<?xml version="1.0"?>
<?xml-stylesheet type="text/css" href="http://www.wiki-dveri.info/w/skins/common/feed.css?207"?>
<rss version="2.0" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/">
	<channel>
		<title>Wiki-dveri - Doprinosi suradnika [hr]</title>
		<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Posebno:Doprinosi/O%C5%A0AnteKova%C4%8Di%C4%87a</link>
		<description>Izvor: Wiki-dveri</description>
		<language>hr</language>
		<generator>MediaWiki 1.15.0</generator>
		<lastBuildDate>Thu, 23 Apr 2026 09:37:58 GMT</lastBuildDate>
		<item>
			<title>Dvorac Novi dvori</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Novi_dvori</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Datoteka:Novi Dvori-dvorac 3.jpg|200px|mini|right|Obnova dvorca Novi Dvori]] &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Geografija ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi dvori plan dvorca i parka2.jpg|200px|mini|right|Novi Dvori]] &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedinstvena kulturno-povijesna spomenička baština Novi dvori nalaze se uz cestu koja od Zagreba vodi prema Hrvatskom zagorju kroz Zaprešić. Od središta Zagreba Novi su dvori udaljeni 20-ak kilometara, a od središta Zaprešića 1,5 km. Spomeničku i gospodarsku cjelinu Novi dvori čine dvorac, kapela svetog Josipa, grobnica obitelji Jelačić, perivoj, voćnjak, stambene i gospodarske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest Novih Dvora ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-stara slika.jpg|200px|mini|left|Stara slika Novih Dvora, Femen 1897.]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-potvrda vlasništva Novih Dvora.jpg|200px|mini|right|Vjerodostojni ispis vlasništva (ovjeren u Zemaljskom sudu 23.III.1852.)]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori su nekada pripadali Čikulinima koji su ga ukrali Zrinskima poslije njihove propasti. Zatim su dvore posjedovali Sermaži pa Festetići zatim Aleksandar Erdődy. Ban Josip Jelačić je dvorac kupio od jednog od grofa Erdődy. Jelačić je Nove Dvore kupio 1851. Grof Erdődy izjavljuje da je 16. srpnja 1851. primio od bana 175 000 forinti srebra. Kupoprodajni ugovor za Nove Dvore bio je 23.travnja 1852. Danas su Novi Dvori u vlasništvu grada Zaprešića.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ban Josip Jelačić==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-litografija.jpg|200px|mini|left|Slika bana Jelačića, litografija]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-grb.jpg|200px|mini|right|Grofovski grb Bana Josipa Jelačića]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ban Jelačić rođen je 1801. u Petrovaradinu, umro je 1859.u Zagrebu. Jelačić jedna je od najpoznatijih osoba hrvatske prošlosti. Bio je pristaša Hrvatskog narodnog preporoda te je njegovo imenovanje za hrvatskog bana 1848. godine i unaprjeđenje u generala izazvalo opće oduševljenje ukinuo je kmetstvo 9.srpnja 1848 u prvom mjesecu svog vladanja. Borio se protiv germanizacije i mađarizacije Hrvatske. Uveo je u škole i u urede umjesto njemačkog, hrvatski kao službeni jezik. Postao je vrhovni vojni zapovjednik civilne Banske Hrvatske i Vojne krajine, a kasnije i guverner Rijeke. Nakon više stoljeća ujedinio  je podbanskom vlašću Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Rijeku i Međimurje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakom smrti banovi posmrtni ostaci sahranjeni su u Novim Dvorima gdje su mirno počivali sve do nakon drugoga svjetskog rata, kada je čitav posjed, zajedno s kapelicom i naknadno izgrađenom obiteljskom grobnicom bio devastiran.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Arhitektura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-prije renoviranja 001.jpg|200px|mini|left|Novi Dvori prije renoviranja]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori građeni su u klasicističkom stilu, a sredinom XIX. stoljeća nadegrađen u negotičkom stilu (grof Josip Jelačić). Perivoj površine pet hektara uređen je na osnovu autohtone šume hrasta kitnjaka i graba nastao u XIX. stoljeću. Dvorcu se prilazi kroz drvored kestena dug 200 metara koji je očuvan i danas. U dvokatnom obnovljenom gospodarskom objektu smještena je danas galerija Skurjeni.  Vršilnica ima najveću kulturno-povijesnu vrijednost novonastlog imanja. Vršilnica je najstariji objekt na imanju; spominje se još u XVII. Dvorac je iznad glavnog ulaza imao toranj sa satom. Današnji tlocrt obrisa dvorca rezultat je građevinskih zahvata izvedenih krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća. Prizemlje je veličine 44,45x12,70 metara. Stariji zapadni i istočnio dio dvorca su nadograđeni u vrijeme bana. Iznad vanjskog ulaza u podrum uređena je terasa. Terasa je ograđena stupovima, a s južne i sjeverne strane banov brat Juro je izgradio ukrasna vrata od željeza. Na prvom katu je nekada bio drveni dio koji je ban povisio i izgradio od cigle tako da može zadovoljiti potrebe stanovanja u XIX. stoljeću. Podrum zauzima cijelo podzemlje dvorca. Njegove dimenzije su 43,5x7 m. Fasada dvorca u neogotičkom obličju potječe iz banova vremena, točnije 1853. godine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;&amp;lt;gallery perrow=&amp;quot;6&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-perivoj i vršilnica.jpg|Detalj perivoja.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-vršilnica.jpg|Vršilnica u Novim Nvorima.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-obnova dvorca.jpg|Novi Dvori obnova.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-dvorac2.jpg|Novi Dvori obnova.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-dvorac4.jpg|Novi Dvori obnova.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-vršilnica2.jpg|Vršilnica u Novim Dvorima.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-vršilnica3.jpg|Vršilnica Novi Dvori.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-dvorac.jpg|Dvorac Novi Dvori.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-dvorac2.jpg|Dvorac Novi Dvori.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-golf teren.jpg|Golf teren u Novim Dvorima.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-vodoskok.jpg|Vodoskok na golf terenu.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori- golfni teren.jpg|Golf teren.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kapelica Sv.Josipa ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Građena je u neogotičkom stilu 1885. godine. Kapela sv.Josipa je podignuta u svega dva mjeseca od polaganje kamena temljca na dan 15.ožujka 1855 do 25.svibnja 1855 kada je kapela dovršena proteklo je samo 70-tak dana.Kapelica je bila razdjeljenja lijepom pregradom u prednji dio za svetište i stražnji za vjernike.Kapelica je izgrađena na brzinu zbog smrti Jelačićeve devetomjesečne kćeri Anke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;&amp;lt;gallery perrow=&amp;quot;6&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-kapelica4.jpg| Kapelica svetog Josipa u Novim dvorima iz profila&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-kapelica3.jpg| Kapelica svetog Josipa u Novim dvorima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Grobnica obitelji Jelačić ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Grobnicu je izgradio Đuro Jelačić u gotičkom stilu 1884. godine u skaldu sa oporukom svoga brata Josipa. Grobnica je sagrađena jednim djelom od kamena iz kamenoloma u Vrapču, drugim djelom od neupotrebljivog kamena sa zagrebačke stolne crkve. Može se podjeliti u dvije cjeline: podzemnu-gdje se nalaze ljesovi i nadzemnu: koju čine dva polukružna stubišta koja vode na terasu. Na lijevoj strani je urezan naziv na latinskom kojim se upozorava da je ovo posljedenje počivalište grofa obitlelji Jelačić od Bužina &amp;quot;Familiae Jelačić de Buzin&amp;quot;.  U veljači 1991. godine prije početka obnove kapele, ostatci su privremeno prenesenei na Mirogoj, a u listopadu 1992. su prenesena nazad u obiteljsku grobnicu. U grobnicu su više puta provaljivaqli krimnalci uj potrazi za dragocjenostima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;&amp;lt;gallery perrow=&amp;quot;6&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori ulaz u grobnicu.jpg|Vrata od grobnice.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori grb3.jpg|Grb obitelji Jelačić s natpisom &amp;quot;Što bog dade i sreća junačka&amp;quot;.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-grobnica .jpg|Grobnica obitelj Jelačić&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-grobnica iz bliza.jpg|Grobnica obitelj Jelačić iz bliza&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-grobnica iz daljine.jpg| Grobnica obitelj Jelačić iz daleka&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori spomenici.jpg|Spomenici Jeli, Jurici i Marku Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori.Paula,Antun.jpg|Spomenik Pauli i Antunu Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori Marija.jpg|Spomenik Mariji Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori Anka.jpg|Spomenik Anki Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori Vera.jpg|Spomenik Veri Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori spomenik.jpg|Spomenik Ani,Ceciliji i Ani &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori natpis.jpg|Natpis&lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Galerija Matija Skurjeni ==&lt;br /&gt;
Nastanak Muzeja Matija Skurjeni počiva u prvom ugovoru između Matije Skurjenija i Skupštine općine Zaprešić potpisan 2.7.1984.g. Galerija je nazvana po zaprešićkom slikaru Matiji Skurjeniju.Muzej &amp;quot;Matija Skurjeni&amp;quot; otvorena je 1987. godine, a 2000. godine Ministarstvo kulture odobrilo je prerastanje Galerije u Muzej Matija Skurjeni.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;&amp;lt;gallery perrow=&amp;quot;6&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-Muzej Matija Skurjeni.jpg|Muzej Matija Skurjeni u Novim dvorima &lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Literatura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. &lt;br /&gt;
*Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. &lt;br /&gt;
*Gostl, I. Jelačićevi Novi Dvori : dobro bana Jelačića nekad i sad Jelačićevi Novi Dvori : dobro bana Jelačića nekad i sad Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1990 &lt;br /&gt;
*Laljak, S.  Novi Dvori : od Jelačića bana do naših dana. Zaprešić : Matica hrvatska, 1991. &lt;br /&gt;
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. &lt;br /&gt;
*Zagreb hrvatska metropola : turistički vodič 92/93. Zagreb : Turistička zajednica grada Zagreba : Masmedia, 1992. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://www.muzej-matija-skurjeni.hr/omuzeju.swf&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Thu, 20 May 2010 11:58:44 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Dvorac_Novi_dvori</comments>		</item>
		<item>
			<title>Dvorac Novi dvori</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Novi_dvori</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;/* Arhitektura */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;== Geografija ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi dvori plan dvorca i parka2.jpg|200px|mini|right|Novi Dvori]] &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedinstvena kulturno-povijesna spomenička baština Novi dvori nalaze se uz cestu koja od Zagreba vodi prema Hrvatskom zagorju kroz Zaprešić. Od središta Zagreba Novi su dvori udaljeni 20-ak kilometara, a od središta Zaprešića 1,5 km. Spomeničku i gospodarsku cjelinu Novi dvori čine dvorac, kapela svetog Josipa, grobnica obitelji Jelačić, perivoj, voćnjak, stambene i gospodarske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest Novih Dvora ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-stara slika.jpg|200px|mini|left|Stara slika Novih Dvora, Femen 1897.]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-potvrda vlasništva Novih Dvora.jpg|200px|mini|right|Vjerodostojni ispis vlasništva (ovjeren u Zemaljskom sudu 23.III.1852.)]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori su nekada pripadali Čikulinima koji su ga ukrali Zrinskima poslije njihove propasti. Zatim su dvore posjedovali Sermaži pa Festetići zatim Aleksandar Erdődy. Ban Josip Jelačić je dvorac kupio od jednog od grofa Erdődy. Jelačić je Nove Dvore kupio 1851. Grof Erdődy izjavljuje da je 16. srpnja 1851. primio od bana 175 000 forinti srebra. Kupoprodajni ugovor za Nove Dvore bio je 23.travnja 1852. Danas su Novi Dvori u vlasništvu grada Zaprešića.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ban Josip Jelačić==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-litografija.jpg|200px|mini|left|Slika bana Jelačića, litografija]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-grb.jpg|200px|mini|right|Grofovski grb Bana Josipa Jelačića]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ban Jelačić rođen je 1801. u Petrovaradinu, umro je 1859.u Zagrebu. Jelačić jedna je od najpoznatijih osoba hrvatske prošlosti. Bio je pristaša Hrvatskog narodnog preporoda te je njegovo imenovanje za hrvatskog bana 1848. godine i unaprjeđenje u generala izazvalo opće oduševljenje ukinuo je kmetstvo 9.srpnja 1848 u prvom mjesecu svog vladanja. Borio se protiv germanizacije i mađarizacije Hrvatske. Uveo je u škole i u urede umjesto njemačkog, hrvatski kao službeni jezik. Postao je vrhovni vojni zapovjednik civilne Banske Hrvatske i Vojne krajine, a kasnije i guverner Rijeke. Nakon više stoljeća ujedinio  je podbanskom vlašću Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Rijeku i Međimurje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakom smrti banovi posmrtni ostaci sahranjeni su u Novim Dvorima gdje su mirno počivali sve do nakon drugoga svjetskog rata, kada je čitav posjed, zajedno s kapelicom i naknadno izgrađenom obiteljskom grobnicom bio devastiran.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Arhitektura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-prije renoviranja 001.jpg|200px|mini|left|Novi Dvori prije renoviranja]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori građeni su u klasicističkom stilu, a sredinom XIX. stoljeća nadegrađen u negotičkom stilu (grof Josip Jelačić). Perivoj površine pet hektara uređen je na osnovu autohtone šume hrasta kitnjaka i graba nastao u XIX. stoljeću. Dvorcu se prilazi kroz drvored kestena dug 200 metara koji je očuvan i danas. U dvokatnom obnovljenom gospodarskom objektu smještena je danas galerija Skurjeni.  Vršilnica ima najveću kulturno-povijesnu vrijednost novonastlog imanja. Vršilnica je najstariji objekt na imanju; spominje se još u XVII. Dvorac je iznad glavnog ulaza imao toranj sa satom. Današnji tlocrt obrisa dvorca rezultat je građevinskih zahvata izvedenih krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća. Prizemlje je veličine 44,45x12,70 metara. Stariji zapadni i istočnio dio dvorca su nadograđeni u vrijeme bana. Iznad vanjskog ulaza u podrum uređena je terasa. Terasa je ograđena stupovima, a s južne i sjeverne strane banov brat Juro je izgradio ukrasna vrata od željeza. Na prvom katu je nekada bio drveni dio koji je ban povisio i izgradio od cigle tako da može zadovoljiti potrebe stanovanja u XIX. stoljeću. Podrum zauzima cijelo podzemlje dvorca. Njegove dimenzije su 43,5x7 m. Fasada dvorca u neogotičkom obličju potječe iz banova vremena, točnije 1853. godine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;&amp;lt;gallery perrow=&amp;quot;6&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-perivoj i vršilnica.jpg|Detalj perivoja.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-vršilnica.jpg|Vršilnica u Novim Nvorima.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-dvorac 3.jpg|Novi Dvori obnova.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-dvorac4.jpg|Novi Dvori obnova.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-vršilnica2.jpg|Vršilnica u Novim Dvorima.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-vršilnica3.jpg|Vršilnica Novi Dvori.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-dvorac.jpg|Dvorac Novi Dvori.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-dvorac2.jpg|Dvorac Novi Dvori.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-golf teren.jpg|Golf teren u Novim Dvorima.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-vodoskok.jpg|Vodoskok na golf terenu.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori- golfni teren.jpg|Golf teren.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kapelica Sv.Josipa ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Građena je u neogotičkom stilu 1885. godine. Kapela sv.Josipa je podignuta u svega dva mjeseca od polaganje kamena temljca na dan 15.ožujka 1855 do 25.svibnja 1855 kada je kapela dovršena proteklo je samo 70-tak dana.Kapelica je bila razdjeljenja lijepom pregradom u prednji dio za svetište i stražnji za vjernike.Kapelica je izgrađena na brzinu zbog smrti Jelačićeve devetomjesečne kćeri Anke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;&amp;lt;gallery perrow=&amp;quot;6&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-kapelica4.jpg| Kapelica svetog Josipa u Novim dvorima iz profila&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-kapelica3.jpg| Kapelica svetog Josipa u Novim dvorima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Grobnica obitelji Jelačić ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Grobnicu je izgradio Đuro Jelačić u gotičkom stilu 1884. godine u skaldu sa oporukom svoga brata Josipa. Grobnica je sagrađena jednim djelom od kamena iz kamenoloma u Vrapču, drugim djelom od neupotrebljivog kamena sa zagrebačke stolne crkve. Može se podjeliti u dvije cjeline: podzemnu-gdje se nalaze ljesovi i nadzemnu: koju čine dva polukružna stubišta koja vode na terasu. Na lijevoj strani je urezan naziv na latinskom kojim se upozorava da je ovo posljedenje počivalište grofa obitlelji Jelačić od Bužina &amp;quot;Familiae Jelačić de Buzin&amp;quot;.  U veljači 1991. godine prije početka obnove kapele, ostatci su privremeno prenesenei na Mirogoj, a u listopadu 1992. su prenesena nazad u obiteljsku grobnicu. U grobnicu su više puta provaljivaqli krimnalci uj potrazi za dragocjenostima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;&amp;lt;gallery perrow=&amp;quot;6&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori ulaz u grobnicu.jpg|Vrata od grobnice.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori grb3.jpg|Grb obitelji Jelačić s natpisom &amp;quot;Što bog dade i sreća junačka&amp;quot;.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-grobnica .jpg|Grobnica obitelj Jelačić&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-grobnica iz bliza.jpg|Grobnica obitelj Jelačić iz bliza&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-grobnica iz daljine.jpg| Grobnica obitelj Jelačić iz daleka&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori spomenici.jpg|Spomenici Jeli, Jurici i Marku Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori.Paula,Antun.jpg|Spomenik Pauli i Antunu Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori Marija.jpg|Spomenik Mariji Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori Anka.jpg|Spomenik Anki Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori Vera.jpg|Spomenik Veri Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori spomenik.jpg|Spomenik Ani,Ceciliji i Ani &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori natpis.jpg|Natpis&lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Galerija Matija Skurjeni ==&lt;br /&gt;
Nastanak Muzeja Matija Skurjeni počiva u prvom ugovoru između Matije Skurjenija i Skupštine općine Zaprešić potpisan 2.7.1984.g. Galerija je nazvana po zaprešićkom slikaru Matiji Skurjeniju.Muzej &amp;quot;Matija Skurjeni&amp;quot; otvorena je 1987. godine, a 2000. godine Ministarstvo kulture odobrilo je prerastanje Galerije u Muzej Matija Skurjeni.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;&amp;lt;gallery perrow=&amp;quot;6&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-Muzej Matija Skurjeni.jpg|Muzej Matija Skurjeni u Novim dvorima &lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Literatura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. &lt;br /&gt;
*Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. &lt;br /&gt;
*Gostl, I. Jelačićevi Novi Dvori : dobro bana Jelačića nekad i sad Jelačićevi Novi Dvori : dobro bana Jelačića nekad i sad Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1990 &lt;br /&gt;
*Laljak, S.  Novi Dvori : od Jelačića bana do naših dana. Zaprešić : Matica hrvatska, 1991. &lt;br /&gt;
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. &lt;br /&gt;
*Zagreb hrvatska metropola : turistički vodič 92/93. Zagreb : Turistička zajednica grada Zagreba : Masmedia, 1992. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://www.muzej-matija-skurjeni.hr/omuzeju.swf&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Thu, 20 May 2010 11:55:22 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Dvorac_Novi_dvori</comments>		</item>
		<item>
			<title>Dvorac Novi dvori</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Novi_dvori</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;/* Arhitektura */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;== Geografija ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi dvori plan dvorca i parka2.jpg|200px|mini|right|Novi Dvori]] &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedinstvena kulturno-povijesna spomenička baština Novi dvori nalaze se uz cestu koja od Zagreba vodi prema Hrvatskom zagorju kroz Zaprešić. Od središta Zagreba Novi su dvori udaljeni 20-ak kilometara, a od središta Zaprešića 1,5 km. Spomeničku i gospodarsku cjelinu Novi dvori čine dvorac, kapela svetog Josipa, grobnica obitelji Jelačić, perivoj, voćnjak, stambene i gospodarske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest Novih Dvora ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-stara slika.jpg|200px|mini|left|Stara slika Novih Dvora, Femen 1897.]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-potvrda vlasništva Novih Dvora.jpg|200px|mini|right|Vjerodostojni ispis vlasništva (ovjeren u Zemaljskom sudu 23.III.1852.)]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori su nekada pripadali Čikulinima koji su ga ukrali Zrinskima poslije njihove propasti. Zatim su dvore posjedovali Sermaži pa Festetići zatim Aleksandar Erdődy. Ban Josip Jelačić je dvorac kupio od jednog od grofa Erdődy. Jelačić je Nove Dvore kupio 1851. Grof Erdődy izjavljuje da je 16. srpnja 1851. primio od bana 175 000 forinti srebra. Kupoprodajni ugovor za Nove Dvore bio je 23.travnja 1852. Danas su Novi Dvori u vlasništvu grada Zaprešića.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ban Josip Jelačić==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-litografija.jpg|200px|mini|left|Slika bana Jelačića, litografija]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-grb.jpg|200px|mini|right|Grofovski grb Bana Josipa Jelačića]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ban Jelačić rođen je 1801. u Petrovaradinu, umro je 1859.u Zagrebu. Jelačić jedna je od najpoznatijih osoba hrvatske prošlosti. Bio je pristaša Hrvatskog narodnog preporoda te je njegovo imenovanje za hrvatskog bana 1848. godine i unaprjeđenje u generala izazvalo opće oduševljenje ukinuo je kmetstvo 9.srpnja 1848 u prvom mjesecu svog vladanja. Borio se protiv germanizacije i mađarizacije Hrvatske. Uveo je u škole i u urede umjesto njemačkog, hrvatski kao službeni jezik. Postao je vrhovni vojni zapovjednik civilne Banske Hrvatske i Vojne krajine, a kasnije i guverner Rijeke. Nakon više stoljeća ujedinio  je podbanskom vlašću Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Rijeku i Međimurje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakom smrti banovi posmrtni ostaci sahranjeni su u Novim Dvorima gdje su mirno počivali sve do nakon drugoga svjetskog rata, kada je čitav posjed, zajedno s kapelicom i naknadno izgrađenom obiteljskom grobnicom bio devastiran.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Arhitektura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-prije renoviranja 001.jpg|200px|mini|left|Novi Dvori prije renoviranja]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori građeni su u klasicističkom stilu, a sredinom XIX. stoljeća nadegrađen u negotičkom stilu (grof Josip Jelačić). Perivoj površine pet hektara uređen je na osnovu autohtone šume hrasta kitnjaka i graba nastao u XIX. stoljeću. Dvorcu se prilazi kroz drvored kestena dug 200 metara koji je očuvan i danas. U dvokatnom obnovljenom gospodarskom objektu smještena je danas galerija Skurjeni.  Vršilnica ima najveću kulturno-povijesnu vrijednost novonastlog imanja. Vršilnica je najstariji objekt na imanju; spominje se još u XVII. Dvorac je iznad glavnog ulaza imao toranj sa satom. Današnji tlocrt obrisa dvorca rezultat je građevinskih zahvata izvedenih krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća. Prizemlje je veličine 44,45x12,70 metara. Stariji zapadni i istočnio dio dvorca su nadograđeni u vrijeme bana. Iznad vanjskog ulaza u podrum uređena je terasa. Terasa je ograđena stupovima, a s južne i sjeverne strane banov brat Juro je izgradio ukrasna vrata od željeza. Na prvom katu je nekada bio drveni dio koji je ban povisio i izgradio od cigle tako da može zadovoljiti potrebe stanovanja u XIX. stoljeću. Podrum zauzima cijelo podzemlje dvorca. Njegove dimenzije su 43,5x7 m. Fasada dvorca u neogotičkom obličju potječe iz banova vremena, točnije 1853. godine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;&amp;lt;gallery perrow=&amp;quot;6&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-perivoj i vršilnica.jpg|Detalj perivoja.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-vršilnica.jpg|Vršilnica u Novim Nvorima.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-obnova dvorca.jpg|Obnova dvorca Novi Dvori.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-dvorac 3.jpg|Novi Dvori obnova.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-dvorac4.jpg|Novi Dvori obnova.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-vršilnica2.jpg|Vršilnica u Novim Dvorima.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-vršilnica3.jpg|Vršilnica Novi Dvori.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-dvorac.jpg|Dvorac Novi Dvori.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-dvorac2.jpg|Dvorac Novi Dvori.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-golf teren.jpg|Golf teren u Novim Dvorima.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-vodoskok.jpg|Vodoskok na golf terenu.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori- golfni teren.jpg|Golf teren.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kapelica Sv.Josipa ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Građena je u neogotičkom stilu 1885. godine. Kapela sv.Josipa je podignuta u svega dva mjeseca od polaganje kamena temljca na dan 15.ožujka 1855 do 25.svibnja 1855 kada je kapela dovršena proteklo je samo 70-tak dana.Kapelica je bila razdjeljenja lijepom pregradom u prednji dio za svetište i stražnji za vjernike.Kapelica je izgrađena na brzinu zbog smrti Jelačićeve devetomjesečne kćeri Anke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;&amp;lt;gallery perrow=&amp;quot;6&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-kapelica4.jpg| Kapelica svetog Josipa u Novim dvorima iz profila&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-kapelica3.jpg| Kapelica svetog Josipa u Novim dvorima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Grobnica obitelji Jelačić ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Grobnicu je izgradio Đuro Jelačić u gotičkom stilu 1884. godine u skaldu sa oporukom svoga brata Josipa. Grobnica je sagrađena jednim djelom od kamena iz kamenoloma u Vrapču, drugim djelom od neupotrebljivog kamena sa zagrebačke stolne crkve. Može se podjeliti u dvije cjeline: podzemnu-gdje se nalaze ljesovi i nadzemnu: koju čine dva polukružna stubišta koja vode na terasu. Na lijevoj strani je urezan naziv na latinskom kojim se upozorava da je ovo posljedenje počivalište grofa obitlelji Jelačić od Bužina &amp;quot;Familiae Jelačić de Buzin&amp;quot;.  U veljači 1991. godine prije početka obnove kapele, ostatci su privremeno prenesenei na Mirogoj, a u listopadu 1992. su prenesena nazad u obiteljsku grobnicu. U grobnicu su više puta provaljivaqli krimnalci uj potrazi za dragocjenostima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;&amp;lt;gallery perrow=&amp;quot;6&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori ulaz u grobnicu.jpg|Vrata od grobnice.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori grb3.jpg|Grb obitelji Jelačić s natpisom &amp;quot;Što bog dade i sreća junačka&amp;quot;.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-grobnica .jpg|Grobnica obitelj Jelačić&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-grobnica iz bliza.jpg|Grobnica obitelj Jelačić iz bliza&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-grobnica iz daljine.jpg| Grobnica obitelj Jelačić iz daleka&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori spomenici.jpg|Spomenici Jeli, Jurici i Marku Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori.Paula,Antun.jpg|Spomenik Pauli i Antunu Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori Marija.jpg|Spomenik Mariji Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori Anka.jpg|Spomenik Anki Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori Vera.jpg|Spomenik Veri Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori spomenik.jpg|Spomenik Ani,Ceciliji i Ani &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori natpis.jpg|Natpis&lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Galerija Matija Skurjeni ==&lt;br /&gt;
