Wiki-dveri - Doprinosi suradnika [hr]

Dvorac Laduč

2010-05-14T07:29:33Z

OŠ Ivana Perkovca: /* Povijest */

[[Datoteka:Laduc-slika dvorca.jpg|200px|mini|right|Pročelje dvorca Laduč.]]

== Geografija ==

Dvorac Laduč nalazi se sedam kilometara od grada Zaprešića, u Donjem Laduču, na glavnoj cesti prema slovenskoj granici. Donji Laduč je naselje u Općini Brdovcu, Zagrebačka županija. Površina naselja iznosi 2,28 km2.

<center><gallery perrow="2">
Datoteka:Laduc-katastarskakarta.jpg|Katastarska karta iz 1862.
Datoteka:Laduc.googlemap.JPG|[http://maps.google.com/maps?f=d&source=s_d&saddr=Zapre%C5%A1i%C4%87,+Croatia&daddr=Donji+Ladu%C4%8D,+Brdovec,+Zagreb+%C5%BEupanija,+Croatia&geocode=FVi1uwIdpC7xACmJJchRc8VlRzGwtyuGUK0ABA%3BFRMlvAIdIu3vACmdMZuFm8hlRzGQUa_QUq0ACg&hl=en&mra=pe&mrcr=0&doflg=ptm&sll=53.639719,-66.857656&sspn=148.648419,316.054688&ie=UTF8&t=h&z=13 Putokaz od Zaprešića prema Laduču.]
</gallery></center>

== Povijest ==
[[Datoteka:Laduc-Grb-Vranyczany.jpg|150px|mini|left|Grb obitelji Vranyczany.]]

Dvorac se spominje već 1574. godine. Vojkovići su na Susedgradsko vlastelinstvo došli u prvoj polovici 17. stoljeća, gdje su stekli neke posjede među kojima je stari dvor u Laduču. Laduč je u srednjem vijeku pripadao velikom susedgradskom - stubičkom vlastelinstvu. Koje se prostiralo od Zagrebačke gore do rijeke Sutle. Obnovljen je u 19. stoljeću. Služio je kao ljetnikovac do drugog svjetskog rata. Dobiven je u kartaškoj igri, a dobila ga je obitelj Vranyczany. Poslije Drugog svjetskog rata u dvorac dolaze ratna siročad.

Dvorac je danas podružnica Dječjeg doma Zagreb ili Doma za djecu i mlađe punoljetne osobe Zagreb te se zove Dječji dom "Laduč". U dvorcu živi devetnaestero djece(2009.godina) koja polaze Osnovnu Školu Ivana Perkovca. Postoje razne radionice u Laduču. Djeca su podjeljena u četiri grupe, te svaka grupa ima svoju spavaonicu i dnevni boravak. Svake se godine izdvajaju znatna sredstva u uređenje prostora kako bi bio primjeren boravku djece.

<center><gallery perrow="5">
Datoteka:Laduc-ulaz.jpg|Predvorje dvorca Laduč
Datoteka:Laduc-stepenice2.jpg|Unutrašnjost dvorca Laduč
Datoteka:Laduc-racunala.jpg|Dnevni boravak
Datoteka:Laduc-boravak.jpg|Dnevni boravak
Datoteka:Laduc-djecja soba.jpg|Jedna od dječjih soba
Datoteka:Laduc-ormaric za cipele.jpg|Ormarić za cipele
Datoteka:Laduc-kuhinja.jpg|Kuhinja
Datoteka:Laduc-blagavaonica.jpg|Blagavaonica
Datoteka:Laduc-zbornica.jpg|Zbornica
Datoteka:Laduc-kamin.jpg|Kamin
</gallery></center>

== Arhitektura ==
Gradnju dvorca Laduč barun Vladimir Vranyczany - Dobrinović povjerio je arhitektu K. Waidmanu koji je iskoristio dobar položaj i pogled prema jugu. Dvorac je jednokatan, pravokutnog tlocrta s dogradnjama prema sjeveru tako da pruža dojam trokrilnog objekta. Glavno pročelje orjentirano je prema jugu i savskoj dolini. Arhitektonsko obilježje južne fasade, ali i ukras cijelog dvorca, je velika altana s tri luka. Pročelja su jednostavna, rusticirana i s naglašenim horizontalnim vjencem koji djeli prizemlje od kata. Dvorac pripada drugoj spomeničkoj kategoriji. Središnji prostor unutrašnjosti dvorca je veliki foaje s reprezentativnim stubištem s ogradom od balustara. Stropovi soba prvog kata su oslikani, a oslika ih je Ivan Klausen. Očuvano je nekoliko secesijskih kaljevih peči. U unutrašnjosti se ističe svečano dvokrilno stubište s balustradama. Dvorac koristi elemente starijih stilova, kako je odgovaralo historicističkom ukusu vremena. Naručitelj se odlučio uz dvorac urediti francuski vrt, čime je otvoren pogled na elegantno pročelje dvorca. U svakoj prostoriji su kamini i neki su obnovljeni. Velika zbornica ima mnoštvo očuvanih starih stvari. Potpuno formiran perivoj postojao je još uz stare dvore, dakle prije izgradnje današnjeg dvorca. Potkraj devetnaestog stoljeća preoblikuje se perivoj, osobito dekorativni parterni vrt.

<center><gallery perrow="4">
Datoteka:Laduc-stražnji izlaz.jpg|Stražnji ulaz
Datoteka:Laduc-ulaz u dvorac.jpg|Ulazna vrata
Datoteka:Laduc-oslikani zidovi.jpg|Oslikani svod
Datoteka:Laduc-luster izbliza.jpg|Luster
Datoteka:Laduc-hodnik.jpg|Hodnik
Datoteka:Laduc-perivoj2.jpg|Perivoj
Datoteka:Laduc-procelje.JPG|Pročelje
Datoteka:Laduc-iz vana.jpg|Altana s tri luka
</gallery></center>

==Literatura==
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga , 1991.
*Krivošić S. Slike iz zaprešićkog kraja od 1209. do 1903. Zaprešić : Matica hrvatska Zaprešić , 1993.
*Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija , 2003.
*Likovna enciklopedija Jugoslavije. Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža" , 1984.
*http://www.domzadjecu.hr/hrv/index.php?k=dom&s=laduc
*http://maps.google.com/

Dvorac Januševec

2010-05-14T07:27:10Z

OŠ Ivana Perkovca: /* Literatura */

[[Datoteka:Janusevec-procelje.jpg|200px|mini|right|Pročelje dvorca Januševec.]]

== Geografija ==
[[Datoteka:Janusevec-karta.jpg|200px|mini|left|Katastarska mapa, 1861.]]
[[Datoteka:Janusevec-google-karta.jpg|200px|mini|right|[http://maps.google.com/maps?f=d&source=embed&saddr=zapre%C5%A1i%C4%87&daddr=45.876983,15.745983&hl=hr&geocode=FVi1uwIdpC7xACmJJchRc8VlRzGwtyuGUK0ABA%3B&mra=dme&mrcr=0&mrsp=1&sz=14&sll=45.863238,15.768471&sspn=0.042258,0.077162&ie=UTF8&t=h&ll=45.863238,15.768471&spn=0.041839,0.072956&z=13 Putokaz od Zaprešića prema dvorcu Januševec.]]]

Dvorac Januševec smješten je sjeverozapadno od Zaprešića u općini Brdovec. Naselje Brdovec nalazi se 3 Km sjeverozapadno od Zaprešića. Naselje je svakako postojalo prije 1334.g., kad je Ivan Gorički u znamenitom popisu župa na području Zagrebačke biskupije, zabilježio da je u njemu župna crkva svetog Vida. U Brdovcu postoji zavičajni muzej sa zanimljivom povijesnom i etnografskom zbirkom, a u njegovu sastavu djeluje i likovni sabor. Dvorac Januševec nalazi se uz cestu za granični prijelaz Harmica, na blagoj padini Marijagoričkog pobrđa. Svojom je prednjom stranom dvorac okrenut prema sjeveru.

== Povijest ==
[[Datoteka:Janusevec-Arhiv.jpg|200px|mini|right|Spremište Hrvatskog državnog arhiva u Januševcu]]
[[Datoteka:Janusevec-interijer.jpg|200px|mini|left|Interijer dvorca prije 2.svjetskog rata]]
[[Datoteka:Kupola2.jpg|200px|mini|right|Kupola u dvorcu Januševcu]]

Dvorac Januševec dao je izgraditi general Josip Vrkljan. Josip Vrkljan bio je ministar nadvojvotkinje od Parme, Marije Luize, druge žene Napoleona. Točna godina gradnje nije poznata ali je izgrađen u periodu od 1820. - 1830. godine. Pretpostavlja se da je dvorac priojektirao Bartolomej Felbinger, jedan od najpoznatijih graditelja u 19. stoljeću. Desetak godina nakon gradnje general Vrkljan zapao je u financijske teškoće, pa je prodao dvorac. U svibnju 1840. godine objavljen je oglas u "Agramer Zeitungu" u kojemu se spominje dražba Januševca. Dražba je održana 15. 08. 1840. ali rezultati dražbe nisu poznati. 1845. godine dvorac je kupio francuski grof Edgar de Corberon. Nakon što je Corberon umro bilo je još nekoliko vlasnika: njemački grof Dümreicher, Max Mayer te Manfred Sternberg.

Za vrijeme 2. svijetskog rata u dvorcu je boravila vojska koja je 7. i 8. travnja 1945. teško oštetila dvorac. 1947. godine započinje rad na obnovi dvorca. Obnova traje punih 40 godina. Veći dio dvorca je obnovljen te je u njega od 1989. smiješten dio Državnog arhiva Hrvatske. Obnovu je vodio Zvonimir Vrkljan, potomak generala Vrkljana koji ga je i podigao.

== Arhitektura i perivoj dvorca ==

Dvorac Januševec reprezentativni je klasicistički dvorac koji zajedno s gospodarski objektima nasuprot sjevernom ulaznom pročelju čini ansambl umjetničke vrijednosti. Sjeverno pročelje je jednokatno, a južno dvokatno. Tlocrtna koncepcija dvorca je pravokutnik, u srdini kojeg je okrugla dvorana, osnovni motiv dvorca, oko koje se nižu prostorije uzduž svih pročelja. Jednoosna kompozicija počinje gospodarskim objektima u obliku slova U s bočnim krilima podno šumovitog brijega, a nastavlja se simetričnom vrtnom kompozicijom. S portikom na sjevernom pročelju, ulaznim predvorjem, okruglom dvoranom,južnom dvoranom(nekad blagovaonica), a završava južnom terasom te pogledom u dolinu savske ravnice i na daleko samoborsko gorje. Pročelja dvorca odaju karakteristični klacistički red, ali bogate obrade i plastičnosti. U punoj visini najvišeg južnog pročelja ističe se altana. Na sjevernom, jednostavnom i mirnom pročelju naglašen je istaknuti ulazni portik sa četiri stupa, jakom arhitravom i timpanonom. O izgledu dvorca i posjeda najviše nam govori oglas iz novina iz 1840. godine. Drveće oko dvorca i nekada znameniti park prilično su zapušteni, a zbog obližnjih gradnji neka stabla pokazuju izrazite znakove bolesti. Engleski perivoj oko dvorca, nastao oko 1830. g., samo je dijelom očuvan, a dijelom je prerastao u okolnu šumu. Središnji dio perivoja bio je oblikovan simetrično, a uz terase i staze nekad su se nalazili cvjetnjaci. Dvorac se ubraja u spomenike nulte kategorije.

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:Janusevec-presjek.jpg
Datoteka:Janusevec-tlocrt.jpg
Datoteka:Janusevec-ruševina.jpg
Datoteka:Janusevec-bocna strana.jpg
Datoteka:Janusevec-strazna strana.jpg
Datoteka:Janusevec.Golovi.jpg
</gallery></center>

==Ljubavna legenda kaže...==

O nastanku dvorca stvorena je legenda kao da ga je dala sagraditi Napoleonova rastavljena žena Marija Lujza za svog ljubimca ličkog oficira Josipa Vrkljana međutim, prvi put Josip Vrkljan se oženio u 45. godini života Marijom groficom Hojos. Pet godina kasnije nakon što je preminula Marija Hojos, Vrkljan se 1827. godine oženio osamnaestogodišnjakinjom Marijom groficom Almasy. Ako je gradnja tog dvorca trebala nešto pokriti, onda je to mogla bit razlika u godinama mladoženje. Ženidba s Marijom Almasy dovela je Vrkljana u zaprešićki kraj gdje je sagradio predivni januševački dvorac.

== Literatura ==

*Brdovec. // Hrvatska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod "Miroslav Krleža" , 1999.-. Sv. 1. 1999.
*Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990.
*Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija , 2003.
*Krivošić S. Slike iz zaprešićkog kraja od 1209. do 1903. Zaprešić : Matica hrvatska Zaprešić , 1993.
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga , 1991.
*http://maps.google.com/

Dvorac Lužnica

2010-05-14T07:26:47Z

OŠ Ivana Perkovca:

[[Datoteka:Luznica-dvorac u sjaju.jpg|200px|mini|right|Južno pročelje dvorca.]]

== Geografija ==

[[Datoteka:Luznica-googlemap.JPG|200px|mini|right|[http://maps.google.com/maps?f=d&source=s_d&saddr=zapre%C5%A1i%C4%87&daddr=lu%C5%BEnica&geocode=FVi1uwIdpC7xACmJJchRc8VlRzGwtyuGUK0ABA%3BFX_cuwIdoMjwACk_SAjva89lRzF78C5YX1XYBg&hl=en&mra=ls&sll=45.856088,15.806116&sspn=0.18842,0.308647&ie=UTF8&t=h&z=15 Putokaz od Zaprešića prema Lužnici ]]]

[[Datoteka:Karta Luznica.JPG|200px|mini|left|Katastarska karta iz 1862.]]
[[Datoteka:Luznica-najstariji dokument.jpg|200px|mini|right|Najstariji pisani dokument o dvorcu, 1761. ]]
[[Datoteka:Luznica-stepenice.jpg|200px|mini|left|Drveno stepenište u dvorcu s urezanom 1791. godinom.]]

Dvorac Lužnica nalazi se 5 km sjeverozapadno od grada Zaprešića u selu Šibice. Dvorac Lužnica smješten je na granici ravnice i Marijagoričkog pobrđa. Leži na 138 m nadmorske visine. U neposrednoj blizini dvorca nalazi se željeznička pruga Zagreb-Ljubljana i cesta Zaprešić-Brežice.

== Povijest ==

Barokni dvorac u Lužnici sagrađen je u drugoj polovici 18.st. Prvi vlasnik imanja Lužnica bila je plemićka obitelj Čikulin, koja je podrijetlom iz Italije. U Hrvatskoj se Čikulini javljaju u 16.st. Među najvažnijim predstavnicima obitelji je Julije Čikulin (1580.-1634.), upravitelj vinodolskih posjeda Nikole Zrinskoga i vješt trgovac. U 18.st. imanje Lužnica se dijeli između grofa Ivora Franje Čikulina i obitelji Moscon. Obitelj Moscon otkupljuje cijeli posjed i dobiva ga Maksimilijan Moscon. Dvorac je nakon parnice o oporuci pripao grofovskoj obitelji Rauch koja ga je preuredila, a navodno i ponovno sagradila već spomenute 1791.godine. Otad je posjed postao glavno sjedište obitelji Rauch. Pretpostavlja se da se 1791. prema godini koja je urezana u stepenicu glavnog drvenog stubišta označava vjerovatno veću adaptaciju dvorca.

Od 1927.godine dvorac se nalazi u posjedu Družbe sestara milosrdnica sv.Vinka Paulskog. Lužnicu se naziva i Marijin dvor. Dvorac je obnovljen 1982.godine. U dvorcu se nalazi starački dom časnih sestara Sv.Vinka. Danas je dvorac otvoren za javnost te je različitim programima postao atraktivno mjesto okupljanja šire zajednice.

