Dvorac Novi dvori

Izvor: Wiki-dveri

Inačica od 11:44, 20. svibnja 2010.

Geografija

Jedinstvena kulturno-povijesna spomenička baština Novi dvori nalaze se uz cestu koja od Zagreba vodi prema Hrvatskom zagorju kroz Zaprešić. Od središta Zagreba Novi su dvori udaljeni 20-ak kilometara, a od središta Zaprešića 1,5 km. Spomeničku i gospodarsku cjelinu Novi dvori čine dvorac, kapela svetog Josipa, grobnica obitelji Jelačić, perivoj, voćnjak, stambene i gospodarske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma.

Povijest Novih Dvora

Stara slika Novih Dvora, Femen 1897.

Vjerodostojni ispis vlasništva (ovjeren u Zemaljskom sudu 23.III.1852.)

Novi Dvori su nekada pripadali Čikulinima koji su ga ukrali Zrinskima poslije njihove propasti. Zatim su dvore posjedovali Sermaži pa Festetići zatim Aleksandar Erdődy. Ban Josip Jelačić je dvorac kupio od jednog od grofa Erdődy. Jelačić je Nove Dvore kupio 1851. Grof Erdődy izjavljuje da je 16. srpnja 1851. primio od bana 175 000 forinti srebra. Kupoprodajni ugovor za Nove Dvore bio je 23.travnja 1852. Danas su Novi Dvori u vlasništvu grada Zaprešića.

Ban Josip Jelačić

Slika bana Jelačića, litografija

Grofovski grb Bana Josipa Jelačića

Ban Jelačić rođen je 1801. u Petrovaradinu, umro je 1859.u Zagrebu. Jelačić jedna je od najpoznatijih osoba hrvatske prošlosti. Bio je pristaša Hrvatskog narodnog preporoda te je njegovo imenovanje za hrvatskog bana 1848. godine i unaprjeđenje u generala izazvalo opće oduševljenje ukinuo je kmetstvo 9.srpnja 1848 u prvom mjesecu svog vladanja. Borio se protiv germanizacije i mađarizacije Hrvatske. Uveo je u škole i u urede umjesto njemačkog, hrvatski kao službeni jezik. Postao je vrhovni vojni zapovjednik civilne Banske Hrvatske i Vojne krajine, a kasnije i guverner Rijeke. Nakon više stoljeća ujedinio je podbanskom vlašću Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Rijeku i Međimurje.

Nakom smrti banovi posmrtni ostaci sahranjeni su u Novim Dvorima gdje su mirno počivali sve do nakon drugoga svjetskog rata, kada je čitav posjed, zajedno s kapelicom i naknadno izgrađenom obiteljskom grobnicom bio devastiran.

Arhitektura

Novi Dvori prije renoviranja

Novi Dvori građeni su u klasicističkom stilu, a sredinom XIX. stoljeća nadegrađen u negotičkom stilu (grof Josip Jelačić). Perivoj površine pet hektara uređen je na osnovu autohtone šume hrasta kitnjaka i graba nastao u XIX. stoljeću. Dvorcu se prilazi kroz drvored kestena dug 200 metara koji je očuvan i danas. U dvokatnom obnovljenom gospodarskom objektu smještena je danas galerija Skurjeni. Vršilnica ima najveću kulturno-povijesnu vrijednost novonastlog imanja. Vršilnica je najstariji objekt na imanju; spominje se još u XVII. Dvorac je iznad glavnog ulaza imao toranj sa satom. Današnji tlocrt obrisa dvorca rezultat je građevinskih zahvata izvedenih krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća. Prizemlje je veličine 44,45x12,70 metara. Stariji zapadni i istočnio dio dvorca su nadograđeni u vrijeme bana. Iznad vanjskog ulaza u podrum uređena je terasa. Terasa je ograđena stupovima, a s južne i sjeverne strane banov brat Juro je izgradio ukrasna vrata od željeza. Na prvom katu je nekada bio drveni dio koji je ban povisio i izgradio od cigle tako da može zadovoljiti potrebe stanovanja u XIX. stoljeću. Podrum zauzima cijelo podzemlje dvorca. Njegove dimenzije su 43,5x7 m. Fasada dvorca u neogotičkom obličju potječe iz banova vremena, točnije 1853. godine

