Dvorac Novi dvori
Izvor: Wiki-dveri
| Redak 1: | Redak 1: | ||
== Povijest Novih Dvora == | == Povijest Novih Dvora == | ||
| - | Novi Dvori su nekada pripadali Čikulinima koji su ga ukrali Zrinskima poslije njihove propasti. Zatim su dvore posjedovali Sermaži pa Festetići zatim Aleksandar Erdődy. Ban Josip Jelačić je dvorac kupio od jednog od grofa Erdődy. Jelačić je Nove Dvore kupio 1851. 16. srpnja 1851. grof Erdődy izjavljuje da je primio od bana 175 000 forinti srebra. Kupoprodajni ugovor za Nove Dvore bio je 23.travnja 1852. | + | Novi Dvori su nekada pripadali Čikulinima koji su ga ukrali Zrinskima poslije njihove propasti. Zatim su dvore posjedovali Sermaži pa Festetići zatim Aleksandar Erdődy. Ban Josip Jelačić je dvorac kupio od jednog od grofa Erdődy. Jelačić je Nove Dvore kupio 1851. 16. srpnja 1851. grof Erdődy izjavljuje da je primio od bana 175 000 forinti srebra. Kupoprodajni ugovor za Nove Dvore bio je 23.travnja 1852. O podrjetlu naziva Novi Dvori postoji vrlo zanimljiv iskaz koji ovdje donosi prema istraživanjima Alfreda Makanca. |
| - | + | ||
== Arhitektura == | == Arhitektura == | ||
| - | Novi Dvori građeni su u klasističkom stilu , a sredinom XIX. stoljeća nadegrađen u negotičkom stilu (grof Josip Jelačić)Perivoj površine pet hektara uređen je na osnovu autohtone šume hrasta kitnjakai graba nastao u XIX. stoljeću. Dvorcu se prilazi kroz drvored kestena dug 200 metara očuvan i danas. U dvokatnom obnovljenom gospodarskom objektu smještena je danas galerija Skurjeni. Obnova 22,5 hektara površine tek se treba obnoviti. Vršilnica ima najveću kulturno-povijesnu vrijednost novonastlog imanja, všilnica je najstriji objekt na imanju; spominje se još u XVII. | + | Novi Dvori građeni su u klasističkom stilu , a sredinom XIX. stoljeća nadegrađen u negotičkom stilu (grof Josip Jelačić)Perivoj površine pet hektara uređen je na osnovu autohtone šume hrasta kitnjakai graba nastao u XIX. stoljeću. Dvorcu se prilazi kroz drvored kestena dug 200 metara očuvan i danas. U dvokatnom obnovljenom gospodarskom objektu smještena je danas galerija Skurjeni. Obnova 22,5 hektara površine tek se treba obnoviti. Vršilnica ima najveću kulturno-povijesnu vrijednost novonastlog imanja, všilnica je najstriji objekt na imanju; spominje se još u XVII. Dvorac je iznad glavnog ulaza imao toranj sa satom. Današnji tlocrt obris dvorca rezultat je građevinskih zahvata izvedenih krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća. |
Inačica od 18:12, 8. veljače 2010.
Povijest Novih Dvora
Novi Dvori su nekada pripadali Čikulinima koji su ga ukrali Zrinskima poslije njihove propasti. Zatim su dvore posjedovali Sermaži pa Festetići zatim Aleksandar Erdődy. Ban Josip Jelačić je dvorac kupio od jednog od grofa Erdődy. Jelačić je Nove Dvore kupio 1851. 16. srpnja 1851. grof Erdődy izjavljuje da je primio od bana 175 000 forinti srebra. Kupoprodajni ugovor za Nove Dvore bio je 23.travnja 1852. O podrjetlu naziva Novi Dvori postoji vrlo zanimljiv iskaz koji ovdje donosi prema istraživanjima Alfreda Makanca.
Arhitektura
Novi Dvori građeni su u klasističkom stilu , a sredinom XIX. stoljeća nadegrađen u negotičkom stilu (grof Josip Jelačić)Perivoj površine pet hektara uređen je na osnovu autohtone šume hrasta kitnjakai graba nastao u XIX. stoljeću. Dvorcu se prilazi kroz drvored kestena dug 200 metara očuvan i danas. U dvokatnom obnovljenom gospodarskom objektu smještena je danas galerija Skurjeni. Obnova 22,5 hektara površine tek se treba obnoviti. Vršilnica ima najveću kulturno-povijesnu vrijednost novonastlog imanja, všilnica je najstriji objekt na imanju; spominje se još u XVII. Dvorac je iznad glavnog ulaza imao toranj sa satom. Današnji tlocrt obris dvorca rezultat je građevinskih zahvata izvedenih krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća.