== Arhitektura ==
[[Datoteka:Luznica-podrum.jpg|200px|mini|right|Dvorana u podrumskom prostoru. ]]
Dvorac Lužnica je jednokatni barokni dvorac u obliku slova U. Glavno pročelje okrenuto je prema jugu, a bočna krila zatvaraju malo ulazno dvorište. Glavni ukras dvorca su cilindrične kule na vanjskim uglovima i središnji rezolit na južnom pročelju. Kule nisu služile obrani već stanovanju. Prizemlja su ukrašena rustikom, a na prvom katu u poljima ispod lućnih vijenaca, nalaze se figuralni reljefni ukrasi: poprsja muških i ženskih likova. Na prvom katu dvorca nalazi se mala kapela Sv.Križa s očuvanim kasnobaroknim inventarom. Očuvana je nekoliko kalijevih peći iz druge polovice 19.st. Kamena balustrada na stubištu i četri kasnobarokna ugrađena ormara u glavnoj dvorani.

Perivoj je nastao potkraj 18. st. nakon izgradnje dvorca. Površina perivoja je 8,1ha. Blizu dvorca nalazi se jezero koje upotpunjuje sliku sa svojim romantičnim izgledom. Iako na razmjerno maloj površini, posjedovao je obilježja engleskog perivoja gdje su i okolne livade i oranice pridonjele stvaranju parkovnih veduta. Potkraj 19.st. u perivoj se unose romantičarski vrtni elementi poput kamenih gromada, agava i sl., što se može vidjeti na razglednicama početkom 20.st. U perivoju se nalazi i jezero.

Dvorac pripada prvoj spomeničkoj kategoriji.

==Galerija==
<center><gallery perrow="5">
Datoteka:Luznica-sjenica.jpg|Perivoj u Lužnici
Datoteka:Luznica-dom.jpg|Pogled na starački dom časnih sestara
Datoteka:Luznica-procelje.jpg|Pročelje dvorca
Datoteka:Luznica-dvorac u prirodi.jpg|Zapadna strana dvorca
Datoteka:Luznica-drveni ormar.jpg|Drveni detalj s oltara
Datoteka:Luznica-vrata(pec).jpg|Vrata od ložišta peći u hodniku dvorca
Datoteka:Luznica-grb.jpg|Slika grba na svodu
Datoteka:Luznica-kip.jpg|Detalj iz dvorca
Datoteka:Luznica-prednja strana dvorca.jpg|Ulaz u dvorac
Datoteka:Luznica-ormar.jpg|Detalj iz dvorca
Datoteka:Luznica-pec.jpg|Kalijeva peć
Datoteka:Luznica-namjestaj.jpg|Detalj iz dvorca
Datoteka:Luznica-svod.jpg|Originalni svod u podrumu dvorca
Datoteka:Luznica-jezero.jpg|Perivoj dvorca
Datoteka:Luznica-pec2.jpg|Kalijeva peć sa zlatnim grbom
</gallery></center>

== Literatura ==
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga , 1991.
*Povijest, baština i kultura Krapinsko-zagorske županije / glavna urednica Goranka Horjan. Krapina : Krapinsko-zagorska županija, 2007.
*Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti , 1990.
*Lužnica. // Hrvatska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod "Miroslav Krleža",1999.- .Sv. 6. 2004.
*Duhovno-obrazovni centar Marijin dvor, Lužnica. http://www.luznica.hr/
*http://maps.google.com/

Dvorac Januševec

2010-05-14T07:24:13Z

OŠ Ivana Perkovca: /* Literatura */

[[Datoteka:Janusevec-procelje.jpg|200px|mini|right|Pročelje dvorca Januševec.]]

== Geografija ==
[[Datoteka:Janusevec-karta.jpg|200px|mini|left|Katastarska mapa, 1861.]]
[[Datoteka:Janusevec-google-karta.jpg|200px|mini|right|[http://maps.google.com/maps?f=d&source=embed&saddr=zapre%C5%A1i%C4%87&daddr=45.876983,15.745983&hl=hr&geocode=FVi1uwIdpC7xACmJJchRc8VlRzGwtyuGUK0ABA%3B&mra=dme&mrcr=0&mrsp=1&sz=14&sll=45.863238,15.768471&sspn=0.042258,0.077162&ie=UTF8&t=h&ll=45.863238,15.768471&spn=0.041839,0.072956&z=13 Putokaz od Zaprešića prema dvorcu Januševec.]]]

Dvorac Januševec smješten je sjeverozapadno od Zaprešića u općini Brdovec. Naselje Brdovec nalazi se 3 Km sjeverozapadno od Zaprešića. Naselje je svakako postojalo prije 1334.g., kad je Ivan Gorički u znamenitom popisu župa na području Zagrebačke biskupije, zabilježio da je u njemu župna crkva svetog Vida. U Brdovcu postoji zavičajni muzej sa zanimljivom povijesnom i etnografskom zbirkom, a u njegovu sastavu djeluje i likovni sabor. Dvorac Januševec nalazi se uz cestu za granični prijelaz Harmica, na blagoj padini Marijagoričkog pobrđa. Svojom je prednjom stranom dvorac okrenut prema sjeveru.

== Povijest ==
[[Datoteka:Janusevec-Arhiv.jpg|200px|mini|right|Spremište Hrvatskog državnog arhiva u Januševcu]]
[[Datoteka:Janusevec-interijer.jpg|200px|mini|left|Interijer dvorca prije 2.svjetskog rata]]
[[Datoteka:Kupola2.jpg|200px|mini|right|Kupola u dvorcu Januševcu]]

Dvorac Januševec dao je izgraditi general Josip Vrkljan. Josip Vrkljan bio je ministar nadvojvotkinje od Parme, Marije Luize, druge žene Napoleona. Točna godina gradnje nije poznata ali je izgrađen u periodu od 1820. - 1830. godine. Pretpostavlja se da je dvorac priojektirao Bartolomej Felbinger, jedan od najpoznatijih graditelja u 19. stoljeću. Desetak godina nakon gradnje general Vrkljan zapao je u financijske teškoće, pa je prodao dvorac. U svibnju 1840. godine objavljen je oglas u "Agramer Zeitungu" u kojemu se spominje dražba Januševca. Dražba je održana 15. 08. 1840. ali rezultati dražbe nisu poznati. 1845. godine dvorac je kupio francuski grof Edgar de Corberon. Nakon što je Corberon umro bilo je još nekoliko vlasnika: njemački grof Dümreicher, Max Mayer te Manfred Sternberg.

Za vrijeme 2. svijetskog rata u dvorcu je boravila vojska koja je 7. i 8. travnja 1945. teško oštetila dvorac. 1947. godine započinje rad na obnovi dvorca. Obnova traje punih 40 godina. Veći dio dvorca je obnovljen te je u njega od 1989. smiješten dio Državnog arhiva Hrvatske. Obnovu je vodio Zvonimir Vrkljan, potomak generala Vrkljana koji ga je i podigao.

== Arhitektura i perivoj dvorca ==

Dvorac Januševec reprezentativni je klasicistički dvorac koji zajedno s gospodarski objektima nasuprot sjevernom ulaznom pročelju čini ansambl umjetničke vrijednosti. Sjeverno pročelje je jednokatno, a južno dvokatno. Tlocrtna koncepcija dvorca je pravokutnik, u srdini kojeg je okrugla dvorana, osnovni motiv dvorca, oko koje se nižu prostorije uzduž svih pročelja. Jednoosna kompozicija počinje gospodarskim objektima u obliku slova U s bočnim krilima podno šumovitog brijega, a nastavlja se simetričnom vrtnom kompozicijom. S portikom na sjevernom pročelju, ulaznim predvorjem, okruglom dvoranom,južnom dvoranom(nekad blagovaonica), a završava južnom terasom te pogledom u dolinu savske ravnice i na daleko samoborsko gorje. Pročelja dvorca odaju karakteristični klacistički red, ali bogate obrade i plastičnosti. U punoj visini najvišeg južnog pročelja ističe se altana. Na sjevernom, jednostavnom i mirnom pročelju naglašen je istaknuti ulazni portik sa četiri stupa, jakom arhitravom i timpanonom. O izgledu dvorca i posjeda najviše nam govori oglas iz novina iz 1840. godine. Drveće oko dvorca i nekada znameniti park prilično su zapušteni, a zbog obližnjih gradnji neka stabla pokazuju izrazite znakove bolesti. Engleski perivoj oko dvorca, nastao oko 1830. g., samo je dijelom očuvan, a dijelom je prerastao u okolnu šumu. Središnji dio perivoja bio je oblikovan simetrično, a uz terase i staze nekad su se nalazili cvjetnjaci. Dvorac se ubraja u spomenike nulte kategorije.

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:Janusevec-presjek.jpg
Datoteka:Janusevec-tlocrt.jpg
Datoteka:Janusevec-ruševina.jpg
Datoteka:Janusevec-bocna strana.jpg
Datoteka:Janusevec-strazna strana.jpg
Datoteka:Janusevec.Golovi.jpg
</gallery></center>

==Ljubavna legenda kaže...==

O nastanku dvorca stvorena je legenda kao da ga je dala sagraditi Napoleonova rastavljena žena Marija Lujza za svog ljubimca ličkog oficira Josipa Vrkljana međutim, prvi put Josip Vrkljan se oženio u 45. godini života Marijom groficom Hojos. Pet godina kasnije nakon što je preminula Marija Hojos, Vrkljan se 1827. godine oženio osamnaestogodišnjakinjom Marijom groficom Almasy. Ako je gradnja tog dvorca trebala nešto pokriti, onda je to mogla bit razlika u godinama mladoženje. Ženidba s Marijom Almasy dovela je Vrkljana u zaprešićki kraj gdje je sagradio predivni januševački dvorac.

== Literatura ==

*Brdovec. // Hrvatska enciklopedija. Zagreb : Leksikografski zavod "Miroslav Krleža" , 1999. Sv. 1.
*Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990.
*Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija , 2003.
*Krivošić S. Slike iz zaprešićkog kraja od 1209. do 1903. Zaprešić : Matica hrvatska Zaprešić , 1993.
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga , 1991.
*http://maps.google.com/

OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec

2010-05-14T07:22:18Z

OŠ Ivana Perkovca:

[[Datoteka:OSIvanaPerkovca.jpg|300px|mini|right|OŠ "Ivana Perkovca", Šenkovec]]

Osnovna škola Ivana Perkovca u Šenkovcu 2009/2010 školske god. ima 51 zaposlenika i 291 učenika, a pripada joj i Podrčuna škola Drenje sa 3 zaposlena i 35 učenika. Školu polaze i štićenici Dječjeg doma Laduč , a učenici s teškoćama u razvoju uključeni su u rad u posebnim odgojno-obrazovnim skupinama, koje vodi tim stručnih suradnika i defekotologa.

Škola je osnovana 1851. godine na inicijativu vlč. Pavla Belasa. 1959. pripala joj je područna škola u Drenju, a jedno je vrijeme (1978-1980) bila spojena i sa školom u Dubravici. U vrijeme osnutka bila je smještena u Laduču Donjem u kući seljaka Kuševića. Kasnije se seli na staru Harmicu u kuću „gospoštije ladučke“, da bi bila premještena u kuću grofa Jelačića u Šenkovcu. Godine 1902. sagrađena je nova škola, u kojoj se nastava odvijala sve do 1963. godine kada je otvorena sadašnja zgrada. Od učitelja koji su radili u ovoj školi treba istaknuti Mirka Kovačića, jednog od prvih školovanih učitelja tjelesne kulture, književnika, novinara i putopisca, a od učenika slikara Mihovila Krušlina te priznatog stručnjaka u borbi protiv ovisnosti, prof.dr.sc. Slavka Sakomana.

Uz vodstvo svojih učitelja i učiteljica, učenici od 1971. izdaju školski list “Iskrice”. U školi djeluje i Kulturno-umjetničko društvo Mihovil Krušlin koji svojim djelovanjem čuva tradicijske običaje i zavičajne napjeve. U školi se kroz izbornu nastavu i izvannastavne aktivnosti posebno njeguje zavičajni govor kajkavska ikavica. 2007. godine škola je, u suradnji sa Školskom knjigom, izdala i zbornik, „Donjosutlantski govor i običaji“ u kojem je zapisano i od zaborava sačuvano jezično blago kajkavske ikavice.

----

OŠ"Ivana Perkovca" sudjeluje u projektu uređivanjem wiki stranice o dvorcu [[Dvorac Lužnica|Lužnica]]:

Učenici uključeni u projekt WIki-dveri:
*Ena Karolina Begović
*Andrea Hunić

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Lana Ivanjek, prof.

http://www.osivanaperkovca.hr/index.php?option=com_frontpage&Itemid=1

Wiki-dveri:Novosti

2010-05-14T07:21:03Z

OŠ Ivana Perkovca:

05.05.2010.

Posjetili smo Hrvatski državni arhiv i Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu.

<center><gallery perrow="4">
Datoteka:Izlet-arhiv1.jpg|Hrvatski državni arhiv
Datoteka:Izlet.HDA1.jpg|Hrvatski državni arhiv
Datoteka:Izlet.HDA.jpg|Hrvatski državni arhiv
Datoteka:Izlet.HDA2.jpg|Hrvatski državni arhiv
Datoteka:Izlet.HDA3.jpg|Hrvatski državni arhiv
Datoteka:Izlet.HDA4.jpg|Hrvatski državni arhiv
Datoteka:IzletNSK1.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Datoteka:IzletNSK2.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Datoteka:IzletNSK4.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Datoteka:IzletNSK5.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Datoteka:IzletNSK7.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Datoteka:IzletNSK6.jpg|Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
</gallery></center>

25.03.2010.

Do sada je u Knjižnici održano 40 radionica na kojim smo pretraživali elektronički katalog Knjižninca grada Zagreba na [http://kgz-opac.zaki.com.hr/ e-katalog], pretraživali Internet, proučavali literaturu, obrađivali smo fotografije, pisali članke...

<center><gallery perrow="4">
Datoteka:Radionica2.jpg|[[OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica]]
Datoteka:Radionica4.jpg|[[OŠ"Ivane Brlić Mažuranić", Prigorje Brdovečko|OŠ Ivane Brlić Mažuranić, Prigorje Brdovečko]]
Datoteka:Radionica6.jpg|[[OŠ Pušća, Pušća]]
Datoteka:Radionica5.jpg|[[OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić]]
Datoteka:Radionica7.jpg|[[OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić]]
Datoteka:RadionicaOSIvanaPerkovca.jpg|[[OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec]]
Datoteka:RadionicaOSKupljenova.jpg|[[OŠ Kupljenovo, Kupljenovo]]
</gallery></center>

10.11.2009.

Projekt se nastavlja u Gradskoj knjižnici Ante Kovačića Zaprešić individualnim radionicama sa svakom istraživačkom grupom.

==Galerija fotografija s izleta u dvorce Jakovlje, Gornju Bistru i Nove Dvore, 24.10.2009.==

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:Jakovlje-wikici.jpg|Jakovlje
Datoteka:Jakovlje-wikici.2.jpg|Jakovlje
Datoteka:Bistra-ulaz.jpg|Gornja Bistra
Datoteka:Bistra-ulaz2.jpg|Gornja Bistra
Datoteka:Novi Dvori-tim.jpg|U Novim Dvorima
Datoteka:Wikici-Skurjeni.jpg|Galerija Skurjeni u Novim Dvorima
</gallery></center>

==Galerija fotografija s izleta u dvorce Lužnica, Laduč i Januševec, 15.10.2009.==

<center><gallery perrow="6">
Datoteka:U.autobusu.jpg
Datoteka:ekoturistiko 104.jpg|Lužnica
Datoteka:Laduc-sudionici2.jpg|Laduč
Datoteka:Dvorac Laduc.jpg|Laduč
Datoteka:Janusevec-izlet-1.jpg|Januševec
Datoteka:Janusevec-zabava.jpg|Januševec
</gallery></center>

13. 09. 2009.

