Cret Dubravica
Izvor: Wiki-dveri
(Usporedba među inačicama)
| Redak 1: | Redak 1: | ||
| - | '''Cret''' | + | == '''Cret''' == |
U našoj zemlji najpoznatiji cret je Dubravica (botanički posebni rezervat)u Hrvatskom zagorju,koji je stavljen pod zaštitu 1966.godine.Spominje se tridesetih godina prošlih stoljeća,fitocenološka i ekološka istraživanja objavio je 1939.botaničar Ivo Horvat.U to vrijeme postojala su tri creta(površine 650 m2,286 m2,1630 m2). | U našoj zemlji najpoznatiji cret je Dubravica (botanički posebni rezervat)u Hrvatskom zagorju,koji je stavljen pod zaštitu 1966.godine.Spominje se tridesetih godina prošlih stoljeća,fitocenološka i ekološka istraživanja objavio je 1939.botaničar Ivo Horvat.U to vrijeme postojala su tri creta(površine 650 m2,286 m2,1630 m2). | ||
Cret u Dubravici primjer je acidofilnog creta tj.spada u skupinu prijelaznih cretova što znači da vodu dobiva putem oborina kao i putem podzemnih voda koje su siromašne bazama pa stoga u njemu postoji slaba geološka veza sa podlogom. | Cret u Dubravici primjer je acidofilnog creta tj.spada u skupinu prijelaznih cretova što znači da vodu dobiva putem oborina kao i putem podzemnih voda koje su siromašne bazama pa stoga u njemu postoji slaba geološka veza sa podlogom. | ||
Inačica od 08:27, 28. travnja 2012.
Cret
U našoj zemlji najpoznatiji cret je Dubravica (botanički posebni rezervat)u Hrvatskom zagorju,koji je stavljen pod zaštitu 1966.godine.Spominje se tridesetih godina prošlih stoljeća,fitocenološka i ekološka istraživanja objavio je 1939.botaničar Ivo Horvat.U to vrijeme postojala su tri creta(površine 650 m2,286 m2,1630 m2).
Cret u Dubravici primjer je acidofilnog creta tj.spada u skupinu prijelaznih cretova što znači da vodu dobiva putem oborina kao i putem podzemnih voda koje su siromašne bazama pa stoga u njemu postoji slaba geološka veza sa podlogom.
