Dragutin Boranić
Izvor: Wiki-dveri
(→Školovanje) |
|||
| (Nisu prikazane 42 međuinačice) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
| - | + | Marija Gorica (pokraj Zaprešića), 19. prosinca 1870. - Zagreb, 1. rujna 1955. - hrvatski jezikoslovac | |
| + | |||
| + | |||
| + | |||
| + | |||
== Školovanje == | == Školovanje == | ||
| Redak 5: | Redak 9: | ||
[[Datoteka:Boranic.jpg|200px|mini|left|Dragutin Boranić]] | [[Datoteka:Boranic.jpg|200px|mini|left|Dragutin Boranić]] | ||
| - | |||
| - | |||
| - | |||
| - | |||
| + | Dragutin Boranić je rođen 1882. godine u Kraju Donjem kod Marije Gorice, gdje je i polazio osnovnu školu. Klasičnu gimnaziju završio je 1890. u Zagrebu, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1897. diplomirao hrvatsku i slavensku filologiju. Doktorirao je 1899. na Filozofskom fakultetu obranivši doktorsku disertaciju ''O refleksivnim glagolima u hrvatskom jeziku.'' | ||
| + | == Služba == | ||
| + | |||
| + | Nakon završenog fakulteta radio je kao srednjoškolski profesor u Osijeku (1896.-1897.), u Vinkovcima (1897.-1899.) i u Zagrebu (1899.-1906.). Od 1906. postao je privatnim docentom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Godine 1909. imenovan je izvanrednim, a 1912. redovitim profesorom. Aktivnu je službu napustio 1941. (kada je umirovljen), da bi se 1945. ponovno u nju vratio. Drugi je put i definitivno umirovljen 1946. godine. Svoj prilog proučavanju folklorne baštine dao je kao stalni urednik ''Zbornika za narodni život i običaje Južnih Slavena'' kojeg je uređivao od 1904. pa sve do smrti. Otkako je 1904. priredio 3. izdanje ''Hrvatskog pravopisa'' Ivana Broza, Boranić je u idućih 50 godina presudno utjecao na oblikovanje hrvatske pravopisne norme utemeljene na fonološkim načelima. Od 1906. do 1919. bio je član Povjerenstva za nazivlje mjesta u Banskoj Hrvatskoj i Slavoniji. Od 1926. do 1941. djelovao je u Komisiji za naučnu terminologiju i nomenklaturu u Staroj Jugoslaviji. Godine 1928.-29. sudjeluje u radu Pravopisne komisije koja je prema političkim pritiscima Stare Jugoslavije trebala ukloniti razlike između hrvatske (Broz-Boranićeve) i srpske (Belićeve) koncepcije fonološkoga pravopisa. Od 1930. do 1939. Boranićev pravopis je objavljivan prema Belićevoj koncepciji, 7. izdanje čak je imalo novotvorenicu hrvatskosrpski jezik, a tek 1940. Društvo hrvatskih srednjoškolskih profesora iznova objavljuje ranije 4. Boranićevo izdanje pravopisa. Nakon umirovljenja, Boranić je od 1947. do 1955. pregledavao | ||
| + | građu za Akademijin ''Rječnik.'' | ||
== Boranić kao književnik == | == Boranić kao književnik == | ||
| - | + | U mladenačkim danima Boranić je počeo objavljivati. Prvi mu je rad objavljen 1889. pod nazivom ''Snježne priče''. Poeziju i prozu objavljivao je u ''Bršljanu, Smilju, Pobratimu, Prosvjeti, Vinkovačkim novostima'' i drugdje. Njegov književni rad nije imao važnijih ostvarenja. Popularnost su imale Boranićeve pjesme ''Slovenec i Hrvat'' i ''Diagora''. | |
| + | |||
== Boranićev pravopis == | == Boranićev pravopis == | ||
| - | [[Datoteka:Pravopis Boranic.jpg|200px|mini|left|Pravopis]] | + | [[Datoteka:Pravopis Boranic.jpg|200px|mini|left|''Pravopis hrvatskoga ili srpskoga jezika'']] |
| - | [[Datoteka:Onomatopejske.jpg|200px|mini|right|Onomatopejske riječi]] | + | [[Datoteka:Onomatopejske.jpg|200px|mini|right|''Onomatopejske riječi'']] |
| - | + | ||
| - | + | ||
| + | Najznačajniji trag Boranić je ostavio kao autor pravopisa. Radeći na izdanjima Brozova ''Hrvatskoga pravopisa'', za tisak je priredio Brozovo 3. izdanje ''Pravopisa'' 1904. nakon Brozove smrti, najprije pod zajedničkim imenom Broz-Boranić, a od 1921. prerađeno, samo pod svojim imenom i naslovom ''Pravopis hrvatskoga ili srpskoga jezika''. Do 1951. izašlo je ukupno 11 izdanja ovog pravopisa. | ||
== Djela == | == Djela == | ||
| + | |||
* O refleksivnim glagolima u hrvatskom jeziku | * O refleksivnim glagolima u hrvatskom jeziku | ||
| Redak 39: | Redak 45: | ||
* Diagora | * Diagora | ||
| + | |||
| Redak 51: | Redak 58: | ||
| - | ==Literatura== | + | == Literatura== |
| + | |||
| + | * Babić, S. Vidljivi i nevidljivi rad Dragutina Boranića. // Zaprešićki godišnjak za god. 1995 / priredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Matica hrvatska Zaprešić, 1996. Str. 170-180. | ||
| + | |||
| + | *Dragutin Boranić. // Jezikoslovne rasprave i članci / priredio Marko Samardžija. Zagreb : Matica hrvatska, 2001. Stoljeća hrvatske književnosti, str. 475-510. | ||
| + | |||
| + | * Modestin, J. Dragutin Boranić. // Nastavni vjesnik. XXX, sv. 1-2(1921), str. 49-53; 149-152. | ||
| + | |||
| + | * Musić, A. Dragutin Boranić. // Ljetopis JAZU za godinu 1924. i 1925. Sv. 39 (1926), str. 49. | ||
| - | *Silić,J. Portreti hrvatskih jezikoslovaca / | + | * Silić, J. Dragutin Boranić. // Portreti hrvatskih jezikoslovaca / urednica Gordana Crnković. Zagreb : Hrvatski radio, 1993. Knj.5, str. 175-182. |
Trenutačna izmjena od 07:05, 3. srpnja 2013.
