Cret Dubravica
Izvor: Wiki-dveri
| Redak 1: | Redak 1: | ||
== Cret == | == Cret == | ||
| - | Cret je posebna vrsta vlažnih staništa bez stabala i dobro opskrbljena vodom u kojoj biljke svojim ugibanjem stvaraju treset.Biljna vrsta koja stvara treset je tzv.Sphagnum ili mah tresetar.Uzrok stvaranja treseta je smanjena količina kisika i kiselost tla | + | Cret je posebna vrsta vlažnih staništa bez stabala i dobro opskrbljena vodom u kojoj biljke svojim ugibanjem stvaraju treset. Biljna vrsta koja stvara treset je tzv. Sphagnum ili mah tresetar. Uzrok stvaranja treseta je smanjena količina kisika i kiselost tla pa se kao rezultat pojavljuje nerazgrađeni biljni materijal, tj. treset. Zbog nepovoljnijih klimatskih uvjeta, a katkada i nepovoljnog ljudskog djelovanja (mijenjanje vodnog režima), acidofilni cretovi u Hrvatskoj vegetacijskom sukcesijom prelaze u vlažne travnjake te zarastaju u šumu. Da bi ovaj, za bioraznolikost Hrvatske izuzetno vrijedan tip staništa opstao, nužno je provoditi aktivan oblik zaštite. |
| - | Razlikujemo tri vrste cretova:visoki,prijelazni i niski. | + | Razlikujemo tri vrste cretova: visoki, prijelazni i niski. |
| - | Visoki cretovi se opskrbljuju vodom isključivo iz oborina,prijelazni cretovi se opskrbljuju vodom iz oborinskih voda kao i podzemnih voda dok se | + | Visoki cretovi se opskrbljuju vodom isključivo iz oborina, prijelazni cretovi se opskrbljuju vodom iz oborinskih voda kao i podzemnih voda, dok se niski cretovi opskrbljuju iz podzemnih voda. |
| - | Cretove možemo još podijeliti u bazofilne | + | Cretove možemo još podijeliti u bazofilne ili ravne cretove i acedofilne cretove, gdje spadaju prijelazni i visoki cretovi. |
| - | Bazofilni cretovi su pod utjecajem bazičnih podzemnih voda i stoga je tlo u njima pretežno lužnato | + | Bazofilni cretovi su pod utjecajem bazičnih podzemnih voda i stoga je tlo u njima pretežno lužnato te ne sadrži tresetar. |
| - | Acidofilni cretovi su | + | Acidofilni cretovi su kiseli te na njima dominira mah tresetar. |
== Cret Dubravica == | == Cret Dubravica == | ||
| - | U našoj zemlji najpoznatiji cret je Dubravica | + | U našoj zemlji najpoznatiji cret je Dubravica u Hrvatskom zagorju, koji je 1966. godine zaštićen kao poseban botanički rezervat. Spominje se tridesetih godina prošlog stoljeća, fitocenološka i ekološka istraživanja objavio je 1939. botaničar Ivo Horvat. U to vrijeme postojala su tri creta površine 650 m2, 286 m2, 1630 m2. |
| - | Cret u Dubravici primjer je acidofilnog creta tj.spada u skupinu prijelaznih cretova što znači da vodu dobiva putem oborina kao i putem podzemnih voda koje su siromašne bazama pa stoga u njemu postoji slaba geološka veza sa podlogom. | + | Cret u Dubravici primjer je acidofilnog creta, tj. spada u skupinu prijelaznih cretova, što znači da vodu dobiva putem oborina kao i putem podzemnih voda koje su siromašne bazama, pa stoga u njemu postoji slaba geološka veza sa podlogom. |
== Biljke Creta Dubravica == | == Biljke Creta Dubravica == | ||
| - | Zbog navedenih specifičnosti tla,cretovi su dom različitim vrstama biljaka od kojih kao najzanačajnijeg predstavnika navodimo okruglolisnu rosiku-biljku mesožderku | + | Zbog navedenih specifičnosti tla, cretovi su dom različitim vrstama biljaka, od kojih kao najzanačajnijeg predstavnika navodimo okruglolisnu rosiku (lat. ''Drosera rotundifolia'') - biljku mesožderku. Osim nje, U cretu Dubravica nalaze se i četiri vrste ugroženih gljiva: močvarna patuljica (lat. ''Galerina paludosa''), cretna patuljica (lat. ''Galerina tibiicystis''), cretna vlažnica (lat. ''Hygrocybe coccineocrenata'') i suhoperkina močvarnica (lat. ''Myriosclerotinia dennisii''). |
== Okruglolisna rosika (lat. ''Drosera rotundifolia'') == | == Okruglolisna rosika (lat. ''Drosera rotundifolia'') == | ||
| - | Okruglolisna rosika | + | Okruglolisna rosika najpoznatiji je biljka creta u Dubravici. Ime rosika potiče od sitnih prozirnih kapljica što ih biljaka izlučuje na listovima, a podsjećaju na rosu. Biljka je visoka nekoliko centimetara i ima jednostavne listove poput prizemnih rozeta. Peteljka lista je izdužena, dok je polojka okrugla i obrasla žlijezdastim pipcima (tentakulima). Rosika ima pravilne bijele cvjetove, dvospolne građe, sastavljene od čaške s pet lapova, vjenčića s pet latica, 5 prašnika i tučaka s tri do 5 vratova. Njezin plod je tobolac s više sjemenki pomoću kojih se razmnožava. S obzirom da iz tla biljka ne može dobiti sve potrebne hranjive tvari, ostatak nadoknađuje hvatanjem sitnih kukaca te stoga spada u biljke mesožderke. |
| - | + | ||
| - | S obzirom da iz tla biljka ne može dobiti sve potrebne hranjive tvari,ostatak nadoknađuje hvatanjem sitnih kukaca. | + | |
== Zaštita == | == Zaštita == | ||
| - | S obzirom da se cret u Dubravici smanjio gotovo za polovicu svoje površine od vremena otkrića,potrebna je zaštita u svrhu njegovog očuvanja i opstanka.Najvažniji dio zaštite je redovita košnja u lipnju i listopadu te sprečavanje kretanja po cretu.U tu svrhu 2006. godine napravljen je drveni plato odakle se cret može promatrati. | + | S obzirom da se cret u Dubravici smanjio gotovo za polovicu svoje površine od vremena otkrića,potrebna je zaštita u svrhu njegovog očuvanja i opstanka. Najvažniji dio zaštite je redovita košnja u lipnju i listopadu te sprečavanje kretanja po cretu. U tu svrhu 2006. godine napravljen je drveni plato odakle se cret može promatrati. |
Inačica od 10:15, 28. travnja 2012.