Nastanak Muzeja Matija Skurjeni počiva u prvom ugovoru između Matije Skurjenija i Skupštine općine Zaprešić potpisan 2.7.1984.g. Galerija je nazvana po zaprešićkom slikaru Matiji Skurjeniju.Muzej &amp;quot;Matija Skurjeni&amp;quot; otvorena je 1987. godine, a 2000. godine Ministarstvo kulture odobrilo je prerastanje Galerije u Muzej Matija Skurjeni.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;&amp;lt;gallery perrow=&amp;quot;6&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-Muzej Matija Skurjeni.jpg|Muzej Matija Skurjeni u Novim dvorima &lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Literatura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. &lt;br /&gt;
*Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. &lt;br /&gt;
*Gostl, I. Jelačićevi Novi Dvori : dobro bana Jelačića nekad i sad Jelačićevi Novi Dvori : dobro bana Jelačića nekad i sad Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1990 &lt;br /&gt;
*Laljak, S.  Novi Dvori : od Jelačića bana do naših dana. Zaprešić : Matica hrvatska, 1991. &lt;br /&gt;
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. &lt;br /&gt;
*Zagreb hrvatska metropola : turistički vodič 92/93. Zagreb : Turistička zajednica grada Zagreba : Masmedia, 1992. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://www.muzej-matija-skurjeni.hr/omuzeju.swf&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Thu, 20 May 2010 11:54:39 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Dvorac_Novi_dvori</comments>		</item>
		<item>
			<title>Dvorac Novi dvori</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Novi_dvori</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;/* Povijest Novih Dvora */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;== Geografija ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi dvori plan dvorca i parka2.jpg|200px|mini|right|Novi Dvori]] &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedinstvena kulturno-povijesna spomenička baština Novi dvori nalaze se uz cestu koja od Zagreba vodi prema Hrvatskom zagorju kroz Zaprešić. Od središta Zagreba Novi su dvori udaljeni 20-ak kilometara, a od središta Zaprešića 1,5 km. Spomeničku i gospodarsku cjelinu Novi dvori čine dvorac, kapela svetog Josipa, grobnica obitelji Jelačić, perivoj, voćnjak, stambene i gospodarske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest Novih Dvora ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-stara slika.jpg|200px|mini|left|Stara slika Novih Dvora, Femen 1897.]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-potvrda vlasništva Novih Dvora.jpg|200px|mini|right|Vjerodostojni ispis vlasništva (ovjeren u Zemaljskom sudu 23.III.1852.)]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori su nekada pripadali Čikulinima koji su ga ukrali Zrinskima poslije njihove propasti. Zatim su dvore posjedovali Sermaži pa Festetići zatim Aleksandar Erdődy. Ban Josip Jelačić je dvorac kupio od jednog od grofa Erdődy. Jelačić je Nove Dvore kupio 1851. Grof Erdődy izjavljuje da je 16. srpnja 1851. primio od bana 175 000 forinti srebra. Kupoprodajni ugovor za Nove Dvore bio je 23.travnja 1852. Danas su Novi Dvori u vlasništvu grada Zaprešića.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ban Josip Jelačić==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-litografija.jpg|200px|mini|left|Slika bana Jelačića, litografija]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-grb.jpg|200px|mini|right|Grofovski grb Bana Josipa Jelačića]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ban Jelačić rođen je 1801. u Petrovaradinu, umro je 1859.u Zagrebu. Jelačić jedna je od najpoznatijih osoba hrvatske prošlosti. Bio je pristaša Hrvatskog narodnog preporoda te je njegovo imenovanje za hrvatskog bana 1848. godine i unaprjeđenje u generala izazvalo opće oduševljenje ukinuo je kmetstvo 9.srpnja 1848 u prvom mjesecu svog vladanja. Borio se protiv germanizacije i mađarizacije Hrvatske. Uveo je u škole i u urede umjesto njemačkog, hrvatski kao službeni jezik. Postao je vrhovni vojni zapovjednik civilne Banske Hrvatske i Vojne krajine, a kasnije i guverner Rijeke. Nakon više stoljeća ujedinio  je podbanskom vlašću Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Rijeku i Međimurje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakom smrti banovi posmrtni ostaci sahranjeni su u Novim Dvorima gdje su mirno počivali sve do nakon drugoga svjetskog rata, kada je čitav posjed, zajedno s kapelicom i naknadno izgrađenom obiteljskom grobnicom bio devastiran.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Arhitektura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-prije renoviranja 001.jpg|200px|mini|left|Novi Dvori prije renoviranja]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori građeni su u klasicističkom stilu, a sredinom XIX. stoljeća nadegrađen u negotičkom stilu (grof Josip Jelačić). Perivoj površine pet hektara uređen je na osnovu autohtone šume hrasta kitnjaka i graba nastao u XIX. stoljeću. Dvorcu se prilazi kroz drvored kestena dug 200 metara koji je očuvan i danas. U dvokatnom obnovljenom gospodarskom objektu smještena je danas galerija Skurjeni.  Vršilnica ima najveću kulturno-povijesnu vrijednost novonastlog imanja. Vršilnica je najstariji objekt na imanju; spominje se još u XVII. Dvorac je iznad glavnog ulaza imao toranj sa satom. Današnji tlocrt obrisa dvorca rezultat je građevinskih zahvata izvedenih krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća. Prizemlje je veličine 44,45x12,70 metara. Stariji zapadni i istočnio dio dvorca su nadograđeni u vrijeme bana. Iznad vanjskog ulaza u podrum uređena je terasa. Terasa je ograđena stupovima, a s južne i sjeverne strane banov brat Juro je izgradio ukrasna vrata od željeza. Na prvom katu je nekada bio drveni dio koji je ban povisio i izgradio od cigle tako da može zadovoljiti potrebe stanovanja u XIX. stoljeću. Podrum zauzima cijelo podzemlje dvorca. Njegove dimenzije su 43,5x7 m. Fasada dvorca u neogotičkom obličju potječe iz banova vremena, točnije 1853. godine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;&amp;lt;gallery perrow=&amp;quot;6&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-perivoj i vršilnica.jpg|Detalj perivoja.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-vršilnica.jpg|Vršilnica u Novim Nvorima.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-obnova dvorca.jpg|Obnova dvorca Novi Dvori.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-dvorac 3.jpg|Novi Dvori obnova.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-dvorac4.jpg|Novi Dvori obnova.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-vršilnica2.jpg|Vršilnica u Novim Dvorima.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-vršilnica3.jpg|Vršilnica Novi Dvori.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-dvorac.jpg|Dvorac Novi Dvori.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-dvorac2.jpg|Dvorac Novi Dvori.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-golf teren.jpg|Golf teren u Novim Dvorima.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-vodoskok.jpg|Vodoskok na golf terenu.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori- golfni teren.jpg|Golf teren.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kapelica Sv.Josipa ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Građena je u neogotičkom stilu 1885. godine. Kapela sv.Josipa je podignuta u svega dva mjeseca od polaganje kamena temljca na dan 15.ožujka 1855 do 25.svibnja 1855 kada je kapela dovršena proteklo je samo 70-tak dana.Kapelica je bila razdjeljenja lijepom pregradom u prednji dio za svetište i stražnji za vjernike.Kapelica je izgrađena na brzinu zbog smrti Jelačićeve devetomjesečne kćeri Anke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;&amp;lt;gallery perrow=&amp;quot;6&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-kapelica4.jpg| Kapelica svetog Josipa u Novim dvorima iz profila&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-kapelica3.jpg| Kapelica svetog Josipa u Novim dvorima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Grobnica obitelji Jelačić ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Grobnicu je izgradio Đuro Jelačić u gotičkom stilu 1884. godine u skaldu sa oporukom svoga brata Josipa. Grobnica je sagrađena jednim djelom od kamena iz kamenoloma u Vrapču, drugim djelom od neupotrebljivog kamena sa zagrebačke stolne crkve. Može se podjeliti u dvije cjeline: podzemnu-gdje se nalaze ljesovi i nadzemnu: koju čine dva polukružna stubišta koja vode na terasu. Na lijevoj strani je urezan naziv na latinskom kojim se upozorava da je ovo posljedenje počivalište grofa obitlelji Jelačić od Bužina &amp;quot;Familiae Jelačić de Buzin&amp;quot;.  U veljači 1991. godine prije početka obnove kapele, ostatci su privremeno prenesenei na Mirogoj, a u listopadu 1992. su prenesena nazad u obiteljsku grobnicu. U grobnicu su više puta provaljivaqli krimnalci uj potrazi za dragocjenostima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;&amp;lt;gallery perrow=&amp;quot;6&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori ulaz u grobnicu.jpg|Vrata od grobnice.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori grb3.jpg|Grb obitelji Jelačić s natpisom &amp;quot;Što bog dade i sreća junačka&amp;quot;.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-grobnica .jpg|Grobnica obitelj Jelačić&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-grobnica iz bliza.jpg|Grobnica obitelj Jelačić iz bliza&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-grobnica iz daljine.jpg| Grobnica obitelj Jelačić iz daleka&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori spomenici.jpg|Spomenici Jeli, Jurici i Marku Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori.Paula,Antun.jpg|Spomenik Pauli i Antunu Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori Marija.jpg|Spomenik Mariji Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori Anka.jpg|Spomenik Anki Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori Vera.jpg|Spomenik Veri Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori spomenik.jpg|Spomenik Ani,Ceciliji i Ani &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori natpis.jpg|Natpis&lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Galerija Matija Skurjeni ==&lt;br /&gt;
Nastanak Muzeja Matija Skurjeni počiva u prvom ugovoru između Matije Skurjenija i Skupštine općine Zaprešić potpisan 2.7.1984.g. Galerija je nazvana po zaprešićkom slikaru Matiji Skurjeniju.Muzej &amp;quot;Matija Skurjeni&amp;quot; otvorena je 1987. godine, a 2000. godine Ministarstvo kulture odobrilo je prerastanje Galerije u Muzej Matija Skurjeni.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;&amp;lt;gallery perrow=&amp;quot;6&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-Muzej Matija Skurjeni.jpg|Muzej Matija Skurjeni u Novim dvorima &lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Literatura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. &lt;br /&gt;
*Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. &lt;br /&gt;
*Gostl, I. Jelačićevi Novi Dvori : dobro bana Jelačića nekad i sad Jelačićevi Novi Dvori : dobro bana Jelačića nekad i sad Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1990 &lt;br /&gt;
*Laljak, S.  Novi Dvori : od Jelačića bana do naših dana. Zaprešić : Matica hrvatska, 1991. &lt;br /&gt;
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. &lt;br /&gt;
*Zagreb hrvatska metropola : turistički vodič 92/93. Zagreb : Turistička zajednica grada Zagreba : Masmedia, 1992. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://www.muzej-matija-skurjeni.hr/omuzeju.swf&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Thu, 20 May 2010 11:54:19 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Dvorac_Novi_dvori</comments>		</item>
		<item>
			<title>Dvorac Novi dvori</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Novi_dvori</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;/* Ban Josip Jelačić */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;== Geografija ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi dvori plan dvorca i parka2.jpg|200px|mini|right|Novi Dvori]] &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedinstvena kulturno-povijesna spomenička baština Novi dvori nalaze se uz cestu koja od Zagreba vodi prema Hrvatskom zagorju kroz Zaprešić. Od središta Zagreba Novi su dvori udaljeni 20-ak kilometara, a od središta Zaprešića 1,5 km. Spomeničku i gospodarsku cjelinu Novi dvori čine dvorac, kapela svetog Josipa, grobnica obitelji Jelačić, perivoj, voćnjak, stambene i gospodarske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest Novih Dvora ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-stara slika.jpg|200px|mini|left|Stara slika Novih Dvora, Femen 1897.]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-potvrda vlasništva Novih Dvora.jpg|150px|mini|right|Vjerodostojni ispis vlasništva (ovjeren u Zemaljskom sudu 23.III.1852.)]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori su nekada pripadali Čikulinima koji su ga ukrali Zrinskima poslije njihove propasti. Zatim su dvore posjedovali Sermaži pa Festetići zatim Aleksandar Erdődy. Ban Josip Jelačić je dvorac kupio od jednog od grofa Erdődy. Jelačić je Nove Dvore kupio 1851. Grof Erdődy izjavljuje da je 16. srpnja 1851. primio od bana 175 000 forinti srebra. Kupoprodajni ugovor za Nove Dvore bio je 23.travnja 1852. Danas su Novi Dvori u vlasništvu grada Zaprešića.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ban Josip Jelačić==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-litografija.jpg|200px|mini|left|Slika bana Jelačića, litografija]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-grb.jpg|200px|mini|right|Grofovski grb Bana Josipa Jelačića]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ban Jelačić rođen je 1801. u Petrovaradinu, umro je 1859.u Zagrebu. Jelačić jedna je od najpoznatijih osoba hrvatske prošlosti. Bio je pristaša Hrvatskog narodnog preporoda te je njegovo imenovanje za hrvatskog bana 1848. godine i unaprjeđenje u generala izazvalo opće oduševljenje ukinuo je kmetstvo 9.srpnja 1848 u prvom mjesecu svog vladanja. Borio se protiv germanizacije i mađarizacije Hrvatske. Uveo je u škole i u urede umjesto njemačkog, hrvatski kao službeni jezik. Postao je vrhovni vojni zapovjednik civilne Banske Hrvatske i Vojne krajine, a kasnije i guverner Rijeke. Nakon više stoljeća ujedinio  je podbanskom vlašću Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Rijeku i Međimurje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakom smrti banovi posmrtni ostaci sahranjeni su u Novim Dvorima gdje su mirno počivali sve do nakon drugoga svjetskog rata, kada je čitav posjed, zajedno s kapelicom i naknadno izgrađenom obiteljskom grobnicom bio devastiran.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Arhitektura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-prije renoviranja 001.jpg|200px|mini|left|Novi Dvori prije renoviranja]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori građeni su u klasicističkom stilu, a sredinom XIX. stoljeća nadegrađen u negotičkom stilu (grof Josip Jelačić). Perivoj površine pet hektara uređen je na osnovu autohtone šume hrasta kitnjaka i graba nastao u XIX. stoljeću. Dvorcu se prilazi kroz drvored kestena dug 200 metara koji je očuvan i danas. U dvokatnom obnovljenom gospodarskom objektu smještena je danas galerija Skurjeni.  Vršilnica ima najveću kulturno-povijesnu vrijednost novonastlog imanja. Vršilnica je najstariji objekt na imanju; spominje se još u XVII. Dvorac je iznad glavnog ulaza imao toranj sa satom. Današnji tlocrt obrisa dvorca rezultat je građevinskih zahvata izvedenih krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća. Prizemlje je veličine 44,45x12,70 metara. Stariji zapadni i istočnio dio dvorca su nadograđeni u vrijeme bana. Iznad vanjskog ulaza u podrum uređena je terasa. Terasa je ograđena stupovima, a s južne i sjeverne strane banov brat Juro je izgradio ukrasna vrata od željeza. Na prvom katu je nekada bio drveni dio koji je ban povisio i izgradio od cigle tako da može zadovoljiti potrebe stanovanja u XIX. stoljeću. Podrum zauzima cijelo podzemlje dvorca. Njegove dimenzije su 43,5x7 m. Fasada dvorca u neogotičkom obličju potječe iz banova vremena, točnije 1853. godine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;&amp;lt;gallery perrow=&amp;quot;6&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-perivoj i vršilnica.jpg|Detalj perivoja.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-vršilnica.jpg|Vršilnica u Novim Nvorima.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-obnova dvorca.jpg|Obnova dvorca Novi Dvori.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-dvorac 3.jpg|Novi Dvori obnova.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-dvorac4.jpg|Novi Dvori obnova.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-vršilnica2.jpg|Vršilnica u Novim Dvorima.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-vršilnica3.jpg|Vršilnica Novi Dvori.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-dvorac.jpg|Dvorac Novi Dvori.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-dvorac2.jpg|Dvorac Novi Dvori.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-golf teren.jpg|Golf teren u Novim Dvorima.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-vodoskok.jpg|Vodoskok na golf terenu.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori- golfni teren.jpg|Golf teren.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kapelica Sv.Josipa ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Građena je u neogotičkom stilu 1885. godine. Kapela sv.Josipa je podignuta u svega dva mjeseca od polaganje kamena temljca na dan 15.ožujka 1855 do 25.svibnja 1855 kada je kapela dovršena proteklo je samo 70-tak dana.Kapelica je bila razdjeljenja lijepom pregradom u prednji dio za svetište i stražnji za vjernike.Kapelica je izgrađena na brzinu zbog smrti Jelačićeve devetomjesečne kćeri Anke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;&amp;lt;gallery perrow=&amp;quot;6&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-kapelica4.jpg| Kapelica svetog Josipa u Novim dvorima iz profila&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-kapelica3.jpg| Kapelica svetog Josipa u Novim dvorima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Grobnica obitelji Jelačić ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Grobnicu je izgradio Đuro Jelačić u gotičkom stilu 1884. godine u skaldu sa oporukom svoga brata Josipa. Grobnica je sagrađena jednim djelom od kamena iz kamenoloma u Vrapču, drugim djelom od neupotrebljivog kamena sa zagrebačke stolne crkve. Može se podjeliti u dvije cjeline: podzemnu-gdje se nalaze ljesovi i nadzemnu: koju čine dva polukružna stubišta koja vode na terasu. Na lijevoj strani je urezan naziv na latinskom kojim se upozorava da je ovo posljedenje počivalište grofa obitlelji Jelačić od Bužina &amp;quot;Familiae Jelačić de Buzin&amp;quot;.  U veljači 1991. godine prije početka obnove kapele, ostatci su privremeno prenesenei na Mirogoj, a u listopadu 1992. su prenesena nazad u obiteljsku grobnicu. U grobnicu su više puta provaljivaqli krimnalci uj potrazi za dragocjenostima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;&amp;lt;gallery perrow=&amp;quot;6&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori ulaz u grobnicu.jpg|Vrata od grobnice.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori grb3.jpg|Grb obitelji Jelačić s natpisom &amp;quot;Što bog dade i sreća junačka&amp;quot;.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-grobnica .jpg|Grobnica obitelj Jelačić&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-grobnica iz bliza.jpg|Grobnica obitelj Jelačić iz bliza&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-grobnica iz daljine.jpg| Grobnica obitelj Jelačić iz daleka&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori spomenici.jpg|Spomenici Jeli, Jurici i Marku Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori.Paula,Antun.jpg|Spomenik Pauli i Antunu Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori Marija.jpg|Spomenik Mariji Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori Anka.jpg|Spomenik Anki Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori Vera.jpg|Spomenik Veri Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori spomenik.jpg|Spomenik Ani,Ceciliji i Ani &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori natpis.jpg|Natpis&lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Galerija Matija Skurjeni ==&lt;br /&gt;
Nastanak Muzeja Matija Skurjeni počiva u prvom ugovoru između Matije Skurjenija i Skupštine općine Zaprešić potpisan 2.7.1984.g. Galerija je nazvana po zaprešićkom slikaru Matiji Skurjeniju.Muzej &amp;quot;Matija Skurjeni&amp;quot; otvorena je 1987. godine, a 2000. godine Ministarstvo kulture odobrilo je prerastanje Galerije u Muzej Matija Skurjeni.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;&amp;lt;gallery perrow=&amp;quot;6&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-Muzej Matija Skurjeni.jpg|Muzej Matija Skurjeni u Novim dvorima &lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Literatura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. &lt;br /&gt;
*Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. &lt;br /&gt;
*Gostl, I. Jelačićevi Novi Dvori : dobro bana Jelačića nekad i sad Jelačićevi Novi Dvori : dobro bana Jelačića nekad i sad Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1990 &lt;br /&gt;
*Laljak, S.  Novi Dvori : od Jelačića bana do naših dana. Zaprešić : Matica hrvatska, 1991. &lt;br /&gt;
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. &lt;br /&gt;
*Zagreb hrvatska metropola : turistički vodič 92/93. Zagreb : Turistička zajednica grada Zagreba : Masmedia, 1992. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://www.muzej-matija-skurjeni.hr/omuzeju.swf&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Thu, 20 May 2010 11:54:06 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Dvorac_Novi_dvori</comments>		</item>
		<item>
