Cret Dubravica
Izvor: Wiki-dveri
Sadržaj |
Cret
Cret je posebna vrsta vlažnih staništa bez stabala i dobro opskrbljena vodom u kojoj biljke svojim ugibanjem stvaraju treset. Biljna vrsta koja stvara treset je tzv. Sphagnum ili mah tresetar. Uzrok stvaranja treseta je smanjena količina kisika i kiselost tla pa se kao rezultat pojavljuje nerazgrađeni biljni materijal, tj. treset. Zbog nepovoljnijih klimatskih uvjeta, a katkada i nepovoljnog ljudskog djelovanja (mijenjanje vodnog režima), acidofilni cretovi u Hrvatskoj vegetacijskom sukcesijom prelaze u vlažne travnjake te zarastaju u šumu. Da bi ovaj, za bioraznolikost Hrvatske izuzetno vrijedan tip staništa opstao, nužno je provoditi aktivan oblik zaštite.
Razlikujemo tri vrste cretova: visoki, prijelazni i niski. Visoki cretovi se opskrbljuju vodom isključivo iz oborina, prijelazni cretovi se opskrbljuju vodom iz oborinskih voda kao i podzemnih voda, dok se niski cretovi opskrbljuju iz podzemnih voda.
Cretove možemo još podijeliti u bazofilne ili ravne cretove i acedofilne cretove, gdje spadaju prijelazni i visoki cretovi. Bazofilni cretovi su pod utjecajem bazičnih podzemnih voda i stoga je tlo u njima pretežno lužnato te ne sadrži tresetar. Acidofilni cretovi su kiseli te na njima dominira mah tresetar.
Cretovima pogoduje umjereno hladna i vlažna klima, pa su prije desetak tisuća godina, kada se povukao led poslije posljednjeg ledenog doba, u Europi prekrivali golema prostranstva. Danas su najveće europske cretne površine u sjevernoj, srednjoj i zapadnoj Europi. Klima je u Hrvatskoj pretopla i presuha za optimalan razvoj acidofilnih cretova, pa su oni u procesu nestajanja. Danas su acidofilni cretovi jedno od najugroženijih i površinom najmanjih staništa u Hrvatskoj.
Rasprostranjenost cretova
Danas cretovi u svijetu prekrivaju površinu od oko 4 milijuna kilometara, 2 ili 3 posto površine Zemlje. U tresetu je pohranjeno od 234 do 252 Gt ugljika (12 do 13 posto od ukupno svjetskog ugljika pohranjenog u tlu) te oko 10 posto svjetskih zaliha kopnene vode (Joosten i Clarke 2002.). Najviše cretova se nalazi u Kanadi, Aljasci, zapadnom Sibiru, jugoistočnoj Aziji i dolini rijeke Amazone. U Europi najrasprostranjeniji su na sjeveru kontinenta ( u Finskoj, Švedskoj, Norveškoj, Velikoj Britaniji, Irskoj i Njemačkoj).
Ugroženost cretova
Diljem zemaljske kugle, od Sjeverne Amerike pa sve do Europe, nailazimo cretove kao sve rjeđu vrstu staništa. Prijeti im nestajanje kao posljedica promjene klime (globalno zatopljenje), čovjekove aktivnosti (melioracije tla, iskorištavanje treseta za ogrjev, hortikulturu i sl.). Primjer je Finska koja je do 2950. izgubila oko 60 posto površine svojih cretova zbog melioracija u šumarstvu. S obzirom da se cret u Dubravici smanjio gotovo za polovicu svoje površine od vremena otkrića,potrebna je zaštita u svrhu njegovog očuvanja i opstanka. Najvažniji dio zaštite je redovita košnja u lipnju i listopadu te sprečavanje kretanja po cretu. U tu svrhu 2006. godine napravljen je drveni plato odakle se cret može promatrati.