Sadržaj |
Cret
Cret je posebna vrsta vlažnih staništa bez stabala i dobro opskrbljena vodom u kojoj biljke svojim ugibanjem stvaraju treset. Biljna vrsta koja stvara treset je tzv. Sphagnum ili mah tresetar. Uzrok stvaranja treseta je smanjena količina kisika i kiselost tla pa se kao rezultat pojavljuje nerazgrađeni biljni materijal, tj. treset. Zbog nepovoljnijih klimatskih uvjeta, a katkada i nepovoljnog ljudskog djelovanja (mijenjanje vodnog režima), acidofilni cretovi u Hrvatskoj vegetacijskom sukcesijom prelaze u vlažne travnjake te zarastaju u šumu. Da bi ovaj, za bioraznolikost Hrvatske izuzetno vrijedan tip staništa opstao, nužno je provoditi aktivan oblik zaštite.
Razlikujemo tri vrste cretova: visoki, prijelazni i niski. Visoki cretovi se opskrbljuju vodom isključivo iz oborina, prijelazni cretovi se opskrbljuju vodom iz oborinskih voda kao i podzemnih voda, dok se niski cretovi opskrbljuju iz podzemnih voda.
Cretove možemo još podijeliti u bazofilne ili ravne cretove i acedofilne cretove, gdje spadaju prijelazni i visoki cretovi. Bazofilni cretovi su pod utjecajem bazičnih podzemnih voda i stoga je tlo u njima pretežno lužnato te ne sadrži tresetar. Acidofilni cretovi su kiseli te na njima dominira mah tresetar.
Cret Dubravica
U našoj zemlji najpoznatiji cret je Dubravica u Hrvatskom zagorju, koji je 1966. godine zaštićen kao poseban botanički rezervat. Spominje se tridesetih godina prošlog stoljeća, fitocenološka i ekološka istraživanja objavio je 1939. botaničar Ivo Horvat. U to vrijeme postojala su tri creta površine 650 m2, 286 m2, 1630 m2. Cret u Dubravici primjer je acidofilnog creta, tj. spada u skupinu prijelaznih cretova, što znači da vodu dobiva putem oborina kao i putem podzemnih voda koje su siromašne bazama, pa stoga u njemu postoji slaba geološka veza sa podlogom.
Biljke Creta Dubravica
Zbog navedenih specifičnosti tla, cretovi su dom različitim vrstama biljaka, od kojih kao najzanačajnijeg predstavnika navodimo okruglolisnu rosiku (lat. Drosera rotundifolia) - biljku mesožderku. Osim nje, U cretu Dubravica nalaze se i četiri vrste ugroženih gljiva: močvarna patuljica (lat. Galerina paludosa), cretna patuljica (lat. Galerina tibiicystis), cretna vlažnica (lat. Hygrocybe coccineocrenata) i suhoperkina močvarnica (lat. Myriosclerotinia dennisii).
Okruglolisna rosika (lat. Drosera rotundifolia)
Okruglolisna rosika najpoznatiji je biljka creta u Dubravici. Ime rosika potiče od sitnih prozirnih kapljica što ih biljaka izlučuje na listovima, a podsjećaju na rosu. Biljka je visoka nekoliko centimetara i ima jednostavne listove poput prizemnih rozeta. Peteljka lista je izdužena, dok je polojka okrugla i obrasla žlijezdastim pipcima (tentakulima). Rosika ima pravilne bijele cvjetove, dvospolne građe, sastavljene od čaške s pet lapova, vjenčića s pet latica, 5 prašnika i tučaka s tri do 5 vratova. Njezin plod je tobolac s više sjemenki pomoću kojih se razmnožava. S obzirom da iz tla biljka ne može dobiti sve potrebne hranjive tvari, ostatak nadoknađuje hvatanjem sitnih kukaca te stoga spada u biljke mesožderke.
Zaštita
S obzirom da se cret u Dubravici smanjio gotovo za polovicu svoje površine od vremena otkrića,potrebna je zaštita u svrhu njegovog očuvanja i opstanka. Najvažniji dio zaštite je redovita košnja u lipnju i listopadu te sprečavanje kretanja po cretu. U tu svrhu 2006. godine napravljen je drveni plato odakle se cret može promatrati.
Literatura
Botanički posebni rezervat Dubravica / Općina Dubravica. http://www.dubravica.hr/cretovi.html
Općina Dubravica : monografija / uredništvo Josipa Šmaguc... [et al.]. Dubravica : Općina Dubravica, 2006.
Pleše V. Cretovi pred izumiranjem. // Hrvatske šume. 183(2012), str. 7-8.
Pleše, V. Ugroženi cretovi i biljke mesožderke. // Hrvatske šume. 138(2008), str. 14-16.