			<title>Dvorac Novi dvori</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Novi_dvori</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;/* Geografija */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;== Geografija ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi dvori plan dvorca i parka2.jpg|200px|mini|right|Novi Dvori]] &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedinstvena kulturno-povijesna spomenička baština Novi dvori nalaze se uz cestu koja od Zagreba vodi prema Hrvatskom zagorju kroz Zaprešić. Od središta Zagreba Novi su dvori udaljeni 20-ak kilometara, a od središta Zaprešića 1,5 km. Spomeničku i gospodarsku cjelinu Novi dvori čine dvorac, kapela svetog Josipa, grobnica obitelji Jelačić, perivoj, voćnjak, stambene i gospodarske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest Novih Dvora ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-stara slika.jpg|200px|mini|left|Stara slika Novih Dvora, Femen 1897.]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-potvrda vlasništva Novih Dvora.jpg|150px|mini|right|Vjerodostojni ispis vlasništva (ovjeren u Zemaljskom sudu 23.III.1852.)]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori su nekada pripadali Čikulinima koji su ga ukrali Zrinskima poslije njihove propasti. Zatim su dvore posjedovali Sermaži pa Festetići zatim Aleksandar Erdődy. Ban Josip Jelačić je dvorac kupio od jednog od grofa Erdődy. Jelačić je Nove Dvore kupio 1851. Grof Erdődy izjavljuje da je 16. srpnja 1851. primio od bana 175 000 forinti srebra. Kupoprodajni ugovor za Nove Dvore bio je 23.travnja 1852. Danas su Novi Dvori u vlasništvu grada Zaprešića.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ban Josip Jelačić==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-litografija.jpg|200px|mini|left|Slika bana Jelačića, litografija]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-grb.jpg|150px|mini|right|Grofovski grb Bana Josipa Jelačića]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ban Jelačić rođen je 1801. u Petrovaradinu, umro je 1859.u Zagrebu. Jelačić jedna je od najpoznatijih osoba hrvatske prošlosti. Bio je pristaša Hrvatskog narodnog preporoda te je njegovo imenovanje za hrvatskog bana 1848. godine i unaprjeđenje u generala izazvalo opće oduševljenje ukinuo je kmetstvo 9.srpnja 1848 u prvom mjesecu svog vladanja. Borio se protiv germanizacije i mađarizacije Hrvatske. Uveo je u škole i u urede umjesto njemačkog, hrvatski kao službeni jezik. Postao je vrhovni vojni zapovjednik civilne Banske Hrvatske i Vojne krajine, a kasnije i guverner Rijeke. Nakon više stoljeća ujedinio  je podbanskom vlašću Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Rijeku i Međimurje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakom smrti banovi posmrtni ostaci sahranjeni su u Novim Dvorima gdje su mirno počivali sve do nakon drugoga svjetskog rata, kada je čitav posjed, zajedno s kapelicom i naknadno izgrađenom obiteljskom grobnicom bio devastiran.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Arhitektura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-prije renoviranja 001.jpg|200px|mini|left|Novi Dvori prije renoviranja]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori građeni su u klasicističkom stilu, a sredinom XIX. stoljeća nadegrađen u negotičkom stilu (grof Josip Jelačić). Perivoj površine pet hektara uređen je na osnovu autohtone šume hrasta kitnjaka i graba nastao u XIX. stoljeću. Dvorcu se prilazi kroz drvored kestena dug 200 metara koji je očuvan i danas. U dvokatnom obnovljenom gospodarskom objektu smještena je danas galerija Skurjeni.  Vršilnica ima najveću kulturno-povijesnu vrijednost novonastlog imanja. Vršilnica je najstariji objekt na imanju; spominje se još u XVII. Dvorac je iznad glavnog ulaza imao toranj sa satom. Današnji tlocrt obrisa dvorca rezultat je građevinskih zahvata izvedenih krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća. Prizemlje je veličine 44,45x12,70 metara. Stariji zapadni i istočnio dio dvorca su nadograđeni u vrijeme bana. Iznad vanjskog ulaza u podrum uređena je terasa. Terasa je ograđena stupovima, a s južne i sjeverne strane banov brat Juro je izgradio ukrasna vrata od željeza. Na prvom katu je nekada bio drveni dio koji je ban povisio i izgradio od cigle tako da može zadovoljiti potrebe stanovanja u XIX. stoljeću. Podrum zauzima cijelo podzemlje dvorca. Njegove dimenzije su 43,5x7 m. Fasada dvorca u neogotičkom obličju potječe iz banova vremena, točnije 1853. godine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;&amp;lt;gallery perrow=&amp;quot;6&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-perivoj i vršilnica.jpg|Detalj perivoja.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-vršilnica.jpg|Vršilnica u Novim Nvorima.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-obnova dvorca.jpg|Obnova dvorca Novi Dvori.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-dvorac 3.jpg|Novi Dvori obnova.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-dvorac4.jpg|Novi Dvori obnova.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-vršilnica2.jpg|Vršilnica u Novim Dvorima.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-vršilnica3.jpg|Vršilnica Novi Dvori.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-dvorac.jpg|Dvorac Novi Dvori.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-dvorac2.jpg|Dvorac Novi Dvori.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-golf teren.jpg|Golf teren u Novim Dvorima.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-vodoskok.jpg|Vodoskok na golf terenu.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori- golfni teren.jpg|Golf teren.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kapelica Sv.Josipa ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Građena je u neogotičkom stilu 1885. godine. Kapela sv.Josipa je podignuta u svega dva mjeseca od polaganje kamena temljca na dan 15.ožujka 1855 do 25.svibnja 1855 kada je kapela dovršena proteklo je samo 70-tak dana.Kapelica je bila razdjeljenja lijepom pregradom u prednji dio za svetište i stražnji za vjernike.Kapelica je izgrađena na brzinu zbog smrti Jelačićeve devetomjesečne kćeri Anke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;&amp;lt;gallery perrow=&amp;quot;6&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-kapelica4.jpg| Kapelica svetog Josipa u Novim dvorima iz profila&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-kapelica3.jpg| Kapelica svetog Josipa u Novim dvorima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Grobnica obitelji Jelačić ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Grobnicu je izgradio Đuro Jelačić u gotičkom stilu 1884. godine u skaldu sa oporukom svoga brata Josipa. Grobnica je sagrađena jednim djelom od kamena iz kamenoloma u Vrapču, drugim djelom od neupotrebljivog kamena sa zagrebačke stolne crkve. Može se podjeliti u dvije cjeline: podzemnu-gdje se nalaze ljesovi i nadzemnu: koju čine dva polukružna stubišta koja vode na terasu. Na lijevoj strani je urezan naziv na latinskom kojim se upozorava da je ovo posljedenje počivalište grofa obitlelji Jelačić od Bužina &amp;quot;Familiae Jelačić de Buzin&amp;quot;.  U veljači 1991. godine prije početka obnove kapele, ostatci su privremeno prenesenei na Mirogoj, a u listopadu 1992. su prenesena nazad u obiteljsku grobnicu. U grobnicu su više puta provaljivaqli krimnalci uj potrazi za dragocjenostima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;&amp;lt;gallery perrow=&amp;quot;6&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori ulaz u grobnicu.jpg|Vrata od grobnice.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori grb3.jpg|Grb obitelji Jelačić s natpisom &amp;quot;Što bog dade i sreća junačka&amp;quot;.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-grobnica .jpg|Grobnica obitelj Jelačić&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-grobnica iz bliza.jpg|Grobnica obitelj Jelačić iz bliza&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-grobnica iz daljine.jpg| Grobnica obitelj Jelačić iz daleka&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori spomenici.jpg|Spomenici Jeli, Jurici i Marku Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori.Paula,Antun.jpg|Spomenik Pauli i Antunu Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori Marija.jpg|Spomenik Mariji Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori Anka.jpg|Spomenik Anki Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori Vera.jpg|Spomenik Veri Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori spomenik.jpg|Spomenik Ani,Ceciliji i Ani &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori natpis.jpg|Natpis&lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Galerija Matija Skurjeni ==&lt;br /&gt;
Nastanak Muzeja Matija Skurjeni počiva u prvom ugovoru između Matije Skurjenija i Skupštine općine Zaprešić potpisan 2.7.1984.g. Galerija je nazvana po zaprešićkom slikaru Matiji Skurjeniju.Muzej &amp;quot;Matija Skurjeni&amp;quot; otvorena je 1987. godine, a 2000. godine Ministarstvo kulture odobrilo je prerastanje Galerije u Muzej Matija Skurjeni.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;&amp;lt;gallery perrow=&amp;quot;6&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-Muzej Matija Skurjeni.jpg|Muzej Matija Skurjeni u Novim dvorima &lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Literatura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. &lt;br /&gt;
*Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. &lt;br /&gt;
*Gostl, I. Jelačićevi Novi Dvori : dobro bana Jelačića nekad i sad Jelačićevi Novi Dvori : dobro bana Jelačića nekad i sad Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1990 &lt;br /&gt;
*Laljak, S.  Novi Dvori : od Jelačića bana do naših dana. Zaprešić : Matica hrvatska, 1991. &lt;br /&gt;
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. &lt;br /&gt;
*Zagreb hrvatska metropola : turistički vodič 92/93. Zagreb : Turistička zajednica grada Zagreba : Masmedia, 1992. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://www.muzej-matija-skurjeni.hr/omuzeju.swf&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Thu, 20 May 2010 11:53:31 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Dvorac_Novi_dvori</comments>		</item>
		<item>
			<title>Datoteka:Novi dvori plan dvorca i parka2.jpg</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Novi_dvori_plan_dvorca_i_parka2.jpg</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Thu, 20 May 2010 11:52:29 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_o_datoteci:Novi_dvori_plan_dvorca_i_parka2.jpg</comments>		</item>
		<item>
			<title>Dvorac Novi dvori</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Novi_dvori</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;/* Arhitektura */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;== Geografija ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedinstvena kulturno-povijesna spomenička baština Novi dvori nalaze se uz cestu koja od Zagreba vodi prema Hrvatskom zagorju kroz Zaprešić. Od središta Zagreba Novi su dvori udaljeni 20-ak kilometara, a od središta Zaprešića 1,5 km. Spomeničku i gospodarsku cjelinu Novi dvori čine dvorac, kapela svetog Josipa, grobnica obitelji Jelačić, perivoj, voćnjak, stambene i gospodarske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest Novih Dvora ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-stara slika.jpg|200px|mini|left|Stara slika Novih Dvora, Femen 1897.]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-potvrda vlasništva Novih Dvora.jpg|150px|mini|right|Vjerodostojni ispis vlasništva (ovjeren u Zemaljskom sudu 23.III.1852.)]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori su nekada pripadali Čikulinima koji su ga ukrali Zrinskima poslije njihove propasti. Zatim su dvore posjedovali Sermaži pa Festetići zatim Aleksandar Erdődy. Ban Josip Jelačić je dvorac kupio od jednog od grofa Erdődy. Jelačić je Nove Dvore kupio 1851. Grof Erdődy izjavljuje da je 16. srpnja 1851. primio od bana 175 000 forinti srebra. Kupoprodajni ugovor za Nove Dvore bio je 23.travnja 1852. Danas su Novi Dvori u vlasništvu grada Zaprešića.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ban Josip Jelačić==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-litografija.jpg|200px|mini|left|Slika bana Jelačića, litografija]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-grb.jpg|150px|mini|right|Grofovski grb Bana Josipa Jelačića]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ban Jelačić rođen je 1801. u Petrovaradinu, umro je 1859.u Zagrebu. Jelačić jedna je od najpoznatijih osoba hrvatske prošlosti. Bio je pristaša Hrvatskog narodnog preporoda te je njegovo imenovanje za hrvatskog bana 1848. godine i unaprjeđenje u generala izazvalo opće oduševljenje ukinuo je kmetstvo 9.srpnja 1848 u prvom mjesecu svog vladanja. Borio se protiv germanizacije i mađarizacije Hrvatske. Uveo je u škole i u urede umjesto njemačkog, hrvatski kao službeni jezik. Postao je vrhovni vojni zapovjednik civilne Banske Hrvatske i Vojne krajine, a kasnije i guverner Rijeke. Nakon više stoljeća ujedinio  je podbanskom vlašću Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Rijeku i Međimurje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakom smrti banovi posmrtni ostaci sahranjeni su u Novim Dvorima gdje su mirno počivali sve do nakon drugoga svjetskog rata, kada je čitav posjed, zajedno s kapelicom i naknadno izgrađenom obiteljskom grobnicom bio devastiran.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Arhitektura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-prije renoviranja 001.jpg|200px|mini|left|Novi Dvori prije renoviranja]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori građeni su u klasicističkom stilu, a sredinom XIX. stoljeća nadegrađen u negotičkom stilu (grof Josip Jelačić). Perivoj površine pet hektara uređen je na osnovu autohtone šume hrasta kitnjaka i graba nastao u XIX. stoljeću. Dvorcu se prilazi kroz drvored kestena dug 200 metara koji je očuvan i danas. U dvokatnom obnovljenom gospodarskom objektu smještena je danas galerija Skurjeni.  Vršilnica ima najveću kulturno-povijesnu vrijednost novonastlog imanja. Vršilnica je najstariji objekt na imanju; spominje se još u XVII. Dvorac je iznad glavnog ulaza imao toranj sa satom. Današnji tlocrt obrisa dvorca rezultat je građevinskih zahvata izvedenih krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća. Prizemlje je veličine 44,45x12,70 metara. Stariji zapadni i istočnio dio dvorca su nadograđeni u vrijeme bana. Iznad vanjskog ulaza u podrum uređena je terasa. Terasa je ograđena stupovima, a s južne i sjeverne strane banov brat Juro je izgradio ukrasna vrata od željeza. Na prvom katu je nekada bio drveni dio koji je ban povisio i izgradio od cigle tako da može zadovoljiti potrebe stanovanja u XIX. stoljeću. Podrum zauzima cijelo podzemlje dvorca. Njegove dimenzije su 43,5x7 m. Fasada dvorca u neogotičkom obličju potječe iz banova vremena, točnije 1853. godine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;&amp;lt;gallery perrow=&amp;quot;6&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-perivoj i vršilnica.jpg|Detalj perivoja.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-vršilnica.jpg|Vršilnica u Novim Nvorima.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-obnova dvorca.jpg|Obnova dvorca Novi Dvori.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-dvorac 3.jpg|Novi Dvori obnova.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-dvorac4.jpg|Novi Dvori obnova.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-vršilnica2.jpg|Vršilnica u Novim Dvorima.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-vršilnica3.jpg|Vršilnica Novi Dvori.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-dvorac.jpg|Dvorac Novi Dvori.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-dvorac2.jpg|Dvorac Novi Dvori.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-golf teren.jpg|Golf teren u Novim Dvorima.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-vodoskok.jpg|Vodoskok na golf terenu.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori- golfni teren.jpg|Golf teren.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kapelica Sv.Josipa ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Građena je u neogotičkom stilu 1885. godine. Kapela sv.Josipa je podignuta u svega dva mjeseca od polaganje kamena temljca na dan 15.ožujka 1855 do 25.svibnja 1855 kada je kapela dovršena proteklo je samo 70-tak dana.Kapelica je bila razdjeljenja lijepom pregradom u prednji dio za svetište i stražnji za vjernike.Kapelica je izgrađena na brzinu zbog smrti Jelačićeve devetomjesečne kćeri Anke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;&amp;lt;gallery perrow=&amp;quot;6&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-kapelica4.jpg| Kapelica svetog Josipa u Novim dvorima iz profila&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-kapelica3.jpg| Kapelica svetog Josipa u Novim dvorima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Grobnica obitelji Jelačić ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Grobnicu je izgradio Đuro Jelačić u gotičkom stilu 1884. godine u skaldu sa oporukom svoga brata Josipa. Grobnica je sagrađena jednim djelom od kamena iz kamenoloma u Vrapču, drugim djelom od neupotrebljivog kamena sa zagrebačke stolne crkve. Može se podjeliti u dvije cjeline: podzemnu-gdje se nalaze ljesovi i nadzemnu: koju čine dva polukružna stubišta koja vode na terasu. Na lijevoj strani je urezan naziv na latinskom kojim se upozorava da je ovo posljedenje počivalište grofa obitlelji Jelačić od Bužina &amp;quot;Familiae Jelačić de Buzin&amp;quot;.  U veljači 1991. godine prije početka obnove kapele, ostatci su privremeno prenesenei na Mirogoj, a u listopadu 1992. su prenesena nazad u obiteljsku grobnicu. U grobnicu su više puta provaljivaqli krimnalci uj potrazi za dragocjenostima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;&amp;lt;gallery perrow=&amp;quot;6&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori ulaz u grobnicu.jpg|Vrata od grobnice.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori grb3.jpg|Grb obitelji Jelačić s natpisom &amp;quot;Što bog dade i sreća junačka&amp;quot;.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-grobnica .jpg|Grobnica obitelj Jelačić&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-grobnica iz bliza.jpg|Grobnica obitelj Jelačić iz bliza&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-grobnica iz daljine.jpg| Grobnica obitelj Jelačić iz daleka&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori spomenici.jpg|Spomenici Jeli, Jurici i Marku Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori.Paula,Antun.jpg|Spomenik Pauli i Antunu Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori Marija.jpg|Spomenik Mariji Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori Anka.jpg|Spomenik Anki Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori Vera.jpg|Spomenik Veri Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori spomenik.jpg|Spomenik Ani,Ceciliji i Ani &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori natpis.jpg|Natpis&lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Galerija Matija Skurjeni ==&lt;br /&gt;
Nastanak Muzeja Matija Skurjeni počiva u prvom ugovoru između Matije Skurjenija i Skupštine općine Zaprešić potpisan 2.7.1984.g. Galerija je nazvana po zaprešićkom slikaru Matiji Skurjeniju.Muzej &amp;quot;Matija Skurjeni&amp;quot; otvorena je 1987. godine, a 2000. godine Ministarstvo kulture odobrilo je prerastanje Galerije u Muzej Matija Skurjeni.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;&amp;lt;gallery perrow=&amp;quot;6&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-Muzej Matija Skurjeni.jpg|Muzej Matija Skurjeni u Novim dvorima &lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Literatura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. &lt;br /&gt;
*Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. &lt;br /&gt;
*Gostl, I. Jelačićevi Novi Dvori : dobro bana Jelačića nekad i sad Jelačićevi Novi Dvori : dobro bana Jelačića nekad i sad Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1990 &lt;br /&gt;
*Laljak, S.  Novi Dvori : od Jelačića bana do naših dana. Zaprešić : Matica hrvatska, 1991. &lt;br /&gt;
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. &lt;br /&gt;
*Zagreb hrvatska metropola : turistički vodič 92/93. Zagreb : Turistička zajednica grada Zagreba : Masmedia, 1992. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://www.muzej-matija-skurjeni.hr/omuzeju.swf&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Thu, 20 May 2010 11:46:35 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Dvorac_Novi_dvori</comments>		</item>
		<item>
			<title>Dvorac Novi dvori</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Novi_dvori</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;/* Galerija Matija Skurjeni */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;== Geografija ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedinstvena kulturno-povijesna spomenička baština Novi dvori nalaze se uz cestu koja od Zagreba vodi prema Hrvatskom zagorju kroz Zaprešić. Od središta Zagreba Novi su dvori udaljeni 20-ak kilometara, a od središta Zaprešića 1,5 km. Spomeničku i gospodarsku cjelinu Novi dvori čine dvorac, kapela svetog Josipa, grobnica obitelji Jelačić, perivoj, voćnjak, stambene i gospodarske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest Novih Dvora ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-stara slika.jpg|200px|mini|left|Stara slika Novih Dvora, Femen 1897.]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-potvrda vlasništva Novih Dvora.jpg|150px|mini|right|Vjerodostojni ispis vlasništva (ovjeren u Zemaljskom sudu 23.III.1852.)]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori su nekada pripadali Čikulinima koji su ga ukrali Zrinskima poslije njihove propasti. Zatim su dvore posjedovali Sermaži pa Festetići zatim Aleksandar Erdődy. Ban Josip Jelačić je dvorac kupio od jednog od grofa Erdődy. Jelačić je Nove Dvore kupio 1851. Grof Erdődy izjavljuje da je 16. srpnja 1851. primio od bana 175 000 forinti srebra. Kupoprodajni ugovor za Nove Dvore bio je 23.travnja 1852. Danas su Novi Dvori u vlasništvu grada Zaprešića.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ban Josip Jelačić==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-litografija.jpg|200px|mini|left|Slika bana Jelačića, litografija]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-grb.jpg|150px|mini|right|Grofovski grb Bana Josipa Jelačića]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ban Jelačić rođen je 1801. u Petrovaradinu, umro je 1859.u Zagrebu. Jelačić jedna je od najpoznatijih osoba hrvatske prošlosti. Bio je pristaša Hrvatskog narodnog preporoda te je njegovo imenovanje za hrvatskog bana 1848. godine i unaprjeđenje u generala izazvalo opće oduševljenje ukinuo je kmetstvo 9.srpnja 1848 u prvom mjesecu svog vladanja. Borio se protiv germanizacije i mađarizacije Hrvatske. Uveo je u škole i u urede umjesto njemačkog, hrvatski kao službeni jezik. Postao je vrhovni vojni zapovjednik civilne Banske Hrvatske i Vojne krajine, a kasnije i guverner Rijeke. Nakon više stoljeća ujedinio  je podbanskom vlašću Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Rijeku i Međimurje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakom smrti banovi posmrtni ostaci sahranjeni su u Novim Dvorima gdje su mirno počivali sve do nakon drugoga svjetskog rata, kada je čitav posjed, zajedno s kapelicom i naknadno izgrađenom obiteljskom grobnicom bio devastiran.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Arhitektura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-prije renoviranja 001.jpg|200px|mini|left|Novi Dvori prije renoviranja]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori građeni su u klasicističkom stilu, a sredinom XIX. stoljeća nadegrađen u negotičkom stilu (grof Josip Jelačić). Perivoj površine pet hektara uređen je na osnovu autohtone šume hrasta kitnjaka i graba nastao u XIX. stoljeću. Dvorcu se prilazi kroz drvored kestena dug 200 metara koji je očuvan i danas. U dvokatnom obnovljenom gospodarskom objektu smještena je danas galerija Skurjeni.  Vršilnica ima najveću kulturno-povijesnu vrijednost novonastlog imanja. Vršilnica je najstariji objekt na imanju; spominje se još u XVII. Dvorac je iznad glavnog ulaza imao toranj sa satom. Današnji tlocrt obrisa dvorca rezultat je građevinskih zahvata izvedenih krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća. Prizemlje je veličine 44,45x12,70 metara. Stariji zapadni i istočnio dio dvorca su nadograđeni u vrijeme bana. Iznad vanjskog ulaza u podrum uređena je terasa. Terasa je ograđena stupovima, a s južne i sjeverne strane banov brat Juro je izgradio ukrasna vrata od željeza. Na prvom katu je nekada bio drveni dio koji je ban povisio i izgradio od cigle tako da može zadovoljiti potrebe stanovanja u XIX. stoljeću. Podrum zauzima cijelo podzemlje dvorca. Njegove dimenzije su 43,5x7 m. Fasada dvorca u neogotičkom obličju potječe iz banova vremena, točnije 1853. godine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;&amp;lt;gallery perrow=&amp;quot;6&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Janusevec-presjek.jpg|Presjek arhitektonske građe dvorca.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-perivoj i vršilnica.jpg|Detalj perivoja.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-vršilnica.jpg|Vršilnica u Novim Nvorima.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-obnova dvorca.jpg|Obnova dvorca Novi Dvori.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-dvorac 3.jpg|Novi Dvori obnova.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-dvorac4.jpg|Novi Dvori obnova.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-vršilnica2.jpg|Vršilnica u Novim Dvorima.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-vršilnica3.jpg|Vršilnica Novi Dvori.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-dvorac.jpg|Dvorac Novi Dvori.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-dvorac2.jpg|Dvorac Novi Dvori.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-golf teren.jpg|Golf teren u Novim Dvorima.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-vodoskok.jpg|Vodoskok na golf terenu.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori- golfni teren.jpg|Golf teren.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kapelica Sv.Josipa ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Građena je u neogotičkom stilu 1885. godine. Kapela sv.Josipa je podignuta u svega dva mjeseca od polaganje kamena temljca na dan 15.ožujka 1855 do 25.svibnja 1855 kada je kapela dovršena proteklo je samo 70-tak dana.Kapelica je bila razdjeljenja lijepom pregradom u prednji dio za svetište i stražnji za vjernike.Kapelica je izgrađena na brzinu zbog smrti Jelačićeve devetomjesečne kćeri Anke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;&amp;lt;gallery perrow=&amp;quot;6&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-kapelica4.jpg| Kapelica svetog Josipa u Novim dvorima iz profila&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-kapelica3.jpg| Kapelica svetog Josipa u Novim dvorima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Grobnica obitelji Jelačić ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Grobnicu je izgradio Đuro Jelačić u gotičkom stilu 1884. godine u skaldu sa oporukom svoga brata Josipa. Grobnica je sagrađena jednim djelom od kamena iz kamenoloma u Vrapču, drugim djelom od neupotrebljivog kamena sa zagrebačke stolne crkve. Može se podjeliti u dvije cjeline: podzemnu-gdje se nalaze ljesovi i nadzemnu: koju čine dva polukružna stubišta koja vode na terasu. Na lijevoj strani je urezan naziv na latinskom kojim se upozorava da je ovo posljedenje počivalište grofa obitlelji Jelačić od Bužina &amp;quot;Familiae Jelačić de Buzin&amp;quot;.  U veljači 1991. godine prije početka obnove kapele, ostatci su privremeno prenesenei na Mirogoj, a u listopadu 1992. su prenesena nazad u obiteljsku grobnicu. U grobnicu su više puta provaljivaqli krimnalci uj potrazi za dragocjenostima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;&amp;lt;gallery perrow=&amp;quot;6&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori ulaz u grobnicu.jpg|Vrata od grobnice.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori grb3.jpg|Grb obitelji Jelačić s natpisom &amp;quot;Što bog dade i sreća junačka&amp;quot;.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-grobnica .jpg|Grobnica obitelj Jelačić&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-grobnica iz bliza.jpg|Grobnica obitelj Jelačić iz bliza&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-grobnica iz daljine.jpg| Grobnica obitelj Jelačić iz daleka&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori spomenici.jpg|Spomenici Jeli, Jurici i Marku Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori.Paula,Antun.jpg|Spomenik Pauli i Antunu Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori Marija.jpg|Spomenik Mariji Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori Anka.jpg|Spomenik Anki Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori Vera.jpg|Spomenik Veri Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori spomenik.jpg|Spomenik Ani,Ceciliji i Ani &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori natpis.jpg|Natpis&lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Galerija Matija Skurjeni ==&lt;br /&gt;
