Narodni običaji tijekom godine
Izvor: Wiki-dveri
(→Ivanje) |
|||
| Redak 167: | Redak 167: | ||
'''TRI KRALJA''' | '''TRI KRALJA''' | ||
| + | |||
| + | |||
| + | == Literatura == | ||
| + | |||
| + | |||
| + | STEINER, Rudolf. 2008. ''Ivanje''. Zagreb: Biblioteka Blagdani | ||
Inačica od 09:31, 14. svibnja 2014.
Sadržaj |
Vincekovo
Svake godine 22.1 u vinogradima obilježava se Vincekovo. Sveti Vinko je prvi vinogradarski svetac u godini. Vincekovo je blagdan a običaji postoje od predkršćanskih vremena. To je vrijeme kada se budi vegetacija i počinje ciklus poljoprivrednih radova. Obilježava se tako da se prvo svi skupe u crkvi gdje se održi misa na kojoj je najčešća rečenica:"Neka nam sv.Vinko bude na pomoći glede vremena i plodova na kraju sezone." Nakon misnog slavlja ide se u vinograd gdje svećenik simbolično blagoslovi vinograd. Nakon blagoslova molitvom se moli za plodosnu godinu, bez mraza i ostalih vremenskih nepogoda, ali i za odličan urod. Kasnije se nastavlja narodno slavlje. Vincekovo znači početak radova u vinogradu. Rezanjem trsa i zaljevanjem vinom otvara se vinogradarska sezona. Kad se odrezane trsove stavi na prozor nagađa se kakva će biti godina.
Valentinovo
Fašnik
Korizmeno-uskrsni običaji
Uskrs je najveći i najstariji blagdan u Hrvata. Hrvati slave Uskrs od trenutka kad su primili kršćanstvo prije više od 13 stoljeća.Naziv Uskrs se izvodi od glagola uskrsnuti što simbolizira bit i smisao novog života.
KORIZMA
Slavlju Uskrsa prethodi korizmeno razdoblje kad se vjernici odricanjem i žrtvama pripremaju za Isusovo uskrsnuće.U korizmi je najbolje osobnim primjerom pomoći djetetu da odluči odricanju od neke navike ili ponašanja.
CVJETNICA Cvjetnica je nedjelja prije Uskrsa. Zovu je još nedjelja Muke jer se na nju u crkvama pjeva Muka Isusova i blagoslivljaju se grančice drenka ili maslinove na uspomenu Isusovog ulaska u Jeruzalem.Drijenak predstavlja zdravlje i čvrstoću.
VELIKI TJEDAN Cvjetnom nedjeljom ili Cvjetnicom započinje Veliki tjedan. Za Velikog ili Svetog tjedna rade se kućni poslovi od spremanja kuća do pripremanja svega što je potrebno za Uskrsnu proslavu. Veliki četvrtak je dan spomena na Isusovu posljednju večer, koju je prije muke proslavio sa svojim učenicima,kad je učenicima ostavio trostruku dar:euharistriju ili bogoslužje,sveti red i simboličku pouku o važnosti bratske ljubavi. Veliki petak je dan isusove smrti kad nema svete mise i već se održavaju obredi počevši od križnog puta, a na kraju se Isusovo tijelo prenosi na Božji grob gdje vjernici iskazuju štovanje. "Na Veliki petak se posti i ne smije se dirati u zemlju,npr. kopati,orati,sijati." - citat:Josip Galić,Zdenačka 127, Prigorje Brdovečko. Velika subota dan je Isusovog počinka u grobu. Obilazi ga sve do blagoslova uskrsne hrane koji je u Brdovcu u popodnevnim satima.Taj dan se kuha šunka i kobase te se farbaju jaja - pisanice i peku kolači.Održavaju se običaji blagoslova vatre. "Paljenje gube,jedan dio užarene gube se stavi u peć sa željama pa će biti dobra godina." - citat: Anamarija Balja,Drago Balja - Prigorje Brdovečko.
USKRS Na Uskrsnu nedjelju za ručak se okuplja cijela obitelj.Jede se juha sa rezancima,pečenje ili purica s mlincima te dizani kolači. USKRSNI PONEDJELJAK
Jurjevo
Jurjevo obilježavamo datuma 23.04. Prvaši OŠ Ante Kovačića svake godine obilaze Mariju Goricu i okolna mjesta. Povorku predvodi dječak kojeg nazivaju Zeleni Juraj. On na štapu nosi glavu konja glumeći da jaše pravog konja. Zeleni Juraj na glavi nosi šešir, a u ruci mač. Pjevajući povorka hoda odjevena u narodne nošnje, a na glavama nose vjenčiće od zelenih grančica. Stanu kod nekoliko kuća te otpjevaju narodnu pjesmicu te tako na poseban način uljepšaju taj običaj. Od ljudi na dar dobivaju slatkiše, kolače, voće.
Jurjevo
Dobra večer tomu stanu,
tomu stanu, gospodaru.
Gospodaru, gospodinji
ciloj hiži i družini.
Fijole, fijole,
ružice rumene.
Fijole, fijole,
ružice rumene.
Sveti Jura konja jaše,
vilovitom sabljom maše.
Sveti Jura u zelenju,
a Marija u veselju.
Fijole, fijole,
ružice rumene.
Fijole, fijole,
ružice rumene.
