Maksimilijan Vanka

Izvor: Wiki-dveri

Inačica od 00:26, 5. lipnja 2013.

Zagreb, 11. svibnja 1889. - Vallorta (Meksiko), 02. veljače 1963. - hrvatski slikar i kipar

Djetinjstvo i školovanje

Maksimilijan Vanka (fotografija iz Pismohrane Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu)

Maksimilijan Vanka (fotografija iz Pismohrane Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu)

Maksimilijan Vanka rođen je u Zagrebu, 11. svibnja 1889.,pretpostavlja se, kao vanbračno dijete majke iz belgijsko-austrijske plemićke obitelji Von Fürstenberg i oca češkog grofa Zu Salmma. Vankina biološka majka, u visokoj trudnoći, dolazi u Hrvatsku roditi dijete za koje se u Austriji nije smjelo znati. Odmah po rođenju, Vanku su dali na selo (Kupljenovo), Dorici Jug koja ga je dojila i othranila. Dora je redovito dobivala novac za djetetovo izdržavanje, ali ga je i zavoljela kao da je njezino vlastito. Kada je Maksimilijanu bilo osam godina, djed po majci( bogat austrijski plemić) saznaje za njega, te ga šalje u dvorac Brestje gdje je započeo novi život i školovanje pod vodstvom profesionalnih učitelja. Nakon preseljenja u dvorac, Maks više nikad nije vidio svog djeda, koji je ubrzo i umro.

Studentski dani

Privremenu višu školu za umjetnost i umjetni obrt završio je kao đaka Bele Čikoša Sesije, tada jedine zagrebačke umjetničke škole. Daljnje školovanje nastavlja 1910. godine u Bruxellesu u specijalnoj školi za komponiranje kod profesora Jeana D'Evillea i Constanta Montalda. U Bruxellesu nagrađen je zlatnom medaljom za sliku Proštenjari.

Akademija likovnih umjetnosti 1920.-1934.

Maksimilijan Vanka: Portret Dore Pejacevic, 1917., MG-7179 (Moderna galerija, Zagreb / fotograf: Goran Vranić)

Godine 1920. postao je pomoćnim učiteljem crtanja akta na Višoj školi za umjetnost i umjetni obrt, a učiteljem 1921. Na istoj školi postaje profesorom 1923. godine. Vanka je studente podučavao kompoziciji, crtežu i fresko tehnici sve do odlaska u Ameriku 1934. godine. Vanka se smatra prvim koji je u naše krajeve uveo sangvinu (crtež izveden crvenom kredom). Na prijedlog Roberta Frangeša Mihanovića, Vanka je 1929. godine izabran za dopisnog člana Umjetničkog razreda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Stanovao je iznad Kamenitih vrata, te rado posjećivao kazališta i koncerte. Družio se s Ljubom Babićem, Vladimirom Becićem, Brankom Šenoom i ostalim slikarima. Rado se družio i s poznatom skladateljicom groficom Dorom Pejačević, čiji je portret naslikao dvadesetih godina u Beču.

Korčulanin Vanka

Na otoku Korčuli Vanka je utemeljio likovnu koloniju, te je tamo provodio ljeta družeći se s kolegama slikarima. Rado se družio s slikaricama Nastom Rojc i Verom pl. Nikolić Podrinskom. Nakon Vankine smrti, udovica Margaret i kći Peggy Vanka-Brasko darovale su 1968. godine Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti dvije kuće na Korčuli i četrdesetsedam Vankinih umjetničkih djela nastalih u Korčuli i Americi. Veća vila, uz korčulanski lungo mare, postaje Memorijalna zbirka otvorena javnosti (1968.). Danas se Vankini radovi nalaze u Memorijalnoj zbirci Maksimilijana Vanke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Korčili, Modernoj galeiji u Zagrebu te u James Michener Art Museum (Doylestownu).

Obitelj

Maksimilijan Vanka upoznaje svoju buduću suprugu, Amarikanku Margaret Stetten 1918. godine., posredstvom zajedničkog znanca Gustla Franka. Vjenčali su se 27. kolovoza 1931. godine u Lumbardi na Korčuli, te živjeli na relaciji Korčula-Zagreb-Amerika. Kći Peggy rodila im se 1932. godine.