Nastanak Muzeja Matija Skurjeni počiva u prvom ugovoru između Matije Skurjenija i Skupštine općine Zaprešić potpisan 2.7.1984.g. Galerija je nazvana po zaprešićkom slikaru Matiji Skurjeniju.Muzej &amp;quot;Matija Skurjeni&amp;quot; otvorena je 1987. godine, a 2000. godine Ministarstvo kulture odobrilo je prerastanje Galerije u Muzej Matija Skurjeni.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;&amp;lt;gallery perrow=&amp;quot;6&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-Muzej Matija Skurjeni.jpg|Muzej Matija Skurjeni u Novim dvorima &lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Literatura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. &lt;br /&gt;
*Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. &lt;br /&gt;
*Gostl, I. Jelačićevi Novi Dvori : dobro bana Jelačića nekad i sad Jelačićevi Novi Dvori : dobro bana Jelačića nekad i sad Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1990 &lt;br /&gt;
*Laljak, S.  Novi Dvori : od Jelačića bana do naših dana. Zaprešić : Matica hrvatska, 1991. &lt;br /&gt;
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. &lt;br /&gt;
*Zagreb hrvatska metropola : turistički vodič 92/93. Zagreb : Turistička zajednica grada Zagreba : Masmedia, 1992. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://www.muzej-matija-skurjeni.hr/omuzeju.swf&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Thu, 20 May 2010 11:45:50 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Dvorac_Novi_dvori</comments>		</item>
		<item>
			<title>Dvorac Novi dvori</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Novi_dvori</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;/* Arhitektura */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;== Geografija ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedinstvena kulturno-povijesna spomenička baština Novi dvori nalaze se uz cestu koja od Zagreba vodi prema Hrvatskom zagorju kroz Zaprešić. Od središta Zagreba Novi su dvori udaljeni 20-ak kilometara, a od središta Zaprešića 1,5 km. Spomeničku i gospodarsku cjelinu Novi dvori čine dvorac, kapela svetog Josipa, grobnica obitelji Jelačić, perivoj, voćnjak, stambene i gospodarske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest Novih Dvora ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-stara slika.jpg|200px|mini|left|Stara slika Novih Dvora, Femen 1897.]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-potvrda vlasništva Novih Dvora.jpg|150px|mini|right|Vjerodostojni ispis vlasništva (ovjeren u Zemaljskom sudu 23.III.1852.)]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori su nekada pripadali Čikulinima koji su ga ukrali Zrinskima poslije njihove propasti. Zatim su dvore posjedovali Sermaži pa Festetići zatim Aleksandar Erdődy. Ban Josip Jelačić je dvorac kupio od jednog od grofa Erdődy. Jelačić je Nove Dvore kupio 1851. Grof Erdődy izjavljuje da je 16. srpnja 1851. primio od bana 175 000 forinti srebra. Kupoprodajni ugovor za Nove Dvore bio je 23.travnja 1852. Danas su Novi Dvori u vlasništvu grada Zaprešića.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ban Josip Jelačić==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-litografija.jpg|200px|mini|left|Slika bana Jelačića, litografija]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-grb.jpg|150px|mini|right|Grofovski grb Bana Josipa Jelačića]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ban Jelačić rođen je 1801. u Petrovaradinu, umro je 1859.u Zagrebu. Jelačić jedna je od najpoznatijih osoba hrvatske prošlosti. Bio je pristaša Hrvatskog narodnog preporoda te je njegovo imenovanje za hrvatskog bana 1848. godine i unaprjeđenje u generala izazvalo opće oduševljenje ukinuo je kmetstvo 9.srpnja 1848 u prvom mjesecu svog vladanja. Borio se protiv germanizacije i mađarizacije Hrvatske. Uveo je u škole i u urede umjesto njemačkog, hrvatski kao službeni jezik. Postao je vrhovni vojni zapovjednik civilne Banske Hrvatske i Vojne krajine, a kasnije i guverner Rijeke. Nakon više stoljeća ujedinio  je podbanskom vlašću Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Rijeku i Međimurje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakom smrti banovi posmrtni ostaci sahranjeni su u Novim Dvorima gdje su mirno počivali sve do nakon drugoga svjetskog rata, kada je čitav posjed, zajedno s kapelicom i naknadno izgrađenom obiteljskom grobnicom bio devastiran.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Arhitektura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-prije renoviranja 001.jpg|200px|mini|left|Novi Dvori prije renoviranja]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori građeni su u klasicističkom stilu, a sredinom XIX. stoljeća nadegrađen u negotičkom stilu (grof Josip Jelačić). Perivoj površine pet hektara uređen je na osnovu autohtone šume hrasta kitnjaka i graba nastao u XIX. stoljeću. Dvorcu se prilazi kroz drvored kestena dug 200 metara koji je očuvan i danas. U dvokatnom obnovljenom gospodarskom objektu smještena je danas galerija Skurjeni.  Vršilnica ima najveću kulturno-povijesnu vrijednost novonastlog imanja. Vršilnica je najstariji objekt na imanju; spominje se još u XVII. Dvorac je iznad glavnog ulaza imao toranj sa satom. Današnji tlocrt obrisa dvorca rezultat je građevinskih zahvata izvedenih krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća. Prizemlje je veličine 44,45x12,70 metara. Stariji zapadni i istočnio dio dvorca su nadograđeni u vrijeme bana. Iznad vanjskog ulaza u podrum uređena je terasa. Terasa je ograđena stupovima, a s južne i sjeverne strane banov brat Juro je izgradio ukrasna vrata od željeza. Na prvom katu je nekada bio drveni dio koji je ban povisio i izgradio od cigle tako da može zadovoljiti potrebe stanovanja u XIX. stoljeću. Podrum zauzima cijelo podzemlje dvorca. Njegove dimenzije su 43,5x7 m. Fasada dvorca u neogotičkom obličju potječe iz banova vremena, točnije 1853. godine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;&amp;lt;gallery perrow=&amp;quot;6&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Janusevec-presjek.jpg|Presjek arhitektonske građe dvorca.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-perivoj i vršilnica.jpg|Detalj perivoja.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-vršilnica.jpg|Vršilnica u Novim Nvorima.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-obnova dvorca.jpg|Obnova dvorca Novi Dvori.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-dvorac 3.jpg|Novi Dvori obnova.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-dvorac4.jpg|Novi Dvori obnova.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-vršilnica2.jpg|Vršilnica u Novim Dvorima.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-vršilnica3.jpg|Vršilnica Novi Dvori.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-dvorac.jpg|Dvorac Novi Dvori.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-dvorac2.jpg|Dvorac Novi Dvori.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-golf teren.jpg|Golf teren u Novim Dvorima.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-vodoskok.jpg|Vodoskok na golf terenu.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori- golfni teren.jpg|Golf teren.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kapelica Sv.Josipa ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Građena je u neogotičkom stilu 1885. godine. Kapela sv.Josipa je podignuta u svega dva mjeseca od polaganje kamena temljca na dan 15.ožujka 1855 do 25.svibnja 1855 kada je kapela dovršena proteklo je samo 70-tak dana.Kapelica je bila razdjeljenja lijepom pregradom u prednji dio za svetište i stražnji za vjernike.Kapelica je izgrađena na brzinu zbog smrti Jelačićeve devetomjesečne kćeri Anke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;&amp;lt;gallery perrow=&amp;quot;6&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-kapelica4.jpg| Kapelica svetog Josipa u Novim dvorima iz profila&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-kapelica3.jpg| Kapelica svetog Josipa u Novim dvorima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Grobnica obitelji Jelačić ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Grobnicu je izgradio Đuro Jelačić u gotičkom stilu 1884. godine u skaldu sa oporukom svoga brata Josipa. Grobnica je sagrađena jednim djelom od kamena iz kamenoloma u Vrapču, drugim djelom od neupotrebljivog kamena sa zagrebačke stolne crkve. Može se podjeliti u dvije cjeline: podzemnu-gdje se nalaze ljesovi i nadzemnu: koju čine dva polukružna stubišta koja vode na terasu. Na lijevoj strani je urezan naziv na latinskom kojim se upozorava da je ovo posljedenje počivalište grofa obitlelji Jelačić od Bužina &amp;quot;Familiae Jelačić de Buzin&amp;quot;.  U veljači 1991. godine prije početka obnove kapele, ostatci su privremeno prenesenei na Mirogoj, a u listopadu 1992. su prenesena nazad u obiteljsku grobnicu. U grobnicu su više puta provaljivaqli krimnalci uj potrazi za dragocjenostima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;&amp;lt;gallery perrow=&amp;quot;6&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori ulaz u grobnicu.jpg|Vrata od grobnice.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori grb3.jpg|Grb obitelji Jelačić s natpisom &amp;quot;Što bog dade i sreća junačka&amp;quot;.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-grobnica .jpg|Grobnica obitelj Jelačić&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-grobnica iz bliza.jpg|Grobnica obitelj Jelačić iz bliza&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-grobnica iz daljine.jpg| Grobnica obitelj Jelačić iz daleka&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori spomenici.jpg|Spomenici Jeli, Jurici i Marku Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori.Paula,Antun.jpg|Spomenik Pauli i Antunu Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori Marija.jpg|Spomenik Mariji Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori Anka.jpg|Spomenik Anki Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori Vera.jpg|Spomenik Veri Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori spomenik.jpg|Spomenik Ani,Ceciliji i Ani &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori natpis.jpg|Natpis&lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Galerija Matija Skurjeni ==&lt;br /&gt;
Nastanak Muzeja Matija Skurjeni počiva u prvom ugovoru između Matije Skurjenija i Skupštine općine Zaprešić potpisan 2.7.1984.g. Galerija je nazvana po zaprešićkom slikaru Matiji Skurjeniju.Muzej &amp;quot;Matija Skurjeni&amp;quot; otvorena je 1987. godine, a 2000. godine Ministarstvo kulture odobrilo je prerastanje Galerije u Muzej Matija Skurjeni.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Literatura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. &lt;br /&gt;
*Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. &lt;br /&gt;
*Gostl, I. Jelačićevi Novi Dvori : dobro bana Jelačića nekad i sad Jelačićevi Novi Dvori : dobro bana Jelačića nekad i sad Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1990 &lt;br /&gt;
*Laljak, S.  Novi Dvori : od Jelačića bana do naših dana. Zaprešić : Matica hrvatska, 1991. &lt;br /&gt;
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. &lt;br /&gt;
*Zagreb hrvatska metropola : turistički vodič 92/93. Zagreb : Turistička zajednica grada Zagreba : Masmedia, 1992. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://www.muzej-matija-skurjeni.hr/omuzeju.swf&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Thu, 20 May 2010 11:44:55 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Dvorac_Novi_dvori</comments>		</item>
		<item>
			<title>Dvorac Novi dvori</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Novi_dvori</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;/* Kapelica Sv.Josipa */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;== Geografija ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedinstvena kulturno-povijesna spomenička baština Novi dvori nalaze se uz cestu koja od Zagreba vodi prema Hrvatskom zagorju kroz Zaprešić. Od središta Zagreba Novi su dvori udaljeni 20-ak kilometara, a od središta Zaprešića 1,5 km. Spomeničku i gospodarsku cjelinu Novi dvori čine dvorac, kapela svetog Josipa, grobnica obitelji Jelačić, perivoj, voćnjak, stambene i gospodarske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest Novih Dvora ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-stara slika.jpg|200px|mini|left|Stara slika Novih Dvora, Femen 1897.]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-potvrda vlasništva Novih Dvora.jpg|150px|mini|right|Vjerodostojni ispis vlasništva (ovjeren u Zemaljskom sudu 23.III.1852.)]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori su nekada pripadali Čikulinima koji su ga ukrali Zrinskima poslije njihove propasti. Zatim su dvore posjedovali Sermaži pa Festetići zatim Aleksandar Erdődy. Ban Josip Jelačić je dvorac kupio od jednog od grofa Erdődy. Jelačić je Nove Dvore kupio 1851. Grof Erdődy izjavljuje da je 16. srpnja 1851. primio od bana 175 000 forinti srebra. Kupoprodajni ugovor za Nove Dvore bio je 23.travnja 1852. Danas su Novi Dvori u vlasništvu grada Zaprešića.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ban Josip Jelačić==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-litografija.jpg|200px|mini|left|Slika bana Jelačića, litografija]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-grb.jpg|150px|mini|right|Grofovski grb Bana Josipa Jelačića]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ban Jelačić rođen je 1801. u Petrovaradinu, umro je 1859.u Zagrebu. Jelačić jedna je od najpoznatijih osoba hrvatske prošlosti. Bio je pristaša Hrvatskog narodnog preporoda te je njegovo imenovanje za hrvatskog bana 1848. godine i unaprjeđenje u generala izazvalo opće oduševljenje ukinuo je kmetstvo 9.srpnja 1848 u prvom mjesecu svog vladanja. Borio se protiv germanizacije i mađarizacije Hrvatske. Uveo je u škole i u urede umjesto njemačkog, hrvatski kao službeni jezik. Postao je vrhovni vojni zapovjednik civilne Banske Hrvatske i Vojne krajine, a kasnije i guverner Rijeke. Nakon više stoljeća ujedinio  je podbanskom vlašću Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Rijeku i Međimurje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakom smrti banovi posmrtni ostaci sahranjeni su u Novim Dvorima gdje su mirno počivali sve do nakon drugoga svjetskog rata, kada je čitav posjed, zajedno s kapelicom i naknadno izgrađenom obiteljskom grobnicom bio devastiran.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Arhitektura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-prije renoviranja 001.jpg|200px|mini|left|Novi Dvori prije renoviranja]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori građeni su u klasicističkom stilu, a sredinom XIX. stoljeća nadegrađen u negotičkom stilu (grof Josip Jelačić). Perivoj površine pet hektara uređen je na osnovu autohtone šume hrasta kitnjaka i graba nastao u XIX. stoljeću. Dvorcu se prilazi kroz drvored kestena dug 200 metara koji je očuvan i danas. U dvokatnom obnovljenom gospodarskom objektu smještena je danas galerija Skurjeni.  Vršilnica ima najveću kulturno-povijesnu vrijednost novonastlog imanja. Vršilnica je najstariji objekt na imanju; spominje se još u XVII. Dvorac je iznad glavnog ulaza imao toranj sa satom. Današnji tlocrt obrisa dvorca rezultat je građevinskih zahvata izvedenih krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća. Prizemlje je veličine 44,45x12,70 metara. Stariji zapadni i istočnio dio dvorca su nadograđeni u vrijeme bana. Iznad vanjskog ulaza u podrum uređena je terasa. Terasa je ograđena stupovima, a s južne i sjeverne strane banov brat Juro je izgradio ukrasna vrata od željeza. Na prvom katu je nekada bio drveni dio koji je ban povisio i izgradio od cigle tako da može zadovoljiti potrebe stanovanja u XIX. stoljeću. Podrum zauzima cijelo podzemlje dvorca. Njegove dimenzije su 43,5x7 m. Fasada dvorca u neogotičkom obličju potječe iz banova vremena, točnije 1853. godine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kapelica Sv.Josipa ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Građena je u neogotičkom stilu 1885. godine. Kapela sv.Josipa je podignuta u svega dva mjeseca od polaganje kamena temljca na dan 15.ožujka 1855 do 25.svibnja 1855 kada je kapela dovršena proteklo je samo 70-tak dana.Kapelica je bila razdjeljenja lijepom pregradom u prednji dio za svetište i stražnji za vjernike.Kapelica je izgrađena na brzinu zbog smrti Jelačićeve devetomjesečne kćeri Anke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;&amp;lt;gallery perrow=&amp;quot;6&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-kapelica4.jpg| Kapelica svetog Josipa u Novim dvorima iz profila&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-kapelica3.jpg| Kapelica svetog Josipa u Novim dvorima&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Grobnica obitelji Jelačić ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Grobnicu je izgradio Đuro Jelačić u gotičkom stilu 1884. godine u skaldu sa oporukom svoga brata Josipa. Grobnica je sagrađena jednim djelom od kamena iz kamenoloma u Vrapču, drugim djelom od neupotrebljivog kamena sa zagrebačke stolne crkve. Može se podjeliti u dvije cjeline: podzemnu-gdje se nalaze ljesovi i nadzemnu: koju čine dva polukružna stubišta koja vode na terasu. Na lijevoj strani je urezan naziv na latinskom kojim se upozorava da je ovo posljedenje počivalište grofa obitlelji Jelačić od Bužina &amp;quot;Familiae Jelačić de Buzin&amp;quot;.  U veljači 1991. godine prije početka obnove kapele, ostatci su privremeno prenesenei na Mirogoj, a u listopadu 1992. su prenesena nazad u obiteljsku grobnicu. U grobnicu su više puta provaljivaqli krimnalci uj potrazi za dragocjenostima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;&amp;lt;gallery perrow=&amp;quot;6&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori ulaz u grobnicu.jpg|Vrata od grobnice.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori grb3.jpg|Grb obitelji Jelačić s natpisom &amp;quot;Što bog dade i sreća junačka&amp;quot;.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-grobnica .jpg|Grobnica obitelj Jelačić&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-grobnica iz bliza.jpg|Grobnica obitelj Jelačić iz bliza&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-grobnica iz daljine.jpg| Grobnica obitelj Jelačić iz daleka&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori spomenici.jpg|Spomenici Jeli, Jurici i Marku Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori.Paula,Antun.jpg|Spomenik Pauli i Antunu Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori Marija.jpg|Spomenik Mariji Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori Anka.jpg|Spomenik Anki Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori Vera.jpg|Spomenik Veri Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori spomenik.jpg|Spomenik Ani,Ceciliji i Ani &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori natpis.jpg|Natpis&lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Galerija Matija Skurjeni ==&lt;br /&gt;
Nastanak Muzeja Matija Skurjeni počiva u prvom ugovoru između Matije Skurjenija i Skupštine općine Zaprešić potpisan 2.7.1984.g. Galerija je nazvana po zaprešićkom slikaru Matiji Skurjeniju.Muzej &amp;quot;Matija Skurjeni&amp;quot; otvorena je 1987. godine, a 2000. godine Ministarstvo kulture odobrilo je prerastanje Galerije u Muzej Matija Skurjeni.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Literatura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. &lt;br /&gt;
*Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. &lt;br /&gt;
*Gostl, I. Jelačićevi Novi Dvori : dobro bana Jelačića nekad i sad Jelačićevi Novi Dvori : dobro bana Jelačića nekad i sad Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1990 &lt;br /&gt;
*Laljak, S.  Novi Dvori : od Jelačića bana do naših dana. Zaprešić : Matica hrvatska, 1991. &lt;br /&gt;
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. &lt;br /&gt;
*Zagreb hrvatska metropola : turistički vodič 92/93. Zagreb : Turistička zajednica grada Zagreba : Masmedia, 1992. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://www.muzej-matija-skurjeni.hr/omuzeju.swf&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Thu, 20 May 2010 11:42:51 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Dvorac_Novi_dvori</comments>		</item>
		<item>
			<title>Dvorac Novi dvori</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Novi_dvori</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;/* Grobnica obitelji Jelačić */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;== Geografija ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedinstvena kulturno-povijesna spomenička baština Novi dvori nalaze se uz cestu koja od Zagreba vodi prema Hrvatskom zagorju kroz Zaprešić. Od središta Zagreba Novi su dvori udaljeni 20-ak kilometara, a od središta Zaprešića 1,5 km. Spomeničku i gospodarsku cjelinu Novi dvori čine dvorac, kapela svetog Josipa, grobnica obitelji Jelačić, perivoj, voćnjak, stambene i gospodarske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest Novih Dvora ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-stara slika.jpg|200px|mini|left|Stara slika Novih Dvora, Femen 1897.]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-potvrda vlasništva Novih Dvora.jpg|150px|mini|right|Vjerodostojni ispis vlasništva (ovjeren u Zemaljskom sudu 23.III.1852.)]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori su nekada pripadali Čikulinima koji su ga ukrali Zrinskima poslije njihove propasti. Zatim su dvore posjedovali Sermaži pa Festetići zatim Aleksandar Erdődy. Ban Josip Jelačić je dvorac kupio od jednog od grofa Erdődy. Jelačić je Nove Dvore kupio 1851. Grof Erdődy izjavljuje da je 16. srpnja 1851. primio od bana 175 000 forinti srebra. Kupoprodajni ugovor za Nove Dvore bio je 23.travnja 1852. Danas su Novi Dvori u vlasništvu grada Zaprešića.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ban Josip Jelačić==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-litografija.jpg|200px|mini|left|Slika bana Jelačića, litografija]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-grb.jpg|150px|mini|right|Grofovski grb Bana Josipa Jelačića]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ban Jelačić rođen je 1801. u Petrovaradinu, umro je 1859.u Zagrebu. Jelačić jedna je od najpoznatijih osoba hrvatske prošlosti. Bio je pristaša Hrvatskog narodnog preporoda te je njegovo imenovanje za hrvatskog bana 1848. godine i unaprjeđenje u generala izazvalo opće oduševljenje ukinuo je kmetstvo 9.srpnja 1848 u prvom mjesecu svog vladanja. Borio se protiv germanizacije i mađarizacije Hrvatske. Uveo je u škole i u urede umjesto njemačkog, hrvatski kao službeni jezik. Postao je vrhovni vojni zapovjednik civilne Banske Hrvatske i Vojne krajine, a kasnije i guverner Rijeke. Nakon više stoljeća ujedinio  je podbanskom vlašću Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Rijeku i Međimurje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakom smrti banovi posmrtni ostaci sahranjeni su u Novim Dvorima gdje su mirno počivali sve do nakon drugoga svjetskog rata, kada je čitav posjed, zajedno s kapelicom i naknadno izgrađenom obiteljskom grobnicom bio devastiran.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Arhitektura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-prije renoviranja 001.jpg|200px|mini|left|Novi Dvori prije renoviranja]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori građeni su u klasicističkom stilu, a sredinom XIX. stoljeća nadegrađen u negotičkom stilu (grof Josip Jelačić). Perivoj površine pet hektara uređen je na osnovu autohtone šume hrasta kitnjaka i graba nastao u XIX. stoljeću. Dvorcu se prilazi kroz drvored kestena dug 200 metara koji je očuvan i danas. U dvokatnom obnovljenom gospodarskom objektu smještena je danas galerija Skurjeni.  Vršilnica ima najveću kulturno-povijesnu vrijednost novonastlog imanja. Vršilnica je najstariji objekt na imanju; spominje se još u XVII. Dvorac je iznad glavnog ulaza imao toranj sa satom. Današnji tlocrt obrisa dvorca rezultat je građevinskih zahvata izvedenih krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća. Prizemlje je veličine 44,45x12,70 metara. Stariji zapadni i istočnio dio dvorca su nadograđeni u vrijeme bana. Iznad vanjskog ulaza u podrum uređena je terasa. Terasa je ograđena stupovima, a s južne i sjeverne strane banov brat Juro je izgradio ukrasna vrata od željeza. Na prvom katu je nekada bio drveni dio koji je ban povisio i izgradio od cigle tako da može zadovoljiti potrebe stanovanja u XIX. stoljeću. Podrum zauzima cijelo podzemlje dvorca. Njegove dimenzije su 43,5x7 m. Fasada dvorca u neogotičkom obličju potječe iz banova vremena, točnije 1853. godine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kapelica Sv.Josipa ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Građena je u neogotičkom stilu 1885. godine. Kapela sv.Josipa je podignuta u svega dva mjeseca od polaganje kamena temljca na dan 15.ožujka 1855 do 25.svibnja 1855 kada je kapela dovršena proteklo je samo 70-tak dana.Kapelica je bila razdjeljenja lijepom pregradom u prednji dio za svetište i stražnji za vjernike.Kapelica je izgrađena na brzinu zbog smrti Jelačićeve devetomjesečne kćeri Anke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Grobnica obitelji Jelačić ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Grobnicu je izgradio Đuro Jelačić u gotičkom stilu 1884. godine u skaldu sa oporukom svoga brata Josipa. Grobnica je sagrađena jednim djelom od kamena iz kamenoloma u Vrapču, drugim djelom od neupotrebljivog kamena sa zagrebačke stolne crkve. Može se podjeliti u dvije cjeline: podzemnu-gdje se nalaze ljesovi i nadzemnu: koju čine dva polukružna stubišta koja vode na terasu. Na lijevoj strani je urezan naziv na latinskom kojim se upozorava da je ovo posljedenje počivalište grofa obitlelji Jelačić od Bužina &amp;quot;Familiae Jelačić de Buzin&amp;quot;.  U veljači 1991. godine prije početka obnove kapele, ostatci su privremeno prenesenei na Mirogoj, a u listopadu 1992. su prenesena nazad u obiteljsku grobnicu. U grobnicu su više puta provaljivaqli krimnalci uj potrazi za dragocjenostima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;&amp;lt;gallery perrow=&amp;quot;6&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori ulaz u grobnicu.jpg|Vrata od grobnice.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori grb3.jpg|Grb obitelji Jelačić s natpisom &amp;quot;Što bog dade i sreća junačka&amp;quot;.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-grobnica .jpg|Grobnica obitelj Jelačić&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-grobnica iz bliza.jpg|Grobnica obitelj Jelačić iz bliza&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori-grobnica iz daljine.jpg| Grobnica obitelj Jelačić iz daleka&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori spomenici.jpg|Spomenici Jeli, Jurici i Marku Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi Dvori.Paula,Antun.jpg|Spomenik Pauli i Antunu Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori Marija.jpg|Spomenik Mariji Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori Anka.jpg|Spomenik Anki Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori Vera.jpg|Spomenik Veri Jelačić &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori spomenik.jpg|Spomenik Ani,Ceciliji i Ani &lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori natpis.jpg|Natpis&lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Galerija Matija Skurjeni ==&lt;br /&gt;
