Maksimilijan Vanka
Izvor: Wiki-dveri
Maksimilijan Vanka (Zagreb 11. listopada 1889. - Vallorta (Meksiko) 02. veljače 1963.) hrv. slikar i kipar
Sadržaj |
Djetinjstvo i školovanje
Maksimilijan Vanka rođen je u Zagrebu, 11. listopada 1889.,pretpostavlja se, kao vanbračno dijete majke iz belgijsko-austrijske plemićke obitelji Von Fürstenberg i oca češkog grofa Zu Salmma. Vankina biološka majka, u visokoj trudnoći, dolazi u Hrvatsku roditi dijete za koje se u Austriji nije smjelo znati. Odmah po rođenju, Vanku su dali na selo (Kupljenovo), Dorici Jug koja ga je dojila i othranila. Dora je redovito dobivala novac za djetetovo izdržavanje, ali ga je i zavoljela kao da je njezino vlastito. Kada je Maksimilijanu bilo osam godina, djed po majci( bogat austrijski plemić) saznaje za njega, te ga šalje u dvorac Brestje gdje je započeo novi život i školovanje pod vodstvom profesionalnih učitelja. Nakon preseljenja u dvorac, Maks više nikad nije vidio svog djeda, koji je ubrzo i umro.
Studentski dani
Privremenu višu školu za umjetnost i umjetni obrt završio je kao đaka Bele Čikoša Sesije, tada jedine zagrebačke umjetničke škole. Daljnje školovanje nastavlja 1910. godine u Bruxellesu na Akademiji kod profesora Jeana D'Evillea i Constanta Montalda. U Bruxellesu nagrađen je zlatnom medaljom za sliku Proštenjari.
ALU 1920.-1934.
Godine 1920. postao je pomoćnim učiteljem crtanja akta na Višoj školi za umjetnost i umjetni obrt, a učiteljem 1921. Na istoj školi postaje profesorom 1923. godine. Vanka je studente podučavao kompoziciji, crtežu i fresko tehnici sve do odlaska u Ameriku 1934. godine. Na prijedlog Roberta Frangeša Mihanovića, Vanka je 1929. godine izabran za dopisnog člana Umjetničkog razreda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Obitelj
Maksimilijan Vanka upoznaje svoju buduću suprugu, Amarikanku Margaret Stetten 1918. godine., posredstvom zajedničkog znanca Gustla Franka. Vjenčali su se 27. kolovoza 1931. godine u Lumbardi na Korčuli, te živjeli na relaciji Korčula-Zagreb-Amerika. Kći Peggy rodila im se 1932. godine.
Amerika
Od 1934. godine Vanka živi i radi u Americi. Prvu izlođbu u New Yorku piriredio je u studenom 1934. godine u galeriji Marie Sterner Linott. Osvrt na izložbu objavile su i novine New York Post, a kritike su bile pohvalne. Vanka je u New Yorku živio od 1934. do 1941. godine i u tom periodu najčešća inspiracija njegovih djela su njujorški neboderi, prosjaci i beskućnici, lučki barovi, ulične tučnjave, ljudi s dokova ... Tijekom tridesetih godina Vanka je proputovao Ameriku od Istočne do Zapadne obale. Rad na freskama u crkvi Svetog Nikole u Millvaleu kraj Pittsburgha počeo je 1937. godine. Freske su bile narudžba patera Alberta Žagara, tadašnjeg župnika Hrvatske katoličke crkve i proglašene su najboljim crkvenim freskama u Americi. Prvu izložbz u Pittsburgu Vanka je priredio u svibnju 1935. godine u galeriji Wunderly Brothers. U organizaciji izložbe pomogao mu je tadašnji konzul Kraljevine Jugoslavije u SAD-u, Konstantin Unković kojeg je Vanka upoznao na otoku Korčuli. Drugu izložbu u New Yorku imao je 1939. godine u poznatoj galeriji Newhouse. Godine 1941. Maksimilijan Vanka kupuje farmu The White Bridge Farm u Bucks Countyu (Pennsylvania). Farma je Vanku podsjećala na Hrvatsko Zagorje, gdje je proveo najranije djetinjstvo, te je tamo i ostao do konca svog života. U Bucks Countyu Vanka je radio kao profesor crtanja na koleđu u Doylestownu od 1947. do 1955. godine.U tom periodu eksperimentira bojama i novim tehnikama. Maksimilijan Vanka zadnji put izlaže 1957. godine u galeriji Charles Barzantsky u New Yorku. Na toj izložbi mogle su se vidjeti najnoviji radovi s putovanja po svijetu i prve skulpture u keramici. Sliku Dječji vrt Vanka je naslikao 1959. godine za unuku Mariju. Slika prikazuje nakošencu crkvicu s crvenim krovom i kupolu s tipičnim zagorskim baroknim zvonikom. Prozori i vrata oslikani su poput licitara, a na zvoniku izvješena je američka zastava. Iznad bočnih vrata crkvice vije se hrvatska trobojnica. Drugog veljače 1963. godine Vanka je otišao na kupanje u Porto Vallarta u Meksiku i više se nije vratio. Vankin pepeo udovica Margaret prosula je uz obalu Atlantika u blizini Marylanda.
Događaj kraj Vallorte
Događaj kraj Vallorte pjesma je o slikaru Maksimilijanu Vanki, a napisao ju je vrlo nadahnuto vodeći suvremeni hrvatski književnik Borben Vladović, stanovnik Zaprešića. Pjesma je objavljena u zbirci poezije Lirski kockar, 2005. godine.
Događaj kraj Vallorte
Zbio se kraj Vallorte u Meksiku sasvim običan događaj u Tihom oceanu utopio se jedan starac neki stranac i tu bi priče mještana završile jer ocean je velik, stari ljudi ionako umiru Ali kraj Vallorte ocean bi ponekad sličio uokvirenom akvarelu raznih boja dotad neviđenih vidljivih slojeva do neskrivene podloge koju ne treba dirati Ponekad se gusti ocean pretvara u prozračno, malo, valjda neko daleko more govorili su nam u veljači kraj Vallorte izroni sasvim neobično srce rekli su im licitarsko srce točno na onom mjestu gdje se utopio onaj stranac el artista de artes plásticas
Literatura
Zaprešićki godišnjak 1999.zaprešić : Matica Hrvatska Zaprešić, 2000.
Zaprešićki godišnjak 2000.-2001. Zaprešić : Matica Hrvatska Zaprešić, 2002.
Zaprešićki godišnjak 1997. Zaprešić : Matica Hrvatska Zaprešić, 1998.
Dupor,M. Korčulanin Vanka //Zbornik otoka Korčule Sv.2(1972), str. 179-182.
Maksimilijan Vanka. // Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu. Zagreb : Akademija likovnih umjetnosti, 2002.
Maksimilijan Vanka. // Katalog izložbe Maksimilijan Vanka : retrospektivna izložba. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori, 2002.