Amerika

Maksimilijan Vanka: Iz okolice Zlatara, MG-2833 (Moderna galerija, Zagreb / fotograf: Goran Vranić)

Od 1934. godine Vanka živi i radi u Americi. Prvu izlođbu u New Yorku piriredio je u studenom 1934. godine u galeriji Marie Sterner Linott. Osvrt na izložbu objavile su i novine New York Post, a kritike su bile pohvalne. Vanka je u New Yorku živio od 1934. do 1941. godine i u tom periodu najčešća inspiracija njegovih djela su njujorški neboderi, prosjaci i beskućnici, lučki barovi, ulične tučnjave, ljudi s dokova ... Tijekom tridesetih godina Vanka je proputovao Ameriku od Istočne do Zapadne obale. Rad na freskama u crkvi Svetog Nikole u Millvaleu kraj Pittsburgha počeo je 1937. godine. Freske su bile narudžba patera Alberta Žagara, tadašnjeg župnika Hrvatske katoličke crkve i proglašene su najboljim crkvenim freskama u Americi. Prvu izložbz u Pittsburgu Vanka je priredio u svibnju 1935. godine u galeriji Wunderly Brothers. U organizaciji izložbe pomogao mu je tadašnji konzul Kraljevine Jugoslavije u SAD-u, Konstantin Unković kojeg je Vanka upoznao na otoku Korčuli. Drugu izložbu u New Yorku imao je 1939. godine u poznatoj galeriji Newhouse. Godine 1941. Maksimilijan Vanka kupuje farmu The White Bridge Farm u Bucks Countyu (Pennsylvania). Farma je Vanku podsjećala na Hrvatsko Zagorje, gdje je proveo najranije djetinjstvo, te je tamo i ostao do konca svog života. U Bucks Countyu Vanka je radio kao profesor crtanja na koleđu u Doylestownu od 1947. do 1955. godine.U tom periodu eksperimentira bojama i novim tehnikama. Maksimilijan Vanka zadnji put izlaže 1957. godine u galeriji Charles Barzantsky u New Yorku. Na toj izložbi mogle su se vidjeti najnoviji radovi s putovanja po svijetu i prve skulpture u keramici. Sliku Dječji vrt Vanka je naslikao 1959. godine za unuku Mariju. Slika prikazuje nakošencu crkvicu s crvenim krovom i kupolu s tipičnim zagorskim baroknim zvonikom. Prozori i vrata oslikani su poput licitara, a na zvoniku izvješena je američka zastava. Iznad bočnih vrata crkvice vije se hrvatska trobojnica. Drugog veljače 1963. godine Vanka je otišao na kupanje u Porto Vallarta u Meksiku i više se nije vratio. Vankin pepeo udovica Margaret prosula je uz obalu Atlantika u blizini Marylanda.

Događaj kraj Vallorte

Maksimilijan Vanka: Barke - Motiv iz Holandije, MG-1304 (Moderna galerija, Zagreb / fotograf: Goran Vranić)

Maksimilijan Vanka: Motiv iz Zagrebačke okolice,1916., MG-3328 (Moderna galerija, Zagreb / fotograf: Goran Vranić)

Maksimilijan Vanka: Kuće, MG-1313 (Moderna galerija, Zagreb / fotograf: Goran Vranić)

Događaj kraj Vallorte pjesma je o slikaru Maksimilijanu Vanki, a napisao ju je vrlo nadahnuto vodeći suvremeni hrvatski književnik Borben Vladović, stanovnik Zaprešića. Pjesma je objavljena u zbirci poezije Lirski kockar, 2005. godine.

DOGAĐAJ KRAJ VALLORTE

Zbio se kraj Vallorte u Meksiku

sasvim običan događaj

u Tihom oceanu utopio se jedan starac

neki stranac

i tu bi priče mještana završile

jer ocean je velik, stari ljudi ionako umiru

Ali kraj Vallorte ocean

bi ponekad sličio uokvirenom akvarelu

raznih boja dotad neviđenih

vidljivih slojeva do neskrivene podloge

koju ne treba dirati

Ponekad se gusti ocean

pretvara u prozračno, malo, valjda

neko daleko more

govorili su nam

u veljači kraj Vallorte

izroni sasvim neobično srce

rekli su im

licitarsko srce

točno na onom mjestu

gdje se utopio onaj stranac

el artista de artes plásticas

Literatura

• Adamič,L. Zipka života. // Zaprešićki godišnjak 2000.-2001 : za grad Zaprešić i općine Brdovec, Bistra, Dubravica, Luka, Marija Gorica i Pušća / uredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Matica Hrvatska Zaprešić, 2002. Str. 617-693.

• Adamič,L. Moj prijatelj Maks Vanka. // Zaprešićki godišnjak 1997 : za grad Zaprešić i općine Brdovec, Bistra, Dubravica, Luka, Marija Gorica i Pušća / uredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Matica Hrvatska Zaprešić, 1998. Str. 150-178

• Dupor,M. Korčulanin Vanka // Zbornik otoka Korčule Sv.2(1972), str. 179-182.

• Laljak,S. Tajna slikara Maksa Josipa Vanke / Zaprešićki godišnjak 1997 : za grad Zaprešić i općine Brdovec, Bistra, Dubravica, Luka, Marija Gorica i Pušća / uredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Matica Hrvatska Zaprešić, 1998. Str. 147-149.

• Maksimilijan Vanka. // Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu. Zagreb : Akademija likovnih umjetnosti, 2002. Str. 222-223

• Maksimilijan Vanka. // Katalog izložbe Maksimilijan Vanka : retrospektivna izložba. Zagreb : Galerija Klovićevi dvori, 2002.