Nastanak Muzeja Matija Skurjeni počiva u prvom ugovoru između Matije Skurjenija i Skupštine općine Zaprešić potpisan 2.7.1984.g. Galerija je nazvana po zaprešićkom slikaru Matiji Skurjeniju.Muzej &amp;quot;Matija Skurjeni&amp;quot; otvorena je 1987. godine, a 2000. godine Ministarstvo kulture odobrilo je prerastanje Galerije u Muzej Matija Skurjeni.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Literatura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. &lt;br /&gt;
*Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. &lt;br /&gt;
*Gostl, I. Jelačićevi Novi Dvori : dobro bana Jelačića nekad i sad Jelačićevi Novi Dvori : dobro bana Jelačića nekad i sad Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1990 &lt;br /&gt;
*Laljak, S.  Novi Dvori : od Jelačića bana do naših dana. Zaprešić : Matica hrvatska, 1991. &lt;br /&gt;
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. &lt;br /&gt;
*Zagreb hrvatska metropola : turistički vodič 92/93. Zagreb : Turistička zajednica grada Zagreba : Masmedia, 1992. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://www.muzej-matija-skurjeni.hr/omuzeju.swf&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Thu, 20 May 2010 11:36:01 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Dvorac_Novi_dvori</comments>		</item>
		<item>
			<title>Dvorac Novi dvori</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Novi_dvori</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;/* Grobnica obitelji Jelačić */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;== Geografija ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedinstvena kulturno-povijesna spomenička baština Novi dvori nalaze se uz cestu koja od Zagreba vodi prema Hrvatskom zagorju kroz Zaprešić. Od središta Zagreba Novi su dvori udaljeni 20-ak kilometara, a od središta Zaprešića 1,5 km. Spomeničku i gospodarsku cjelinu Novi dvori čine dvorac, kapela svetog Josipa, grobnica obitelji Jelačić, perivoj, voćnjak, stambene i gospodarske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest Novih Dvora ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-stara slika.jpg|200px|mini|left|Stara slika Novih Dvora, Femen 1897.]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-potvrda vlasništva Novih Dvora.jpg|150px|mini|right|Vjerodostojni ispis vlasništva (ovjeren u Zemaljskom sudu 23.III.1852.)]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori su nekada pripadali Čikulinima koji su ga ukrali Zrinskima poslije njihove propasti. Zatim su dvore posjedovali Sermaži pa Festetići zatim Aleksandar Erdődy. Ban Josip Jelačić je dvorac kupio od jednog od grofa Erdődy. Jelačić je Nove Dvore kupio 1851. Grof Erdődy izjavljuje da je 16. srpnja 1851. primio od bana 175 000 forinti srebra. Kupoprodajni ugovor za Nove Dvore bio je 23.travnja 1852. Danas su Novi Dvori u vlasništvu grada Zaprešića.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ban Josip Jelačić==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-litografija.jpg|200px|mini|left|Slika bana Jelačića, litografija]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-grb.jpg|150px|mini|right|Grofovski grb Bana Josipa Jelačića]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ban Jelačić rođen je 1801. u Petrovaradinu, umro je 1859.u Zagrebu. Jelačić jedna je od najpoznatijih osoba hrvatske prošlosti. Bio je pristaša Hrvatskog narodnog preporoda te je njegovo imenovanje za hrvatskog bana 1848. godine i unaprjeđenje u generala izazvalo opće oduševljenje ukinuo je kmetstvo 9.srpnja 1848 u prvom mjesecu svog vladanja. Borio se protiv germanizacije i mađarizacije Hrvatske. Uveo je u škole i u urede umjesto njemačkog, hrvatski kao službeni jezik. Postao je vrhovni vojni zapovjednik civilne Banske Hrvatske i Vojne krajine, a kasnije i guverner Rijeke. Nakon više stoljeća ujedinio  je podbanskom vlašću Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Rijeku i Međimurje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakom smrti banovi posmrtni ostaci sahranjeni su u Novim Dvorima gdje su mirno počivali sve do nakon drugoga svjetskog rata, kada je čitav posjed, zajedno s kapelicom i naknadno izgrađenom obiteljskom grobnicom bio devastiran.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Arhitektura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-prije renoviranja 001.jpg|200px|mini|left|Novi Dvori prije renoviranja]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori građeni su u klasicističkom stilu, a sredinom XIX. stoljeća nadegrađen u negotičkom stilu (grof Josip Jelačić). Perivoj površine pet hektara uređen je na osnovu autohtone šume hrasta kitnjaka i graba nastao u XIX. stoljeću. Dvorcu se prilazi kroz drvored kestena dug 200 metara koji je očuvan i danas. U dvokatnom obnovljenom gospodarskom objektu smještena je danas galerija Skurjeni.  Vršilnica ima najveću kulturno-povijesnu vrijednost novonastlog imanja. Vršilnica je najstariji objekt na imanju; spominje se još u XVII. Dvorac je iznad glavnog ulaza imao toranj sa satom. Današnji tlocrt obrisa dvorca rezultat je građevinskih zahvata izvedenih krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća. Prizemlje je veličine 44,45x12,70 metara. Stariji zapadni i istočnio dio dvorca su nadograđeni u vrijeme bana. Iznad vanjskog ulaza u podrum uređena je terasa. Terasa je ograđena stupovima, a s južne i sjeverne strane banov brat Juro je izgradio ukrasna vrata od željeza. Na prvom katu je nekada bio drveni dio koji je ban povisio i izgradio od cigle tako da može zadovoljiti potrebe stanovanja u XIX. stoljeću. Podrum zauzima cijelo podzemlje dvorca. Njegove dimenzije su 43,5x7 m. Fasada dvorca u neogotičkom obličju potječe iz banova vremena, točnije 1853. godine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kapelica Sv.Josipa ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Građena je u neogotičkom stilu 1885. godine. Kapela sv.Josipa je podignuta u svega dva mjeseca od polaganje kamena temljca na dan 15.ožujka 1855 do 25.svibnja 1855 kada je kapela dovršena proteklo je samo 70-tak dana.Kapelica je bila razdjeljenja lijepom pregradom u prednji dio za svetište i stražnji za vjernike.Kapelica je izgrađena na brzinu zbog smrti Jelačićeve devetomjesečne kćeri Anke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Grobnica obitelji Jelačić ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Grobnicu je izgradio Đuro Jelačić u gotičkom stilu 1884. godine u skaldu sa oporukom svoga brata Josipa. Grobnica je sagrađena jednim djelom od kamena iz kamenoloma u Vrapču, drugim djelom od neupotrebljivog kamena sa zagrebačke stolne crkve. Može se podjeliti u dvije cjeline: podzemnu-gdje se nalaze ljesovi i nadzemnu: koju čine dva polukružna stubišta koja vode na terasu. Na lijevoj strani je urezan naziv na latinskom kojim se upozorava da je ovo posljedenje počivalište grofa obitlelji Jelačić od Bužina &amp;quot;Familiae Jelačić de Buzin&amp;quot;.  U veljači 1991. godine prije početka obnove kapele, ostatci su privremeno prenesenei na Mirogoj, a u listopadu 1992. su prenesena nazad u obiteljsku grobnicu. U grobnicu su više puta provaljivaqli krimnalci uj potrazi za dragocjenostima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;&amp;lt;gallery perrow=&amp;quot;6&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori ulaz u grobnicu.jpg|Vrata od grobnice.&lt;br /&gt;
Datoteka:Novi dvori grb3.jpg|Grb obitelji Jelačić s natpisom &amp;quot;Što bog dade i sreća junačka&amp;quot;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;/gallery&amp;gt;&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Galerija Matija Skurjeni ==&lt;br /&gt;
Nastanak Muzeja Matija Skurjeni počiva u prvom ugovoru između Matije Skurjenija i Skupštine općine Zaprešić potpisan 2.7.1984.g. Galerija je nazvana po zaprešićkom slikaru Matiji Skurjeniju.Muzej &amp;quot;Matija Skurjeni&amp;quot; otvorena je 1987. godine, a 2000. godine Ministarstvo kulture odobrilo je prerastanje Galerije u Muzej Matija Skurjeni.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Literatura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. &lt;br /&gt;
*Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. &lt;br /&gt;
*Gostl, I. Jelačićevi Novi Dvori : dobro bana Jelačića nekad i sad Jelačićevi Novi Dvori : dobro bana Jelačića nekad i sad Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1990 &lt;br /&gt;
*Laljak, S.  Novi Dvori : od Jelačića bana do naših dana. Zaprešić : Matica hrvatska, 1991. &lt;br /&gt;
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. &lt;br /&gt;
*Zagreb hrvatska metropola : turistički vodič 92/93. Zagreb : Turistička zajednica grada Zagreba : Masmedia, 1992. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://www.muzej-matija-skurjeni.hr/omuzeju.swf&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Thu, 20 May 2010 11:25:10 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Dvorac_Novi_dvori</comments>		</item>
		<item>
			<title>Datoteka:Novi dvori ulaz u grobnicu.jpg</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Novi_dvori_ulaz_u_grobnicu.jpg</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;ulaz u grobnicu obitelji Jelačić&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;ulaz u grobnicu obitelji Jelačić&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Thu, 20 May 2010 11:12:48 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_o_datoteci:Novi_dvori_ulaz_u_grobnicu.jpg</comments>		</item>
		<item>
			<title>Datoteka:Novi dvori spomenici.jpg</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Novi_dvori_spomenici.jpg</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;Spomenici Jeli, Jurici i Marku Jelačić&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;Spomenici Jeli, Jurici i Marku Jelačić&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Thu, 20 May 2010 11:11:14 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_o_datoteci:Novi_dvori_spomenici.jpg</comments>		</item>
		<item>
			<title>Datoteka:Novi Dvori.Paula,Antun.jpg</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Novi_Dvori.Paula,Antun.jpg</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;Spomenik Pauli i Antunu Jelačić&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;Spomenik Pauli i Antunu Jelačić&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Thu, 20 May 2010 11:09:25 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_o_datoteci:Novi_Dvori.Paula,Antun.jpg</comments>		</item>
		<item>
			<title>Datoteka:Novi dvori Marija.jpg</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Novi_dvori_Marija.jpg</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;Spomenik Mariji Jelačić&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;Spomenik Mariji Jelačić&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Thu, 20 May 2010 11:05:49 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_o_datoteci:Novi_dvori_Marija.jpg</comments>		</item>
		<item>
			<title>Datoteka:Novi dvori Anka.jpg</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Novi_dvori_Anka.jpg</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;Spomenik Anki Jelačić&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;Spomenik Anki Jelačić&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Thu, 20 May 2010 11:04:37 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_o_datoteci:Novi_dvori_Anka.jpg</comments>		</item>
		<item>
			<title>Datoteka:Novi dvori Vera.jpg</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Novi_dvori_Vera.jpg</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;Spomenik Veri Jelačić&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;Spomenik Veri Jelačić&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Thu, 20 May 2010 11:02:54 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_o_datoteci:Novi_dvori_Vera.jpg</comments>		</item>
		<item>
			<title>Datoteka:Novi dvori spomenik.jpg</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Novi_dvori_spomenik.jpg</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;Spomenik Ani,Ceciliji i Ani&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;Spomenik Ani,Ceciliji i Ani&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Thu, 20 May 2010 11:01:24 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_o_datoteci:Novi_dvori_spomenik.jpg</comments>		</item>
		<item>
			<title>Datoteka:Novi dvori natpis.jpg</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Novi_dvori_natpis.jpg</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;Natpis&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;Natpis&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Thu, 20 May 2010 10:58:52 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_o_datoteci:Novi_dvori_natpis.jpg</comments>		</item>
		<item>
			<title>Datoteka:Novi dvori grb3.jpg</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Novi_dvori_grb3.jpg</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;Grb i natpis na grobnici obitelji Jelačić&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;Grb i natpis na grobnici obitelji Jelačić&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Thu, 20 May 2010 10:55:13 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_o_datoteci:Novi_dvori_grb3.jpg</comments>		</item>
		<item>
			<title>Dvorac Novi dvori</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Novi_dvori</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;/* Povijest Novih Dvora */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;== Geografija ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedinstvena kulturno-povijesna spomenička baština Novi dvori nalaze se uz cestu koja od Zagreba vodi prema Hrvatskom zagorju kroz Zaprešić. Od središta Zagreba Novi su dvori udaljeni 20-ak kilometara, a od središta Zaprešića 1,5 km. Spomeničku i gospodarsku cjelinu Novi dvori čine dvorac, kapela svetog Josipa, grobnica obitelji Jelačić, perivoj, voćnjak, stambene i gospodarske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest Novih Dvora ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-stara slika.jpg|200px|mini|left|Stara slika Novih Dvora, Femen 1897.]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-potvrda vlasništva Novih Dvora.jpg|150px|mini|right|Vjerodostojni ispis vlasništva (ovjeren u Zemaljskom sudu 23.III.1852.)]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori su nekada pripadali Čikulinima koji su ga ukrali Zrinskima poslije njihove propasti. Zatim su dvore posjedovali Sermaži pa Festetići zatim Aleksandar Erdődy. Ban Josip Jelačić je dvorac kupio od jednog od grofa Erdődy. Jelačić je Nove Dvore kupio 1851. Grof Erdődy izjavljuje da je 16. srpnja 1851. primio od bana 175 000 forinti srebra. Kupoprodajni ugovor za Nove Dvore bio je 23.travnja 1852. Danas su Novi Dvori u vlasništvu grada Zaprešića.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ban Josip Jelačić==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-litografija.jpg|200px|mini|left|Slika bana Jelačića, litografija]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-grb.jpg|150px|mini|right|Grofovski grb Bana Josipa Jelačića]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ban Jelačić rođen je 1801. u Petrovaradinu, umro je 1859.u Zagrebu. Jelačić jedna je od najpoznatijih osoba hrvatske prošlosti. Bio je pristaša Hrvatskog narodnog preporoda te je njegovo imenovanje za hrvatskog bana 1848. godine i unaprjeđenje u generala izazvalo opće oduševljenje ukinuo je kmetstvo 9.srpnja 1848 u prvom mjesecu svog vladanja. Borio se protiv germanizacije i mađarizacije Hrvatske. Uveo je u škole i u urede umjesto njemačkog, hrvatski kao službeni jezik. Postao je vrhovni vojni zapovjednik civilne Banske Hrvatske i Vojne krajine, a kasnije i guverner Rijeke. Nakon više stoljeća ujedinio  je podbanskom vlašću Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Rijeku i Međimurje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakom smrti banovi posmrtni ostaci sahranjeni su u Novim Dvorima gdje su mirno počivali sve do nakon drugoga svjetskog rata, kada je čitav posjed, zajedno s kapelicom i naknadno izgrađenom obiteljskom grobnicom bio devastiran.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Arhitektura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-prije renoviranja 001.jpg|200px|mini|left|Novi Dvori prije renoviranja]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori građeni su u klasicističkom stilu, a sredinom XIX. stoljeća nadegrađen u negotičkom stilu (grof Josip Jelačić). Perivoj površine pet hektara uređen je na osnovu autohtone šume hrasta kitnjaka i graba nastao u XIX. stoljeću. Dvorcu se prilazi kroz drvored kestena dug 200 metara koji je očuvan i danas. U dvokatnom obnovljenom gospodarskom objektu smještena je danas galerija Skurjeni.  Vršilnica ima najveću kulturno-povijesnu vrijednost novonastlog imanja. Vršilnica je najstariji objekt na imanju; spominje se još u XVII. Dvorac je iznad glavnog ulaza imao toranj sa satom. Današnji tlocrt obrisa dvorca rezultat je građevinskih zahvata izvedenih krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća. Prizemlje je veličine 44,45x12,70 metara. Stariji zapadni i istočnio dio dvorca su nadograđeni u vrijeme bana. Iznad vanjskog ulaza u podrum uređena je terasa. Terasa je ograđena stupovima, a s južne i sjeverne strane banov brat Juro je izgradio ukrasna vrata od željeza. Na prvom katu je nekada bio drveni dio koji je ban povisio i izgradio od cigle tako da može zadovoljiti potrebe stanovanja u XIX. stoljeću. Podrum zauzima cijelo podzemlje dvorca. Njegove dimenzije su 43,5x7 m. Fasada dvorca u neogotičkom obličju potječe iz banova vremena, točnije 1853. godine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kapelica Sv.Josipa ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Građena je u neogotičkom stilu 1885. godine. Kapela sv.Josipa je podignuta u svega dva mjeseca od polaganje kamena temljca na dan 15.ožujka 1855 do 25.svibnja 1855 kada je kapela dovršena proteklo je samo 70-tak dana.Kapelica je bila razdjeljenja lijepom pregradom u prednji dio za svetište i stražnji za vjernike.Kapelica je izgrađena na brzinu zbog smrti Jelačićeve devetomjesečne kćeri Anke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Grobnica obitelji Jelačić ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Grobnicu je izgradio Đuro Jelačić u gotičkom stilu 1884. godine u skaldu sa oporukom svoga brata Josipa. Grobnica je sagrađena jednim djelom od kamena iz kamenoloma u Vrapču, drugim djelom od neupotrebljivog kamena sa zagrebačke stolne crkve. Može se podjeliti u dvije cjeline: podzemnu-gdje se nalaze ljesovi i nadzemnu: koju čine dva polukružna stubišta koja vode na terasu. Na lijevoj strani je urezan naziv na latinskom kojim se upozorava da je ovo posljedenje počivalište grofa obitlelji Jelačić od Bužina &amp;quot;Familiae Jelačić de Buzin&amp;quot;.  U veljači 1991. godine prije početka obnove kapele, ostatci su privremeno prenesenei na Mirogoj, a u listopadu 1992. su prenesena nazad u obiteljsku grobnicu. U grobnicu su više puta provaljivaqli krimnalci uj potrazi za dragocjenostima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Galerija Matija Skurjeni ==&lt;br /&gt;
Nastanak Muzeja Matija Skurjeni počiva u prvom ugovoru između Matije Skurjenija i Skupštine općine Zaprešić potpisan 2.7.1984.g. Galerija je nazvana po zaprešićkom slikaru Matiji Skurjeniju.Muzej &amp;quot;Matija Skurjeni&amp;quot; otvorena je 1987. godine, a 2000. godine Ministarstvo kulture odobrilo je prerastanje Galerije u Muzej Matija Skurjeni.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Literatura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. &lt;br /&gt;
*Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. &lt;br /&gt;
*Gostl, I. Jelačićevi Novi Dvori : dobro bana Jelačića nekad i sad Jelačićevi Novi Dvori : dobro bana Jelačića nekad i sad Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1990 &lt;br /&gt;
*Laljak, S.  Novi Dvori : od Jelačića bana do naših dana. Zaprešić : Matica hrvatska, 1991. &lt;br /&gt;
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. &lt;br /&gt;
*Zagreb hrvatska metropola : turistički vodič 92/93. Zagreb : Turistička zajednica grada Zagreba : Masmedia, 1992. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://www.muzej-matija-skurjeni.hr/omuzeju.swf&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Thu, 20 May 2010 10:40:20 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Dvorac_Novi_dvori</comments>		</item>
		<item>
			<title>Dvorac Novi dvori</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Novi_dvori</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;/* Literatura */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;== Geografija ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedinstvena kulturno-povijesna spomenička baština Novi dvori nalaze se uz cestu koja od Zagreba vodi prema Hrvatskom zagorju kroz Zaprešić. Od središta Zagreba Novi su dvori udaljeni 20-ak kilometara, a od središta Zaprešića 1,5 km. Spomeničku i gospodarsku cjelinu Novi dvori čine dvorac, kapela svetog Josipa, grobnica obitelji Jelačić, perivoj, voćnjak, stambene i gospodarske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest Novih Dvora ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-stara slika.jpg|200px|mini|left|Stara slika Novih Dvora, Femen 1897.]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-potvrda vlasništva Novih Dvora.jpg|150px|mini|right|Vjerodostojni ispis vlasništva(ovjeren u Zemaljskom sudu 23.III.1852.)]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori su nekada pripadali Čikulinima koji su ga ukrali Zrinskima poslije njihove propasti. Zatim su dvore posjedovali Sermaži pa Festetići zatim Aleksandar Erdődy. Ban Josip Jelačić je dvorac kupio od jednog od grofa Erdődy. Jelačić je Nove Dvore kupio 1851. Grof Erdődy izjavljuje da je 16. srpnja 1851. primio od bana 175 000 forinti srebra. Kupoprodajni ugovor za Nove Dvore bio je 23.travnja 1852. Danas su Novi Dvori u vlasništvu grada Zaprešića.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ban Josip Jelačić==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-litografija.jpg|200px|mini|left|Slika bana Jelačića, litografija]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-grb.jpg|150px|mini|right|Grofovski grb Bana Josipa Jelačića]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ban Jelačić rođen je 1801. u Petrovaradinu, umro je 1859.u Zagrebu. Jelačić jedna je od najpoznatijih osoba hrvatske prošlosti. Bio je pristaša Hrvatskog narodnog preporoda te je njegovo imenovanje za hrvatskog bana 1848. godine i unaprjeđenje u generala izazvalo opće oduševljenje ukinuo je kmetstvo 9.srpnja 1848 u prvom mjesecu svog vladanja. Borio se protiv germanizacije i mađarizacije Hrvatske. Uveo je u škole i u urede umjesto njemačkog, hrvatski kao službeni jezik. Postao je vrhovni vojni zapovjednik civilne Banske Hrvatske i Vojne krajine, a kasnije i guverner Rijeke. Nakon više stoljeća ujedinio  je podbanskom vlašću Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Rijeku i Međimurje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakom smrti banovi posmrtni ostaci sahranjeni su u Novim Dvorima gdje su mirno počivali sve do nakon drugoga svjetskog rata, kada je čitav posjed, zajedno s kapelicom i naknadno izgrađenom obiteljskom grobnicom bio devastiran.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Arhitektura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-prije renoviranja 001.jpg|200px|mini|left|Novi Dvori prije renoviranja]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori građeni su u klasicističkom stilu, a sredinom XIX. stoljeća nadegrađen u negotičkom stilu (grof Josip Jelačić). Perivoj površine pet hektara uređen je na osnovu autohtone šume hrasta kitnjaka i graba nastao u XIX. stoljeću. Dvorcu se prilazi kroz drvored kestena dug 200 metara koji je očuvan i danas. U dvokatnom obnovljenom gospodarskom objektu smještena je danas galerija Skurjeni.  Vršilnica ima najveću kulturno-povijesnu vrijednost novonastlog imanja. Vršilnica je najstariji objekt na imanju; spominje se još u XVII. Dvorac je iznad glavnog ulaza imao toranj sa satom. Današnji tlocrt obrisa dvorca rezultat je građevinskih zahvata izvedenih krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća. Prizemlje je veličine 44,45x12,70 metara. Stariji zapadni i istočnio dio dvorca su nadograđeni u vrijeme bana. Iznad vanjskog ulaza u podrum uređena je terasa. Terasa je ograđena stupovima, a s južne i sjeverne strane banov brat Juro je izgradio ukrasna vrata od željeza. Na prvom katu je nekada bio drveni dio koji je ban povisio i izgradio od cigle tako da može zadovoljiti potrebe stanovanja u XIX. stoljeću. Podrum zauzima cijelo podzemlje dvorca. Njegove dimenzije su 43,5x7 m. Fasada dvorca u neogotičkom obličju potječe iz banova vremena, točnije 1853. godine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kapelica Sv.Josipa ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Građena je u neogotičkom stilu 1885. godine. Kapela sv.Josipa je podignuta u svega dva mjeseca od polaganje kamena temljca na dan 15.ožujka 1855 do 25.svibnja 1855 kada je kapela dovršena proteklo je samo 70-tak dana.Kapelica je bila razdjeljenja lijepom pregradom u prednji dio za svetište i stražnji za vjernike.Kapelica je izgrađena na brzinu zbog smrti Jelačićeve devetomjesečne kćeri Anke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Grobnica obitelji Jelačić ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Grobnicu je izgradio Đuro Jelačić u gotičkom stilu 1884. godine u skaldu sa oporukom svoga brata Josipa. Grobnica je sagrađena jednim djelom od kamena iz kamenoloma u Vrapču, drugim djelom od neupotrebljivog kamena sa zagrebačke stolne crkve. Može se podjeliti u dvije cjeline: podzemnu-gdje se nalaze ljesovi i nadzemnu: koju čine dva polukružna stubišta koja vode na terasu. Na lijevoj strani je urezan naziv na latinskom kojim se upozorava da je ovo posljedenje počivalište grofa obitlelji Jelačić od Bužina &amp;quot;Familiae Jelačić de Buzin&amp;quot;.  U veljači 1991. godine prije početka obnove kapele, ostatci su privremeno prenesenei na Mirogoj, a u listopadu 1992. su prenesena nazad u obiteljsku grobnicu. U grobnicu su više puta provaljivaqli krimnalci uj potrazi za dragocjenostima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Galerija Matija Skurjeni ==&lt;br /&gt;