U svibnju je održana prva radionica na kojoj su koordinatorice projekta predstavile projekt i održale predavanje o internetu, webu 2.0 i fenomenu društvenih mreža na webu. Prije predavanja provedena je i inicijalna anketa o stupnju digitalne pismenosti sudionika projekta koja će poslužiti za utvrđivanje napretka u digitalnoj pismenosti na završetku projekta. Na kraju radionice formirani su istraživački timovi te su sudionici obišli knjižnicu i družili se na zakusci.

<center><gallery perrow="2">
Datoteka:Radionica.inicijalna1.jpg|Predstavljanje projekta.
Datoteka:Radionica.-inicijalna2.jpg|Upoznavanje i organiziranje.
</gallery></center>

'''Ići ćemo na izlet!!!'''

Rad na projektu nastavlja se početkom školske godine 2009./2010., u rujnu, organiziranim obilaskom dvoraca kako bi učenici fotografijama i videosnimkama mogli dokumentirati željene objekte te razgovarati sa stanovnicima ili vlasnicima objekata.

OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec

2010-05-14T07:18:40Z

OŠ Ivana Perkovca:

[[Datoteka:OSIvanaPerkovca.jpg|200px|mini|right|OŠ "Ivana Perkovca", Šenkovec]]

Osnovna škola Ivana Perkovca u Šenkovcu 2009/2010 školske god. ima 51 zaposlenika i 291 učenika, a pripada joj i Podrčuna škola Drenje sa 3 zaposlena i 35 učenika. Školu polaze i štićenici Dječjeg doma Laduč , a učenici s teškoćama u razvoju uključeni su u rad u posebnim odgojno-obrazovnim skupinama, koje vodi tim stručnih suradnika i defekotologa.

Škola je osnovana 1851. godine na inicijativu vlč. Pavla Belasa. 1959. pripala joj je područna škola u Drenju, a jedno je vrijeme (1978-1980) bila spojena i sa školom u Dubravici. U vrijeme osnutka bila je smještena u Laduču Donjem u kući seljaka Kuševića. Kasnije se seli na staru Harmicu u kuću „gospoštije ladučke“, da bi bila premještena u kuću grofa Jelačića u Šenkovcu. Godine 1902. sagrađena je nova škola, u kojoj se nastava odvijala sve do 1963. godine kada je otvorena sadašnja zgrada. Od učitelja koji su radili u ovoj školi treba istaknuti Mirka Kovačića, jednog od prvih školovanih učitelja tjelesne kulture, književnika, novinara i putopisca, a od učenika slikara Mihovila Krušlina te priznatog stručnjaka u borbi protiv ovisnosti, prof.dr.sc. Slavka Sakomana.

Uz vodstvo svojih učitelja i učiteljica, učenici od 1971. izdaju školski list “Iskrice”. U školi djeluje i Kulturno-umjetničko društvo Mihovil Krušlin koji svojim djelovanjem čuva tradicijske običaje i zavičajne napjeve. U školi se kroz izbornu nastavu i izvannastavne aktivnosti posebno njeguje zavičajni govor kajkavska ikavica. 2007. godine škola je, u suradnji sa Školskom knjigom, izdala i zbornik, „Donjosutlantski govor i običaji“ u kojem je zapisano i od zaborava sačuvano jezično blago kajkavske ikavice.

----

OŠ"Ivana Perkovca" sudjeluje u projektu uređivanjem wiki stranice o dvorcu [[Dvorac Lužnica|Lužnica]]:

Učenici uključeni u projekt WIki-dveri:
*Ena Karolina Begović
*Andrea Hunić

Koordinator projekta u školi:
*knjižničarka Lana Ivanjek, prof.

http://www.osivanaperkovca.hr/index.php?option=com_frontpage&Itemid=1

Dvorac Lužnica

2010-05-14T07:18:08Z

OŠ Ivana Perkovca:

[[Datoteka:Luznica-dvorac u sjaju.jpg|200px|mini|right|Južno pročelje dvorca.]]

== Geografija ==

[[Datoteka:Luznica-googlemap.JPG|200px|mini|right|[http://maps.google.com/maps?f=d&source=s_d&saddr=zapre%C5%A1i%C4%87&daddr=lu%C5%BEnica&geocode=FVi1uwIdpC7xACmJJchRc8VlRzGwtyuGUK0ABA%3BFX_cuwIdoMjwACk_SAjva89lRzF78C5YX1XYBg&hl=en&mra=ls&sll=45.856088,15.806116&sspn=0.18842,0.308647&ie=UTF8&t=h&z=15 Putokaz od Zaprešića prema Lužnici ]]]

[[Datoteka:Karta Luznica.JPG|200px|mini|left|Katastarska karta iz 1862.]]
[[Datoteka:Luznica-najstariji dokument.jpg|200px|mini|right|Najstariji pisani dokument o dvorcu, 1761. ]]
[[Datoteka:Luznica-stepenice.jpg|200px|mini|left|Drveno stepenište u dvorcu s urezanom 1791. godinom.]]

Dvorac Lužnica nalazi se 5 km sjeverozapadno od grada Zaprešića u selu Šibice. Dvorac Lužnica smješten je na granici ravnice i Marijagoričkog pobrđa. Leži na 138 m nadmorske visine. U neposrednoj blizini dvorca nalazi se željeznička pruga Zagreb-Ljubljana i cesta Zaprešić-Brežice.

== Povijest ==

Barokni dvorac u Lužnici sagrađen je u drugoj polovici 18.st. Prvi vlasnik imanja Lužnica bila je plemićka obitelj Čikulin, koja je podrijetlom iz Italije. U Hrvatskoj se Čikulini javljaju u 16.st. Među najvažnijim predstavnicima obitelji je Julije Čikulin (1580.-1634.), upravitelj vinodolskih posjeda Nikole Zrinskoga i vješt trgovac. U 18.st. imanje Lužnica se dijeli između grofa Ivora Franje Čikulina i obitelji Moscon. Obitelj Moscon otkupljuje cijeli posjed i dobiva ga Maksimilijan Moscon. Dvorac je nakon parnice o oporuci pripao grofovskoj obitelji Rauch koja ga je preuredila, a navodno i ponovno sagradila već spomenute 1791.godine. Otad je posjed postao glavno sjedište obitelji Rauch. Pretpostavlja se da se 1791. prema godini koja je urezana u stepenicu glavnog drvenog stubišta označava vjerovatno veću adaptaciju dvorca.

Od 1927.godine dvorac se nalazi u posjedu Družbe sestara milosrdnica sv.Vinka Paulskog. Lužnicu se naziva i Marijin dvor. Dvorac je obnovljen 1982.godine. U dvorcu se nalazi starački dom časnih sestara Sv.Vinka. Danas je dvorac otvoren za javnost te je različitim programima postao atraktivno mjesto okupljanja šire zajednice.

== Arhitektura ==
[[Datoteka:Luznica-podrum.jpg|200px|mini|right|Dvorana u podrumskom prostoru. ]]
Dvorac Lužnica je jednokatni barokni dvorac u obliku slova U. Glavno pročelje okrenuto je prema jugu, a bočna krila zatvaraju malo ulazno dvorište. Glavni ukras dvorca su cilindrične kule na vanjskim uglovima i središnji rezolit na južnom pročelju. Kule nisu služile obrani već stanovanju. Prizemlja su ukrašena rustikom, a na prvom katu u poljima ispod lućnih vijenaca, nalaze se figuralni reljefni ukrasi: poprsja muških i ženskih likova. Na prvom katu dvorca nalazi se mala kapela Sv.Križa s očuvanim kasnobaroknim inventarom. Očuvana je nekoliko kalijevih peći iz druge polovice 19.st. Kamena balustrada na stubištu i četri kasnobarokna ugrađena ormara u glavnoj dvorani.

Perivoj je nastao potkraj 18. st. nakon izgradnje dvorca. Površina perivoja je 8,1ha. Blizu dvorca nalazi se jezero koje upotpunjuje sliku sa svojim romantičnim izgledom. Iako na razmjerno maloj površini, posjedovao je obilježja engleskog perivoja gdje su i okolne livade i oranice pridonjele stvaranju parkovnih veduta. Potkraj 19.st. u perivoj se unose romantičarski vrtni elementi poput kamenih gromada, agava i sl., što se može vidjeti na razglednicama početkom 20.st. U perivoju se nalazi i jezero.

Dvorac pripada prvoj spomeničkoj kategoriji.

==Galerija==
<center><gallery perrow="5">
Datoteka:Luznica-sjenica.jpg|Perivoj u Lužnici
Datoteka:Luznica-dom.jpg|Pogled na starački dom časnih sestara
Datoteka:Luznica-procelje.jpg|Pročelje dvorca
Datoteka:Luznica-dvorac u prirodi.jpg|Zapadna strana dvorca
Datoteka:Luznica-drveni ormar.jpg|Drveni detalj s oltara
Datoteka:Luznica-vrata(pec).jpg|Vrata od ložišta peći u hodniku dvorca
Datoteka:Luznica-grb.jpg|Slika grba na svodu
Datoteka:Luznica-kip.jpg|Detalj iz dvorca
Datoteka:Luznica-prednja strana dvorca.jpg|Ulaz u dvorac
Datoteka:Luznica-ormar.jpg|Detalj iz dvorca
Datoteka:Luznica-pec.jpg|Kalijeva peć
Datoteka:Luznica-namjestaj.jpg|Detalj iz dvorca
Datoteka:Luznica-svod.jpg|Originalni svod u podrumu dvorca
Datoteka:Luznica-jezero.jpg|Perivoj dvorca
Datoteka:Luznica-pec2.jpg|Kalijeva peć sa zlatnim grbom
</gallery></center>

== Literatura ==
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga , 1991.
*Povijest, baština i kultura Krapinsko-zagorske županije / glavna urednica Goranka Horjan. Krapina : Krapinsko-zagorska županija, 2007.
*Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti , 1990.
*Lužnica. enciklopedija-potrebnno provjeriti
*Duhovno-obrazovni centar Marijin dvor, Lužnica. http://www.luznica.hr/
*http://maps.google.com/

Dvorac Lužnica

2010-05-14T07:10:20Z

OŠ Ivana Perkovca:

[[Datoteka:Luznica-dvorac u sjaju.jpg|200px|mini|right|Južno pročelje dvorca.]]

== Geografija ==

[[Datoteka:Luznica-googlemap.JPG|200px|mini|right|[http://maps.google.com/maps?f=d&source=s_d&saddr=zapre%C5%A1i%C4%87&daddr=lu%C5%BEnica&geocode=FVi1uwIdpC7xACmJJchRc8VlRzGwtyuGUK0ABA%3BFX_cuwIdoMjwACk_SAjva89lRzF78C5YX1XYBg&hl=en&mra=ls&sll=45.856088,15.806116&sspn=0.18842,0.308647&ie=UTF8&t=h&z=15 Putokaz od Zaprešića prema Lužnici ]]]

[[Datoteka:Karta Luznica.JPG|200px|mini|left|Katastarska karta iz 1862.]]
[[Datoteka:Luznica-najstariji dokument.jpg|200px|mini|right|Najstariji pisani dokument o dvorcu, 1761. ]]
[[Datoteka:Luznica-stepenice.jpg|200px|mini|left|Drveno stepenište u dvorcu s urezanom 1791. godinom.]]

Dvorac Lužnica nalazi se 5 km sjeverozapadno od grada Zaprešića u selu Šibice. Dvorac Lužnica smješten je na granici ravnice i Marija goričkog pobrđa. Leži na 138 m nadmorske visine. U neposrednoj blizini dvorca nalazi se željeznička pruga Zagreb-Ljubljana i cesta Zaprešić-Brežice.

== Povijest ==

Barokni dvorac u Lužnici sagrađen je u drugoj polovici 18.st. Prvi vlasnik imanja Lužnica bila je plemenička obitelj Čikulin, koja je podrijetlom iz Italije. U Hrvatskoj se Čikulini javljaju u 16.st. Među najvažnijim predstavnicima obitelji je Julije Čikulin (1580-1634), upravitelj vinodolskih posjeda Nikole Zrinskoga i vješt trgovac. U 18.st. imanje Lužnica se dijeli između grofa Ivora Franje Čikulina i obitelji Moscon. Obitelj Moscon otkupljuje cijeli posjed i dobiva ga Maksimilija Moscon. Dvorac je nakon parnice o oporuci pripao Rauchu koji ga je preuredio, a navadno i ponovno sagradio već spomenute 1791.godine. Otad je posjed postao glavno sjedište obitelji Rauch. Pretpostavlja se da se 1791. prema godini koja je urezana u stepenicu glavnog drvenog stubišta označava vjerovatno veću adaptaciju dvorca.

Od 1927.godine dvorac se nalazi u posjedu Družbe sestara milosrdnica sv.Vinka Paulskog. Lužnicu se naziva i Marijin dvor. Dvorac je obnovljen 1982.godine. U dvorcu se nalazi starački dom časnih sestara Sv.Vinka. Danas je dvorac otvoren za javnost te je različitim programima postao atraktivno mjesto okupljanja šire zajednice.

== Arhitektura ==
[[Datoteka:Luznica-podrum.jpg|200px|mini|right|Dvorana u podrumskom prostoru. ]]
Dvorac Lužnica je jednokatni barokni dvorac u obliku slova U. Glavno pročelje okrenuto je prema jugu, a bočna krila zatvaraju malo ulazno dvorište. Glavni ukras dvorca su cilindrične kule na vanjskim uglovima i središnji rezolit na južnom pročelju. Kule nisu služile obrani već stanovanju. Prizemlja su ukrašena rustikom, a na prvom katu u poljima ispod lućnih vijenaca, nalaze se figuralni reljefni ukrasi: poprsja muških i ženskih likova. Na prvom katu dvorca nalazi se mala kapela Sv.Križa s očuvanim kasnobaroknim inventarom. Očuvana je nekoliko kaljevih peći iz druge polovice 19.st. Kamena balustrada na stubištu i četri kasnobarokna ugrađena ormara u glavnoj dvorani.

Perivoj je nastao potkraj 18. st. nakon izgradnje dvorca. Površina perivoja je 8,1ha. Blizu dvorc nalazi se jezero koje upotpunjuje sliku sa svojim romantičnim izgledom. Iako na razmjerno maloj površini, posjedovao je obilježja engleskog perivoja gdje su i okolne livade i oranice pridonjele stvaranju parkovnih veduta. Potkraj 19.st. u perivoj se unose romantičarski vrtni elementi poput kamenih gromada, agava i sl., što se može vidjeti na razglednicama početkom 20.st. U perivoju se nalazi i jezero.

Dvorac pripada prvoj spomeničkoj kategoriji.

==Galerija==
<center><gallery perrow="5">
Datoteka:Luznica-sjenica.jpg|Perivoj u Lužnici
Datoteka:Luznica-dom.jpg|Pogled na starački dom časnih sestara
Datoteka:Luznica-procelje.jpg|Pročelje dvorca
Datoteka:Luznica-dvorac u prirodi.jpg|Zapadna strana dvorca
Datoteka:Luznica-drveni ormar.jpg|Drveni detalj s oltara
Datoteka:Luznica-vrata(pec).jpg|Vrata od ložišta peći u hodniku dvorca
Datoteka:Luznica-grb.jpg|Slika grba na svodu
Datoteka:Luznica-kip.jpg|Detalj iz dvorca
Datoteka:Luznica-prednja strana dvorca.jpg|Ulaz u dvorac
Datoteka:Luznica-ormar.jpg|Detalj iz dvorca
Datoteka:Luznica-pec.jpg|Kalijeva peć
Datoteka:Luznica-namjestaj.jpg|Detalj iz dvorca
Datoteka:Luznica-svod.jpg|Originalni svod u podrumu dvorca
Datoteka:Luznica-jezero.jpg|Perivoj dvorca
Datoteka:Luznica-pec2.jpg|Kalijeva peć sa zlatnim grbom
</gallery></center>

== Literatura ==
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga , 1991.
*Povijest, baština i kultura Krapinsko-zagorske županije / glavna urednica Goranka Horjan. Krapina : Krapinsko-zagorska županija, 2007.
*Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti , 1990.
*Lužnica. enciklopedija-potrebnno provjeriti
*Duhovno-obrazovni centar Marijin dvor, Lužnica. http://www.luznica.hr/
*http://maps.google.com/

Dvorac Lužnica

2010-05-14T07:05:11Z

OŠ Ivana Perkovca:

[[Datoteka:Luznica-dvorac u sjaju.jpg|200px|mini|right|Južno pročelje dvorca.]]