Presjek arhitektonske građe dvorca.	Detalj perivoja.	Vršilnica u Novim Nvorima.	Obnova dvorca Novi Dvori.	Novi Dvori obnova.	Novi Dvori obnova.
Vršilnica u Novim Dvorima.	Vršilnica Novi Dvori.	Dvorac Novi Dvori.	Dvorac Novi Dvori.	Golf teren u Novim Dvorima.	Vodoskok na golf terenu.
Golf teren.

Kapelica Sv.Josipa

Građena je u neogotičkom stilu 1885. godine. Kapela sv.Josipa je podignuta u svega dva mjeseca od polaganje kamena temljca na dan 15.ožujka 1855 do 25.svibnja 1855 kada je kapela dovršena proteklo je samo 70-tak dana.Kapelica je bila razdjeljenja lijepom pregradom u prednji dio za svetište i stražnji za vjernike.Kapelica je izgrađena na brzinu zbog smrti Jelačićeve devetomjesečne kćeri Anke.

Kapelica svetog Josipa u Novim dvorima iz profila

Kapelica svetog Josipa u Novim dvorima

Grobnica obitelji Jelačić

Grobnicu je izgradio Đuro Jelačić u gotičkom stilu 1884. godine u skaldu sa oporukom svoga brata Josipa. Grobnica je sagrađena jednim djelom od kamena iz kamenoloma u Vrapču, drugim djelom od neupotrebljivog kamena sa zagrebačke stolne crkve. Može se podjeliti u dvije cjeline: podzemnu-gdje se nalaze ljesovi i nadzemnu: koju čine dva polukružna stubišta koja vode na terasu. Na lijevoj strani je urezan naziv na latinskom kojim se upozorava da je ovo posljedenje počivalište grofa obitlelji Jelačić od Bužina "Familiae Jelačić de Buzin". U veljači 1991. godine prije početka obnove kapele, ostatci su privremeno prenesenei na Mirogoj, a u listopadu 1992. su prenesena nazad u obiteljsku grobnicu. U grobnicu su više puta provaljivaqli krimnalci uj potrazi za dragocjenostima.

Vrata od grobnice.	Grb obitelji Jelačić s natpisom "Što bog dade i sreća junačka".	Grobnica obitelj Jelačić	Grobnica obitelj Jelačić iz bliza	Grobnica obitelj Jelačić iz daleka	Spomenici Jeli, Jurici i Marku Jelačić
Spomenik Pauli i Antunu Jelačić	Spomenik Mariji Jelačić	Spomenik Anki Jelačić	Spomenik Veri Jelačić	Spomenik Ani,Ceciliji i Ani	Natpis

Galerija Matija Skurjeni

Nastanak Muzeja Matija Skurjeni počiva u prvom ugovoru između Matije Skurjenija i Skupštine općine Zaprešić potpisan 2.7.1984.g. Galerija je nazvana po zaprešićkom slikaru Matiji Skurjeniju.Muzej "Matija Skurjeni" otvorena je 1987. godine, a 2000. godine Ministarstvo kulture odobrilo je prerastanje Galerije u Muzej Matija Skurjeni.

Literatura

• Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990.
• Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003.
• Gostl, I. Jelačićevi Novi Dvori : dobro bana Jelačića nekad i sad Jelačićevi Novi Dvori : dobro bana Jelačića nekad i sad Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1990
• Laljak, S. Novi Dvori : od Jelačića bana do naših dana. Zaprešić : Matica hrvatska, 1991.
• Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991.
• Zagreb hrvatska metropola : turistički vodič 92/93. Zagreb : Turistička zajednica grada Zagreba : Masmedia, 1992.

http://www.muzej-matija-skurjeni.hr/omuzeju.swf