Nastanak Muzeja Matija Skurjeni počiva u prvom ugovoru između Matije Skurjenija i Skupštine općine Zaprešić potpisan 2.7.1984.g. Galerija je nazvana po zaprešićkom slikaru Matiji Skurjeniju.Muzej &amp;quot;Matija Skurjeni&amp;quot; otvorena je 1987. godine, a 2000. godine Ministarstvo kulture odobrilo je prerastanje Galerije u Muzej Matija Skurjeni.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Literatura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990. &lt;br /&gt;
*Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. &lt;br /&gt;
*Gostl, I. Jelačićevi Novi Dvori : dobro bana Jelačića nekad i sad Jelačićevi Novi Dvori : dobro bana Jelačića nekad i sad Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1990 &lt;br /&gt;
*Laljak, S.  Novi Dvori : od Jelačića bana do naših dana. Zaprešić : Matica hrvatska, 1991. &lt;br /&gt;
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. &lt;br /&gt;
*Zagreb hrvatska metropola : turistički vodič 92/93. Zagreb : Turistička zajednica grada Zagreba : Masmedia, 1992. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
http://www.muzej-matija-skurjeni.hr/omuzeju.swf&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Thu, 20 May 2010 10:39:58 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Dvorac_Novi_dvori</comments>		</item>
		<item>
			<title>Dvorac Novi dvori</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Novi_dvori</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;/* Galerija Matija Skurjeni */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;== Geografija ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedinstvena kulturno-povijesna spomenička baština Novi dvori nalaze se uz cestu koja od Zagreba vodi prema Hrvatskom zagorju kroz Zaprešić. Od središta Zagreba Novi su dvori udaljeni 20-ak kilometara, a od središta Zaprešića 1,5 km. Spomeničku i gospodarsku cjelinu Novi dvori čine dvorac, kapela svetog Josipa, grobnica obitelji Jelačić, perivoj, voćnjak, stambene i gospodarske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest Novih Dvora ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-stara slika.jpg|200px|mini|left|Stara slika Novih Dvora, Femen 1897.]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-potvrda vlasništva Novih Dvora.jpg|150px|mini|right|Vjerodostojni ispis vlasništva(ovjeren u Zemaljskom sudu 23.III.1852.)]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori su nekada pripadali Čikulinima koji su ga ukrali Zrinskima poslije njihove propasti. Zatim su dvore posjedovali Sermaži pa Festetići zatim Aleksandar Erdődy. Ban Josip Jelačić je dvorac kupio od jednog od grofa Erdődy. Jelačić je Nove Dvore kupio 1851. Grof Erdődy izjavljuje da je 16. srpnja 1851. primio od bana 175 000 forinti srebra. Kupoprodajni ugovor za Nove Dvore bio je 23.travnja 1852. Danas su Novi Dvori u vlasništvu grada Zaprešića.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ban Josip Jelačić==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-litografija.jpg|200px|mini|left|Slika bana Jelačića, litografija]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-grb.jpg|150px|mini|right|Grofovski grb Bana Josipa Jelačića]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ban Jelačić rođen je 1801. u Petrovaradinu, umro je 1859.u Zagrebu. Jelačić jedna je od najpoznatijih osoba hrvatske prošlosti. Bio je pristaša Hrvatskog narodnog preporoda te je njegovo imenovanje za hrvatskog bana 1848. godine i unaprjeđenje u generala izazvalo opće oduševljenje ukinuo je kmetstvo 9.srpnja 1848 u prvom mjesecu svog vladanja. Borio se protiv germanizacije i mađarizacije Hrvatske. Uveo je u škole i u urede umjesto njemačkog, hrvatski kao službeni jezik. Postao je vrhovni vojni zapovjednik civilne Banske Hrvatske i Vojne krajine, a kasnije i guverner Rijeke. Nakon više stoljeća ujedinio  je podbanskom vlašću Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Rijeku i Međimurje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakom smrti banovi posmrtni ostaci sahranjeni su u Novim Dvorima gdje su mirno počivali sve do nakon drugoga svjetskog rata, kada je čitav posjed, zajedno s kapelicom i naknadno izgrađenom obiteljskom grobnicom bio devastiran.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Arhitektura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-prije renoviranja 001.jpg|200px|mini|left|Novi Dvori prije renoviranja]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori građeni su u klasicističkom stilu, a sredinom XIX. stoljeća nadegrađen u negotičkom stilu (grof Josip Jelačić). Perivoj površine pet hektara uređen je na osnovu autohtone šume hrasta kitnjaka i graba nastao u XIX. stoljeću. Dvorcu se prilazi kroz drvored kestena dug 200 metara koji je očuvan i danas. U dvokatnom obnovljenom gospodarskom objektu smještena je danas galerija Skurjeni.  Vršilnica ima najveću kulturno-povijesnu vrijednost novonastlog imanja. Vršilnica je najstariji objekt na imanju; spominje se još u XVII. Dvorac je iznad glavnog ulaza imao toranj sa satom. Današnji tlocrt obrisa dvorca rezultat je građevinskih zahvata izvedenih krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća. Prizemlje je veličine 44,45x12,70 metara. Stariji zapadni i istočnio dio dvorca su nadograđeni u vrijeme bana. Iznad vanjskog ulaza u podrum uređena je terasa. Terasa je ograđena stupovima, a s južne i sjeverne strane banov brat Juro je izgradio ukrasna vrata od željeza. Na prvom katu je nekada bio drveni dio koji je ban povisio i izgradio od cigle tako da može zadovoljiti potrebe stanovanja u XIX. stoljeću. Podrum zauzima cijelo podzemlje dvorca. Njegove dimenzije su 43,5x7 m. Fasada dvorca u neogotičkom obličju potječe iz banova vremena, točnije 1853. godine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kapelica Sv.Josipa ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Građena je u neogotičkom stilu 1885. godine. Kapela sv.Josipa je podignuta u svega dva mjeseca od polaganje kamena temljca na dan 15.ožujka 1855 do 25.svibnja 1855 kada je kapela dovršena proteklo je samo 70-tak dana.Kapelica je bila razdjeljenja lijepom pregradom u prednji dio za svetište i stražnji za vjernike.Kapelica je izgrađena na brzinu zbog smrti Jelačićeve devetomjesečne kćeri Anke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Grobnica obitelji Jelačić ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Grobnicu je izgradio Đuro Jelačić u gotičkom stilu 1884. godine u skaldu sa oporukom svoga brata Josipa. Grobnica je sagrađena jednim djelom od kamena iz kamenoloma u Vrapču, drugim djelom od neupotrebljivog kamena sa zagrebačke stolne crkve. Može se podjeliti u dvije cjeline: podzemnu-gdje se nalaze ljesovi i nadzemnu: koju čine dva polukružna stubišta koja vode na terasu. Na lijevoj strani je urezan naziv na latinskom kojim se upozorava da je ovo posljedenje počivalište grofa obitlelji Jelačić od Bužina &amp;quot;Familiae Jelačić de Buzin&amp;quot;.  U veljači 1991. godine prije početka obnove kapele, ostatci su privremeno prenesenei na Mirogoj, a u listopadu 1992. su prenesena nazad u obiteljsku grobnicu. U grobnicu su više puta provaljivaqli krimnalci uj potrazi za dragocjenostima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Galerija Matija Skurjeni ==&lt;br /&gt;
Nastanak Muzeja Matija Skurjeni počiva u prvom ugovoru između Matije Skurjenija i Skupštine općine Zaprešić potpisan 2.7.1984.g. Galerija je nazvana po zaprešićkom slikaru Matiji Skurjeniju.Muzej &amp;quot;Matija Skurjeni&amp;quot; otvorena je 1987. godine, a 2000. godine Ministarstvo kulture odobrilo je prerastanje Galerije u Muzej Matija Skurjeni.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Literatura ==&lt;br /&gt;
http://www.muzej-matija-skurjeni.hr/omuzeju.swf&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Thu, 20 May 2010 10:26:59 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Dvorac_Novi_dvori</comments>		</item>
		<item>
			<title>Datoteka:Novi Dvori-grobnica .jpg</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Novi_Dvori-grobnica_.jpg</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;Grobnica u Novim Dvorima.&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;Grobnica u Novim Dvorima.&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Wed, 21 Apr 2010 17:30:20 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_o_datoteci:Novi_Dvori-grobnica_.jpg</comments>		</item>
		<item>
			<title>Dvorac Novi dvori</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Novi_dvori</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;/* Literatura */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;== Geografija ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedinstvena kulturno-povijesna spomenička baština Novi dvori nalaze se uz cestu koja od Zagreba vodi prema Hrvatskom zagorju kroz Zaprešić.Od središta Zagreba Novi su dvori udaljeni 20-ak kilometara, a od središta Zaprešića 1,5 km.Spomeničku i gospodarsku cjelinu Novi dveori čine dvorac,kapela svetog Josipa,grobnica obitelji Jelačić,perivoj,voćnjak,stambene i gospodarske zgrade,povrtnjak,obradivo zemljište i park-šuma.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest Novih Dvora ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-stara slika.jpg|200px|mini|left|Stara slika Novih Dvora, Femen 1897.]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-potvrda vlasništva Novih Dvora.jpg|150px|mini|right|Vjerodostojni ispis vlasništva(ovjeren u Zemaljskom sudu 23.III.1852.)]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori su nekada pripadali Čikulinima koji su ga ukrali Zrinskima poslije njihove propasti. Zatim su dvore posjedovali Sermaži pa Festetići zatim Aleksandar Erdődy. Ban Josip Jelačić je dvorac kupio od jednog od grofa Erdődy. Jelačić je Nove Dvore kupio 1851. Grof Erdődy izjavljuje da je 16. srpnja 1851. primio od bana 175 000 forinti srebra. Kupoprodajni ugovor za Nove Dvore bio je 23.travnja 1852. Danas su Novi Dvori u vlasništvu grada Zaprešića.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ban Josip Jelačić==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-litografija.jpg|150px|mini|left|Slika bana Jelačića, litografija]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-grb.jpg|150px|mini|right|Grofovski grb Bana Josipa Jelačića]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ban Jelačić rođen je 1801. u Petrovaradinu, umro je 1859.u Zagrebu. Jelačić jedna je od najpoznatijih osoba hrvatske prošlosti. Bio je pristaša Hrvatskog narodnog preporoda te je njegovo imenovanje za hrvatskog bana 1848. godine i unaprjeđenje u generala izazvalo opće oduševljenje ukinuo je kmetstvo 9.srpnja 1848 u prvom mjesecu svog vladanja. Borio se protiv germanizacije i mađarizacije Hrvatske. Uveo je u škole i u urede umjesto njemačkog, hrvatski kao službeni jezik. Postao je vrhovni vojni zapovjednik civilne Banske Hrvatske i Vojne krajine, a kasnije i guverner Rijeke.Nakon više stoljeća ujedinio  je podbanskom vlašću Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Rijeku i Međimurje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakom smrti banovi posmrtni ostaci sahranjeni su u Novim Dvorima gdje su mirno počivali sve do nakon drugoga svjetskog rata, kada je čitav posjed, zajedno s kapelicom i naknadno izgrađenom obiteljskom grobnicom bio devastiran.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Arhitektura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-prije renoviranja 001.jpg|200px|mini|left|Novi Dvori prije renoviranja]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori građeni su u klasicističkom stilu, a sredinom XIX. stoljeća nadegrađen u negotičkom stilu (grof Josip Jelačić). Perivoj površine pet hektara uređen je na osnovu autohtone šume hrasta kitnjaka i graba nastao u XIX. stoljeću. Dvorcu se prilazi kroz drvored kestena dug 200 metara koji je očuvan i danas. U dvokatnom obnovljenom gospodarskom objektu smještena je danas galerija Skurjeni.  Vršilnica ima najveću kulturno-povijesnu vrijednost novonastlog imanja. Vršilnica je najstariji objekt na imanju; spominje se još u XVII. Dvorac je iznad glavnog ulaza imao toranj sa satom. Današnji tlocrt obrisa dvorca rezultat je građevinskih zahvata izvedenih krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća. Prizemlje je veličine 44,45x12,70 metara. Stariji zapadni i istočnio dio dvorca su nadograđeni u vrijeme bana. Iznad vanjskog ulaza u podrum uređena je terasa. Terasa je ograđena stupovima, a s južne i sjeverne strane banov brat Juro je izgradio ukrasna vrata od željeza. Na prvom katu je nekada bio drveni dio koji je ban povisio i izgradio od cigle tako da može zadovoljiti potrebe stanovanja u XIX. stoljeću. Podrum zauzima cijelo podzemlje dvorca. Njegove dimenzije su 43,5x7 m. Fasada dvorca u neogotičkom obličju potječe iz banova vremena, točnije 1853. godine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kapelica Sv.Josipa ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Građena je u neogotičkom stilu 1885. godine. Kapela sv.Josipa je podignuta u svega dva mjeseca od polaganje kamena temljca na dan 15.ožujka 1855 do 25.svibnja 1855 kada je kapela dovršena proteklo je samo 70-tak dana.Kapelica je bila razdjeljenja lijepom pregradom u prednji dio za svetište i stražnji za vjernike.Kapelica je izgrađena na brzinu zbog smrti Jelačićeve devetomjesečne kćeri Anke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Grobnica obitelji Jelačić ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Grobnicu je izgradio Đuro Jelačić u gotičkom stilu 1884. godine u skaldu sa oporukom svoga brata Josipa. Grobnica je sagrađena jednim djelom od kamena iz kamenoloma u Vrapču, drugim djelom od neupotrebljivog kamena sa zagrebačke stolne crkve. Može se podjeliti u dvije cjeline: podzemnu-gdje se nalaze ljesovi i nadzemnu: koju čine dva polukružna stubišta koja vode na terasu. Na lijevoj strani je urezan naziv na latinskom kojim se upozorava da je ovo posljedenje počivalište grofa obitlelji Jelačić od Bužina &amp;quot;Familiae Jelačić de Buzin&amp;quot;.  U veljači 1991. godine prije početka obnove kapele, ostatci su privremeno prenesenei na Mirogoj, a u listopadu 1992. su prenesena nazad u obiteljsku grobnicu. U grobnicu su više puta provaljivaqli krimnalci uj potrazi za dragocjenostima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Galerija Matija Skurjeni ==&lt;br /&gt;
Nastanak Muzeja Matija Skurjeni počiva u prvom ugovoru između Matije Skurjenija i Skupštine općine Zaprešić potpisan 2.7.1984.g. Galerija je nazvana po zaprešićkom slikaru Matiji Skurjeniju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Literatura ==&lt;br /&gt;
http://www.muzej-matija-skurjeni.hr/omuzeju.swf&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Wed, 21 Apr 2010 17:27:57 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Dvorac_Novi_dvori</comments>		</item>
		<item>
			<title>Dvorac Novi dvori</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Novi_dvori</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;/* Galerija Matija Skurjeni */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;== Geografija ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedinstvena kulturno-povijesna spomenička baština Novi dvori nalaze se uz cestu koja od Zagreba vodi prema Hrvatskom zagorju kroz Zaprešić.Od središta Zagreba Novi su dvori udaljeni 20-ak kilometara, a od središta Zaprešića 1,5 km.Spomeničku i gospodarsku cjelinu Novi dveori čine dvorac,kapela svetog Josipa,grobnica obitelji Jelačić,perivoj,voćnjak,stambene i gospodarske zgrade,povrtnjak,obradivo zemljište i park-šuma.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest Novih Dvora ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-stara slika.jpg|200px|mini|left|Stara slika Novih Dvora, Femen 1897.]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-potvrda vlasništva Novih Dvora.jpg|150px|mini|right|Vjerodostojni ispis vlasništva(ovjeren u Zemaljskom sudu 23.III.1852.)]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori su nekada pripadali Čikulinima koji su ga ukrali Zrinskima poslije njihove propasti. Zatim su dvore posjedovali Sermaži pa Festetići zatim Aleksandar Erdődy. Ban Josip Jelačić je dvorac kupio od jednog od grofa Erdődy. Jelačić je Nove Dvore kupio 1851. Grof Erdődy izjavljuje da je 16. srpnja 1851. primio od bana 175 000 forinti srebra. Kupoprodajni ugovor za Nove Dvore bio je 23.travnja 1852. Danas su Novi Dvori u vlasništvu grada Zaprešića.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ban Josip Jelačić==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-litografija.jpg|150px|mini|left|Slika bana Jelačića, litografija]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-grb.jpg|150px|mini|right|Grofovski grb Bana Josipa Jelačića]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ban Jelačić rođen je 1801. u Petrovaradinu, umro je 1859.u Zagrebu. Jelačić jedna je od najpoznatijih osoba hrvatske prošlosti. Bio je pristaša Hrvatskog narodnog preporoda te je njegovo imenovanje za hrvatskog bana 1848. godine i unaprjeđenje u generala izazvalo opće oduševljenje ukinuo je kmetstvo 9.srpnja 1848 u prvom mjesecu svog vladanja. Borio se protiv germanizacije i mađarizacije Hrvatske. Uveo je u škole i u urede umjesto njemačkog, hrvatski kao službeni jezik. Postao je vrhovni vojni zapovjednik civilne Banske Hrvatske i Vojne krajine, a kasnije i guverner Rijeke.Nakon više stoljeća ujedinio  je podbanskom vlašću Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Rijeku i Međimurje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakom smrti banovi posmrtni ostaci sahranjeni su u Novim Dvorima gdje su mirno počivali sve do nakon drugoga svjetskog rata, kada je čitav posjed, zajedno s kapelicom i naknadno izgrađenom obiteljskom grobnicom bio devastiran.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Arhitektura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-prije renoviranja 001.jpg|200px|mini|left|Novi Dvori prije renoviranja]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori građeni su u klasicističkom stilu, a sredinom XIX. stoljeća nadegrađen u negotičkom stilu (grof Josip Jelačić). Perivoj površine pet hektara uređen je na osnovu autohtone šume hrasta kitnjaka i graba nastao u XIX. stoljeću. Dvorcu se prilazi kroz drvored kestena dug 200 metara koji je očuvan i danas. U dvokatnom obnovljenom gospodarskom objektu smještena je danas galerija Skurjeni.  Vršilnica ima najveću kulturno-povijesnu vrijednost novonastlog imanja. Vršilnica je najstariji objekt na imanju; spominje se još u XVII. Dvorac je iznad glavnog ulaza imao toranj sa satom. Današnji tlocrt obrisa dvorca rezultat je građevinskih zahvata izvedenih krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća. Prizemlje je veličine 44,45x12,70 metara. Stariji zapadni i istočnio dio dvorca su nadograđeni u vrijeme bana. Iznad vanjskog ulaza u podrum uređena je terasa. Terasa je ograđena stupovima, a s južne i sjeverne strane banov brat Juro je izgradio ukrasna vrata od željeza. Na prvom katu je nekada bio drveni dio koji je ban povisio i izgradio od cigle tako da može zadovoljiti potrebe stanovanja u XIX. stoljeću. Podrum zauzima cijelo podzemlje dvorca. Njegove dimenzije su 43,5x7 m. Fasada dvorca u neogotičkom obličju potječe iz banova vremena, točnije 1853. godine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kapelica Sv.Josipa ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Građena je u neogotičkom stilu 1885. godine. Kapela sv.Josipa je podignuta u svega dva mjeseca od polaganje kamena temljca na dan 15.ožujka 1855 do 25.svibnja 1855 kada je kapela dovršena proteklo je samo 70-tak dana.Kapelica je bila razdjeljenja lijepom pregradom u prednji dio za svetište i stražnji za vjernike.Kapelica je izgrađena na brzinu zbog smrti Jelačićeve devetomjesečne kćeri Anke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Grobnica obitelji Jelačić ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Grobnicu je izgradio Đuro Jelačić u gotičkom stilu 1884. godine u skaldu sa oporukom svoga brata Josipa. Grobnica je sagrađena jednim djelom od kamena iz kamenoloma u Vrapču, drugim djelom od neupotrebljivog kamena sa zagrebačke stolne crkve. Može se podjeliti u dvije cjeline: podzemnu-gdje se nalaze ljesovi i nadzemnu: koju čine dva polukružna stubišta koja vode na terasu. Na lijevoj strani je urezan naziv na latinskom kojim se upozorava da je ovo posljedenje počivalište grofa obitlelji Jelačić od Bužina &amp;quot;Familiae Jelačić de Buzin&amp;quot;.  U veljači 1991. godine prije početka obnove kapele, ostatci su privremeno prenesenei na Mirogoj, a u listopadu 1992. su prenesena nazad u obiteljsku grobnicu. U grobnicu su više puta provaljivaqli krimnalci uj potrazi za dragocjenostima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Galerija Matija Skurjeni ==&lt;br /&gt;
Nastanak Muzeja Matija Skurjeni počiva u prvom ugovoru između Matije Skurjenija i Skupštine općine Zaprešić potpisan 2.7.1984.g. Galerija je nazvana po zaprešićkom slikaru Matiji Skurjeniju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Literatura ==&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Wed, 21 Apr 2010 17:27:41 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Dvorac_Novi_dvori</comments>		</item>
		<item>
			<title>Datoteka:Novi Dvori-grobnica iz bliza.jpg</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Novi_Dvori-grobnica_iz_bliza.jpg</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;Grobnica obitelj Jelačić u Novim Dvorima.&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;Grobnica obitelj Jelačić u Novim Dvorima.&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Wed, 21 Apr 2010 17:27:04 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_o_datoteci:Novi_Dvori-grobnica_iz_bliza.jpg</comments>		</item>
		<item>
			<title>Datoteka:Novi Dvori-grobnica iz daljine.jpg</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Novi_Dvori-grobnica_iz_daljine.jpg</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;Jelačićeva grobnica u Novim Dvorima.&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;Jelačićeva grobnica u Novim Dvorima.&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Wed, 21 Apr 2010 17:25:44 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_o_datoteci:Novi_Dvori-grobnica_iz_daljine.jpg</comments>		</item>
		<item>
			<title>Datoteka:Novi Dvori-tim.jpg</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Novi_Dvori-tim.jpg</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;Tim weki dveri u Novim Dvorima&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;Tim weki dveri u Novim Dvorima&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Wed, 21 Apr 2010 17:24:06 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_o_datoteci:Novi_Dvori-tim.jpg</comments>		</item>
		<item>
			<title>Datoteka:Novi Dvori- golfni teren.jpg</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Novi_Dvori-_golfni_teren.jpg</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;Golfni teren u Novim Dvorima&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;Golfni teren u Novim Dvorima&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Wed, 21 Apr 2010 17:21:59 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_o_datoteci:Novi_Dvori-_golfni_teren.jpg</comments>		</item>
		<item>
			<title>Datoteka:Novi Dvori-vodoskok.jpg</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Novi_Dvori-vodoskok.jpg</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;Vodoskok na golf terenu u Novim Dvorima&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;Vodoskok na golf terenu u Novim Dvorima&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Wed, 21 Apr 2010 17:20:49 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_o_datoteci:Novi_Dvori-vodoskok.jpg</comments>		</item>
		<item>