== Geografija ==

[[Datoteka:Luznica-googlemap.JPG|200px|mini|right|[http://maps.google.com/maps?f=d&source=s_d&saddr=zapre%C5%A1i%C4%87&daddr=lu%C5%BEnica&geocode=FVi1uwIdpC7xACmJJchRc8VlRzGwtyuGUK0ABA%3BFX_cuwIdoMjwACk_SAjva89lRzF78C5YX1XYBg&hl=en&mra=ls&sll=45.856088,15.806116&sspn=0.18842,0.308647&ie=UTF8&t=h&z=15 Putokaz od Zaprešića prema Lužnici ]]]

[[Datoteka:Karta Luznica.JPG|200px|mini|left|Katastarska karta iz 1862.]]
[[Datoteka:Luznica-najstariji dokument.jpg|200px|mini|right|Najstariji pisani dokument o dvorcu, 1761. ]]
[[Datoteka:Luznica-stepenice.jpg|200px|mini|left|Drveno stepenište u dvorcu s urezanom 1791. godinom.]]

Dvorac Lužnica nalazi se 5 km sjeverozapadno od grada Zaprešića u selu Šibice. Dvorac Lužnica smješten je na granici ravnice i Marija goričkog pobrđa. Leži na 138 m nadmorske visine. U neposrednoj blizini dvorca nalazi se željeznička pruga Zagreb-Ljubljana i cesta Zaprešić-Brežice.

== Povijest ==

Barokni dvorac u Lužnici sagrađen je u drugoj polovici 18.st. Prvi vlasnik imanja Lužnica bila je plemenička obitelj Čikulin, koja je podrijetlom iz Italije. U Hrvatskoj se Čikulini javljaju u 16.st. Među najvažnijim predstavnicima obitelji je Julije Čikulin (1580-1634), upravitelj vinodolskih posjeda Nikole Zrinskoga i vješt trgovac. U 18.st. imanje Lužnica se dijeli između grofa Ivora Franje Čikulina i obitelji Moscon. Obitelj Moscon otkupljuje cijeli posjed i dobiva ga Maksimilija Moscon. Dvorac je nakon parnice o oporuci pripao Rauchu koji ga je preuredio, a navadno i ponovno sagradio već spomenute 1791.godine. Otad je posjed postao glavno sjedište obitelji Rauch. Pretpostavlja se da se 1791. prema godini koja je urezana u stepenicu glavnog drvenog stubišta označava vjerovatno veću adaptaciju dvorca.

Od 1927.godine dvorac se nalazi u posjedu Družbe sestara milosrdnica sv.Vinka Paulskog. Lužnicu se naziva i Marijin dvor. Dvorac je obnovljen 1982.godine. U dvorcu se nalazi starački dom časnih sestara Sv.Vinka. Danas je dvorac otvoren za javnost te je različitim programima postao atraktivno mjesto okupljanja šire zajednice.

== Arhitektura ==
[[Datoteka:Luznica-podrum.jpg|200px|mini|right|Dvorana u podrumskom prostoru. ]]
Dvorac Lužnica je jednokatni barokni dvorac u obliku slova U. Glavno pročelje okrenuto je prema jugu, a bočna krila zatvaraju malo ulazno dvorište. Glavni ukras dvorca su cilindrične kule na vanjskim uglovima i središnji rezolit na južnom pročelju. Kule nisu služile obrani već stanovanju. Prizemlja su ukrašena rustikom, a na prvom katu u poljima ispod lućnih vijenaca, nalaze se figuralni reljefni ukrasi: poprsja muških i ženskih likova. Na prvom katu dvorca nalazi se mala kapela Sv.Križa s očuvanim kasnobaroknim inventarom. Očuvana je nekoliko kaljevih peći iz druge polovice 19.st. Kamena balustrada na stubištu i četri kasnobarokna ugrađena ormara u glavnoj dvorani.

Perivoj je nastao potkraj 18. st. nakon izgradnje dvorca. Površina perivoja je 8,1ha. Blizu dvorc nalazi se jezero koje upotpunjuje sliku sa svojim romantičnim izgledom. Iako na razmjerno maloj površini, posjedovao je obilježja engleskog perivoja gdje su i okolne livade i oranice pridonjele stvaranju parkovnih veduta. Potkraj 19.st. u perivoj se unose romantičarski vrtni elementi poput kamenih gromada, agava i sl., što se može vidjeti na razglednicama početkom 20.st. U perivoju se nalazi i jezero.

Dvorac pripada prvoj spomeničkoj kategoriji.

==Galerija==
<center><gallery perrow="5">
Datoteka:Luznica-sjenica.jpg|Perivoj u Lužnici
Datoteka:Luznica-dom.jpg|Pogled na starački dom časnih sestara
Datoteka:Luznica-procelje.jpg|Pročelje dvorca
Datoteka:Luznica-dvorac u prirodi.jpg|Zapadna strana dvorca
Datoteka:Luznica-drveni ormar.jpg|Drveni detalj s oltara
Datoteka:Luznica-vrata(pec).jpg|Vrata od ložišta peći u hodnku dvorca
Datoteka:Luznica-grb.jpg|
Datoteka:Luznica-kip.jpg|
Datoteka:Luznica-prednja strana dvorca.jpg|
Datoteka:Luznica-ormar.jpg|
Datoteka:Luznica-pec.jpg|
Datoteka:Luznica-namjestaj.jpg|
Datoteka:Luznica-svod.jpg|
Datoteka:Luznica-jezero.jpg|
Datoteka:Luznica-pec2.jpg|
</gallery></center>

== Literatura ==
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga , 1991.
*Povijest, baština i kultura Krapinsko-zagorske županije / glavna urednica Goranka Horjan. Krapina : Krapinsko-zagorska županija, 2007.
*Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti , 1990.
*Lužnica. enciklopedija-potrebnno provjeriti
*Duhovno-obrazovni centar Marijin dvor, Lužnica. http://www.luznica.hr/
*http://maps.google.com/

Dvorac Lužnica

2010-04-26T08:00:56Z

OŠ Ivana Perkovca: /* Galerija */

== Geografija ==

[[Datoteka:Karta Luznica.JPG|200px|mini|left|Katastarska karta iz 1862.]]

Dvorac Lužnica nalazi se 5 km sjeverozapadno od grada Zaprešića u selu Šibice. Dvorac Lužnica smješten je na granici ravnice i Marija goričkog pobrđa. Leži na 138 m nadmorske visine. U neposrednoj blizini dvorca nalazi se željeznička pruga Zagreb-Ljubljana i cesta Zaprešić-Brežice.

== Povijest ==
[[Datoteka:Luznica-pec2.jpg|150px|mini|right|Kalijeva peć sa zlatnim grbom baruna Raucha u glavnom salonu.]]
[[Datoteka:Luznica-najstariji dokument.jpg|200px|mini|left|Najstariji pisani dokument o dvorcu, 1761. ]]

Barokni dvorac u Lužnici sagrađen je u drugoj polovici 18.st. Prvi vlasnik imanja Lužnica bila je plemenička obitelj Čikulin, koja je podrijetlom iz Italije. U Hrvatskoj se Čikulini javljaju u 16.st. Među najvažnijim predstavnicima obitelji je Julije Čikulin (1580-1634), upravitelj vinodolskih posjeda Nikole Zrinskoga i vješt trgovac. U 18.st. imanje Lužnica se dijeli između grofa Ivora Franje Čikulina i obitelji Moscon. Obitelj Moscon otkupljuje cijeli posjed i dobiva ga Maksimilija Moscon. Dvorac je nakon parnice o oporuci pripao Rauchu koji ga je preuredio, a navadno i ponovno sagradio već spomenute 1791.godine. Otad je posjed postao glavno sjedište obitelji Rauch. Pretpostavlja se da se 1791. prema godini koja je urezana u stepenicu glavnog drvenog stubišta označava vjerovatno veću adaptaciju dvorca.

Od 1927.godine dvorac se nalazi u posjedu Družbe sestara milosrdnica sv.Vinka Paulskog. Lužnicu se naziva i Marijin dvor. Dvorac je obnovljen 1982.godine. U dvorcu se nalazi starački dom časnih sestara Sv.Vinka. Danas je dvorac otvoren za javnost te je različitim programima postao atraktivno mjesto okupljanja šire zajednice.

== Arhitektura ==

[[Datoteka:Luznica-dvorac u sjaju.jpg|200px|mini|left|Južno pročelje dvorca.]]
[[Datoteka:Luznica-stepenice.jpg|150px|mini|right|Drveno stepenište u dvorcu s urezanom 1791. godinom.]]

Dvorac Lužnica je jednokatni barokni dvorac u obliku slova U. Glavno pročelje okrenuto je prema jugu, a bočna krila zatvaraju malo ulazno dvorište. Glavni ukras dvorca su cilindrične kule na vanjskim uglovima i središnji rezolit na južnom pročelju. Kule nisu služile obrani već stanovanju. Prizemlja su ukrašena rustikom, a na prvom katu u poljima ispod lućnih vijenaca, nalaze se figuralni reljefni ukrasi: poprsja muških i ženskih likova. Na prvom katu dvorca nalazi se mala kapela Sv.Križa s očuvanim kasnobaroknim inventarom. Očuvana je nekoliko kaljevih peći iz druge polovice 19.st. Kamena balustrada na stubištu i četri kasnobarokna ugrađena ormara u glavnoj dvorani.

Perivoj je nastao potkraj 18. st. nakon izgradnje dvorca. Površina perivoja je 8,1ha. Blizu dvorc nalazi se jezero koje upotpunjuje sliku sa svojim romantičnim izgledom. Iako na razmjerno maloj površini, posjedovao je obilježja engleskog perivoja gdje su i okolne livade i oranice pridonjele stvaranju parkovnih veduta. Potkraj 19.st. u perivoj se unose romantičarski vrtni elementi poput kamenih gromada, agava i sl., što se može vidjeti na razglednicama početkom 20.st. U perivoju se nalazi i jezero.

Dvorac pripada prvoj spomeničkoj kategoriji.

==Galerija==

<center><gallery perrow="5">
Datoteka:Luznica-sjenica.jpg
Datoteka:Luznica-dom.jpg
Datoteka:Luznica-procelje.jpg
Datoteka:Luznica-dvorac u prirodi.jpg
Datoteka:Luznica-drveni ormar.jpg
Datoteka:Luznica-vrata(pec).jpg
Datoteka:Luznica-grb.jpg
Datoteka:Luznica-kip.jpg
Datoteka:Luznica-prednja strana dvorca.jpg
Datoteka:Luznica-ormar.jpg
Datoteka:Luznica-pec.jpg
Datoteka:Luznica-namjestaj.jpg
Datoteka:Luznica-podrum.jpg
Datoteka:Luznica-svod.jpg
Datoteka:Luznica-jezero.jpg
</gallery></center>

== Literatura ==
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga , 1991.
*Povijest, baština i kultura Krapinsko-zagorske županije / glavna urednica Goranka Horjan. Krapina : Krapinsko-zagorska županija, 2007.
*Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti , 1990.
*Lužnica. enciklopedija-potrebnno provjeriti
*Duhovno-obrazovni centar Marijin dvor, Lužnica. http://www.luznica.hr/

Dvorac Lužnica

2010-04-26T07:58:59Z

OŠ Ivana Perkovca:

== Geografija ==

[[Datoteka:Karta Luznica.JPG|200px|mini|left|Katastarska karta iz 1862.]]

Dvorac Lužnica nalazi se 5 km sjeverozapadno od grada Zaprešića u selu Šibice. Dvorac Lužnica smješten je na granici ravnice i Marija goričkog pobrđa. Leži na 138 m nadmorske visine. U neposrednoj blizini dvorca nalazi se željeznička pruga Zagreb-Ljubljana i cesta Zaprešić-Brežice.

== Povijest ==
[[Datoteka:Luznica-pec2.jpg|150px|mini|right|Kalijeva peć sa zlatnim grbom baruna Raucha u glavnom salonu.]]
[[Datoteka:Luznica-najstariji dokument.jpg|200px|mini|left|Najstariji pisani dokument o dvorcu, 1761. ]]

Barokni dvorac u Lužnici sagrađen je u drugoj polovici 18.st. Prvi vlasnik imanja Lužnica bila je plemenička obitelj Čikulin, koja je podrijetlom iz Italije. U Hrvatskoj se Čikulini javljaju u 16.st. Među najvažnijim predstavnicima obitelji je Julije Čikulin (1580-1634), upravitelj vinodolskih posjeda Nikole Zrinskoga i vješt trgovac. U 18.st. imanje Lužnica se dijeli između grofa Ivora Franje Čikulina i obitelji Moscon. Obitelj Moscon otkupljuje cijeli posjed i dobiva ga Maksimilija Moscon. Dvorac je nakon parnice o oporuci pripao Rauchu koji ga je preuredio, a navadno i ponovno sagradio već spomenute 1791.godine. Otad je posjed postao glavno sjedište obitelji Rauch. Pretpostavlja se da se 1791. prema godini koja je urezana u stepenicu glavnog drvenog stubišta označava vjerovatno veću adaptaciju dvorca.

Od 1927.godine dvorac se nalazi u posjedu Družbe sestara milosrdnica sv.Vinka Paulskog. Lužnicu se naziva i Marijin dvor. Dvorac je obnovljen 1982.godine. U dvorcu se nalazi starački dom časnih sestara Sv.Vinka. Danas je dvorac otvoren za javnost te je različitim programima postao atraktivno mjesto okupljanja šire zajednice.

== Arhitektura ==

[[Datoteka:Luznica-dvorac u sjaju.jpg|200px|mini|left|Južno pročelje dvorca.]]
[[Datoteka:Luznica-stepenice.jpg|150px|mini|right|Drveno stepenište u dvorcu s urezanom 1791. godinom.]]

Dvorac Lužnica je jednokatni barokni dvorac u obliku slova U. Glavno pročelje okrenuto je prema jugu, a bočna krila zatvaraju malo ulazno dvorište. Glavni ukras dvorca su cilindrične kule na vanjskim uglovima i središnji rezolit na južnom pročelju. Kule nisu služile obrani već stanovanju. Prizemlja su ukrašena rustikom, a na prvom katu u poljima ispod lućnih vijenaca, nalaze se figuralni reljefni ukrasi: poprsja muških i ženskih likova. Na prvom katu dvorca nalazi se mala kapela Sv.Križa s očuvanim kasnobaroknim inventarom. Očuvana je nekoliko kaljevih peći iz druge polovice 19.st. Kamena balustrada na stubištu i četri kasnobarokna ugrađena ormara u glavnoj dvorani.

Perivoj je nastao potkraj 18. st. nakon izgradnje dvorca. Površina perivoja je 8,1ha. Blizu dvorc nalazi se jezero koje upotpunjuje sliku sa svojim romantičnim izgledom. Iako na razmjerno maloj površini, posjedovao je obilježja engleskog perivoja gdje su i okolne livade i oranice pridonjele stvaranju parkovnih veduta. Potkraj 19.st. u perivoj se unose romantičarski vrtni elementi poput kamenih gromada, agava i sl., što se može vidjeti na razglednicama početkom 20.st. U perivoju se nalazi i jezero.