Ne dajte nam dugo stati
pred vašimi vredni vrati.
Jer blato nam je do koljena,
voda nam je do ramena.
Fijole, fijole,
ružice rumene.
Fijole, fijole,
ružice rumene.
Hvala, hvala, Bog vam plati,
Sveti Jura i njeg'va mati.
Da vam se Bog s njim zistati
i u raju stan imati.
Fijole, fijole,
ružice rumene.
Fijole, fijole,
ružice rumene.
Podizanje majuša
Ivanje
Danas se Ivanje slavi 24. lipnja kao blagdan rođenja Ivana Krstitelja koji je navijestio dolazak Krista-Duha koji je svojom bezuvjetnom ljubavi prožeo sve ljude i planet Zemlju. Poput ostalih blagdana Ivanje je također proteklo od poganskih svetkovina zrelog ljeta objave primale iz duhovnog svijeta, zato jer je upravo u to doba čovjekov duh bio u nebeskim visinama bliže Bogu, poslije Kristova dolaska, nakon što se u tamnoj nutrini svakog čovjeka o Božiću rodilo duhovno Sunce,čovjek bi objave božanskog svijeta trebao primati pomoću svoje vlastite duhovne jezgre u svim godišnjim dobima. Tako se dolaskom kršćanstva promijenio smisao i ove ljetne svetkovine. Od svečanosti primanja objava božansko-duhovnog svijeta tijekom obreda, u stanju čovjeka s duhovnim svijetom. Najznačajniji i najrašireniji narodni običaji na Ivanje su ivanjski krijesovi, odnosno običaji paljenja vatri. Te vatre su poznate pod nazivom krijes, kres, kris, koleda, svitnjak.
Svi sveti
Martinje
Advensko-božični običaji
SVETA BARBARA
Spomendan joj je 4.12. Na njen dan stavlja se pšenica u tanjuriće koja proklija te postaje božićni ukras. Drugdje siju pšenicu na sv. Luciju tek devet dana kasnije.
SVETI NIKOLA
Spomendan mu je 6.12. Na njegov dan najviše se vesele najmlađi koji noć prije čiste čizmice i stavljaju ih na prozor te se nadaju darovima. Sv.Nikola uza se ima Krampusa koji djeci uz poklon stavi šibu.
SVETA LUCIJA
Neki na sv. Luciju siju pšenicu i započinju odbrojavanje(dvanest dana) do Božića. Spomendan joj je 13.12.
BADNJAK
Na Badnju noć u kuću se unose tri velika panja i stavljaju na ognjište. Trenutak unošenja slame u kuću je glavni čin domaćinstva, a označava početak proslave Božića. Na Badnju noć kitimo drvce najčešće bor ili jela, ali sve ovisi o mogućnostima. Ispod bora (jele...) stavljaju se jaslice koje mogu biti ručno izrađene, od kartona, drveta, gipsa, gline itd. Također palimo svijeće, one su znak buđenja. Običaj je da se na Badnjak posti i ide se na polnoćku.
BOŽIĆ
Na Božić idemo na 3 mise: polnoćku, zornicu, poldanicu. Ručak je svečan i bogat. Ako na Božić padne kiša stariji vjeruju da će uroditi samo ono što se okopa motikom. Božić je početak nove godine. Nakon ponoćke znanci i rodbina se mirbože ili božićaju. Uobičajeno je čestitanje i darivanje, a značajan dar je crvena jabuka. Tri nedjelje pred Božić nazivaju se Djetinci (Đetići), Materice (Majke nebeske) i Oci (Očići, Oci nebeski).
ŠTEFANJE
Štefanje je 26.12., a nazivamo ga još i blagdan sv. Stjepana. Na taj dan roditelji s djecom dolaze pogledati jaslice u Crkvu.
IVANJE
Božićno Ivanje, Ivanuš, Janušovo, božićni Ivanjdan (27. prosinca), treći je dan Božića, blagdan Svetog Ivana, tada se vrši blagoslov vina u crkvama, iznosi se Božićna slama van i stavlja na voćke, pale se koleda. Na taj dan bi se i kuća pomela, što se nije smjelo napraviti na sam Božić ili Štefanje.
HERODUŠEVO
Heroduševo se obilježava 28. prosinca. To je običaj šibanja o Nevinoj dječici, blagdan koji obnavlja sjećanje na djecu koja su stradala za Isusa. Poznati su nazivi za taj dan i Mladenci, Mladinci, Mladijenci ili Šibarjevo.
STARA I NOVA GODINA
Na Staru godinu bili su mise zahvalnice koje su se obavezno posjećivale. Svaka je kuća poslala u crkvu toga dana barem jednog ukućana kako bi se doznali važni podaci koje bi iz župskih knjiga priredio župnik. Prema njima se i danas doznaju važnim pojedinostima iz života župe.Nova se godina dočekivala manje svećano nego što se dočekivao Božić. No pritom se ipak pazilo na ono što su stariji ljudi svjetovali, da se toga dana blaguje obvezno pečeni odojak. Vjerovalo se da mora toga dana jesti pajcek koji ruje prema naprijed, a ne perad koja svojim nogama čeprka i rasipa gospodarstvo. Po tradiciji se božićni kruh čuvao do toga dana.
TRI KRALJA
Literatura
STEINER, Rudolf. 2008. Ivanje. Zagreb: Biblioteka Blagdani