Marija Gorica (pokraj Zaprešića), 19. prosinca 1870. - Zagreb, 1. rujna 1955. - hrvatski jezikoslovac
Sadržaj |
Školovanje
Dragutin Boranić je rođen 1882. godine u Kraju Donjem kod Marije Gorice, gdje je i polazio osnovnu školu. Klasičnu gimnaziju završio je 1890. u Zagrebu, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1897. diplomirao hrvatsku i slavensku filologiju. Doktorirao je 1899. na Filozofskom fakultetu obranivši doktorsku disertaciju O refleksivnim glagolima u hrvatskom jeziku.
Služba
Nakon završenog fakulteta radio je kao srednjoškolski profesor u Osijeku (1896.-1897.), u Vinkovcima (1897.-1899.) i u Zagrebu (1899.-1906.). Od 1906. postao je privatnim docentom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Godine 1909. imenovan je izvanrednim, a 1912. redovitim profesorom. Aktivnu je službu napustio 1941. (kada je umirovljen), da bi se 1945. ponovno u nju vratio. Drugi je put i definitivno umirovljen 1946. godine. Svoj prilog proučavanju folklorne baštine dao je kao stalni urednik Zbornika za narodni život i običaje Južnih Slavena kojeg je uređivao od 1904. pa sve do smrti. Otkako je 1904. priredio 3. izdanje Hrvatskog pravopisa Ivana Broza, Boranić je u idućih 50 godina presudno utjecao na oblikovanje hrvatske pravopisne norme utemeljene na fonološkim načelima. Od 1906. do 1919. bio je član Povjerenstva za nazivlje mjesta u Banskoj Hrvatskoj i Slavoniji. Od 1926. do 1941. djelovao je u Komisiji za naučnu terminologiju i nomenklaturu u Staroj Jugoslaviji. Godine 1928.-29. sudjeluje u radu Pravopisne komisije koja je prema političkim pritiscima Stare Jugoslavije trebala ukloniti razlike između hrvatske (Broz-Boranićeve) i srpske (Belićeve) koncepcije fonološkoga pravopisa. Od 1930. do 1939. Boranićev pravopis je objavljivan prema Belićevoj koncepciji, 7. izdanje čak je imalo novotvorenicu hrvatskosrpski jezik, a tek 1940. Društvo hrvatskih srednjoškolskih profesora iznova objavljuje ranije 4. Boranićevo izdanje pravopisa. Nakon umirovljenja, Boranić je od 1947. do 1955. pregledavao građu za Akademijin Rječnik.
Boranić kao književnik
U mladenačkim danima Boranić je počeo objavljivati. Prvi mu je rad objavljen 1889. pod nazivom Snježne priče. Poeziju i prozu objavljivao je u Bršljanu, Smilju, Pobratimu, Prosvjeti, Vinkovačkim novostima i drugdje. Njegov književni rad nije imao važnijih ostvarenja. Popularnost su imale Boranićeve pjesme Slovenec i Hrvat i Diagora.
Boranićev pravopis
Najznačajniji trag Boranić je ostavio kao autor pravopisa. Radeći na izdanjima Brozova Hrvatskoga pravopisa, za tisak je priredio Brozovo 3. izdanje Pravopisa 1904. nakon Brozove smrti, najprije pod zajedničkim imenom Broz-Boranić, a od 1921. prerađeno, samo pod svojim imenom i naslovom Pravopis hrvatskoga ili srpskoga jezika. Do 1951. izašlo je ukupno 11 izdanja ovog pravopisa.
Djela
- O refleksivnim glagolima u hrvatskom jeziku
- Snježne priče
- Pravopis hrvatskoga ili srpskoga jezika
- Slovenec i Hrvat
- Diagora
HAZU
Godine 1907. postao je dopisnim članom Jugoslavenske (sada Hrvatske) akademije znanosti i umjetnosti, a 1924. redovitim članom. Tajnikom Akademijina Razreda za književnost bio je od 1926.-1941. godine. Godine 1935. postao je dopisnim članom Slovanského ústavu u Pragu.
Literatura
- Babić, S. Vidljivi i nevidljivi rad Dragutina Boranića. // Zaprešićki godišnjak za god. 1995 / priredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Matica hrvatska Zaprešić, 1996. Str. 170-180.
- Dragutin Boranić. // Jezikoslovne rasprave i članci / priredio Marko Samardžija. Zagreb : Matica hrvatska, 2001. Stoljeća hrvatske književnosti, str. 475-510.
- Modestin, J. Dragutin Boranić. // Nastavni vjesnik. XXX, sv. 1-2(1921), str. 49-53; 149-152.
- Musić, A. Dragutin Boranić. // Ljetopis JAZU za godinu 1924. i 1925. Sv. 39 (1926), str. 49.
- Silić, J. Dragutin Boranić. // Portreti hrvatskih jezikoslovaca / urednica Gordana Crnković. Zagreb : Hrvatski radio, 1993. Knj.5, str. 175-182.