			<title>Dvorac Novi dvori</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Novi_dvori</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;== Geografija ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedinstvena kulturno-povijesna spomenička baština Novi dvori nalaze se uz cestu koja od Zagreba vodi prema Hrvatskom zagorju kroz Zaprešić.Od središta Zagreba Novi su dvori udaljeni 20-ak kilometara, a od središta Zaprešića 1,5 km.Spomeničku i gospodarsku cjelinu Novi dveori čine dvorac,kapela svetog Josipa,grobnica obitelji Jelačić,perivoj,voćnjak,stambene i gospodarske zgrade,povrtnjak,obradivo zemljište i park-šuma.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest Novih Dvora ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-stara slika.jpg|200px|mini|left|Stara slika Novih Dvora, Femen 1897.]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-potvrda vlasništva Novih Dvora.jpg|150px|mini|right|Vjerodostojni ispis vlasništva(ovjeren u Zemaljskom sudu 23.III.1852.)]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori su nekada pripadali Čikulinima koji su ga ukrali Zrinskima poslije njihove propasti. Zatim su dvore posjedovali Sermaži pa Festetići zatim Aleksandar Erdődy. Ban Josip Jelačić je dvorac kupio od jednog od grofa Erdődy. Jelačić je Nove Dvore kupio 1851. Grof Erdődy izjavljuje da je 16. srpnja 1851. primio od bana 175 000 forinti srebra. Kupoprodajni ugovor za Nove Dvore bio je 23.travnja 1852. Danas su Novi Dvori u vlasništvu grada Zaprešića.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ban Josip Jelačić==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-litografija.jpg|150px|mini|left|Slika bana Jelačića, litografija]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-grb.jpg|150px|mini|right|Grofovski grb Bana Josipa Jelačića]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ban Jelačić rođen je 1801. u Petrovaradinu, umro je 1859.u Zagrebu. Jelačić jedna je od najpoznatijih osoba hrvatske prošlosti. Bio je pristaša Hrvatskog narodnog preporoda te je njegovo imenovanje za hrvatskog bana 1848. godine i unaprjeđenje u generala izazvalo opće oduševljenje ukinuo je kmetstvo 9.srpnja 1848 u prvom mjesecu svog vladanja. Borio se protiv germanizacije i mađarizacije Hrvatske. Uveo je u škole i u urede umjesto njemačkog, hrvatski kao službeni jezik. Postao je vrhovni vojni zapovjednik civilne Banske Hrvatske i Vojne krajine, a kasnije i guverner Rijeke.Nakon više stoljeća ujedinio  je podbanskom vlašću Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Rijeku i Međimurje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakom smrti banovi posmrtni ostaci sahranjeni su u Novim Dvorima gdje su mirno počivali sve do nakon drugoga svjetskog rata, kada je čitav posjed, zajedno s kapelicom i naknadno izgrađenom obiteljskom grobnicom bio devastiran.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Arhitektura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-prije renoviranja 001.jpg|200px|mini|left|Novi Dvori prije renoviranja]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori građeni su u klasicističkom stilu, a sredinom XIX. stoljeća nadegrađen u negotičkom stilu (grof Josip Jelačić). Perivoj površine pet hektara uređen je na osnovu autohtone šume hrasta kitnjaka i graba nastao u XIX. stoljeću. Dvorcu se prilazi kroz drvored kestena dug 200 metara koji je očuvan i danas. U dvokatnom obnovljenom gospodarskom objektu smještena je danas galerija Skurjeni.  Vršilnica ima najveću kulturno-povijesnu vrijednost novonastlog imanja. Vršilnica je najstariji objekt na imanju; spominje se još u XVII. Dvorac je iznad glavnog ulaza imao toranj sa satom. Današnji tlocrt obrisa dvorca rezultat je građevinskih zahvata izvedenih krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća. Prizemlje je veličine 44,45x12,70 metara. Stariji zapadni i istočnio dio dvorca su nadograđeni u vrijeme bana. Iznad vanjskog ulaza u podrum uređena je terasa. Terasa je ograđena stupovima, a s južne i sjeverne strane banov brat Juro je izgradio ukrasna vrata od željeza. Na prvom katu je nekada bio drveni dio koji je ban povisio i izgradio od cigle tako da može zadovoljiti potrebe stanovanja u XIX. stoljeću. Podrum zauzima cijelo podzemlje dvorca. Njegove dimenzije su 43,5x7 m. Fasada dvorca u neogotičkom obličju potječe iz banova vremena, točnije 1853. godine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kapelica Sv.Josipa ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Građena je u neogotičkom stilu 1885. godine. Kapela sv.Josipa je podignuta u svega dva mjeseca od polaganje kamena temljca na dan 15.ožujka 1855 do 25.svibnja 1855 kada je kapela dovršena proteklo je samo 70-tak dana.Kapelica je bila razdjeljenja lijepom pregradom u prednji dio za svetište i stražnji za vjernike.Kapelica je izgrađena na brzinu zbog smrti Jelačićeve devetomjesečne kćeri Anke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Grobnica obitelji Jelačić ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Grobnicu je izgradio Đuro Jelačić u gotičkom stilu 1884. godine u skaldu sa oporukom svoga brata Josipa. Grobnica je sagrađena jednim djelom od kamena iz kamenoloma u Vrapču, drugim djelom od neupotrebljivog kamena sa zagrebačke stolne crkve. Može se podjeliti u dvije cjeline: podzemnu-gdje se nalaze ljesovi i nadzemnu: koju čine dva polukružna stubišta koja vode na terasu. Na lijevoj strani je urezan naziv na latinskom kojim se upozorava da je ovo posljedenje počivalište grofa obitlelji Jelačić od Bužina &amp;quot;Familiae Jelačić de Buzin&amp;quot;.  U veljači 1991. godine prije početka obnove kapele, ostatci su privremeno prenesenei na Mirogoj, a u listopadu 1992. su prenesena nazad u obiteljsku grobnicu. U grobnicu su više puta provaljivaqli krimnalci uj potrazi za dragocjenostima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Galerija Matija Skurjeni ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Literatura ==&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Wed, 21 Apr 2010 17:19:51 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Dvorac_Novi_dvori</comments>		</item>
		<item>
			<title>Dvorac Novi dvori</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Novi_dvori</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;/* Galerija Matija Skurjenij */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;== Geografija ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedinstvena kulturno-povijesna spomenička baština Novi dvori nalaze se uz cestu koja od Zagreba vodi prema Hrvatskom zagorju kroz Zaprešić.Od središta Zagreba Novi su dvori udaljeni 20-ak kilometara, a od središta Zaprešića 1,5 km.Spomeničku i gospodarsku cjelinu Novi dveori čine dvorac,kapela svetog Josipa,grobnica obitelji Jelačić,perivoj,voćnjak,stambene i gospodarske zgrade,povrtnjak,obradivo zemljište i park-šuma.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest Novih Dvora ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-stara slika.jpg|200px|mini|left|Stara slika Novih Dvora, Femen 1897.]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-potvrda vlasništva Novih Dvora.jpg|150px|mini|right|Vjerodostojni ispis vlasništva(ovjeren u Zemaljskom sudu 23.III.1852.)]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori su nekada pripadali Čikulinima koji su ga ukrali Zrinskima poslije njihove propasti. Zatim su dvore posjedovali Sermaži pa Festetići zatim Aleksandar Erdődy. Ban Josip Jelačić je dvorac kupio od jednog od grofa Erdődy. Jelačić je Nove Dvore kupio 1851. Grof Erdődy izjavljuje da je 16. srpnja 1851. primio od bana 175 000 forinti srebra. Kupoprodajni ugovor za Nove Dvore bio je 23.travnja 1852. Danas su Novi Dvori u vlasništvu grada Zaprešića.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ban Josip Jelačić==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-litografija.jpg|150px|mini|left|Slika bana Jelačića, litografija]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-grb.jpg|150px|mini|right|Grofovski grb Bana Josipa Jelačića]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ban Jelačić rođen je 1801. u Petrovaradinu, umro je 1859.u Zagrebu. Jelačić jedna je od najpoznatijih osoba hrvatske prošlosti. Bio je pristaša Hrvatskog narodnog preporoda te je njegovo imenovanje za hrvatskog bana 1848. godine i unaprjeđenje u generala izazvalo opće oduševljenje ukinuo je kmetstvo 9.srpnja 1848 u prvom mjesecu svog vladanja. Borio se protiv germanizacije i mađarizacije Hrvatske. Uveo je u škole i u urede umjesto njemačkog, hrvatski kao službeni jezik. Postao je vrhovni vojni zapovjednik civilne Banske Hrvatske i Vojne krajine, a kasnije i guverner Rijeke.Nakon više stoljeća ujedinio  je podbanskom vlašću Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Rijeku i Međimurje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakom smrti banovi posmrtni ostaci sahranjeni su u Novim Dvorima gdje su mirno počivali sve do nakon drugoga svjetskog rata, kada je čitav posjed, zajedno s kapelicom i naknadno izgrađenom obiteljskom grobnicom bio devastiran.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Arhitektura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-prije renoviranja 001.jpg|200px|mini|left|Novi Dvori prije renoviranja]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori građeni su u klasicističkom stilu, a sredinom XIX. stoljeća nadegrađen u negotičkom stilu (grof Josip Jelačić). Perivoj površine pet hektara uređen je na osnovu autohtone šume hrasta kitnjaka i graba nastao u XIX. stoljeću. Dvorcu se prilazi kroz drvored kestena dug 200 metara koji je očuvan i danas. U dvokatnom obnovljenom gospodarskom objektu smještena je danas galerija Skurjeni.  Vršilnica ima najveću kulturno-povijesnu vrijednost novonastlog imanja. Vršilnica je najstariji objekt na imanju; spominje se još u XVII. Dvorac je iznad glavnog ulaza imao toranj sa satom. Današnji tlocrt obrisa dvorca rezultat je građevinskih zahvata izvedenih krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća. Prizemlje je veličine 44,45x12,70 metara. Stariji zapadni i istočnio dio dvorca su nadograđeni u vrijeme bana. Iznad vanjskog ulaza u podrum uređena je terasa. Terasa je ograđena stupovima, a s južne i sjeverne strane banov brat Juro je izgradio ukrasna vrata od željeza. Na prvom katu je nekada bio drveni dio koji je ban povisio i izgradio od cigle tako da može zadovoljiti potrebe stanovanja u XIX. stoljeću. Podrum zauzima cijelo podzemlje dvorca. Njegove dimenzije su 43,5x7 m. Fasada dvorca u neogotičkom obličju potječe iz banova vremena, točnije 1853. godine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kapelica Sv.Josipa ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Građena je u neogotičkom stilu 1885. godine. Kapela sv.Josipa je podignuta u svega dva mjeseca od polaganje kamena temljca na dan 15.ožujka 1855 do 25.svibnja 1855 kada je kapela dovršena proteklo je samo 70-tak dana.Kapelica je bila razdjeljenja lijepom pregradom u prednji dio za svetište i stražnji za vjernike.Kapelica je izgrađena na brzinu zbog smrti Jelačićeve devetomjesečne kćeri Anke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Grobnica obitelji Jelačić ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Grobnicu je izgradio Đuro Jelačić u gotičkom stilu 1884. godine u skaldu sa oporukom svoga brata Josipa. Grobnica je sagrađena jednim djelom od kamena iz kamenoloma u Vrapču, drugim djelom od neupotrebljivog kamena sa zagrebačke stolne crkve. Može se podjeliti u dvije cjeline: podzemnu-gdje se nalaze ljesovi i nadzemnu: koju čine dva polukružna stubišta koja vode na terasu. Na lijevoj strani je urezan naziv na latinskom kojim se upozorava da je ovo posljedenje počivalište grofa obitlelji Jelačić od Bužina &amp;quot;Familiae Jelačić de Buzin&amp;quot;.  U veljači 1991. godine prije početka obnove kapele, ostatci su privremeno prenesenei na Mirogoj, a u listopadu 1992. su prenesena nazad u obiteljsku grobnicu. U grobnicu su više puta provaljivaqli krimnalci uj potrazi za dragocjenostima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Galerija Matija Skurjeni ==&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Wed, 21 Apr 2010 17:19:32 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Dvorac_Novi_dvori</comments>		</item>
		<item>
			<title>Datoteka:Novi Dvori-golf teren.jpg</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Novi_Dvori-golf_teren.jpg</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;Golf teren u Novim dvorima&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;Golf teren u Novim dvorima&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Wed, 21 Apr 2010 17:19:29 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_o_datoteci:Novi_Dvori-golf_teren.jpg</comments>		</item>
		<item>
			<title>Datoteka:Novi Dvori-kapelica4.jpg</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Novi_Dvori-kapelica4.jpg</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;Kapelica svetog Josipa u Novim dvorima&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;Kapelica svetog Josipa u Novim dvorima&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Wed, 21 Apr 2010 17:18:33 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_o_datoteci:Novi_Dvori-kapelica4.jpg</comments>		</item>
		<item>
			<title>Dvorac Novi dvori</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Novi_dvori</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;/* Grobnica obitelji Jelačić */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;== Geografija ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedinstvena kulturno-povijesna spomenička baština Novi dvori nalaze se uz cestu koja od Zagreba vodi prema Hrvatskom zagorju kroz Zaprešić.Od središta Zagreba Novi su dvori udaljeni 20-ak kilometara, a od središta Zaprešića 1,5 km.Spomeničku i gospodarsku cjelinu Novi dveori čine dvorac,kapela svetog Josipa,grobnica obitelji Jelačić,perivoj,voćnjak,stambene i gospodarske zgrade,povrtnjak,obradivo zemljište i park-šuma.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest Novih Dvora ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-stara slika.jpg|200px|mini|left|Stara slika Novih Dvora, Femen 1897.]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-potvrda vlasništva Novih Dvora.jpg|150px|mini|right|Vjerodostojni ispis vlasništva(ovjeren u Zemaljskom sudu 23.III.1852.)]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori su nekada pripadali Čikulinima koji su ga ukrali Zrinskima poslije njihove propasti. Zatim su dvore posjedovali Sermaži pa Festetići zatim Aleksandar Erdődy. Ban Josip Jelačić je dvorac kupio od jednog od grofa Erdődy. Jelačić je Nove Dvore kupio 1851. Grof Erdődy izjavljuje da je 16. srpnja 1851. primio od bana 175 000 forinti srebra. Kupoprodajni ugovor za Nove Dvore bio je 23.travnja 1852. Danas su Novi Dvori u vlasništvu grada Zaprešića.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ban Josip Jelačić==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-litografija.jpg|150px|mini|left|Slika bana Jelačića, litografija]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-grb.jpg|150px|mini|right|Grofovski grb Bana Josipa Jelačića]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ban Jelačić rođen je 1801. u Petrovaradinu, umro je 1859.u Zagrebu. Jelačić jedna je od najpoznatijih osoba hrvatske prošlosti. Bio je pristaša Hrvatskog narodnog preporoda te je njegovo imenovanje za hrvatskog bana 1848. godine i unaprjeđenje u generala izazvalo opće oduševljenje ukinuo je kmetstvo 9.srpnja 1848 u prvom mjesecu svog vladanja. Borio se protiv germanizacije i mađarizacije Hrvatske. Uveo je u škole i u urede umjesto njemačkog, hrvatski kao službeni jezik. Postao je vrhovni vojni zapovjednik civilne Banske Hrvatske i Vojne krajine, a kasnije i guverner Rijeke.Nakon više stoljeća ujedinio  je podbanskom vlašću Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Rijeku i Međimurje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakom smrti banovi posmrtni ostaci sahranjeni su u Novim Dvorima gdje su mirno počivali sve do nakon drugoga svjetskog rata, kada je čitav posjed, zajedno s kapelicom i naknadno izgrađenom obiteljskom grobnicom bio devastiran.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Arhitektura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-prije renoviranja 001.jpg|200px|mini|left|Novi Dvori prije renoviranja]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori građeni su u klasicističkom stilu, a sredinom XIX. stoljeća nadegrađen u negotičkom stilu (grof Josip Jelačić). Perivoj površine pet hektara uređen je na osnovu autohtone šume hrasta kitnjaka i graba nastao u XIX. stoljeću. Dvorcu se prilazi kroz drvored kestena dug 200 metara koji je očuvan i danas. U dvokatnom obnovljenom gospodarskom objektu smještena je danas galerija Skurjeni.  Vršilnica ima najveću kulturno-povijesnu vrijednost novonastlog imanja. Vršilnica je najstariji objekt na imanju; spominje se još u XVII. Dvorac je iznad glavnog ulaza imao toranj sa satom. Današnji tlocrt obrisa dvorca rezultat je građevinskih zahvata izvedenih krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća. Prizemlje je veličine 44,45x12,70 metara. Stariji zapadni i istočnio dio dvorca su nadograđeni u vrijeme bana. Iznad vanjskog ulaza u podrum uređena je terasa. Terasa je ograđena stupovima, a s južne i sjeverne strane banov brat Juro je izgradio ukrasna vrata od željeza. Na prvom katu je nekada bio drveni dio koji je ban povisio i izgradio od cigle tako da može zadovoljiti potrebe stanovanja u XIX. stoljeću. Podrum zauzima cijelo podzemlje dvorca. Njegove dimenzije su 43,5x7 m. Fasada dvorca u neogotičkom obličju potječe iz banova vremena, točnije 1853. godine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kapelica Sv.Josipa ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Građena je u neogotičkom stilu 1885. godine. Kapela sv.Josipa je podignuta u svega dva mjeseca od polaganje kamena temljca na dan 15.ožujka 1855 do 25.svibnja 1855 kada je kapela dovršena proteklo je samo 70-tak dana.Kapelica je bila razdjeljenja lijepom pregradom u prednji dio za svetište i stražnji za vjernike.Kapelica je izgrađena na brzinu zbog smrti Jelačićeve devetomjesečne kćeri Anke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Grobnica obitelji Jelačić ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Grobnicu je izgradio Đuro Jelačić u gotičkom stilu 1884. godine u skaldu sa oporukom svoga brata Josipa. Grobnica je sagrađena jednim djelom od kamena iz kamenoloma u Vrapču, drugim djelom od neupotrebljivog kamena sa zagrebačke stolne crkve. Može se podjeliti u dvije cjeline: podzemnu-gdje se nalaze ljesovi i nadzemnu: koju čine dva polukružna stubišta koja vode na terasu. Na lijevoj strani je urezan naziv na latinskom kojim se upozorava da je ovo posljedenje počivalište grofa obitlelji Jelačić od Bužina &amp;quot;Familiae Jelačić de Buzin&amp;quot;.  U veljači 1991. godine prije početka obnove kapele, ostatci su privremeno prenesenei na Mirogoj, a u listopadu 1992. su prenesena nazad u obiteljsku grobnicu. U grobnicu su više puta provaljivaqli krimnalci uj potrazi za dragocjenostima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Galerija Matija Skurjenij ==&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Wed, 21 Apr 2010 17:16:04 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Dvorac_Novi_dvori</comments>		</item>
		<item>
			<title>Datoteka:Novi Dvori-kapelica3.jpg</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Novi_Dvori-kapelica3.jpg</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;Kapelica svetog Josipa u Novim dvorima&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;Kapelica svetog Josipa u Novim dvorima&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Wed, 21 Apr 2010 17:16:00 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_o_datoteci:Novi_Dvori-kapelica3.jpg</comments>		</item>
		<item>
			<title>Dvorac Novi dvori</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Novi_dvori</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;/* Kapelica Sv.Josipa */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;== Geografija ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedinstvena kulturno-povijesna spomenička baština Novi dvori nalaze se uz cestu koja od Zagreba vodi prema Hrvatskom zagorju kroz Zaprešić.Od središta Zagreba Novi su dvori udaljeni 20-ak kilometara, a od središta Zaprešića 1,5 km.Spomeničku i gospodarsku cjelinu Novi dveori čine dvorac,kapela svetog Josipa,grobnica obitelji Jelačić,perivoj,voćnjak,stambene i gospodarske zgrade,povrtnjak,obradivo zemljište i park-šuma.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest Novih Dvora ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-stara slika.jpg|200px|mini|left|Stara slika Novih Dvora, Femen 1897.]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-potvrda vlasništva Novih Dvora.jpg|150px|mini|right|Vjerodostojni ispis vlasništva(ovjeren u Zemaljskom sudu 23.III.1852.)]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori su nekada pripadali Čikulinima koji su ga ukrali Zrinskima poslije njihove propasti. Zatim su dvore posjedovali Sermaži pa Festetići zatim Aleksandar Erdődy. Ban Josip Jelačić je dvorac kupio od jednog od grofa Erdődy. Jelačić je Nove Dvore kupio 1851. Grof Erdődy izjavljuje da je 16. srpnja 1851. primio od bana 175 000 forinti srebra. Kupoprodajni ugovor za Nove Dvore bio je 23.travnja 1852. Danas su Novi Dvori u vlasništvu grada Zaprešića.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ban Josip Jelačić==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-litografija.jpg|150px|mini|left|Slika bana Jelačića, litografija]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-grb.jpg|150px|mini|right|Grofovski grb Bana Josipa Jelačića]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ban Jelačić rođen je 1801. u Petrovaradinu, umro je 1859.u Zagrebu. Jelačić jedna je od najpoznatijih osoba hrvatske prošlosti. Bio je pristaša Hrvatskog narodnog preporoda te je njegovo imenovanje za hrvatskog bana 1848. godine i unaprjeđenje u generala izazvalo opće oduševljenje ukinuo je kmetstvo 9.srpnja 1848 u prvom mjesecu svog vladanja. Borio se protiv germanizacije i mađarizacije Hrvatske. Uveo je u škole i u urede umjesto njemačkog, hrvatski kao službeni jezik. Postao je vrhovni vojni zapovjednik civilne Banske Hrvatske i Vojne krajine, a kasnije i guverner Rijeke.Nakon više stoljeća ujedinio  je podbanskom vlašću Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Rijeku i Međimurje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakom smrti banovi posmrtni ostaci sahranjeni su u Novim Dvorima gdje su mirno počivali sve do nakon drugoga svjetskog rata, kada je čitav posjed, zajedno s kapelicom i naknadno izgrađenom obiteljskom grobnicom bio devastiran.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Arhitektura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-prije renoviranja 001.jpg|200px|mini|left|Novi Dvori prije renoviranja]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori građeni su u klasicističkom stilu, a sredinom XIX. stoljeća nadegrađen u negotičkom stilu (grof Josip Jelačić). Perivoj površine pet hektara uređen je na osnovu autohtone šume hrasta kitnjaka i graba nastao u XIX. stoljeću. Dvorcu se prilazi kroz drvored kestena dug 200 metara koji je očuvan i danas. U dvokatnom obnovljenom gospodarskom objektu smještena je danas galerija Skurjeni.  Vršilnica ima najveću kulturno-povijesnu vrijednost novonastlog imanja. Vršilnica je najstariji objekt na imanju; spominje se još u XVII. Dvorac je iznad glavnog ulaza imao toranj sa satom. Današnji tlocrt obrisa dvorca rezultat je građevinskih zahvata izvedenih krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća. Prizemlje je veličine 44,45x12,70 metara. Stariji zapadni i istočnio dio dvorca su nadograđeni u vrijeme bana. Iznad vanjskog ulaza u podrum uređena je terasa. Terasa je ograđena stupovima, a s južne i sjeverne strane banov brat Juro je izgradio ukrasna vrata od željeza. Na prvom katu je nekada bio drveni dio koji je ban povisio i izgradio od cigle tako da može zadovoljiti potrebe stanovanja u XIX. stoljeću. Podrum zauzima cijelo podzemlje dvorca. Njegove dimenzije su 43,5x7 m. Fasada dvorca u neogotičkom obličju potječe iz banova vremena, točnije 1853. godine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kapelica Sv.Josipa ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Građena je u neogotičkom stilu 1885. godine. Kapela sv.Josipa je podignuta u svega dva mjeseca od polaganje kamena temljca na dan 15.ožujka 1855 do 25.svibnja 1855 kada je kapela dovršena proteklo je samo 70-tak dana.Kapelica je bila razdjeljenja lijepom pregradom u prednji dio za svetište i stražnji za vjernike.Kapelica je izgrađena na brzinu zbog smrti Jelačićeve devetomjesečne kćeri Anke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Grobnica obitelji Jelačić ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Grobnicu je izgradio ban Josip Jelačić u gotičkom stilu 1855. godine. Grobnica je sagrađena jednim djelom od kamena iz kamenoloma u Vrapču, drugim djelom od neupotrebljivog kamena sa zagrebačke stolne crkve. Može se podjeliti u dvije cjeline: podzemnu-gdje se nalaze ljesovi i nadzemnu: koju čine dva polukružna stubišta koja vode na terasu. Na lijevoj strani je urezan naziv na latinskom kojim se upozorava da je ovo posljedenje počivalište grofa obitlelji Jelačić od Bužina &amp;quot;Familiae Jelačić de Buzin&amp;quot;.  U veljači 1991. godine prijem početka obnove kapele, ostatci su privremeno prenesenei na Mirogoj, a u listopadu 1992. su prenesena nazad u obiteljsku grobnicu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Galerija Matija Skurjenij ==&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Wed, 21 Apr 2010 17:13:50 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Dvorac_Novi_dvori</comments>		</item>
		<item>
