Maksimilijan Vanka

Izvor: Wiki-dveri

Maksimilijan Vanka (Zagreb 11. listopada 1889. - Vallorta (Meksiko) 02. veljače 1963.) hrv. slikar i kipar

Djetinjstvo i školovanje

Maksimilijan Vanka rođen je u Zagrebu, 11. listopada 1889.,pretpostavlja se, kao vanbračno dijete majke iz belgijsko-austrijske plemićke obitelji Von Fürstenberg i oca češkog grofa Zu Salmma. Vankina biološka majka, u visokoj trudnoći, dolazi u Hrvatsku roditi dijete za koje se u Austriji nije smjelo znati. Odmah po rođenju, Vanku su dali na selo (Kupljenovo), Dorici Jug koja ga je dojila i othranila. Dora je redovito dobivala novac za djetetovo izdržavanje, ali ga je i zavoljela kao da je njezino vlastito. Kada je Maksimilijanu bilo osam godina, djed po majci( bogat austrijski plemić) saznaje za njega, te ga šalje u dvorac Brestje gdje je započeo novi život i školovanje pod vodstvom profesionalnih učitelja. Nakon preseljenja u dvorac, Maks više nikad nije vidio svog djeda, koji je ubrzo i umro.

Studentski dani

Privremenu višu školu za umjetnost i umjetni obrt završio je kao đaka Bele Čikoša Sesije, tada jedine zagrebačke umjetničke škole. Daljnje školovanje nastavlja 1910. godine u Bruxellesu na Akademiji kod profesora Jeana D'Evillea i Constanta Montalda. U Bruxellesu nagrađen je zlatnom medaljom za sliku Proštenjari.

ALU 1920.-1934.

Godine 1920. postao je pomoćnim učiteljem crtanja akta na Višoj školi za umjetnost i umjetni obrt, a učiteljem 1921. Na istoj školi postaje profesorom 1923. godine. Vanka je studente podučavao kompoziciji, crtežu i fresko tehnici sve do odlaska u Ameriku 1934. godine. Na prijedlog Roberta Frangeša Mihanovića, Vanka je 1929. godine izabran za dopisnog člana Umjetničkog razreda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Obitelj

Maksimilijan Vanka upoznaje svoju buduću suprugu, Amarikanku Margaret Stetten 1918. godine., posredstvom zajedničkog znanca Gustla Franka. Vjenčali su se 27. kolovoza 1931. godine u Lumbardi na Korčuli, te živjeli na relaciji Korčula-Zagreb-Amerika. Kći Peggy rodila im se 1932. godine.

Amerika

Od 1934. godine Vanka živi i radi u Americi. Prvu izlođbu u New Yorku piriredio je u studenom 1934. godine u galeriji Marie Sterner Linott. Osvrt na izložbu objavile su i novine New York Post, a kritike su bile pohvalne. Vanka je u New Yorku živio od 1934. do 1941. godine i u tom periodu najčešća inspiracija njegovih djela su njujorški neboderi, prosjaci i beskućnici, lučki barovi, ulične tučnjave, ljudi s dokova ... Tijekom tridesetih godina Vanka je proputovao Ameriku od Istočne do Zapadne obale. Rad na freskama u crkvi Svetog Nikole u Millvaleu kraj Pittsburgha počeo je 1937. godine. Freske su bile narudžba patera Alberta Žagara, tadašnjeg župnika Hrvatske katoličke crkve i proglašene su najboljim crkvenim freskama u Americi. Prvu izložbz u Pittsburgu Vanka je priredio u svibnju 1935. godine u galeriji Wunderly Brothers. U organizaciji izložbe pomogao mu je tadašnji konzul Kraljevine Jugoslavije u SAD-u, Konstantin Unković kojeg je Vanka upoznao na otoku Korčuli. Drugu izložbu u New Yorku imao je 1939. godine u poznatoj galeriji Newhouse. Godine 1941. Maksimilijan Vanka kupuje farmu The White Bridge Farm u Bucks Countyu (Pennsylvania). Farma je Vanku podsjećala na Hrvatsko Zagorje, gdje je proveo najranije djetinjstvo, te je tamo i ostao do konca svog života. U Bucks Countyu Vanka je radio kao profesor crtanja na koleđu u Doylestownu od 1947. do 1955. godine.U tom periodu eksperimentira bojama i novim tehnikama. Maksimilijan Vanka zadnji put izlaže 1957. godine u galeriji Charles Barzantsky u New Yorku. Na toj izložbi mogle su se vidjeti najnoviji radovi s putovanja po svijetu i prve skulpture u keramici. Sliku Dječji vrt Vanka je naslikao 1959. godine za unuku Mariju. Slika prikazuje nakošencu crkvicu s crvenim krovom i kupolu s tipičnim zagorskim baroknim zvonikom. Prozori i vrata oslikani su poput licitara, a na zvoniku izvješena je američka zastava. Iznad bočnih vrata crkvice vije se hrvatska trobojnica. Drugog veljače 1963. godine Vanka je otišao na kupanje u Porto Vallarta u Meksiku i više se nije vratio. Vankin pepeo udovica Margaret prosula je uz obalu Atlantika u blizini Marylanda.

Literatura

Zaprešićki godišnjak 1999.zaprešić : Matica Hrvatska Zaprešić, 2000.

Zaprešićki godišnjak 2000.-2001. Zaprešić : Matica Hrvatska Zaprešić, 2002.

Zaprešićki godišnjak 1997. Zaprešić : Matica Hrvatska Zaprešić, 1998.

Dupor,M. Korčulanin Vanka //Zbornik otoka Korčule Sv.2(1972), str. 179-182.

Vanka,Maksimilijan. // Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu. Zagreb : Akademija likovnih umjetnosti, 2002.