Godine 1902. sagrađena je nova škola, u kojoj se nastava odvijala sve do 1963. godine kada je otvorena sadašnja zgrada. Od učitelja koji su radili u ovoj školi treba istaknuti Mirka Kovačića, jednog od prvih školovanih učitelja tjelesne kulture, književnika, novinara i putopisca, a od učenika slikara Mihovila Krušlina te priznatog stručnjaka u borbi protiv ovisnosti prof.dr.sc. Slavka Sakomana.<br /> <br /> Uz vodstvo svojih učitelja i učiteljica, učenici od 1971. izdaju školski list “Iskrice”. U školi djeluje i Kulturno-umjetničko društvo &quot;Mihovil Krušlin&quot; koje svojim djelovanjem čuva tradicijske običaje i zavičajne napjeve. U školi se kroz izbornu nastavu i izvannastavne aktivnosti posebno njeguje zavičajni govor kajkavska ikavica. 2007. godine škola je, u suradnji sa Školskom knjigom, izdala i zbornik „Donjosutlantski govor i običaji“, u kojem je zapisano i od zaborava sačuvano jezično blago kajkavske ikavice.<br /> <br /> <br /> http://www.osivanaperkovca.hr/index.php?option=com_frontpage&amp;Itemid=1<br /> <br /> <br /> ----<br /> <br /> <br /> OŠ Ivana Perkovca sudjeluje u projektu uređivanjem wiki stranice o dvorcu [[Dvorac Lužnica|Lužnica]].<br /> <br /> <br /> Učenici uključeni u projekt Wiki-dveri: <br /> *Ena Karolina Begović<br /> *Andrea Hunić<br /> <br /> <br /> Koordinator projekta u školi:<br /> *knjižničarka Lana Ivanjek, prof.</div> Wed, 28 Mar 2012 07:39:37 GMT OŠIvanaPerkovca http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:O%C5%A0_Ivana_Perkovca,_%C5%A0enkovec