			<title>Dvorac Novi dvori</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Novi_dvori</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;/* Kapelica Sv.Josipa */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;== Geografija ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedinstvena kulturno-povijesna spomenička baština Novi dvori nalaze se uz cestu koja od Zagreba vodi prema Hrvatskom zagorju kroz Zaprešić.Od središta Zagreba Novi su dvori udaljeni 20-ak kilometara, a od središta Zaprešića 1,5 km.Spomeničku i gospodarsku cjelinu Novi dveori čine dvorac,kapela svetog Josipa,grobnica obitelji Jelačić,perivoj,voćnjak,stambene i gospodarske zgrade,povrtnjak,obradivo zemljište i park-šuma.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest Novih Dvora ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-stara slika.jpg|200px|mini|left|Stara slika Novih Dvora, Femen 1897.]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-potvrda vlasništva Novih Dvora.jpg|150px|mini|right|Vjerodostojni ispis vlasništva(ovjeren u Zemaljskom sudu 23.III.1852.)]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori su nekada pripadali Čikulinima koji su ga ukrali Zrinskima poslije njihove propasti. Zatim su dvore posjedovali Sermaži pa Festetići zatim Aleksandar Erdődy. Ban Josip Jelačić je dvorac kupio od jednog od grofa Erdődy. Jelačić je Nove Dvore kupio 1851. Grof Erdődy izjavljuje da je 16. srpnja 1851. primio od bana 175 000 forinti srebra. Kupoprodajni ugovor za Nove Dvore bio je 23.travnja 1852. Danas su Novi Dvori u vlasništvu grada Zaprešića.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ban Josip Jelačić==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-litografija.jpg|150px|mini|left|Slika bana Jelačića, litografija]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-grb.jpg|150px|mini|right|Grofovski grb Bana Josipa Jelačića]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ban Jelačić rođen je 1801. u Petrovaradinu, umro je 1859.u Zagrebu. Jelačić jedna je od najpoznatijih osoba hrvatske prošlosti. Bio je pristaša Hrvatskog narodnog preporoda te je njegovo imenovanje za hrvatskog bana 1848. godine i unaprjeđenje u generala izazvalo opće oduševljenje ukinuo je kmetstvo 9.srpnja 1848 u prvom mjesecu svog vladanja. Borio se protiv germanizacije i mađarizacije Hrvatske. Uveo je u škole i u urede umjesto njemačkog, hrvatski kao službeni jezik. Postao je vrhovni vojni zapovjednik civilne Banske Hrvatske i Vojne krajine, a kasnije i guverner Rijeke.Nakon više stoljeća ujedinio  je podbanskom vlašću Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Rijeku i Međimurje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakom smrti banovi posmrtni ostaci sahranjeni su u Novim Dvorima gdje su mirno počivali sve do nakon drugoga svjetskog rata, kada je čitav posjed, zajedno s kapelicom i naknadno izgrađenom obiteljskom grobnicom bio devastiran.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Arhitektura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-prije renoviranja 001.jpg|200px|mini|left|Novi Dvori prije renoviranja]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori građeni su u klasicističkom stilu, a sredinom XIX. stoljeća nadegrađen u negotičkom stilu (grof Josip Jelačić). Perivoj površine pet hektara uređen je na osnovu autohtone šume hrasta kitnjaka i graba nastao u XIX. stoljeću. Dvorcu se prilazi kroz drvored kestena dug 200 metara koji je očuvan i danas. U dvokatnom obnovljenom gospodarskom objektu smještena je danas galerija Skurjeni.  Vršilnica ima najveću kulturno-povijesnu vrijednost novonastlog imanja. Vršilnica je najstariji objekt na imanju; spominje se još u XVII. Dvorac je iznad glavnog ulaza imao toranj sa satom. Današnji tlocrt obrisa dvorca rezultat je građevinskih zahvata izvedenih krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća. Prizemlje je veličine 44,45x12,70 metara. Stariji zapadni i istočnio dio dvorca su nadograđeni u vrijeme bana. Iznad vanjskog ulaza u podrum uređena je terasa. Terasa je ograđena stupovima, a s južne i sjeverne strane banov brat Juro je izgradio ukrasna vrata od željeza. Na prvom katu je nekada bio drveni dio koji je ban povisio i izgradio od cigle tako da može zadovoljiti potrebe stanovanja u XIX. stoljeću. Podrum zauzima cijelo podzemlje dvorca. Njegove dimenzije su 43,5x7 m. Fasada dvorca u neogotičkom obličju potječe iz banova vremena, točnije 1853. godine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kapelica Sv.Josipa ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Građena je u neogotičkom stilu 1885. godine. Kapela sv.Josipa je podignuta u svega dva mjeseca od polaganje kamena temljca na dan 15.ožujka 1855 do 25.svibnja 1855 kada je kapela dovršena proteklo je samo 70-tak dana.Kapelica je bila razdjeljenja lijepom pregradom u prednji dio za svetište i stražnji za vjernike.Kapelica je izgrađena na brzinu zbog smrti Jelačićeve devetomjesečne kćeri Anke &lt;br /&gt;
(Obad Sćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1989. str.104)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Grobnica obitelji Jelačić ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Grobnicu je izgradio ban Josip Jelačić u gotičkom stilu 1855. godine. Grobnica je sagrađena jednim djelom od kamena iz kamenoloma u Vrapču, drugim djelom od neupotrebljivog kamena sa zagrebačke stolne crkve. Može se podjeliti u dvije cjeline: podzemnu-gdje se nalaze ljesovi i nadzemnu: koju čine dva polukružna stubišta koja vode na terasu. Na lijevoj strani je urezan naziv na latinskom kojim se upozorava da je ovo posljedenje počivalište grofa obitlelji Jelačić od Bužina &amp;quot;Familiae Jelačić de Buzin&amp;quot;.  U veljači 1991. godine prijem početka obnove kapele, ostatci su privremeno prenesenei na Mirogoj, a u listopadu 1992. su prenesena nazad u obiteljsku grobnicu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Galerija Matija Skurjenij ==&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Wed, 21 Apr 2010 17:13:34 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Dvorac_Novi_dvori</comments>		</item>
		<item>
			<title>Dvorac Novi dvori</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Novi_dvori</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;/* Grobnica obitelji Jelačić */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;== Geografija ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedinstvena kulturno-povijesna spomenička baština Novi dvori nalaze se uz cestu koja od Zagreba vodi prema Hrvatskom zagorju kroz Zaprešić.Od središta Zagreba Novi su dvori udaljeni 20-ak kilometara, a od središta Zaprešića 1,5 km.Spomeničku i gospodarsku cjelinu Novi dveori čine dvorac,kapela svetog Josipa,grobnica obitelji Jelačić,perivoj,voćnjak,stambene i gospodarske zgrade,povrtnjak,obradivo zemljište i park-šuma.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest Novih Dvora ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-stara slika.jpg|200px|mini|left|Stara slika Novih Dvora, Femen 1897.]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-potvrda vlasništva Novih Dvora.jpg|150px|mini|right|Vjerodostojni ispis vlasništva(ovjeren u Zemaljskom sudu 23.III.1852.)]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori su nekada pripadali Čikulinima koji su ga ukrali Zrinskima poslije njihove propasti. Zatim su dvore posjedovali Sermaži pa Festetići zatim Aleksandar Erdődy. Ban Josip Jelačić je dvorac kupio od jednog od grofa Erdődy. Jelačić je Nove Dvore kupio 1851. Grof Erdődy izjavljuje da je 16. srpnja 1851. primio od bana 175 000 forinti srebra. Kupoprodajni ugovor za Nove Dvore bio je 23.travnja 1852. Danas su Novi Dvori u vlasništvu grada Zaprešića.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ban Josip Jelačić==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-litografija.jpg|150px|mini|left|Slika bana Jelačića, litografija]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-grb.jpg|150px|mini|right|Grofovski grb Bana Josipa Jelačića]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ban Jelačić rođen je 1801. u Petrovaradinu, umro je 1859.u Zagrebu. Jelačić jedna je od najpoznatijih osoba hrvatske prošlosti. Bio je pristaša Hrvatskog narodnog preporoda te je njegovo imenovanje za hrvatskog bana 1848. godine i unaprjeđenje u generala izazvalo opće oduševljenje ukinuo je kmetstvo 9.srpnja 1848 u prvom mjesecu svog vladanja. Borio se protiv germanizacije i mađarizacije Hrvatske. Uveo je u škole i u urede umjesto njemačkog, hrvatski kao službeni jezik. Postao je vrhovni vojni zapovjednik civilne Banske Hrvatske i Vojne krajine, a kasnije i guverner Rijeke.Nakon više stoljeća ujedinio  je podbanskom vlašću Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Rijeku i Međimurje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakom smrti banovi posmrtni ostaci sahranjeni su u Novim Dvorima gdje su mirno počivali sve do nakon drugoga svjetskog rata, kada je čitav posjed, zajedno s kapelicom i naknadno izgrađenom obiteljskom grobnicom bio devastiran.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Arhitektura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-prije renoviranja 001.jpg|200px|mini|left|Novi Dvori prije renoviranja]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori građeni su u klasicističkom stilu, a sredinom XIX. stoljeća nadegrađen u negotičkom stilu (grof Josip Jelačić). Perivoj površine pet hektara uređen je na osnovu autohtone šume hrasta kitnjaka i graba nastao u XIX. stoljeću. Dvorcu se prilazi kroz drvored kestena dug 200 metara koji je očuvan i danas. U dvokatnom obnovljenom gospodarskom objektu smještena je danas galerija Skurjeni.  Vršilnica ima najveću kulturno-povijesnu vrijednost novonastlog imanja. Vršilnica je najstariji objekt na imanju; spominje se još u XVII. Dvorac je iznad glavnog ulaza imao toranj sa satom. Današnji tlocrt obrisa dvorca rezultat je građevinskih zahvata izvedenih krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća. Prizemlje je veličine 44,45x12,70 metara. Stariji zapadni i istočnio dio dvorca su nadograđeni u vrijeme bana. Iznad vanjskog ulaza u podrum uređena je terasa. Terasa je ograđena stupovima, a s južne i sjeverne strane banov brat Juro je izgradio ukrasna vrata od željeza. Na prvom katu je nekada bio drveni dio koji je ban povisio i izgradio od cigle tako da može zadovoljiti potrebe stanovanja u XIX. stoljeću. Podrum zauzima cijelo podzemlje dvorca. Njegove dimenzije su 43,5x7 m. Fasada dvorca u neogotičkom obličju potječe iz banova vremena, točnije 1853. godine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kapelica Sv.Josipa ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Građena je u neogotičkom stilu 1885. godine. Kapela sv.Josipa je podignuta u svega dva mjeseca od polaganje kamena temljca na dan 15.ožujka 1855 do 25.svibnja 1855 kada je kapela dovršena proteklo je samo 70-tak dana.Kapelica je bila razdjeljenja lijepom pregradom u prednji dio za svetište i stražnji za vjernike.&lt;br /&gt;
(Obad Sćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1989. str.104)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Grobnica obitelji Jelačić ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Grobnicu je izgradio ban Josip Jelačić u gotičkom stilu 1855. godine. Grobnica je sagrađena jednim djelom od kamena iz kamenoloma u Vrapču, drugim djelom od neupotrebljivog kamena sa zagrebačke stolne crkve. Može se podjeliti u dvije cjeline: podzemnu-gdje se nalaze ljesovi i nadzemnu: koju čine dva polukružna stubišta koja vode na terasu. Na lijevoj strani je urezan naziv na latinskom kojim se upozorava da je ovo posljedenje počivalište grofa obitlelji Jelačić od Bužina &amp;quot;Familiae Jelačić de Buzin&amp;quot;.  U veljači 1991. godine prijem početka obnove kapele, ostatci su privremeno prenesenei na Mirogoj, a u listopadu 1992. su prenesena nazad u obiteljsku grobnicu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Galerija Matija Skurjenij ==&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Wed, 21 Apr 2010 17:13:04 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Dvorac_Novi_dvori</comments>		</item>
		<item>
			<title>Dvorac Novi dvori</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Novi_dvori</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;/* Grobnica obitelji Jelačić */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;== Geografija ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedinstvena kulturno-povijesna spomenička baština Novi dvori nalaze se uz cestu koja od Zagreba vodi prema Hrvatskom zagorju kroz Zaprešić.Od središta Zagreba Novi su dvori udaljeni 20-ak kilometara, a od središta Zaprešića 1,5 km.Spomeničku i gospodarsku cjelinu Novi dveori čine dvorac,kapela svetog Josipa,grobnica obitelji Jelačić,perivoj,voćnjak,stambene i gospodarske zgrade,povrtnjak,obradivo zemljište i park-šuma.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest Novih Dvora ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-stara slika.jpg|200px|mini|left|Stara slika Novih Dvora, Femen 1897.]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-potvrda vlasništva Novih Dvora.jpg|150px|mini|right|Vjerodostojni ispis vlasništva(ovjeren u Zemaljskom sudu 23.III.1852.)]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori su nekada pripadali Čikulinima koji su ga ukrali Zrinskima poslije njihove propasti. Zatim su dvore posjedovali Sermaži pa Festetići zatim Aleksandar Erdődy. Ban Josip Jelačić je dvorac kupio od jednog od grofa Erdődy. Jelačić je Nove Dvore kupio 1851. Grof Erdődy izjavljuje da je 16. srpnja 1851. primio od bana 175 000 forinti srebra. Kupoprodajni ugovor za Nove Dvore bio je 23.travnja 1852. Danas su Novi Dvori u vlasništvu grada Zaprešića.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ban Josip Jelačić==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-litografija.jpg|150px|mini|left|Slika bana Jelačića, litografija]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-grb.jpg|150px|mini|right|Grofovski grb Bana Josipa Jelačića]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ban Jelačić rođen je 1801. u Petrovaradinu, umro je 1859.u Zagrebu. Jelačić jedna je od najpoznatijih osoba hrvatske prošlosti. Bio je pristaša Hrvatskog narodnog preporoda te je njegovo imenovanje za hrvatskog bana 1848. godine i unaprjeđenje u generala izazvalo opće oduševljenje ukinuo je kmetstvo 9.srpnja 1848 u prvom mjesecu svog vladanja. Borio se protiv germanizacije i mađarizacije Hrvatske. Uveo je u škole i u urede umjesto njemačkog, hrvatski kao službeni jezik. Postao je vrhovni vojni zapovjednik civilne Banske Hrvatske i Vojne krajine, a kasnije i guverner Rijeke.Nakon više stoljeća ujedinio  je podbanskom vlašću Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Rijeku i Međimurje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakom smrti banovi posmrtni ostaci sahranjeni su u Novim Dvorima gdje su mirno počivali sve do nakon drugoga svjetskog rata, kada je čitav posjed, zajedno s kapelicom i naknadno izgrađenom obiteljskom grobnicom bio devastiran.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Arhitektura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-prije renoviranja 001.jpg|200px|mini|left|Novi Dvori prije renoviranja]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori građeni su u klasicističkom stilu, a sredinom XIX. stoljeća nadegrađen u negotičkom stilu (grof Josip Jelačić). Perivoj površine pet hektara uređen je na osnovu autohtone šume hrasta kitnjaka i graba nastao u XIX. stoljeću. Dvorcu se prilazi kroz drvored kestena dug 200 metara koji je očuvan i danas. U dvokatnom obnovljenom gospodarskom objektu smještena je danas galerija Skurjeni.  Vršilnica ima najveću kulturno-povijesnu vrijednost novonastlog imanja. Vršilnica je najstariji objekt na imanju; spominje se još u XVII. Dvorac je iznad glavnog ulaza imao toranj sa satom. Današnji tlocrt obrisa dvorca rezultat je građevinskih zahvata izvedenih krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća. Prizemlje je veličine 44,45x12,70 metara. Stariji zapadni i istočnio dio dvorca su nadograđeni u vrijeme bana. Iznad vanjskog ulaza u podrum uređena je terasa. Terasa je ograđena stupovima, a s južne i sjeverne strane banov brat Juro je izgradio ukrasna vrata od željeza. Na prvom katu je nekada bio drveni dio koji je ban povisio i izgradio od cigle tako da može zadovoljiti potrebe stanovanja u XIX. stoljeću. Podrum zauzima cijelo podzemlje dvorca. Njegove dimenzije su 43,5x7 m. Fasada dvorca u neogotičkom obličju potječe iz banova vremena, točnije 1853. godine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kapelica Sv.Josipa ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Građena je u neogotičkom stilu 1885. godine. Kapela sv.Josipa je podignuta u svega dva mjeseca od polaganje kamena temljca na dan 15.ožujka 1855 do 25.svibnja 1855 kada je kapela dovršena proteklo je samo 70-tak dana.Kapelica je bila razdjeljenja lijepom pregradom u prednji dio za svetište i stražnji za vjernike.&lt;br /&gt;
(Obad Sćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1989. str.104)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Grobnica obitelji Jelačić ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Grobnicu je izgradio ban Josip Jelačić u gotičkom stilu 1855. godine. Grobnica je sagrađena jednim djelom od kamena iz kamenoloma u Vrapču, drugim djelom od neupotrebljivog kamena sa zagrebačke stolne crkve. Može se podjeliti u dvije cjeline: podzemnu-gdje se nalaze ljesovi i nadzemnu: koju čine dva polukružna stubišta koja vode na terasu. Na lijevoj strani je urezan naziv na latinskom kojim se upozorava da je ovo posljedenje počivalište grofa obitlelji Jelačić od Bužina &amp;quot;Familiae Jelačić de Buzin&amp;quot;. Grobnica je izgrađena na brzinu zbog smrti Jelačićeve devetomjesečne kćeri Anke . U veljači 1991. godine prijem početka obnove kapele, ostatci su privremeno prenesenei na Mirogoj, a u listopadu 1992. su prenesena nazad u obiteljsku grobnicu&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Galerija Matija Skurjenij ==&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Wed, 21 Apr 2010 17:11:52 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Dvorac_Novi_dvori</comments>		</item>
		<item>
			<title>Datoteka:Novi Dvori-dvorac4.jpg</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Novi_Dvori-dvorac4.jpg</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;Dvorac Novi dvori&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;Dvorac Novi dvori&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Wed, 21 Apr 2010 17:11:50 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_o_datoteci:Novi_Dvori-dvorac4.jpg</comments>		</item>
		<item>
			<title>Datoteka:Novi Dvori-dvorac 3.jpg</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Novi_Dvori-dvorac_3.jpg</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;Dvorac Novi dvori&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;Dvorac Novi dvori&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Wed, 21 Apr 2010 17:09:00 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_o_datoteci:Novi_Dvori-dvorac_3.jpg</comments>		</item>
		<item>
			<title>Datoteka:Novi Dvori-obnova dvorca.jpg</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Novi_Dvori-obnova_dvorca.jpg</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;Tabla obnove dvorca Novi dvori&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;Tabla obnove dvorca Novi dvori&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Wed, 21 Apr 2010 17:08:07 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_o_datoteci:Novi_Dvori-obnova_dvorca.jpg</comments>		</item>
		<item>
			<title>Dvorac Novi dvori</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Dvorac_Novi_dvori</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;/* Arhitektura */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;== Geografija ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jedinstvena kulturno-povijesna spomenička baština Novi dvori nalaze se uz cestu koja od Zagreba vodi prema Hrvatskom zagorju kroz Zaprešić.Od središta Zagreba Novi su dvori udaljeni 20-ak kilometara, a od središta Zaprešića 1,5 km.Spomeničku i gospodarsku cjelinu Novi dveori čine dvorac,kapela svetog Josipa,grobnica obitelji Jelačić,perivoj,voćnjak,stambene i gospodarske zgrade,povrtnjak,obradivo zemljište i park-šuma.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Povijest Novih Dvora ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-stara slika.jpg|200px|mini|left|Stara slika Novih Dvora, Femen 1897.]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-potvrda vlasništva Novih Dvora.jpg|150px|mini|right|Vjerodostojni ispis vlasništva(ovjeren u Zemaljskom sudu 23.III.1852.)]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori su nekada pripadali Čikulinima koji su ga ukrali Zrinskima poslije njihove propasti. Zatim su dvore posjedovali Sermaži pa Festetići zatim Aleksandar Erdődy. Ban Josip Jelačić je dvorac kupio od jednog od grofa Erdődy. Jelačić je Nove Dvore kupio 1851. Grof Erdődy izjavljuje da je 16. srpnja 1851. primio od bana 175 000 forinti srebra. Kupoprodajni ugovor za Nove Dvore bio je 23.travnja 1852. Danas su Novi Dvori u vlasništvu grada Zaprešića.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ban Josip Jelačić==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-litografija.jpg|150px|mini|left|Slika bana Jelačića, litografija]]&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-Jelacic-grb.jpg|150px|mini|right|Grofovski grb Bana Josipa Jelačića]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ban Jelačić rođen je 1801. u Petrovaradinu, umro je 1859.u Zagrebu. Jelačić jedna je od najpoznatijih osoba hrvatske prošlosti. Bio je pristaša Hrvatskog narodnog preporoda te je njegovo imenovanje za hrvatskog bana 1848. godine i unaprjeđenje u generala izazvalo opće oduševljenje ukinuo je kmetstvo 9.srpnja 1848 u prvom mjesecu svog vladanja. Borio se protiv germanizacije i mađarizacije Hrvatske. Uveo je u škole i u urede umjesto njemačkog, hrvatski kao službeni jezik. Postao je vrhovni vojni zapovjednik civilne Banske Hrvatske i Vojne krajine, a kasnije i guverner Rijeke.Nakon više stoljeća ujedinio  je podbanskom vlašću Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Rijeku i Međimurje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakom smrti banovi posmrtni ostaci sahranjeni su u Novim Dvorima gdje su mirno počivali sve do nakon drugoga svjetskog rata, kada je čitav posjed, zajedno s kapelicom i naknadno izgrađenom obiteljskom grobnicom bio devastiran.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Arhitektura ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Novi Dvori-prije renoviranja 001.jpg|200px|mini|left|Novi Dvori prije renoviranja]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Novi Dvori građeni su u klasicističkom stilu, a sredinom XIX. stoljeća nadegrađen u negotičkom stilu (grof Josip Jelačić). Perivoj površine pet hektara uređen je na osnovu autohtone šume hrasta kitnjaka i graba nastao u XIX. stoljeću. Dvorcu se prilazi kroz drvored kestena dug 200 metara koji je očuvan i danas. U dvokatnom obnovljenom gospodarskom objektu smještena je danas galerija Skurjeni.  Vršilnica ima najveću kulturno-povijesnu vrijednost novonastlog imanja. Vršilnica je najstariji objekt na imanju; spominje se još u XVII. Dvorac je iznad glavnog ulaza imao toranj sa satom. Današnji tlocrt obrisa dvorca rezultat je građevinskih zahvata izvedenih krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća. Prizemlje je veličine 44,45x12,70 metara. Stariji zapadni i istočnio dio dvorca su nadograđeni u vrijeme bana. Iznad vanjskog ulaza u podrum uređena je terasa. Terasa je ograđena stupovima, a s južne i sjeverne strane banov brat Juro je izgradio ukrasna vrata od željeza. Na prvom katu je nekada bio drveni dio koji je ban povisio i izgradio od cigle tako da može zadovoljiti potrebe stanovanja u XIX. stoljeću. Podrum zauzima cijelo podzemlje dvorca. Njegove dimenzije su 43,5x7 m. Fasada dvorca u neogotičkom obličju potječe iz banova vremena, točnije 1853. godine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kapelica Sv.Josipa ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Građena je u neogotičkom stilu 1885. godine. Kapela sv.Josipa je podignuta u svega dva mjeseca od polaganje kamena temljca na dan 15.ožujka 1855 do 25.svibnja 1855 kada je kapela dovršena proteklo je samo 70-tak dana.Kapelica je bila razdjeljenja lijepom pregradom u prednji dio za svetište i stražnji za vjernike.&lt;br /&gt;
(Obad Sćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1989. str.104)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Grobnica obitelji Jelačić ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Grobnica je sagrađena jednim djelom od kamena iz kamenoloma u Vrapču, drugim djelom od neupotrebljivog kamena sa zagrebačke stolne crkve. Podignuta je kao dvorska kapela u neogotskom stilu. Može se podjeliti u dvije cjeline: podzemnu-gdje se nalaze ljesovi i nadzemnu: koju čine dva polukružna stubišta koja vode na terasu. Na lijevoj strani je urezan naziv na latinskom kojim se upozorava da je ovo posljedenje počivalište grofa obitlelji Jelačić od Bužina &amp;quot;Familiae Jelačić de Buzin&amp;quot;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Galerija Matija Skurjenij ==&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Wed, 21 Apr 2010 17:07:14 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor:Dvorac_Novi_dvori</comments>		</item>
		<item>
			<title>Datoteka:Novi Dvori-dvorac2.jpg</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Novi_Dvori-dvorac2.jpg</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;Dvorac Novi dvori&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;Dvorac Novi dvori&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Wed, 21 Apr 2010 17:06:13 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_o_datoteci:Novi_Dvori-dvorac2.jpg</comments>		</item>
		<item>
			<title>Datoteka:Novi Dvori-dvorac.jpg</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Novi_Dvori-dvorac.jpg</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;Dvorac Novi dvori&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;Dvorac Novi dvori&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Wed, 21 Apr 2010 17:05:12 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_o_datoteci:Novi_Dvori-dvorac.jpg</comments>		</item>
		<item>
			<title>Datoteka:Novi Dvori-vršilnica3.jpg</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Novi_Dvori-vr%C5%A1ilnica3.jpg</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;Vršilnica u Novim dvorima&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;Vršilnica u Novim dvorima&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Wed, 21 Apr 2010 17:02:04 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_o_datoteci:Novi_Dvori-vr%C5%A1ilnica3.jpg</comments>		</item>
		<item>
			<title>Datoteka:Novi Dvori-vršilnica2.jpg</title>
			<link>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Datoteka:Novi_Dvori-vr%C5%A1ilnica2.jpg</link>
			<description>&lt;p&gt;OŠAnteKovačića:&amp;#32;Vršilnica u Novim dvorima&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;Vršilnica u Novim dvorima&lt;/div&gt;</description>
			<pubDate>Wed, 21 Apr 2010 17:00:20 GMT</pubDate>			<dc:creator>OŠAnteKovačića</dc:creator>			<comments>http://www.wiki-dveri.info/wiki/Razgovor_o_datoteci:Novi_Dvori-vr%C5%A1ilnica2.jpg</comments>		</item>
	</channel>
</rss>