Dvorac pripada prvoj spomeničkoj kategoriji.

==Galerija==

<center><gallery perrow="5">
Datoteka:Luznica-sjenica.jpg
Datoteka:Luznica-dom.jpg
Datoteka:Luznica-procelje.jpg
Datoteka:Luznica-dvorac u prirodi.jpg
Datoteka:Luznica-drveni ormar.jpg
Datoteka:Luznica-vrata(pec).jpg
Datoteka:Luznica-grb.jpg
Datoteka:Luznica-kip.jpg
Datoteka:Luznica-prednja strana dvorca.jpg
Datoteka:Luznica-ormar.jpg
Datoteka:
Datoteka:
</gallery></center>

== Literatura ==
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga , 1991.
*Povijest, baština i kultura Krapinsko-zagorske županije / glavna urednica Goranka Horjan. Krapina : Krapinsko-zagorska županija, 2007.
*Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti , 1990.
*Lužnica. enciklopedija-potrebnno provjeriti
*Duhovno-obrazovni centar Marijin dvor, Lužnica. http://www.luznica.hr/

Dvorac Lužnica

2010-04-26T07:52:42Z

OŠ Ivana Perkovca: /* Arhitektura */

== Geografija ==

[[Datoteka:Karta Luznica.JPG|200px|mini|left|Katastarska karta iz 1862.]]

Dvorac Lužnica nalazi se 5 km sjeverozapadno od grada Zaprešića u selu Šibice. Dvorac Lužnica smješten je na granici ravnice i Marija goričkog pobrđa. Leži na 138 m nadmorske visine. U neposrednoj blizini dvorca nalazi se željeznička pruga Zagreb-Ljubljana i cesta Zaprešić-Brežice.

== Povijest ==
[[Datoteka:Luznica-pec2.jpg|150px|mini|right|Kalijeva peć sa zlatnim grbom baruna Raucha u glavnom salonu.]]
[[Datoteka:Luznica-najstariji dokument.jpg|200px|mini|left|Najstariji pisani dokument o dvorcu, 1761. ]]

Barokni dvorac u Lužnici sagrađen je u drugoj polovici 18.st. Prvi vlasnik imanja Lužnica bila je plemenička obitelj Čikulin, koja je podrijetlom iz Italije. U Hrvatskoj se Čikulini javljaju u 16.st. Među najvažnijim predstavnicima obitelji je Julije Čikulin (1580-1634), upravitelj vinodolskih posjeda Nikole Zrinskoga i vješt trgovac. U 18.st. imanje Lužnica se dijeli između grofa Ivora Franje Čikulina i obitelji Moscon. Obitelj Moscon otkupljuje cijeli posjed i dobiva ga Maksimilija Moscon. Dvorac je nakon parnice o oporuci pripao Rauchu koji ga je preuredio, a navadno i ponovno sagradio već spomenute 1791.godine. Otad je posjed postao glavno sjedište obitelji Rauch. Pretpostavlja se da se 1791. prema godini koja je urezana u stepenicu glavnog drvenog stubišta označava vjerovatno veću adaptaciju dvorca.

Od 1927.godine dvorac se nalazi u posjedu Družbe sestara milosrdnica sv.Vinka Paulskog. Lužnicu se naziva i Marijin dvor. Dvorac je obnovljen 1982.godine. U dvorcu se nalazi starački dom časnih sestara Sv.Vinka. Danas je dvorac otvoren za javnost te je različitim programima postao atraktivno mjesto okupljanja šire zajednice.

== Arhitektura ==

[[Datoteka:Luznica-dvorac u sjaju.jpg|200px|mini|left|Južno pročelje dvorca.]]
[[Datoteka:Luznica-stepenice.jpg|150px|mini|right|Drveno stepenište u dvorcu s urezanom 1791. godinom.]]

Dvorac Lužnica je jednokatni barokni dvorac u obliku slova U. Glavno pročelje okrenuto je prema jugu, a bočna krila zatvaraju malo ulazno dvorište. Glavni ukras dvorca su cilindrične kule na vanjskim uglovima i središnji rezolit na južnom pročelju. Kule nisu služile obrani već stanovanju. Prizemlja su ukrašena rustikom, a na prvom katu u poljima ispod lućnih vijenaca, nalaze se figuralni reljefni ukrasi: poprsja muških i ženskih likova. Na prvom katu dvorca nalazi se mala kapela Sv.Križa s očuvanim kasnobaroknim inventarom. Očuvana je nekoliko kaljevih peći iz druge polovice 19.st. Kamena balustrada na stubištu i četri kasnobarokna ugrađena ormara u glavnoj dvorani.

Perivoj je nastao potkraj 18. st. nakon izgradnje dvorca. Površina perivoja je 8,1ha. Blizu dvorc nalazi se jezero koje upotpunjuje sliku sa svojim romantičnim izgledom. Iako na razmjerno maloj površini, posjedovao je obilježja engleskog perivoja gdje su i okolne livade i oranice pridonjele stvaranju parkovnih veduta. Potkraj 19.st. u perivoj se unose romantičarski vrtni elementi poput kamenih gromada, agava i sl., što se može vidjeti na razglednicama početkom 20.st. U perivoju se nalazi i jezero.

Dvorac pripada prvoj spomeničkoj kategoriji.

== Literatura ==
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga , 1991.
*Povijest, baština i kultura Krapinsko-zagorske županije / glavna urednica Goranka Horjan. Krapina : Krapinsko-zagorska županija, 2007.
*Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti , 1990.
*Lužnica. enciklopedija-potrebnno provjeriti
*Duhovno-obrazovni centar Marijin dvor, Lužnica. http://www.luznica.hr/

Dvorac Lužnica

2010-04-26T07:52:30Z

OŠ Ivana Perkovca: /* Povijest */

== Geografija ==

[[Datoteka:Karta Luznica.JPG|200px|mini|left|Katastarska karta iz 1862.]]

Dvorac Lužnica nalazi se 5 km sjeverozapadno od grada Zaprešića u selu Šibice. Dvorac Lužnica smješten je na granici ravnice i Marija goričkog pobrđa. Leži na 138 m nadmorske visine. U neposrednoj blizini dvorca nalazi se željeznička pruga Zagreb-Ljubljana i cesta Zaprešić-Brežice.

== Povijest ==
[[Datoteka:Luznica-pec2.jpg|150px|mini|right|Kalijeva peć sa zlatnim grbom baruna Raucha u glavnom salonu.]]
[[Datoteka:Luznica-najstariji dokument.jpg|200px|mini|left|Najstariji pisani dokument o dvorcu, 1761. ]]

Barokni dvorac u Lužnici sagrađen je u drugoj polovici 18.st. Prvi vlasnik imanja Lužnica bila je plemenička obitelj Čikulin, koja je podrijetlom iz Italije. U Hrvatskoj se Čikulini javljaju u 16.st. Među najvažnijim predstavnicima obitelji je Julije Čikulin (1580-1634), upravitelj vinodolskih posjeda Nikole Zrinskoga i vješt trgovac. U 18.st. imanje Lužnica se dijeli između grofa Ivora Franje Čikulina i obitelji Moscon. Obitelj Moscon otkupljuje cijeli posjed i dobiva ga Maksimilija Moscon. Dvorac je nakon parnice o oporuci pripao Rauchu koji ga je preuredio, a navadno i ponovno sagradio već spomenute 1791.godine. Otad je posjed postao glavno sjedište obitelji Rauch. Pretpostavlja se da se 1791. prema godini koja je urezana u stepenicu glavnog drvenog stubišta označava vjerovatno veću adaptaciju dvorca.

Od 1927.godine dvorac se nalazi u posjedu Družbe sestara milosrdnica sv.Vinka Paulskog. Lužnicu se naziva i Marijin dvor. Dvorac je obnovljen 1982.godine. U dvorcu se nalazi starački dom časnih sestara Sv.Vinka. Danas je dvorac otvoren za javnost te je različitim programima postao atraktivno mjesto okupljanja šire zajednice.

== Arhitektura ==

[[Datoteka:Luznica-dvorac u sjaju.jpg|200px|mini|left|Južno pročelje dvorca.]]
[[Datoteka:Luznica-stepenice.jpg|200px|mini|right|Drveno stepenište u dvorcu s urezanom 1791. godinom.]]

Dvorac Lužnica je jednokatni barokni dvorac u obliku slova U. Glavno pročelje okrenuto je prema jugu, a bočna krila zatvaraju malo ulazno dvorište. Glavni ukras dvorca su cilindrične kule na vanjskim uglovima i središnji rezolit na južnom pročelju. Kule nisu služile obrani već stanovanju. Prizemlja su ukrašena rustikom, a na prvom katu u poljima ispod lućnih vijenaca, nalaze se figuralni reljefni ukrasi: poprsja muških i ženskih likova. Na prvom katu dvorca nalazi se mala kapela Sv.Križa s očuvanim kasnobaroknim inventarom. Očuvana je nekoliko kaljevih peći iz druge polovice 19.st. Kamena balustrada na stubištu i četri kasnobarokna ugrađena ormara u glavnoj dvorani.

Perivoj je nastao potkraj 18. st. nakon izgradnje dvorca. Površina perivoja je 8,1ha. Blizu dvorc nalazi se jezero koje upotpunjuje sliku sa svojim romantičnim izgledom. Iako na razmjerno maloj površini, posjedovao je obilježja engleskog perivoja gdje su i okolne livade i oranice pridonjele stvaranju parkovnih veduta. Potkraj 19.st. u perivoj se unose romantičarski vrtni elementi poput kamenih gromada, agava i sl., što se može vidjeti na razglednicama početkom 20.st. U perivoju se nalazi i jezero.

Dvorac pripada prvoj spomeničkoj kategoriji.

== Literatura ==
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga , 1991.
*Povijest, baština i kultura Krapinsko-zagorske županije / glavna urednica Goranka Horjan. Krapina : Krapinsko-zagorska županija, 2007.
*Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti , 1990.
*Lužnica. enciklopedija-potrebnno provjeriti
*Duhovno-obrazovni centar Marijin dvor, Lužnica. http://www.luznica.hr/

Dvorac Lužnica

2010-04-26T07:51:58Z

OŠ Ivana Perkovca: /* Arhitektura */

== Geografija ==

[[Datoteka:Karta Luznica.JPG|200px|mini|left|Katastarska karta iz 1862.]]

Dvorac Lužnica nalazi se 5 km sjeverozapadno od grada Zaprešića u selu Šibice. Dvorac Lužnica smješten je na granici ravnice i Marija goričkog pobrđa. Leži na 138 m nadmorske visine. U neposrednoj blizini dvorca nalazi se željeznička pruga Zagreb-Ljubljana i cesta Zaprešić-Brežice.

== Povijest ==
[[Datoteka:Luznica-pec2.jpg|200px|mini|right|Kalijeva peć sa zlatnim grbom baruna Raucha u glavnom salonu.]]
[[Datoteka:Luznica-najstariji dokument.jpg|200px|mini|left|Najstariji pisani dokument o dvorcu, 1761. ]]

Barokni dvorac u Lužnici sagrađen je u drugoj polovici 18.st. Prvi vlasnik imanja Lužnica bila je plemenička obitelj Čikulin, koja je podrijetlom iz Italije. U Hrvatskoj se Čikulini javljaju u 16.st. Među najvažnijim predstavnicima obitelji je Julije Čikulin (1580-1634), upravitelj vinodolskih posjeda Nikole Zrinskoga i vješt trgovac. U 18.st. imanje Lužnica se dijeli između grofa Ivora Franje Čikulina i obitelji Moscon. Obitelj Moscon otkupljuje cijeli posjed i dobiva ga Maksimilija Moscon. Dvorac je nakon parnice o oporuci pripao Rauchu koji ga je preuredio, a navadno i ponovno sagradio već spomenute 1791.godine. Otad je posjed postao glavno sjedište obitelji Rauch. Pretpostavlja se da se 1791. prema godini koja je urezana u stepenicu glavnog drvenog stubišta označava vjerovatno veću adaptaciju dvorca.

Od 1927.godine dvorac se nalazi u posjedu Družbe sestara milosrdnica sv.Vinka Paulskog. Lužnicu se naziva i Marijin dvor. Dvorac je obnovljen 1982.godine. U dvorcu se nalazi starački dom časnih sestara Sv.Vinka. Danas je dvorac otvoren za javnost te je različitim programima postao atraktivno mjesto okupljanja šire zajednice.

== Arhitektura ==

[[Datoteka:Luznica-dvorac u sjaju.jpg|200px|mini|left|Južno pročelje dvorca.]]
[[Datoteka:Luznica-stepenice.jpg|200px|mini|right|Drveno stepenište u dvorcu s urezanom 1791. godinom.]]

Dvorac Lužnica je jednokatni barokni dvorac u obliku slova U. Glavno pročelje okrenuto je prema jugu, a bočna krila zatvaraju malo ulazno dvorište. Glavni ukras dvorca su cilindrične kule na vanjskim uglovima i središnji rezolit na južnom pročelju. Kule nisu služile obrani već stanovanju. Prizemlja su ukrašena rustikom, a na prvom katu u poljima ispod lućnih vijenaca, nalaze se figuralni reljefni ukrasi: poprsja muških i ženskih likova. Na prvom katu dvorca nalazi se mala kapela Sv.Križa s očuvanim kasnobaroknim inventarom. Očuvana je nekoliko kaljevih peći iz druge polovice 19.st. Kamena balustrada na stubištu i četri kasnobarokna ugrađena ormara u glavnoj dvorani.

Perivoj je nastao potkraj 18. st. nakon izgradnje dvorca. Površina perivoja je 8,1ha. Blizu dvorc nalazi se jezero koje upotpunjuje sliku sa svojim romantičnim izgledom. Iako na razmjerno maloj površini, posjedovao je obilježja engleskog perivoja gdje su i okolne livade i oranice pridonjele stvaranju parkovnih veduta. Potkraj 19.st. u perivoj se unose romantičarski vrtni elementi poput kamenih gromada, agava i sl., što se može vidjeti na razglednicama početkom 20.st. U perivoju se nalazi i jezero.

Dvorac pripada prvoj spomeničkoj kategoriji.

== Literatura ==
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga , 1991.
*Povijest, baština i kultura Krapinsko-zagorske županije / glavna urednica Goranka Horjan. Krapina : Krapinsko-zagorska županija, 2007.
*Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti , 1990.
*Lužnica. enciklopedija-potrebnno provjeriti
*Duhovno-obrazovni centar Marijin dvor, Lužnica. http://www.luznica.hr/

Dvorac Lužnica

2010-04-26T07:49:02Z

OŠ Ivana Perkovca: /* Arhitektura */

== Geografija ==

[[Datoteka:Karta Luznica.JPG|200px|mini|left|Katastarska karta iz 1862.]]

Dvorac Lužnica nalazi se 5 km sjeverozapadno od grada Zaprešića u selu Šibice. Dvorac Lužnica smješten je na granici ravnice i Marija goričkog pobrđa. Leži na 138 m nadmorske visine. U neposrednoj blizini dvorca nalazi se željeznička pruga Zagreb-Ljubljana i cesta Zaprešić-Brežice.

