Dvorac Lužnica
Izvor: Wiki-dveri
Sadržaj |
Geografija
Dvorac Lužnica nalazi se 5 km sjeverozapadno od grada Zaprešića u selu Šibice. Dvorac Lužnica smješten je na granici ravnice i Marija goričkog pobrđa. Leži na 138 m nadmorske visine. U neposrednoj blizini dvorca nalazi se željeznička pruga Zagreb-Ljubljana i cesta Zaprešić-Brežice.
Povijest
Barokni dvorac u Lužnici sagrađen je u drugoj polovici 18.st. Prvi vlasnik imanja Lužnica bila je plemenička obitelj Čikulin, koja je podrijetlom iz Italije. U Hrvatskoj se Čikulini javljaju u 16.st. Među najvažnijim predstavnicima obitelji je Julije Čikulin (1580-1634), upravitelj vinodolskih posjeda Nikole Zrinskoga i vješt trgovac. U 18.st. imanje Lužnica se dijeli između grofa Ivora Franje Čikulina i obitelji Moscon. Obitelj Moscon otkupljuje cijeli posjed i dobiva ga Maksimilija Moscon. Dvorac je nakon parnice o oporuci pripao Rauchu koji ga je preuredio, a navadno i ponovno sagradio već spomenute 1791.godine. Otad je posjed postao glavno sjedište obitelji Rauch. Pretpostavlja se da se 1791. prema godini koja je urezana u stepenicu glavnog drvenog stubišta označava vjerovatno veću adaptaciju dvorca.
Od 1927.godine dvorac se nalazi u posjedu Družbe sestara milosrdnica sv.Vinka Paulskog. Lužnicu se naziva i Marijin dvor. Dvorac je obnovljen 1982.godine. U dvorcu se nalazi starački dom časnih sestara Sv.Vinka. Danas je dvorac otvoren za javnost te je različitim programima postao atraktivno mjesto okupljanja šire zajednice.
Arhitektura
Dvorac Lužnica je jednokatni barokni dvorac u obliku slova U. Glavno pročelje okrenuto je prema jugu, a bočna krila zatvaraju malo ulazno dvorište. Glavni ukras dvorca su cilindrične kule na vanjskim uglovima i središnji rezolit na južnom pročelju. Kule nisu služile obrani već stanovanju. Prizemlja su ukrašena rustikom, a na prvom katu u poljima ispod lućnih vijenaca, nalaze se figuralni reljefni ukrasi: poprsja muških i ženskih likova. Na prvom katu dvorca nalazi se mala kapela Sv.Križa s očuvanim kasnobaroknim inventarom. Očuvana je nekoliko kaljevih peći iz druge polovice 19.st. Kamena balustrada na stubištu i četri kasnobarokna ugrađena ormara u glavnoj dvorani.
Perivoj je nastao potkraj 18. st. nakon izgradnje dvorca. Površina perivoja je 8,1ha. Blizu dvorc nalazi se jezero koje upotpunjuje sliku sa svojim romantičnim izgledom. Iako na razmjerno maloj površini, posjedovao je obilježja engleskog perivoja gdje su i okolne livade i oranice pridonjele stvaranju parkovnih veduta. Potkraj 19.st. u perivoj se unose romantičarski vrtni elementi poput kamenih gromada, agava i sl., što se može vidjeti na razglednicama početkom 20.st. U perivoju se nalazi i jezero.
Dvorac pripada prvoj spomeničkoj kategoriji.
Galerija
 |
 |
 |
 |
 |
.jpg) |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
Literatura
- Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga , 1991.
- Povijest, baština i kultura Krapinsko-zagorske županije / glavna urednica Goranka Horjan. Krapina : Krapinsko-zagorska županija, 2007.
- Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti , 1990.
- Lužnica. enciklopedija-potrebnno provjeriti
- Duhovno-obrazovni centar Marijin dvor, Lužnica. http://www.luznica.hr/
- http://maps.google.com/