Cret Dubravica
Botanički posebni rezervat Dubravica osnovan je 1966. godine. Spominje se tridesetih godina prošlog stoljeća, fitocenološka i ekološka istraživanja objavio je 1939. botaničar Ivo Horvat. U to vrijeme postojala su tri creta površine 650 m2, 286 m2, 1630 m2. Prvih 35 godina njegovog postojanja zaštita je bila pasivna, pa se cretna površina višestruko smanjila prelaskom creta u vlažni travnjak, to nakon toga zarastanjem u sumo crne johe (Alms glutinosa). Cret je bio pred samim nestajanjem. 2001. godine Hrvatsko mikolosko društvo u suradnji s nadležnim tijelima pokrenulo je akciju spašavanja creta Dubravica. Uklonjeno je drveće i grmlje s površine creta, uklonjeni su mrtvi polegli slojevi trave beskoljenke koji su sprečavali rast cretnih biljaka, cret je pokošen u lipnju i u listopadu a pokošena trava je uklonjena s creta, na jednom dijelu creta koji je ostao bez cretnih biljaka snižena je razina tla i presađen je mah tresetar. Već za dvije godine bili su vidljivi odlični rezultati. Mahovi tresetari su se raširili na gotovo cijelu preostalu površinu creta, a okruglolisna rosika je svoju populaciju povećala s desetak jedinki na njih stotinjak. Za opstanak ovog izuzetno vrijednog staništa nužna je daljnja aktivna zaštita, prvenstveno redovita košnja. Također, važno je i spriječiti svako hodanje po cretu koje nije povezano s njegovim održavanjem ili znanstvenim istraživanjem (posjetitelji ga trebaju promatrati samo s ruba). Budućnost creta Dubravica je u našim rukama.
Cret u Dubravici primjer je acidofilnog creta, tj. spada u skupinu prijelaznih cretova, što znači da vodu dobiva putem oborina kao i putem podzemnih voda koje su siromašne bazama, pa stoga u njemu postoji slaba geološka veza sa podlogom. Danas je površina creta znatno smanjena i svedena na površinu od oko 600 m2. Prevladava niska vegetacija, na 65 posto površine grmovi su johe, krkovine, breze, vrbe te biljne zajednice maha tresetara i ciperaceje.
Biljke Creta Dubravica
Zbog navedenih specifičnosti tla, cretovi su dom različitim vrstama biljaka, od kojih kao najzanačajnijeg predstavnika navodimo okruglolisnu rosiku (lat. Drosera rotundifolia) - biljku mesožderku. Osim nje, u cretu Dubravica nalaze se i četiri vrste ugroženih gljiva: močvarna patuljica (lat. Galerina paludosa), cretna patuljica (lat. Galerina tibiicystis), cretna vlažnica (lat. Hygrocybe coccineocrenata) i suhoperkina močvarnica (lat. Myriosclerotinia dennisii).
Okruglolisna rosika (lat. Drosera rotundifolia)
Okruglolisna rosika najpoznatiji je biljka creta u Dubravici. Ime rosika potiče od sitnih prozirnih kapljica što ih biljaka izlučuje na listovima, a podsjećaju na rosu. Biljka je visoka nekoliko centimetara i ima jednostavne listove poput prizemnih rozeta. Peteljka lista je izdužena, dok je polojka okrugla i obrasla žlijezdastim pipcima (tentakulima). Rosika ima pravilne bijele cvjetove, dvospolne građe, sastavljene od čaške s pet lapova, vjenčića s pet latica, 5 prašnika i tučaka s tri do 5 vratova. Njezin plod je tobolac s više sjemenki pomoću kojih se razmnožava. S obzirom da iz tla biljka ne može dobiti sve potrebne hranjive tvari, ostatak nadoknađuje hvatanjem sitnih kukaca te stoga spada u biljke mesožderke.
Mah tresetar
 Cret Dubravica |
 Cret Dubravica |
 Perivoj dvorca Laduč |
 Perivoj dvorca Laduč |
 Sava-Zaprešić |
 Sava-Zaprešić |
 Novi Dvori |
 Novi Dvori |
 Perivoj dvorca Gornja Bistra |
 Perivoj dvorca Gornja Bistra |
 Park prirode Medvednica |
 Park prirode Medvednica |
Literatura
Botanički posebni rezervat Dubravica / Općina Dubravica. http://www.dubravica.hr/cretovi.html
Općina Dubravica : monografija / uredništvo Josipa Šmaguc... [et al.]. Dubravica : Općina Dubravica, 2006.
Pleše V. Cretovi pred izumiranjem. // Hrvatske šume. 183(2012), str. 7-8.
Pleše, V. Ugroženi cretovi i biljke mesožderke. // Hrvatske šume. 138(2008), str. 14-16.