== Povijest ==
[[Datoteka:Luznica-pec2.jpg|200px|mini|right|Kalijeva peć sa zlatnim grbom baruna Raucha u glavnom salonu.]]
[[Datoteka:Luznica-najstariji dokument.jpg|200px|mini|left|Najstariji pisani dokument o dvorcu, 1761. ]]

Barokni dvorac u Lužnici sagrađen je u drugoj polovici 18.st. Prvi vlasnik imanja Lužnica bila je plemenička obitelj Čikulin, koja je podrijetlom iz Italije. U Hrvatskoj se Čikulini javljaju u 16.st. Među najvažnijim predstavnicima obitelji je Julije Čikulin (1580-1634), upravitelj vinodolskih posjeda Nikole Zrinskoga i vješt trgovac. U 18.st. imanje Lužnica se dijeli između grofa Ivora Franje Čikulina i obitelji Moscon. Obitelj Moscon otkupljuje cijeli posjed i dobiva ga Maksimilija Moscon. Dvorac je nakon parnice o oporuci pripao Rauchu koji ga je preuredio, a navadno i ponovno sagradio već spomenute 1791.godine. Otad je posjed postao glavno sjedište obitelji Rauch. Pretpostavlja se da se 1791. prema godini koja je urezana u stepenicu glavnog drvenog stubišta označava vjerovatno veću adaptaciju dvorca.

Od 1927.godine dvorac se nalazi u posjedu Družbe sestara milosrdnica sv.Vinka Paulskog. Lužnicu se naziva i Marijin dvor. Dvorac je obnovljen 1982.godine. U dvorcu se nalazi starački dom časnih sestara Sv.Vinka. Danas je dvorac otvoren za javnost te je različitim programima postao atraktivno mjesto okupljanja šire zajednice.

== Arhitektura ==
[[Datoteka:Luznica-stepenice.jpg|200px|mini|right|Drveno stepenište u dvorcu s urezanom 1791. godinom.]]

Dvorac Lužnica je jednokatni barokni dvorac u obliku slova U. Glavno pročelje okrenuto je prema jugu, a bočna krila zatvaraju malo ulazno dvorište. Glavni ukras dvorca su cilindrične kule na vanjskim uglovima i središnji rezolit na južnom pročelju. Kule nisu služile obrani već stanovanju. Prizemlja su ukrašena rustikom, a na prvom katu u poljima ispod lućnih vijenaca, nalaze se figuralni reljefni ukrasi: poprsja muških i ženskih likova. Na prvom katu dvorca nalazi se mala kapela Sv.Križa s očuvanim kasnobaroknim inventarom. Očuvana je nekoliko kaljevih peći iz druge polovice 19.st. Kamena balustrada na stubištu i četri kasnobarokna ugrađena ormara u glavnoj dvorani.

Perivoj je nastao potkraj 18. st. nakon izgradnje dvorca. Površina perivoja je 8,1ha. Blizu dvorc nalazi se jezero koje upotpunjuje sliku sa svojim romantičnim izgledom. Iako na razmjerno maloj površini, posjedovao je obilježja engleskog perivoja gdje su i okolne livade i oranice pridonjele stvaranju parkovnih veduta. Potkraj 19.st. u perivoj se unose romantičarski vrtni elementi poput kamenih gromada, agava i sl., što se može vidjeti na razglednicama početkom 20.st. U perivoju se nalazi i jezero.

Dvorac pripada prvoj spomeničkoj kategoriji.

== Literatura ==
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga , 1991.
*Povijest, baština i kultura Krapinsko-zagorske županije / glavna urednica Goranka Horjan. Krapina : Krapinsko-zagorska županija, 2007.
*Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti , 1990.
*Lužnica. enciklopedija-potrebnno provjeriti
*Duhovno-obrazovni centar Marijin dvor, Lužnica. http://www.luznica.hr/

Dvorac Lužnica

2010-04-26T07:45:22Z

OŠ Ivana Perkovca: /* Povijest */

== Geografija ==

[[Datoteka:Karta Luznica.JPG|200px|mini|left|Katastarska karta iz 1862.]]

Dvorac Lužnica nalazi se 5 km sjeverozapadno od grada Zaprešića u selu Šibice. Dvorac Lužnica smješten je na granici ravnice i Marija goričkog pobrđa. Leži na 138 m nadmorske visine. U neposrednoj blizini dvorca nalazi se željeznička pruga Zagreb-Ljubljana i cesta Zaprešić-Brežice.

== Povijest ==
[[Datoteka:Luznica-pec2.jpg|200px|mini|right|Kalijeva peć sa zlatnim grbom baruna Raucha u glavnom salonu.]]
[[Datoteka:Luznica-najstariji dokument.jpg|200px|mini|left|Najstariji pisani dokument o dvorcu, 1761. ]]

Barokni dvorac u Lužnici sagrađen je u drugoj polovici 18.st. Prvi vlasnik imanja Lužnica bila je plemenička obitelj Čikulin, koja je podrijetlom iz Italije. U Hrvatskoj se Čikulini javljaju u 16.st. Među najvažnijim predstavnicima obitelji je Julije Čikulin (1580-1634), upravitelj vinodolskih posjeda Nikole Zrinskoga i vješt trgovac. U 18.st. imanje Lužnica se dijeli između grofa Ivora Franje Čikulina i obitelji Moscon. Obitelj Moscon otkupljuje cijeli posjed i dobiva ga Maksimilija Moscon. Dvorac je nakon parnice o oporuci pripao Rauchu koji ga je preuredio, a navadno i ponovno sagradio već spomenute 1791.godine. Otad je posjed postao glavno sjedište obitelji Rauch. Pretpostavlja se da se 1791. prema godini koja je urezana u stepenicu glavnog drvenog stubišta označava vjerovatno veću adaptaciju dvorca.

Od 1927.godine dvorac se nalazi u posjedu Družbe sestara milosrdnica sv.Vinka Paulskog. Lužnicu se naziva i Marijin dvor. Dvorac je obnovljen 1982.godine. U dvorcu se nalazi starački dom časnih sestara Sv.Vinka. Danas je dvorac otvoren za javnost te je različitim programima postao atraktivno mjesto okupljanja šire zajednice.

== Arhitektura ==
[[Datoteka:Luznica-dvorac u sjaju.jpg|200px|mini|left|Stražnja strana dvorca.]]

Dvorac Lužnica je jednokatni barokni dvorac u obliku slova U. Glavno pročelje okrenuto je prema jugu, a bočna krila zatvaraju malo ulazno dvorište. Glavni ukras dvorca su cilindrične kule na vanjskim uglovima i središnji rezolit na južnom pročelju. Kule nisu služile obrani već stanovanju. Prizemlja su ukrašena rustikom, a na prvom katu u poljima ispod lućnih vijenaca, nalaze se figuralni reljefni ukrasi: poprsja muških i ženskih likova. Na prvom katu dvorca nalazi se mala kapela Sv.Križa s očuvanim kasnobaroknim inventarom. Očuvana je nekoliko kaljevih peći iz druge polovice 19.st. Kamena balustrada na stubištu i četri kasnobarokna ugrađena ormara u glavnoj dvorani.

Perivoj je nastao potkraj 18. st. nakon izgradnje dvorca. Površina perivoja je 8,1ha. Blizu dvorc nalazi se jezero koje upotpunjuje sliku sa svojim romantičnim izgledom. Iako na razmjerno maloj površini, posjedovao je obilježja engleskog perivoja gdje su i okolne livade i oranice pridonjele stvaranju parkovnih veduta. Potkraj 19.st. u perivoj se unose romantičarski vrtni elementi poput kamenih gromada, agava i sl., što se može vidjeti na razglednicama početkom 20.st. U perivoju se nalazi i jezero.

Dvorac pripada prvoj spomeničkoj kategoriji.

== Literatura ==
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga , 1991.
*Povijest, baština i kultura Krapinsko-zagorske županije / glavna urednica Goranka Horjan. Krapina : Krapinsko-zagorska županija, 2007.
*Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti , 1990.
*Lužnica. enciklopedija-potrebnno provjeriti
*Duhovno-obrazovni centar Marijin dvor, Lužnica. http://www.luznica.hr/

Dvorac Lužnica

2010-04-26T07:43:04Z

OŠ Ivana Perkovca: /* Arhitektura */

== Geografija ==

[[Datoteka:Karta Luznica.JPG|200px|mini|left|Katastarska karta iz 1862.]]

Dvorac Lužnica nalazi se 5 km sjeverozapadno od grada Zaprešića u selu Šibice. Dvorac Lužnica smješten je na granici ravnice i Marija goričkog pobrđa. Leži na 138 m nadmorske visine. U neposrednoj blizini dvorca nalazi se željeznička pruga Zagreb-Ljubljana i cesta Zaprešić-Brežice.

== Povijest ==

[[Datoteka:Luznica-najstariji dokument.jpg|200px|mini|left|Najstariji pisani dokument o dvorcu, 1761. ]]

Barokni dvorac u Lužnici sagrađen je u drugoj polovici 18.st. Prvi vlasnik imanja Lužnica bila je plemenička obitelj Čikulin, koja je podrijetlom iz Italije. U Hrvatskoj se Čikulini javljaju u 16.st. Među najvažnijim predstavnicima obitelji je Julije Čikulin (1580-1634), upravitelj vinodolskih posjeda Nikole Zrinskoga i vješt trgovac. U 18.st. imanje Lužnica se dijeli između grofa Ivora Franje Čikulina i obitelji Moscon. Obitelj Moscon otkupljuje cijeli posjed i dobiva ga Maksimilija Moscon. Dvorac je nakon parnice o oporuci pripao Rauchu koji ga je preuredio, a navadno i ponovno sagradio već spomenute 1791.godine. Otad je posjed postao glavno sjedište obitelji Rauch. Pretpostavlja se da se 1791. prema godini koja je urezana u stepenicu glavnog drvenog stubišta označava vjerovatno veću adaptaciju dvorca.

Od 1927.godine dvorac se nalazi u posjedu Družbe sestara milosrdnica sv.Vinka Paulskog. Lužnicu se naziva i Marijin dvor. Dvorac je obnovljen 1982.godine. U dvorcu se nalazi starački dom časnih sestara Sv.Vinka. Danas je dvorac otvoren za javnost te je različitim programima postao atraktivno mjesto okupljanja šire zajednice.

== Arhitektura ==
[[Datoteka:Luznica-dvorac u sjaju.jpg|200px|mini|left|Stražnja strana dvorca.]]

Dvorac Lužnica je jednokatni barokni dvorac u obliku slova U. Glavno pročelje okrenuto je prema jugu, a bočna krila zatvaraju malo ulazno dvorište. Glavni ukras dvorca su cilindrične kule na vanjskim uglovima i središnji rezolit na južnom pročelju. Kule nisu služile obrani već stanovanju. Prizemlja su ukrašena rustikom, a na prvom katu u poljima ispod lućnih vijenaca, nalaze se figuralni reljefni ukrasi: poprsja muških i ženskih likova. Na prvom katu dvorca nalazi se mala kapela Sv.Križa s očuvanim kasnobaroknim inventarom. Očuvana je nekoliko kaljevih peći iz druge polovice 19.st. Kamena balustrada na stubištu i četri kasnobarokna ugrađena ormara u glavnoj dvorani.

Perivoj je nastao potkraj 18. st. nakon izgradnje dvorca. Površina perivoja je 8,1ha. Blizu dvorc nalazi se jezero koje upotpunjuje sliku sa svojim romantičnim izgledom. Iako na razmjerno maloj površini, posjedovao je obilježja engleskog perivoja gdje su i okolne livade i oranice pridonjele stvaranju parkovnih veduta. Potkraj 19.st. u perivoj se unose romantičarski vrtni elementi poput kamenih gromada, agava i sl., što se može vidjeti na razglednicama početkom 20.st. U perivoju se nalazi i jezero.

Dvorac pripada prvoj spomeničkoj kategoriji.

== Literatura ==
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga , 1991.
*Povijest, baština i kultura Krapinsko-zagorske županije / glavna urednica Goranka Horjan. Krapina : Krapinsko-zagorska županija, 2007.
*Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti , 1990.
*Lužnica. enciklopedija-potrebnno provjeriti
*Duhovno-obrazovni centar Marijin dvor, Lužnica. http://www.luznica.hr/

Dvorac Lužnica

2010-04-26T07:39:40Z

OŠ Ivana Perkovca: /* Povijest */

== Geografija ==

[[Datoteka:Karta Luznica.JPG|200px|mini|left|Katastarska karta iz 1862.]]

Dvorac Lužnica nalazi se 5 km sjeverozapadno od grada Zaprešića u selu Šibice. Dvorac Lužnica smješten je na granici ravnice i Marija goričkog pobrđa. Leži na 138 m nadmorske visine. U neposrednoj blizini dvorca nalazi se željeznička pruga Zagreb-Ljubljana i cesta Zaprešić-Brežice.

== Povijest ==

[[Datoteka:Luznica-najstariji dokument.jpg|200px|mini|left|Najstariji pisani dokument o dvorcu, 1761. ]]

Barokni dvorac u Lužnici sagrađen je u drugoj polovici 18.st. Prvi vlasnik imanja Lužnica bila je plemenička obitelj Čikulin, koja je podrijetlom iz Italije. U Hrvatskoj se Čikulini javljaju u 16.st. Među najvažnijim predstavnicima obitelji je Julije Čikulin (1580-1634), upravitelj vinodolskih posjeda Nikole Zrinskoga i vješt trgovac. U 18.st. imanje Lužnica se dijeli između grofa Ivora Franje Čikulina i obitelji Moscon. Obitelj Moscon otkupljuje cijeli posjed i dobiva ga Maksimilija Moscon. Dvorac je nakon parnice o oporuci pripao Rauchu koji ga je preuredio, a navadno i ponovno sagradio već spomenute 1791.godine. Otad je posjed postao glavno sjedište obitelji Rauch. Pretpostavlja se da se 1791. prema godini koja je urezana u stepenicu glavnog drvenog stubišta označava vjerovatno veću adaptaciju dvorca.

Od 1927.godine dvorac se nalazi u posjedu Družbe sestara milosrdnica sv.Vinka Paulskog. Lužnicu se naziva i Marijin dvor. Dvorac je obnovljen 1982.godine. U dvorcu se nalazi starački dom časnih sestara Sv.Vinka. Danas je dvorac otvoren za javnost te je različitim programima postao atraktivno mjesto okupljanja šire zajednice.

== Arhitektura ==
Dvorac Lužnica je jednokatni barokni dvorac u obliku slova U. Glavno pročelje okrenuto je prema jugu, a bočna krila zatvaraju malo ulazno dvorište. Glavni ukras dvorca su cilindrične kule na vanjskim uglovima i središnji rezolit na južnom pročelju. Kule nisu služile obrani već stanovanju. Prizemlja su ukrašena rustikom, a na prvom katu u poljima ispod lućnih vijenaca, nalaze se figuralni reljefni ukrasi: poprsja muških i ženskih likova. Na prvom katu dvorca nalazi se mala kapela Sv.Križa s očuvanim kasnobaroknim inventarom. Očuvana je nekoliko kaljevih peći iz druge polovice 19.st. Kamena balustrada na stubištu i četri kasnobarokna ugrađena ormara u glavnoj dvorani.

Perivoj je nastao potkraj 18. st. nakon izgradnje dvorca. Površina perivoja je 8,1ha. Blizu dvorc nalazi se jezero koje upotpunjuje sliku sa svojim romantičnim izgledom. Iako na razmjerno maloj površini, posjedovao je obilježja engleskog perivoja gdje su i okolne livade i oranice pridonjele stvaranju parkovnih veduta. Potkraj 19.st. u perivoj se unose romantičarski vrtni elementi poput kamenih gromada, agava i sl., što se može vidjeti na razglednicama početkom 20.st. U perivoju se nalazi i jezero.

Dvorac pripada prvoj spomeničkoj kategoriji.

== Literatura ==
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga , 1991.
*Povijest, baština i kultura Krapinsko-zagorske županije / glavna urednica Goranka Horjan. Krapina : Krapinsko-zagorska županija, 2007.
*Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti , 1990.
*Lužnica. enciklopedija-potrebnno provjeriti
*Duhovno-obrazovni centar Marijin dvor, Lužnica. http://www.luznica.hr/

Dvorac Lužnica

2010-04-26T07:36:01Z

OŠ Ivana Perkovca: /* Geografija */

== Geografija ==

[[Datoteka:Karta Luznica.JPG|200px|mini|left|Katastarska karta iz 1862.]]

