Dvorac Lužnica

Izvor: Wiki-dveri

Inačica od 08:53, 31. ožujka 2010. koju je unio/unijela OŠ Ivana Perkovca (Razgovor | doprinosi)
Skoči na: orijentacija, traži

Geografija

Dvorac Lužnica nalazi se zapadno od grada Zaprešića u selu Šibice. Dvorac Lužniac nalazi se na granici ravnice i Marija goričkog pobrđa. Nalazi se 5 km sjeverozapadno od Zaprešića. Leži na 138m nadmorske visine. U neposrednoj blizini dvorca nalazi se željeznička pruga Zagreb-Ljubljana i cesta Zaprešić-Brežice.

Povijest

Jednokratni barokni dvorac u Lužnici sagrađen je u drugoj polovici 18.st. Prvi vlasnik imanja Lužnice bila je plemenička obitelj Čikulin,koja je podrijetlom iz Italije.U Hrvatskoj se Čikulini javljaju u 16.st. Među najvažnijim predstavnicima obitelji je Julije Čikulin(1580-1634),ipravitelj vinodolskih posjeda Nikole Zrinskoga i vješt trgovac. U 18.st. imanje Lužnica se dijeli između grofa Ivora Franje Čikoulina i obitelji Moscon. Obitelj Moscon otkupljuje cijeli pojed i dobiva ga Maksimilija Moson.Dvorac je pripao Ruchu koji je dvorac preuredio,a možda i ponovno sagradio već spomenute 1791.godine. Otad je postalo glavno sjedište obitelji Rauch. Pretpostavlja se da se 1791. prema godini koja je urezana u stepenicu glavnog drvenog stubišta označava vjerovatno veću adaptaciju dvorca. Dvorac pripada prvoj spomeničkoj kategoriji. Obnovljen je 1982.godine. U dvorcu se nalazi starački dom časnih sestara Sv.Vinka.

Arhitektura

Tlocrt dvorca je u obliku slova U, gdje je glavno pročelje okrenuto prema jugu, a boćna krila zatvaraju malo ulazno dvorište.Glavni ukras dvorca su cilindrične kule na vanjskim uglovima i središnji rezolit na južnom pročelju.Te kule nisu služile obrani već stanovanju. Prizemlja su ukrašena rustikom, a na prvom katu u poljima ispod bućnih vijenaca, nalaze se figuralni reljefni ukrasi: poprsja muških i ženskih likova. Na prvom katu dvorca nalazi se mala kapela Sv.Križa s očuvanim kasnobaroknim inventorom. Očuvana je nekoliko kraljevskih peći iz druge polovice 19.st. Kamena balustrada na stubištu i četri kasnobarokna ugrađena ormara u glavnoj dvorani.

Perivoj je nastao potkraj 18.st. nakon izgradnje dvorca. Iako na razmjerno maloj površini,posjedovao je obilježja engleskog perivoja gdje su i okolne livade i oranice pridonjele stvaranju parkovnih veduta. Potkraj 19.st. u perivoj se unose romantičarski vrtni elementi opoput kamenih gromada, agava i sl., što se može vidjeti na razglednica početkom 20.st.