Pavao Štoos
Izvor: Wiki-dveri
| Redak 6: | Redak 6: | ||
| + | == Školovanje == | ||
Pavao Štoos rođen je u Rozgi kraj Dubravice,10. prosinca 1806. godine. Živio je u seljačkoj obitelji. Roditelji su mu bili imućniji seljaci (libertini - zapisano u župnim knjigama). Čitati i pisati naučio je od župnika Franje Đurašina, jer pučke škole nije bilo u njegovom kraju. Do svoje 15. godine bio je pastir, te živio s roditeljima koji ga usprokos nadarenosti za učenje nisu dali na daljnje školovanje. U ljeto 1821. godine, Pavao Štoos je potajno otišao u Zagreb, uz poticaj župnika Juraja Ročića. U Zagrebu je bio smješten u sirotištu, zaslugom svog dobrotvora Kuševića, te upisao gimnaziju. Štoos je bio marljiv đak, odličan i ustrajan, a iz svih predmenta bio je ocijenjen kao eminens (izvrstan). Bio je među najboljim učenicima, te je za sedam godina završio osam razreda. | Pavao Štoos rođen je u Rozgi kraj Dubravice,10. prosinca 1806. godine. Živio je u seljačkoj obitelji. Roditelji su mu bili imućniji seljaci (libertini - zapisano u župnim knjigama). Čitati i pisati naučio je od župnika Franje Đurašina, jer pučke škole nije bilo u njegovom kraju. Do svoje 15. godine bio je pastir, te živio s roditeljima koji ga usprokos nadarenosti za učenje nisu dali na daljnje školovanje. U ljeto 1821. godine, Pavao Štoos je potajno otišao u Zagreb, uz poticaj župnika Juraja Ročića. U Zagrebu je bio smješten u sirotištu, zaslugom svog dobrotvora Kuševića, te upisao gimnaziju. Štoos je bio marljiv đak, odličan i ustrajan, a iz svih predmenta bio je ocijenjen kao eminens (izvrstan). Bio je među najboljim učenicima, te je za sedam godina završio osam razreda. | ||
| + | |||
| + | |||
Stupio je u sjemenište 1828. godine, a 1833. zaređen je za svećenika. Svoju prvu misu odslužio je u crkvi Sv. Ane u Rozgi. | Stupio je u sjemenište 1828. godine, a 1833. zaređen je za svećenika. Svoju prvu misu odslužio je u crkvi Sv. Ane u Rozgi. | ||
Znao je pet jezika; hrvatksi,latinski,njemački,francuski i mađarski. U životu je radio kao biskupski tajnik,župnik, glazbeni amater i pjesnik. | Znao je pet jezika; hrvatksi,latinski,njemački,francuski i mađarski. U životu je radio kao biskupski tajnik,župnik, glazbeni amater i pjesnik. | ||
| - | + | == Književno i preporodno djelovanje == | |
Štoos je bio veliki rodoljub i ilirac. Pisao je mnoge rodoljubne pjesme a među najpoznatije pjesme ubraja se "Kip domovine" koja je objavljena u Gajevoj "Danicu". U Štoosovo se vrijeme hrvatski jezik javno nije smio govoriti. To je pogađalo Štoosa koji je napisao više domoljubnih pjesama , budnica i davorija. Autor je poznate elegije "Kip domovine vu početku leta 1831". | Štoos je bio veliki rodoljub i ilirac. Pisao je mnoge rodoljubne pjesme a među najpoznatije pjesme ubraja se "Kip domovine" koja je objavljena u Gajevoj "Danicu". U Štoosovo se vrijeme hrvatski jezik javno nije smio govoriti. To je pogađalo Štoosa koji je napisao više domoljubnih pjesama , budnica i davorija. Autor je poznate elegije "Kip domovine vu početku leta 1831". | ||
Inačica od 08:49, 2. ožujka 2013.
Pavao Štoos (Dubravica kraj Zaprešića 10. prosinca 1806. - Pokupsko 30. ožujka 1862.), hrvatski pjesnik, svećenik i narodni preporoditelj
Školovanje
Pavao Štoos rođen je u Rozgi kraj Dubravice,10. prosinca 1806. godine. Živio je u seljačkoj obitelji. Roditelji su mu bili imućniji seljaci (libertini - zapisano u župnim knjigama). Čitati i pisati naučio je od župnika Franje Đurašina, jer pučke škole nije bilo u njegovom kraju. Do svoje 15. godine bio je pastir, te živio s roditeljima koji ga usprokos nadarenosti za učenje nisu dali na daljnje školovanje. U ljeto 1821. godine, Pavao Štoos je potajno otišao u Zagreb, uz poticaj župnika Juraja Ročića. U Zagrebu je bio smješten u sirotištu, zaslugom svog dobrotvora Kuševića, te upisao gimnaziju. Štoos je bio marljiv đak, odličan i ustrajan, a iz svih predmenta bio je ocijenjen kao eminens (izvrstan). Bio je među najboljim učenicima, te je za sedam godina završio osam razreda.
Stupio je u sjemenište 1828. godine, a 1833. zaređen je za svećenika. Svoju prvu misu odslužio je u crkvi Sv. Ane u Rozgi.
Znao je pet jezika; hrvatksi,latinski,njemački,francuski i mađarski. U životu je radio kao biskupski tajnik,župnik, glazbeni amater i pjesnik.
Književno i preporodno djelovanje
Štoos je bio veliki rodoljub i ilirac. Pisao je mnoge rodoljubne pjesme a među najpoznatije pjesme ubraja se "Kip domovine" koja je objavljena u Gajevoj "Danicu". U Štoosovo se vrijeme hrvatski jezik javno nije smio govoriti. To je pogađalo Štoosa koji je napisao više domoljubnih pjesama , budnica i davorija. Autor je poznate elegije "Kip domovine vu početku leta 1831". Mnogi se slažu da je Pavao Štoos ispjevao najpoznatiju hrvatsku kajkavsku pjesmu dopreporodnog doba (Kip domovine) i najpopularniju štokavsku pjesmu preporodnog vremena (Poziv u kolo ilirsko). U vremenu od 1838. do 1842. godine profesor je i propovijednik na Akademiji, a 1842. premješten je u Pokupsko.Štoos spada među one Hrvate koji su već prije Gaja radili o preporodu Hrvatske. Godine 1858. izdao je u Zagrebu pjesmaricu "Kitice crkvenih pjesmah s napjevi s 13 vlastith melodija uz orguljsku pratnju".
U godini svoje smrti primio je priznanje za svoj rad. Nadbiskip Juraj Haulik imeonovao ga 1862.godine Prvostolnog kaptola zagrebačkog. Umro je 30. ožujka 1862. u Pokupskom kao župnik u svojoj 56 godini života od upale pluća. U Dubravici je izdignut spomenik u njegovu čast. Posmrtni su mu ostaci preneseni u Ilirsku arkadu 10. svibnja 1936. godine.
Literatura
Štoos,Pavao.//Hrvatska enciklopedija.Zagreb : Leksikografski zavod "miroslav Krleža",2008.Sv.10.
Zaprešički godišnjak 1995. Matica Hrvatska Zaprešić : Zaprešić, 1996.