Dvorac Lužnica nalazi se 5 km sjeverozapadno od grada Zaprešića u selu Šibice. Dvorac Lužnica smješten je na granici ravnice i Marija goričkog pobrđa. Leži na 138 m nadmorske visine. U neposrednoj blizini dvorca nalazi se željeznička pruga Zagreb-Ljubljana i cesta Zaprešić-Brežice.

== Povijest ==
Barokni dvorac u Lužnici sagrađen je u drugoj polovici 18.st. Prvi vlasnik imanja Lužnica bila je plemenička obitelj Čikulin, koja je podrijetlom iz Italije. U Hrvatskoj se Čikulini javljaju u 16.st. Među najvažnijim predstavnicima obitelji je Julije Čikulin (1580-1634), upravitelj vinodolskih posjeda Nikole Zrinskoga i vješt trgovac. U 18.st. imanje Lužnica se dijeli između grofa Ivora Franje Čikulina i obitelji Moscon. Obitelj Moscon otkupljuje cijeli posjed i dobiva ga Maksimilija Moscon. Dvorac je nakon parnice o oporuci pripao Rauchu koji ga je preuredio, a navadno i ponovno sagradio već spomenute 1791.godine. Otad je posjed postao glavno sjedište obitelji Rauch. Pretpostavlja se da se 1791. prema godini koja je urezana u stepenicu glavnog drvenog stubišta označava vjerovatno veću adaptaciju dvorca.

Od 1927.godine dvorac se nalazi u posjedu Družbe sestara milosrdnica sv.Vinka Paulskog. Lužnicu se naziva i Marijin dvor. Dvorac je obnovljen 1982.godine. U dvorcu se nalazi starački dom časnih sestara Sv.Vinka. Danas je dvorac otvoren za javnost te je različitim programima postao atraktivno mjesto okupljanja šire zajednice.

== Arhitektura ==
Dvorac Lužnica je jednokatni barokni dvorac u obliku slova U. Glavno pročelje okrenuto je prema jugu, a bočna krila zatvaraju malo ulazno dvorište. Glavni ukras dvorca su cilindrične kule na vanjskim uglovima i središnji rezolit na južnom pročelju. Kule nisu služile obrani već stanovanju. Prizemlja su ukrašena rustikom, a na prvom katu u poljima ispod lućnih vijenaca, nalaze se figuralni reljefni ukrasi: poprsja muških i ženskih likova. Na prvom katu dvorca nalazi se mala kapela Sv.Križa s očuvanim kasnobaroknim inventarom. Očuvana je nekoliko kaljevih peći iz druge polovice 19.st. Kamena balustrada na stubištu i četri kasnobarokna ugrađena ormara u glavnoj dvorani.

Perivoj je nastao potkraj 18. st. nakon izgradnje dvorca. Površina perivoja je 8,1ha. Blizu dvorc nalazi se jezero koje upotpunjuje sliku sa svojim romantičnim izgledom. Iako na razmjerno maloj površini, posjedovao je obilježja engleskog perivoja gdje su i okolne livade i oranice pridonjele stvaranju parkovnih veduta. Potkraj 19.st. u perivoj se unose romantičarski vrtni elementi poput kamenih gromada, agava i sl., što se može vidjeti na razglednicama početkom 20.st. U perivoju se nalazi i jezero.

Dvorac pripada prvoj spomeničkoj kategoriji.

== Literatura ==
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga , 1991.
*Povijest, baština i kultura Krapinsko-zagorske županije / glavna urednica Goranka Horjan. Krapina : Krapinsko-zagorska županija, 2007.
*Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti , 1990.
*Lužnica. enciklopedija-potrebnno provjeriti
*Duhovno-obrazovni centar Marijin dvor, Lužnica. http://www.luznica.hr/

Datoteka:Karta Luznica.JPG

2010-04-26T07:33:18Z

OŠ Ivana Perkovca: Katastarska karta Lužnice iz 1862.

Katastarska karta Lužnice iz 1862.

Datoteka:Luznica-jezero.jpg

2010-04-26T07:30:27Z

OŠ Ivana Perkovca: Jezero u perivoju dvorca Lužnica.

Jezero u perivoju dvorca Lužnica.

Datoteka:Luznica-svod.jpg

2010-04-26T07:28:57Z

OŠ Ivana Perkovca: Autentičan svod u podrumu dvorca Lužnica.

Autentičan svod u podrumu dvorca Lužnica.

Datoteka:Luznica-podrum.jpg

2010-04-26T07:27:46Z

OŠ Ivana Perkovca: Podrumska dvorana u dvorcu Lužnica.

Podrumska dvorana u dvorcu Lužnica.

Datoteka:Luznica-namjestaj.jpg

2010-04-26T07:26:53Z

OŠ Ivana Perkovca: Namještaj u dvorcu.

Namještaj u dvorcu.

Datoteka:Luznica-pec2.jpg

2010-04-26T07:25:11Z

OŠ Ivana Perkovca: Kalijeva peć u dvorcu Lužnica sa zlatnim grbom.

Kalijeva peć u dvorcu Lužnica sa zlatnim grbom.

Datoteka:Luznica-pec.jpg

2010-04-26T07:23:21Z

OŠ Ivana Perkovca: Bijela peć u dvorcu.

Bijela peć u dvorcu.

Datoteka:Luznica-stepenice.jpg

2010-04-26T07:21:41Z

OŠ Ivana Perkovca: Drvene stepenice u dvorcu.

Drvene stepenice u dvorcu.

Datoteka:Luznica-ormar.jpg

2010-04-26T07:20:21Z

OŠ Ivana Perkovca: Stari ormar koji je sačuvan sve do danas.

Stari ormar koji je sačuvan sve do danas.

Datoteka:Luznica-dvorac u sjaju.jpg

2010-04-26T07:19:15Z

OŠ Ivana Perkovca: Slika dvorca koja se moze vidjeti sa ceste.

Slika dvorca koja se moze vidjeti sa ceste.

Datoteka:Luznica-prednja strana dvorca.jpg

2010-04-26T07:17:20Z

OŠ Ivana Perkovca: Prednja strana dvorca.

Prednja strana dvorca.

Datoteka:Luznica-kip.jpg

2010-04-26T07:16:24Z

OŠ Ivana Perkovca: Kip koji stoji na ulazu u dvorac.

Kip koji stoji na ulazu u dvorac.

Datoteka:Luznica-grb.jpg

2010-04-26T07:15:06Z

OŠ Ivana Perkovca: Grb na zidu unutrašnjosti Lužnice.

Grb na zidu unutrašnjosti Lužnice.

Datoteka:Luznica-vrata(pec).jpg

2010-04-26T07:14:06Z

OŠ Ivana Perkovca: Vrata koja se koriste za nalaganje vatre u sobama sestara.

Vrata koja se koriste za nalaganje vatre u sobama sestara.

Datoteka:Luznica-najstariji dokument.jpg

2010-04-26T07:12:39Z

OŠ Ivana Perkovca: Najstariji pisani dokument o dvorcu.

Najstariji pisani dokument o dvorcu.

Datoteka:Luznica-drveni ormar.jpg

2010-04-26T07:10:55Z

OŠ Ivana Perkovca: Drveni ormar u unutrašnjosti Lužnice.

Drveni ormar u unutrašnjosti Lužnice.

Datoteka:Luznica-dvorac u prirodi.jpg

2010-04-26T07:09:11Z

OŠ Ivana Perkovca: Dvorac Lužnica u vecernjim satima.

Dvorac Lužnica u vecernjim satima.

Datoteka:Luznica-procelje.jpg

2010-04-26T07:07:14Z

OŠ Ivana Perkovca: Dvorac Lužnica u punom svom sjaju.

Dvorac Lužnica u punom svom sjaju.

Datoteka:Luznica-dom.jpg

2010-04-26T07:06:04Z

OŠ Ivana Perkovca: Novi dom sestara milosrdnica u kompleksu dvorca Lužnica.

Novi dom sestara milosrdnica u kompleksu dvorca Lužnica.

Datoteka:Luznica-sjenica.jpg

2010-04-26T07:03:39Z

OŠ Ivana Perkovca: Sjenica u perivoju parka dvorca Lužnica.

Sjenica u perivoju parka dvorca Lužnica.

Dvorac Lužnica

2010-04-26T07:00:45Z

OŠ Ivana Perkovca: /* Literatura */

== Geografija ==
Dvorac Lužnica nalazi se 5 km sjeverozapadno od grada Zaprešića u selu Šibice. Dvorac Lužnica smješten je na granici ravnice i Marija goričkog pobrđa. Leži na 138 m nadmorske visine. U neposrednoj blizini dvorca nalazi se željeznička pruga Zagreb-Ljubljana i cesta Zaprešić-Brežice.

== Povijest ==
Barokni dvorac u Lužnici sagrađen je u drugoj polovici 18.st. Prvi vlasnik imanja Lužnica bila je plemenička obitelj Čikulin, koja je podrijetlom iz Italije. U Hrvatskoj se Čikulini javljaju u 16.st. Među najvažnijim predstavnicima obitelji je Julije Čikulin (1580-1634), upravitelj vinodolskih posjeda Nikole Zrinskoga i vješt trgovac. U 18.st. imanje Lužnica se dijeli između grofa Ivora Franje Čikulina i obitelji Moscon. Obitelj Moscon otkupljuje cijeli posjed i dobiva ga Maksimilija Moscon. Dvorac je nakon parnice o oporuci pripao Rauchu koji ga je preuredio, a navadno i ponovno sagradio već spomenute 1791.godine. Otad je posjed postao glavno sjedište obitelji Rauch. Pretpostavlja se da se 1791. prema godini koja je urezana u stepenicu glavnog drvenog stubišta označava vjerovatno veću adaptaciju dvorca.

Od 1927.godine dvorac se nalazi u posjedu Družbe sestara milosrdnica sv.Vinka Paulskog. Lužnicu se naziva i Marijin dvor. Dvorac je obnovljen 1982.godine. U dvorcu se nalazi starački dom časnih sestara Sv.Vinka. Danas je dvorac otvoren za javnost te je različitim programima postao atraktivno mjesto okupljanja šire zajednice.

== Arhitektura ==
Dvorac Lužnica je jednokatni barokni dvorac u obliku slova U. Glavno pročelje okrenuto je prema jugu, a bočna krila zatvaraju malo ulazno dvorište. Glavni ukras dvorca su cilindrične kule na vanjskim uglovima i središnji rezolit na južnom pročelju. Kule nisu služile obrani već stanovanju. Prizemlja su ukrašena rustikom, a na prvom katu u poljima ispod lućnih vijenaca, nalaze se figuralni reljefni ukrasi: poprsja muških i ženskih likova. Na prvom katu dvorca nalazi se mala kapela Sv.Križa s očuvanim kasnobaroknim inventarom. Očuvana je nekoliko kaljevih peći iz druge polovice 19.st. Kamena balustrada na stubištu i četri kasnobarokna ugrađena ormara u glavnoj dvorani.

Perivoj je nastao potkraj 18. st. nakon izgradnje dvorca. Površina perivoja je 8,1ha. Blizu dvorc nalazi se jezero koje upotpunjuje sliku sa svojim romantičnim izgledom. Iako na razmjerno maloj površini, posjedovao je obilježja engleskog perivoja gdje su i okolne livade i oranice pridonjele stvaranju parkovnih veduta. Potkraj 19.st. u perivoj se unose romantičarski vrtni elementi poput kamenih gromada, agava i sl., što se može vidjeti na razglednicama početkom 20.st. U perivoju se nalazi i jezero.

Dvorac pripada prvoj spomeničkoj kategoriji.

== Literatura ==
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga , 1991.
*Povijest, baština i kultura Krapinsko-zagorske županije / glavna urednica Goranka Horjan. Krapina : Krapinsko-zagorska županija, 2007.
*Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti , 1990.
*Lužnica. enciklopedija-potrebnno provjeriti
*Duhovno-obrazovni centar Marijin dvor, Lužnica. http://www.luznica.hr/

Dvorac Lužnica

2010-04-26T06:59:25Z

OŠ Ivana Perkovca: /* Literatura */

Dvorac Lužnica

2010-04-26T06:55:27Z

OŠ Ivana Perkovca:

Dvorac Lužnica

2010-04-26T06:47:36Z

OŠ Ivana Perkovca:

Dvorac Lužnica

2010-04-26T06:45:56Z

OŠ Ivana Perkovca:

Dvorac Lužnica

2010-03-31T09:17:14Z

OŠ Ivana Perkovca: /* Povijest */

== Geografija ==
Dvorac Lužnica nalazi se zapadno od grada Zaprešića u selu Šibice. Dvorac Lužniac nalazi se na granici ravnice i Marija goričkog pobrđa. Nalazi se 5 km sjeverozapadno od Zaprešića. Leži na 138m nadmorske visine. U neposrednoj blizini dvorca nalazi se željeznička pruga Zagreb-Ljubljana i cesta Zaprešić-Brežice.

== Povijest ==
Jednokratni barokni dvorac u Lužnici sagrađen je u drugoj polovici 18.st. Prvi vlasnik imanja Lužnice bila je plemenička obitelj Čikulin,koja je podrijetlom iz Italije.U Hrvatskoj se Čikulini javljaju u 16.st. Među najvažnijim predstavnicima obitelji je Julije Čikulin(1580-1634),ipravitelj vinodolskih posjeda Nikole Zrinskoga i vješt trgovac. U 18.st. imanje Lužnica se dijeli između grofa Ivora Franje Čikoulina i obitelji Moscon. Obitelj Moscon otkupljuje cijeli pojed i dobiva ga Maksimilija Moson.Dvorac je pripao Ruchu koji je dvorac preuredio,a možda i ponovno sagradio već spomenute 1791.godine. Otad je postalo glavno sjedište obitelji Rauch.
Pretpostavlja se da se 1791. prema godini koja je urezana u stepenicu glavnog drvenog stubišta označava vjerovatno veću adaptaciju dvorca.

Od 1927.godine dvorac se nalazi u posjedu Družbe sestara milosrdnica sv.Vinka Paulskog. Lužnicu je sestra Ignacija Pavičić nazvala Marijin dvor prema kapelici koja je u skolpu dvorca i koja je od svojega početka posvećena Majci

Dvorac je obnovljen 1982.godine. U dvorcu se nalazi starački dom časnih sestara Sv.Vinka. Danas je dvorac otvoren za javnost te je različitim programima postao atraktivno mjesto okupljanja šire zajednice.

== Arhitektura ==
Tlocrt dvorca je u obliku slova U, gdje je glavno pročelje okrenuto prema jugu, a boćna krila zatvaraju malo ulazno dvorište.Glavni ukras dvorca su cilindrične kule na vanjskim uglovima i središnji rezolit na južnom pročelju.Te kule nisu služile obrani već stanovanju. Prizemlja su ukrašena rustikom, a na prvom katu u poljima ispod bućnih vijenaca, nalaze se figuralni reljefni ukrasi: poprsja muških i ženskih likova. Na prvom katu dvorca nalazi se mala kapela Sv.Križa s očuvanim kasnobaroknim inventorom. Očuvana je nekoliko kraljevskih peći iz druge polovice 19.st. Kamena balustrada na stubištu i četri kasnobarokna ugrađena ormara u glavnoj dvorani.

Perivoj je nastao potkraj 18. st. nakon izgradnje dvorca. Površina perivoja je 8,1ha. Blizu dvorc nalazi se jezero koje upotpunjuje sliku sa svojim romantičnim izgledom. Iako na razmjerno maloj površini, posjedovao je obilježja engleskog perivoja gdje su i okolne livade i oranice pridonjele stvaranju parkovnih veduta. Potkraj 19.st. u perivoj se unose romantičarski vrtni elementi opoput kamenih gromada, agava i sl., što se može vidjeti na razglednica početkom 20.st.

