Park u Gornjoj Bistri

Izvor: Wiki-dveri

Geografski položaj

Park u gornjoj Bistri je udaljen od Zagreba 28 km, smješten je ispod sjevernog obronka Medvednice na nadmorskoj visini od 230 m, u dolini potoka Šupljak.

O parku

Nastanak perivoja dvorca Gornje Bistre nije posve jasan. Pretpostavlja se da je osnovan potkraj 19. stoljeća, ali je nacrt perivoja iz druge polovice 18. stoljeća. Starost se preivoja procjenjuje oko 150 godina.Perivoj ima obilježje pejzažne koncepcije, ali s baroknim elementima. Oni se posebno ističu prilaznom alejom u osi dvorca. Nacrt perivoja iz 18. stoljeća predstavlja važan dokument za istraživanje. Opisan je legendom na francuskom jeziku koji sadrži 23 točke : 1. dvorac 2. staklenik i vrtlarev stan 3. majur 4. depadanska majura 5. nečitko 6. svinjac 7. blagovaonica osoblja 8. mlin 9. vodoskok 10. cvijeće 11. podzemljni hladnak 12. kamene brane za natapanje 13. jezero 14. kanal za natapanje 15. vodotok 16. bazen za zaljevanje povrtnjaka i voćnjaka 17. potok Zagora 18. jarak za zaljevanje povrtnjaka 19. povrtnjak 20. voćnjak 21. špalir 22. portirnica 23. ulaz u dvorsku kapelu Par je bio zamišljen kao kombinacija francuskog i engleskog parka,tj. geometrijski kotroliranog krajolika koji polako prelazi u prirodni perivoj. Park je trenutno vrlo zapušten, a nekadašnje jezero više ne postoji. U parku je očuvana fontana, kameni portal ispred šišane aleje u nekadašnjem povrtnjaku, djelovi staza, a naziru se i obrisi nekadašnjeg jezera u sjeveroistočnom dijelu perivoja.U parku se osim aleje grabova ističu i skupine graba, smreke, breza i hrastova, a neposredno uz dvorac su stoljetne tise i aleja divljeg kestena. Osim njih u parku postoje i unesene vrste: četinjača, kavkaska jela, Lawsonov pačempres, himalajski bor, dugalazija, močvarski taksodij, listača, jasenoliki javor, katalpa, koprivić, gimhoklad, magnolija, sofra, paulovnija i mnoge druge. U perivoju rastu i brojne vrste grmlja. Arkade su obavijene puzavicama iz porodice Ampelopsis i Bignonia. Godine 1961. i 1971. oko dvorca je zštićena okolica površine 7, 72 hektara.

Grab (lat. Carpinus)

Najrasprostrenija je biljka u parku kod dvorca u Gornje Bistre. Inače ova vrsta graba je rasprostranjena u Srednjoj Europi. Visina mu je oko 30 cm. Široko je razgranat i oprašuje da vjetar. Često se brka s brezom zato što imaju srebrnosivu koru i slične listove. No, kora graba je mnogo uglatija od brezine. Drvo graba je guste građe i tvrdo je. Možemo ga perpoznati po ovalnim listovima, dugačkim i do 10 cm. Dvostruko su nazubljeni oko ruba i sužuju se prema vrhu. Gornja površina listova je tamnozelena, a doljnja strana blijeđe zelena. U jesen su listovi žuti. Plod je trolapni plodni list s malim rebrastim oraščićima. Pricvjetni list je ljetni zelen.Služi za izradu stolarskog alata i za izradu sitne drvne robe, izvrsno je ogrijevno drvo.

Literatura

• Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990.
• Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003.
• Godet, J.-D. Drveće i grmlje : cvjetovi, listovi, pupovi i kora : Godetov vodič. Zagreb : Naklada C, 2000.
• Gornja Bistra - lječilišni park. // Javna ustanova - Zeleni prsten Zagrebačke županije : javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenima prirodnim vrijednostima na području Zagrebačke županije. http://www.priroda-zagrebacka.hr/index.php?
• Gornja Bistra : perivoj. // Dvorci.hr. http://www.dvorci.hr/page.aspx?PageID=556
• Grab. // Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda. Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod, 1977-1985. Sv. 3. 1977.
• Javna ustanova - Zeleni prsten Zagrebačke županije : javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenima prirodnim vrijednostima na području Zagrebačke županije. http://www.priroda-zagrebacka.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=32&Itemid=25
• Marković, Vladimir. Barokni dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna biblioteka, 1995.
• Obad-Šćitaroci, Mladen. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991.
• Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.