Mihovil Krušlin
Izvor: Wiki-dveri
| Redak 2: | Redak 2: | ||
Pohađao je Obću pućku školu u Šenkovcu. Već kao mlad bio je nadaren za crtanje i pisanje pjesama, što je i uočio njegov učitelj. | Pohađao je Obću pućku školu u Šenkovcu. Već kao mlad bio je nadaren za crtanje i pisanje pjesama, što je i uočio njegov učitelj. | ||
Daljnje školovanje nije mogao nastaviti radi materijalnog stanja u kojem se našla obitelj, te je ostao u Ključu kako bi pomogao ocu. | Daljnje školovanje nije mogao nastaviti radi materijalnog stanja u kojem se našla obitelj, te je ostao u Ključu kako bi pomogao ocu. | ||
| - | U Zagreb je otišao tek 1897.g na stolarski zanat. Radio je u Opatovini gdje su se izrađivali crkveni namještaji, i slike s vjerskim prizorima. Krušlin je kopirao radove poznatih hrvatskih slikara, te je nakon nekog vremena sam počeo izrađivati i ukrašavati crkvene oltare. Pohađao je večernji građevni tečaj na Kaptolu. Oko 1900.godine susreo je bivšeg učitelja iz Šenkovca, te ga on vodi prijatelju slikaru Josi Bužanu koji ga je besplatno podučavao o slikanju. Početkom stoljeća Krušlin nije zaposlen, te se sam uzdržava, te je primoren baviti se raznim poslovima. Njegova prva plačena slika bila je "Djevojka kraj zdenca" na kojemu je njegova sestra bila model. Za pet kruna sliku je kupio trgovac slikama Wagmeister i izložio ju u izlogu svoje radnje. U Brdovcu ua župni dvor radi tri portreta župnikove obitelji i za glavni oltar brdovečke crkve sliku sv. Vida. Od članova trgovačke obitelji Leinter iz Zaprešića dobio je devedeset kruna od portretiranja. S prijateljem Velebitom Rendićem odlazi na putovanje u Dalmaciju, a po povratku u Zagreb u Botheovom salonu izlaže pet slika s motivima mora. | + | U Zagreb je otišao tek 1897.g na stolarski zanat. Radio je u Opatovini gdje su se izrađivali crkveni namještaji, i slike s vjerskim prizorima. Krušlin je kopirao radove poznatih hrvatskih slikara, te je nakon nekog vremena sam počeo izrađivati i ukrašavati crkvene oltare. Pohađao je večernji građevni tečaj na Kaptolu. Oko 1900.godine susreo je bivšeg učitelja iz Šenkovca, te ga on vodi prijatelju slikaru Josi Bužanu koji ga je besplatno podučavao o slikanju. Početkom stoljeća Krušlin nije zaposlen, te se sam uzdržava, te je primoren baviti se raznim poslovima. Njegova prva plačena slika bila je "Djevojka kraj zdenca" na kojemu je njegova sestra bila model. Za pet kruna sliku je kupio trgovac slikama Wagmeister i izložio ju u izlogu svoje radnje. U Brdovcu ua župni dvor radi tri portreta župnikove obitelji i za glavni oltar brdovečke crkve sliku sv. Vida. Od članova trgovačke obitelji Leinter iz Zaprešića dobio je devedeset kruna od portretiranja. S prijateljem Velebitom Rendićem odlazi na putovanje u Dalmaciju, a po povratku u Zagreb u Botheovom salonu izlaže pet slika s motivima mora. Pod kraj 19. st. Zagreb je postao glavno središte umjetničkog i likovnog života Hrvatske. Mihovil Krušlin vraća se u Zagreb iz Pariza, te tada počinje jaka likovna aktivnost u gradu. Unio je Pariški stil u Zagreb, te je time potaknuo mlade umjetnike da razmišljaju drugačije. Stvoreni su temelji stilskog izraza grupe umjetnika. Crnčić i Cikoš organiziraju prve likovne nastave u Hrvatskoj, te se Krušlin 1903. upisuje na njihov tečaj, no tečaj ne pohađa redovito radi materijalnog stanja. Pojavljuje se na "Izložbi društva umjetnosti". Dalje pohađa Privremenu višu školu za umjetnost i umjetnički obrt. Ta škola je imala slikarsko i kiparsko usmjerenje. Krušlin je uspješno položio ispit i prijavio se na prvi tečaj. Na prvoj školskoj izložbi Krušlin je imao tri ilustracije. I dalje je zapažan sa svojim djelima. |
Inačica od 15:23, 24. siječnja 2013.
Mihovil Krušlin rodio se 4.rujna 1882.g u Ključu (Hrvatsko Zagorje). Otac mu se zvao Ivan Krušlin, a majka Kate Krušlin (rođ. Gajski). Imao je petero braće. Kao mlad bio je siromašan, a cijelu obitelj je prehranjivao njegov otac, koji je bio tesar. Pohađao je Obću pućku školu u Šenkovcu. Već kao mlad bio je nadaren za crtanje i pisanje pjesama, što je i uočio njegov učitelj. Daljnje školovanje nije mogao nastaviti radi materijalnog stanja u kojem se našla obitelj, te je ostao u Ključu kako bi pomogao ocu. U Zagreb je otišao tek 1897.g na stolarski zanat. Radio je u Opatovini gdje su se izrađivali crkveni namještaji, i slike s vjerskim prizorima. Krušlin je kopirao radove poznatih hrvatskih slikara, te je nakon nekog vremena sam počeo izrađivati i ukrašavati crkvene oltare. Pohađao je večernji građevni tečaj na Kaptolu. Oko 1900.godine susreo je bivšeg učitelja iz Šenkovca, te ga on vodi prijatelju slikaru Josi Bužanu koji ga je besplatno podučavao o slikanju. Početkom stoljeća Krušlin nije zaposlen, te se sam uzdržava, te je primoren baviti se raznim poslovima. Njegova prva plačena slika bila je "Djevojka kraj zdenca" na kojemu je njegova sestra bila model. Za pet kruna sliku je kupio trgovac slikama Wagmeister i izložio ju u izlogu svoje radnje. U Brdovcu ua župni dvor radi tri portreta župnikove obitelji i za glavni oltar brdovečke crkve sliku sv. Vida. Od članova trgovačke obitelji Leinter iz Zaprešića dobio je devedeset kruna od portretiranja. S prijateljem Velebitom Rendićem odlazi na putovanje u Dalmaciju, a po povratku u Zagreb u Botheovom salonu izlaže pet slika s motivima mora. Pod kraj 19. st. Zagreb je postao glavno središte umjetničkog i likovnog života Hrvatske. Mihovil Krušlin vraća se u Zagreb iz Pariza, te tada počinje jaka likovna aktivnost u gradu. Unio je Pariški stil u Zagreb, te je time potaknuo mlade umjetnike da razmišljaju drugačije. Stvoreni su temelji stilskog izraza grupe umjetnika. Crnčić i Cikoš organiziraju prve likovne nastave u Hrvatskoj, te se Krušlin 1903. upisuje na njihov tečaj, no tečaj ne pohađa redovito radi materijalnog stanja. Pojavljuje se na "Izložbi društva umjetnosti". Dalje pohađa Privremenu višu školu za umjetnost i umjetnički obrt. Ta škola je imala slikarsko i kiparsko usmjerenje. Krušlin je uspješno položio ispit i prijavio se na prvi tečaj. Na prvoj školskoj izložbi Krušlin je imao tri ilustracije. I dalje je zapažan sa svojim djelima.
