Matija Skurjeni

Izvor: Wiki-dveri

(Usporedba među inačicama)
Skoči na: orijentacija, traži
(Djetinjstvo i školovanje)
Redak 14: Redak 14:
-
1911. godine  radi na izgradnji pruge (Karlovac-Metlika-Novo Mesto) kao pružni radnik, iste godine u travnju u Metliki uči soboslikarski zanat. Prvi slikarski pokušaji bili su zidne slike te ih je izložio u gostionici "Vrbanec" u Bubnovcima. Vojni rok služi u Zagrebu 1916. godine i za to vrijeme nadoknađuje redovno školovanje. Prvi se put suočava s događajima Oktobarske revolucije  1917 godine. U prosincu sljedeće godine sudjeluje u oslobađanju Međimurja. Nakon rata radi kao rudar i ličilac. Nakon povratka u Metliku gdje se i nakon nekog vremena ženi Marijom Dolović. Brak im nije dugo trajao te se 1932. godine ženi se Zoricom Kralić. Godinu poslije rodio mu se sin Milan, a nakon 14 godina sin Srećko. Sudjeluje u osnivanju Likovne sekcije Radničkog kulturno-umjetničkog društva željezničara "Vinko Jeđut". Poslije 17 godina braka sa Zoricom Kralić, ženi se treći put s Ivankom Gašparić. 1953. godine seli se u Zaprešić gdje je kupio kuću. Par godina kasnije odlazi u mirovinu te se potpuno posvećuje slikarstvu. Do umirovljenja bio je zaposlen u radionici Državnih Željeznica u Zagrebu, gdje je bojao vagone i lokomotive. Umro je u Zaprešiću 1990.godine i pokopan je na groblju u Brdovcu.
+
1911. godine  radi na izgradnji pruge (Karlovac-Metlika-Novo Mesto) kao pružni radnik, iste godine u travnju u Metliki uči soboslikarski zanat. Prvi slikarski pokušaji bili su zidne slike te ih je izložio u gostionici "Vrbanec" u Bubnovcima. Vojni rok služi u Zagrebu 1916. godine i za to vrijeme nadoknađuje redovno školovanje. Prvi se put suočava s događajima Oktobarske revolucije  1917 godine. U prosincu sljedeće godine sudjeluje u oslobađanju Međimurja. Nakon rata radi kao rudar i ličilac. Nakon povratka u Metliku gdje se i nakon nekog vremena ženi Marijom Dolović. Brak im nije dugo trajao te se 1932. godine ženi se Zoricom Kralić. Godinu poslije rodio mu se sin Milan, a nakon 14 godina sin Srećko. Sudjeluje u osnivanju Likovne sekcije Radničkog kulturno-umjetničkog društva željezničara "Vinko Jeđut". Poslije 17 godina braka sa Zoricom Kralić, ženi se treći put s Ivankom Gašparić. 1953. godine seli se u Zaprešić gdje je kupio kuću. Par godina kasnije odlazi u mirovinu te se potpuno posvećuje slikarstvu. Do umirovljenja bio je zaposlen u radionici Državnih Željeznica u Zagrebu, gdje je bojao vagone i lokomotive. Umro je u Zaprešiću 1990.godine i pokopan je na groblju u Brdovcu.
-
 
+
-
 
+
-
 
+
-
 
+
-
 
+
-
 
+
-
 
+
-
 
+
-
 
+
== Izložbe ==
== Izložbe ==

Inačica od 11:11, 25. veljače 2013.

Matija Skurjeni Veternica (Hrvatsko Zagorje) 14. prosinca 1898. - Zaprešić 04.listopada 1990. - hrvatski slikar naive



Djetinjstvo i školovanje

Matija Skurjeni rodio se 14.prosinca 1898.u Veternici (Hrvatsko zagorje), kao sedmo dijete u obitelji, od oca Jure (tesara) i majke Magde (kućanice). Do svoje dvanaeste godine bio je pastir te je pomagao roditeljima u domaćinstvu. Školu nije pohađao zbog siromaštva, a čitati i pisati naučio je od starije braće. Kasnije kao regrut, u jednoj zagrebačkoj vojarni, nadoknadio je nedostatak redovitog školovanja (1916.)