Dvorac pripada prvoj spomeničkoj kategoriji.

Dvorac Lužnica

2010-03-31T09:01:46Z

OŠ Ivana Perkovca: /* Arhitektura */

== Geografija ==
Dvorac Lužnica nalazi se zapadno od grada Zaprešića u selu Šibice. Dvorac Lužniac nalazi se na granici ravnice i Marija goričkog pobrđa. Nalazi se 5 km sjeverozapadno od Zaprešića. Leži na 138m nadmorske visine. U neposrednoj blizini dvorca nalazi se željeznička pruga Zagreb-Ljubljana i cesta Zaprešić-Brežice.

== Povijest ==
Jednokratni barokni dvorac u Lužnici sagrađen je u drugoj polovici 18.st. Prvi vlasnik imanja Lužnice bila je plemenička obitelj Čikulin,koja je podrijetlom iz Italije.U Hrvatskoj se Čikulini javljaju u 16.st. Među najvažnijim predstavnicima obitelji je Julije Čikulin(1580-1634),ipravitelj vinodolskih posjeda Nikole Zrinskoga i vješt trgovac. U 18.st. imanje Lužnica se dijeli između grofa Ivora Franje Čikoulina i obitelji Moscon. Obitelj Moscon otkupljuje cijeli pojed i dobiva ga Maksimilija Moson.Dvorac je pripao Ruchu koji je dvorac preuredio,a možda i ponovno sagradio već spomenute 1791.godine. Otad je postalo glavno sjedište obitelji Rauch.
Pretpostavlja se da se 1791. prema godini koja je urezana u stepenicu glavnog drvenog stubišta označava vjerovatno veću adaptaciju dvorca. Obnovljen je 1982.godine. U dvorcu se nalazi starački dom časnih sestara Sv.Vinka.Danas je dvorac otvoren za javnost te je različitim programima atraktivno mjesto okupljanja.

== Arhitektura ==
Tlocrt dvorca je u obliku slova U, gdje je glavno pročelje okrenuto prema jugu, a boćna krila zatvaraju malo ulazno dvorište.Glavni ukras dvorca su cilindrične kule na vanjskim uglovima i središnji rezolit na južnom pročelju.Te kule nisu služile obrani već stanovanju. Prizemlja su ukrašena rustikom, a na prvom katu u poljima ispod bućnih vijenaca, nalaze se figuralni reljefni ukrasi: poprsja muških i ženskih likova. Na prvom katu dvorca nalazi se mala kapela Sv.Križa s očuvanim kasnobaroknim inventorom. Očuvana je nekoliko kraljevskih peći iz druge polovice 19.st. Kamena balustrada na stubištu i četri kasnobarokna ugrađena ormara u glavnoj dvorani.

Perivoj je nastao potkraj 18. st. nakon izgradnje dvorca. Površina perivoja je 8,1ha. Blizu dvorc nalazi se jezero koje upotpunjuje sliku sa svojim romantičnim izgledom. Iako na razmjerno maloj površini, posjedovao je obilježja engleskog perivoja gdje su i okolne livade i oranice pridonjele stvaranju parkovnih veduta. Potkraj 19.st. u perivoj se unose romantičarski vrtni elementi opoput kamenih gromada, agava i sl., što se može vidjeti na razglednica početkom 20.st.

Dvorac pripada prvoj spomeničkoj kategoriji.

Dvorac Lužnica

2010-03-31T09:01:33Z

OŠ Ivana Perkovca: /* Povijest */

== Geografija ==
Dvorac Lužnica nalazi se zapadno od grada Zaprešića u selu Šibice. Dvorac Lužniac nalazi se na granici ravnice i Marija goričkog pobrđa. Nalazi se 5 km sjeverozapadno od Zaprešića. Leži na 138m nadmorske visine. U neposrednoj blizini dvorca nalazi se željeznička pruga Zagreb-Ljubljana i cesta Zaprešić-Brežice.

== Povijest ==
Jednokratni barokni dvorac u Lužnici sagrađen je u drugoj polovici 18.st. Prvi vlasnik imanja Lužnice bila je plemenička obitelj Čikulin,koja je podrijetlom iz Italije.U Hrvatskoj se Čikulini javljaju u 16.st. Među najvažnijim predstavnicima obitelji je Julije Čikulin(1580-1634),ipravitelj vinodolskih posjeda Nikole Zrinskoga i vješt trgovac. U 18.st. imanje Lužnica se dijeli između grofa Ivora Franje Čikoulina i obitelji Moscon. Obitelj Moscon otkupljuje cijeli pojed i dobiva ga Maksimilija Moson.Dvorac je pripao Ruchu koji je dvorac preuredio,a možda i ponovno sagradio već spomenute 1791.godine. Otad je postalo glavno sjedište obitelji Rauch.
Pretpostavlja se da se 1791. prema godini koja je urezana u stepenicu glavnog drvenog stubišta označava vjerovatno veću adaptaciju dvorca. Obnovljen je 1982.godine. U dvorcu se nalazi starački dom časnih sestara Sv.Vinka.Danas je dvorac otvoren za javnost te je različitim programima atraktivno mjesto okupljanja.

== Arhitektura ==
Tlocrt dvorca je u obliku slova U, gdje je glavno pročelje okrenuto prema jugu, a boćna krila zatvaraju malo ulazno dvorište.Glavni ukras dvorca su cilindrične kule na vanjskim uglovima i središnji rezolit na južnom pročelju.Te kule nisu služile obrani već stanovanju. Prizemlja su ukrašena rustikom, a na prvom katu u poljima ispod bućnih vijenaca, nalaze se figuralni reljefni ukrasi: poprsja muških i ženskih likova. Na prvom katu dvorca nalazi se mala kapela Sv.Križa s očuvanim kasnobaroknim inventorom. Očuvana je nekoliko kraljevskih peći iz druge polovice 19.st. Kamena balustrada na stubištu i četri kasnobarokna ugrađena ormara u glavnoj dvorani.

Perivoj je nastao potkraj 18. st. nakon izgradnje dvorca. Površina perivoja je 8,1ha. Blizu dvorc nalazi se jezero koje upotpunjuje sliku sa svojim romantičnim izgledom. Iako na razmjerno maloj površini, posjedovao je obilježja engleskog perivoja gdje su i okolne livade i oranice pridonjele stvaranju parkovnih veduta. Potkraj 19.st. u perivoj se unose romantičarski vrtni elementi opoput kamenih gromada, agava i sl., što se može vidjeti na razglednica početkom 20.st.

Dvorac Lužnica

2010-03-31T08:54:41Z

OŠ Ivana Perkovca: /* Arhitektura */

== Geografija ==
Dvorac Lužnica nalazi se zapadno od grada Zaprešića u selu Šibice. Dvorac Lužniac nalazi se na granici ravnice i Marija goričkog pobrđa. Nalazi se 5 km sjeverozapadno od Zaprešića. Leži na 138m nadmorske visine. U neposrednoj blizini dvorca nalazi se željeznička pruga Zagreb-Ljubljana i cesta Zaprešić-Brežice.

== Povijest ==
Jednokratni barokni dvorac u Lužnici sagrađen je u drugoj polovici 18.st. Prvi vlasnik imanja Lužnice bila je plemenička obitelj Čikulin,koja je podrijetlom iz Italije.U Hrvatskoj se Čikulini javljaju u 16.st. Među najvažnijim predstavnicima obitelji je Julije Čikulin(1580-1634),ipravitelj vinodolskih posjeda Nikole Zrinskoga i vješt trgovac. U 18.st. imanje Lužnica se dijeli između grofa Ivora Franje Čikoulina i obitelji Moscon. Obitelj Moscon otkupljuje cijeli pojed i dobiva ga Maksimilija Moson.Dvorac je pripao Ruchu koji je dvorac preuredio,a možda i ponovno sagradio već spomenute 1791.godine. Otad je postalo glavno sjedište obitelji Rauch.
Pretpostavlja se da se 1791. prema godini koja je urezana u stepenicu glavnog drvenog stubišta označava vjerovatno veću adaptaciju dvorca. Dvorac pripada prvoj spomeničkoj kategoriji. Obnovljen je 1982.godine. U dvorcu se nalazi starački dom časnih sestara Sv.Vinka.

== Arhitektura ==
Tlocrt dvorca je u obliku slova U, gdje je glavno pročelje okrenuto prema jugu, a boćna krila zatvaraju malo ulazno dvorište.Glavni ukras dvorca su cilindrične kule na vanjskim uglovima i središnji rezolit na južnom pročelju.Te kule nisu služile obrani već stanovanju. Prizemlja su ukrašena rustikom, a na prvom katu u poljima ispod bućnih vijenaca, nalaze se figuralni reljefni ukrasi: poprsja muških i ženskih likova. Na prvom katu dvorca nalazi se mala kapela Sv.Križa s očuvanim kasnobaroknim inventorom. Očuvana je nekoliko kraljevskih peći iz druge polovice 19.st. Kamena balustrada na stubištu i četri kasnobarokna ugrađena ormara u glavnoj dvorani.

Perivoj je nastao potkraj 18. st. nakon izgradnje dvorca. Površina perivoja je 8,1ha. Blizu dvorc nalazi se jezero koje upotpunjuje sliku sa svojim romantičnim izgledom. Iako na razmjerno maloj površini, posjedovao je obilježja engleskog perivoja gdje su i okolne livade i oranice pridonjele stvaranju parkovnih veduta. Potkraj 19.st. u perivoj se unose romantičarski vrtni elementi opoput kamenih gromada, agava i sl., što se može vidjeti na razglednica početkom 20.st.

Dvorac Lužnica

2010-03-31T08:53:54Z

OŠ Ivana Perkovca: /* Geografija */

== Geografija ==
Dvorac Lužnica nalazi se zapadno od grada Zaprešića u selu Šibice. Dvorac Lužniac nalazi se na granici ravnice i Marija goričkog pobrđa. Nalazi se 5 km sjeverozapadno od Zaprešića. Leži na 138m nadmorske visine. U neposrednoj blizini dvorca nalazi se željeznička pruga Zagreb-Ljubljana i cesta Zaprešić-Brežice.

== Povijest ==
Jednokratni barokni dvorac u Lužnici sagrađen je u drugoj polovici 18.st. Prvi vlasnik imanja Lužnice bila je plemenička obitelj Čikulin,koja je podrijetlom iz Italije.U Hrvatskoj se Čikulini javljaju u 16.st. Među najvažnijim predstavnicima obitelji je Julije Čikulin(1580-1634),ipravitelj vinodolskih posjeda Nikole Zrinskoga i vješt trgovac. U 18.st. imanje Lužnica se dijeli između grofa Ivora Franje Čikoulina i obitelji Moscon. Obitelj Moscon otkupljuje cijeli pojed i dobiva ga Maksimilija Moson.Dvorac je pripao Ruchu koji je dvorac preuredio,a možda i ponovno sagradio već spomenute 1791.godine. Otad je postalo glavno sjedište obitelji Rauch.
Pretpostavlja se da se 1791. prema godini koja je urezana u stepenicu glavnog drvenog stubišta označava vjerovatno veću adaptaciju dvorca. Dvorac pripada prvoj spomeničkoj kategoriji. Obnovljen je 1982.godine. U dvorcu se nalazi starački dom časnih sestara Sv.Vinka.

== Arhitektura ==
Tlocrt dvorca je u obliku slova U, gdje je glavno pročelje okrenuto prema jugu, a boćna krila zatvaraju malo ulazno dvorište.Glavni ukras dvorca su cilindrične kule na vanjskim uglovima i središnji rezolit na južnom pročelju.Te kule nisu služile obrani već stanovanju. Prizemlja su ukrašena rustikom, a na prvom katu u poljima ispod bućnih vijenaca, nalaze se figuralni reljefni ukrasi: poprsja muških i ženskih likova. Na prvom katu dvorca nalazi se mala kapela Sv.Križa s očuvanim kasnobaroknim inventorom. Očuvana je nekoliko kraljevskih peći iz druge polovice 19.st. Kamena balustrada na stubištu i četri kasnobarokna ugrađena ormara u glavnoj dvorani.

Perivoj je nastao potkraj 18.st. nakon izgradnje dvorca. Iako na razmjerno maloj površini,posjedovao je obilježja engleskog perivoja gdje su i okolne livade i oranice pridonjele stvaranju parkovnih veduta. Potkraj 19.st. u perivoj se unose romantičarski vrtni elementi opoput kamenih gromada, agava i sl., što se može vidjeti na razglednica početkom 20.st.

Dvorac Lužnica

2010-03-31T08:48:27Z

OŠ Ivana Perkovca: /* Povijest */

== Geografija ==
Dvorac Lužnica nalazi se zapadno od grada Zaprešića. Prostrani perivoj skriva dvorac koji se vidi iz daljine,tek s ceste.Veliko polje između ceste i prerivoja još više naglašava i upotpunjuje ljepotu dvorca. Površina perivoja je 8,1ha. Blizu dvorc nalazi se jezero koje upotpunjuje sliku sa svojim romantičnim izgledom. Dvorac Lužniac nalazi se na granici ravnice i Marija goričkog pobrđa. Nalazi se 5 km sjeverozapadno od Zaprešića. Leži na 138m nadmorske visine. U neposrednoj blizini dvorca nalazi se željeznička pruga Zagreb-Ljubljana i cesta Zaprešić-Brežice.

== Povijest ==
Jednokratni barokni dvorac u Lužnici sagrađen je u drugoj polovici 18.st. Prvi vlasnik imanja Lužnice bila je plemenička obitelj Čikulin,koja je podrijetlom iz Italije.U Hrvatskoj se Čikulini javljaju u 16.st. Među najvažnijim predstavnicima obitelji je Julije Čikulin(1580-1634),ipravitelj vinodolskih posjeda Nikole Zrinskoga i vješt trgovac. U 18.st. imanje Lužnica se dijeli između grofa Ivora Franje Čikoulina i obitelji Moscon. Obitelj Moscon otkupljuje cijeli pojed i dobiva ga Maksimilija Moson.Dvorac je pripao Ruchu koji je dvorac preuredio,a možda i ponovno sagradio već spomenute 1791.godine. Otad je postalo glavno sjedište obitelji Rauch.
Pretpostavlja se da se 1791. prema godini koja je urezana u stepenicu glavnog drvenog stubišta označava vjerovatno veću adaptaciju dvorca. Dvorac pripada prvoj spomeničkoj kategoriji. Obnovljen je 1982.godine. U dvorcu se nalazi starački dom časnih sestara Sv.Vinka.

== Arhitektura ==
Tlocrt dvorca je u obliku slova U, gdje je glavno pročelje okrenuto prema jugu, a boćna krila zatvaraju malo ulazno dvorište.Glavni ukras dvorca su cilindrične kule na vanjskim uglovima i središnji rezolit na južnom pročelju.Te kule nisu služile obrani već stanovanju. Prizemlja su ukrašena rustikom, a na prvom katu u poljima ispod bućnih vijenaca, nalaze se figuralni reljefni ukrasi: poprsja muških i ženskih likova. Na prvom katu dvorca nalazi se mala kapela Sv.Križa s očuvanim kasnobaroknim inventorom. Očuvana je nekoliko kraljevskih peći iz druge polovice 19.st. Kamena balustrada na stubištu i četri kasnobarokna ugrađena ormara u glavnoj dvorani.

Perivoj je nastao potkraj 18.st. nakon izgradnje dvorca. Iako na razmjerno maloj površini,posjedovao je obilježja engleskog perivoja gdje su i okolne livade i oranice pridonjele stvaranju parkovnih veduta. Potkraj 19.st. u perivoj se unose romantičarski vrtni elementi opoput kamenih gromada, agava i sl., što se može vidjeti na razglednica početkom 20.st.