1911. godine radi na izgradnji pruge (Karlovac-Metlika-Novo Mesto) kao pružni radnik, iste godine u travnju u Metliki uči soboslikarski zanat. Prvi slikarski pokušaji bili su zidne slike te ih je izložio u gostionici "Vrbanec" u Bubnovcima. Vojni rok služi u Zagrebu 1916. godine i za to vrijeme nadoknađuje redovno školovanje. Prvi se put suočava s događajima Oktobarske revolucije 1917 godine. U prosincu sljedeće godine sudjeluje u oslobađanju Međimurja. Nakon rata radi kao rudar i ličilac. Nakon povratka u Metliku gdje se i nakon nekog vremena ženi Marijom Dolović. Brak im nije dugo trajao te se 1932. godine ženi se Zoricom Kralić. Godinu poslije rodio mu se sin Milan, a nakon 14 godina sin Srećko. Sudjeluje u osnivanju Likovne sekcije Radničkog kulturno-umjetničkog društva željezničara "Vinko Jeđut". Poslije 17 godina braka sa Zoricom Kralić, ženi se treći put s Ivankom Gašparić. 1953. godine seli se u Zaprešić gdje je kupio kuću. Par godina kasnije odlazi u mirovinu te se potpuno posvećuje slikarstvu. Do umirovljenja bio je zaposlen u radionici Državnih Željeznica u Zagrebu, gdje je bojao vagone i lokomotive. Umro je u Zaprešiću 1990.godine i pokopan je na groblju u Brdovcu.

Izložbe

1945.- Zagreb,Prva izložba likovne sekcije RKUD "Vinko Jeđjut"

1951.- Zagreb,Četvrta izložba likovne sekcije RKUD "Vinko Jedjut"

1956.-Beograd, Izložba slikara željezničara Jugoslavije

1957.-Zagreb, II. izložba slikara željezničara Jugoslavije

1958.-Zagreb, Prva samostalna izložba (Galerija primitivne umjetnosti)

1959.- Izlaže u Zagrebu, Beogradu, Varšavi, Munchenu, Novom Sadu, Pragu i Brnu.

1960.- Izlaže u Samoboru, Budimpešti, Zagrebu, Sao Paulu, Antibesu i Rimu.

1961.- Izlaže u Londonu, Zagrebu, Rio de Janeiru, Ulmu, Badem-Baden, Frankfurtu, Baselu, Wiesbadenu i Splitu.

1962.- Izlaže u Edinburghu, Zagrebu, Veneciji, Helsinkiju, Čačku, Parizu, Stuttgartu, Berlinu i Kasselu.

1963.- Izlaže u Zagrebu, Beču, Sisku, Lenjingradu, Budimbešti, Kolnu, New Yorku, Beogradu, Bad Godesbergu i u Vasterasu.

1964.- Izlaže u Darmstadtu, Zagrebu, Parizu, Salzburgu, Tangeru, Linzu.

1965.- Izlaže u Munchenu, Zagrebu i Kolnu

1966.- Izlaže u Dusseldorfu, Zagrebu, Opatiji, Bratislavi, Frankfurtu i u Munchenu.

1967.- Izlaže u Nurnbergu, Zagrebu, Klagenfurtu, Rijeci, Opatiji, Beogradu, Samoboru, Vastanland-Dalarni, Beču, Milanu i Damasku.

1968.-Izlaže u Kostanjevici na Krki, Wuppertalu, Parizu, Zagrebu, Nurnbergu, Zurichu i Bermenu.

1969.-Izlaže u Lavalu, Zagrebu, Baselu, Cagliaru, Saint Paulu de Vence, Pragu, Montreuxu, Bratislavi i Bologni.

1970.-Izlaže u Zaprešiću, Novari, Zagrebu, Beogradu, Stockholmu, Goteborgu, Svetozarevu i Wattenscheidu.

1971.-Izlaže u Charlerou, Zagrebu, Rocklinghausenu, Zaprešiću i Zlataru.

1972.-Izlaže u Wuppertallu, Zaprešiću, Umei, Varaždinu, Neussu, Hlebinama, Bukureštu, Svetozaravu, Bratislavi, Humlebaeku, Zagrebu, Rijeci i Munsteru.

1973.-Izlaže u Zagrebu, Acapulcu, Zlataru, Brdovcu, Frankfurdu, Tbilisiu, Zurichu i Stockhlamu.

1974.-Izlaže u Bruggeu, Zagrebu, Milanu, Mainzu, Munchenu, Darmstadtu i Zlataru.

1975.-Izlaže u Zurichu, Zagrebu, Grazu, Levalois-Perretu, Darmastadtu i Edinburghu.



Literatura



Maleković, V. Skurjeni. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1982.

Crnković, V. Skurjeni. Zagreb: Hrvatski muzej naivne umjetnosti, 1998.

Lenković, M. Matija Skurjeni: Fantastični svijet Matije Skurjenija, 2010.

Vrabec, V. Galerija Matije Skurijenija: Narodno sveučilište Zaprešić, 1987.

Crnković, V. i Zander. Munchen: C. Hommage a Matija Skurjeni: Galerie fur naive Kunst und art Brut, 1987.

Crnković, V. Skurjeni. Zagreb:Hrvatski muzej naivne umjetnosti, 2006.

Osobni alati