Dragutin Boranić

Izvor: Wiki-dveri

(Usporedba među inačicama)
Skoči na: orijentacija, traži
(→Biografija)
(→Školovanje)
 
(Nije prikazano 85 međuinačica)
Redak 1: Redak 1:
-
'''Dragutin Boranić''' (Marija Gorica 19. prosinac 1870. - Zagreb 1. rujan 1955.), jezikoslovac
+
Marija Gorica (pokraj Zaprešića), 19. prosinca 1870. - Zagreb, 1. rujna 1955. - hrvatski jezikoslovac
-
== Biografija ==
 
-
Rođen je u Kraju Donjem kod Marije Gorice gdje je i završio osnovnu školu 1882. godine, a gimnaziju 1890. i fakultet 1897. u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu studirao je hrvatsku i slavensku filologiju. Doktorirao je 1890. na Filozofskom fakultetu obranivši doktorsku disertaciju ''O refleksivnim glagolima u hrvatskom jeziku''. Nakon završenog fakulteta radio je kao srednjoškolski profesor u Osijeku (1896.-1897.), u Vinkovcima (1897.-1899.) i u Zagrebu (1899.-1906.). 1906. godine postao je privatnim docentom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Godine 1909. imenovan je izvanrednim, a 1912. redovitim profesorom. Aktivnu je službu napustio 1941. (kada je umirovljen), da bi se 1945. ponovno u nju vratio. Drugi je put i definitivno umirovljen 1947. godine.
 
-
Stjepan Boranić
 
-
Izvor: Wiki-dveri
 
-
Skoči na: orijentacija, traži
 
 +
== Školovanje ==
 +
[[Datoteka:Boranic.jpg|200px|mini|left|Dragutin Boranić]]
-
Stijepan Boranić(Kraj Donji kod Zaprešića 13.srpnja 1872.-Zagreb 13.kolovoza 1947.) tiskar
 
-
Stijepan Boranić rodio se 13.7.1872. godine u Mariji Gorici.Nakon završenog trečeg razreda srednje škole naukovao je od 1886. godine u tiskari"Scholz i Kralj" u Zagrebu.1909.godine suosnivač je Pučke tiskare i njezin ravnatelj.Stijepan Boranić i Kuzma Rožmanić imaju tiskaru "Boranić i Rožmanić" u Frankopanskoj ulici od 1912. do 1917.Sudjeluje u osnivanju Hrvatskoga štamparskoga zavoda i ravnatelj je zagrebačke podružnice 1929. godine.Vlastitu tiskaru ima od 1921. da 1926. godine u Nikolićevoj ulici(danas Teslina),te kasnije u Gundoličevoj ulici.Zbog bolesti prestaje s radom 1946. godine,pa tiskaru preuzima Dragutin Boranić,ali ne nastavlja s radom te je tiskara brisana iz obrtnog registra 1948. godine. Stijepan Boranić isticao se radom u Hrvatskom tipografskom društvu.Urednik je Hrvatskog tipografa od 1903. do 1908.,te od 1909.do 1910.U Odboru za naobrazbu je od samog osnutka (1910.g.)te je njegovom zaslugom pokrenut stručni list Gutenberg,prvog tiskarskog stručnog glasila u Hrvatskoj,preteče Grafičke revije koja izlazi od 1923.godine.Stijepan Boranič stvori je vlastiti stil u izradbi tiskanica.
+
 
 +
 
 +
Dragutin Boranić je rođen 1882. godine u Kraju Donjem kod Marije Gorice, gdje je i polazio osnovnu školu. Klasičnu gimnaziju završio je 1890. u Zagrebu, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1897. diplomirao hrvatsku i slavensku filologiju. Doktorirao je 1899. na Filozofskom fakultetu obranivši doktorsku disertaciju ''O refleksivnim glagolima u hrvatskom jeziku.''
 +
 
 +
== Služba ==
 +
 
 +
Nakon završenog fakulteta radio je kao srednjoškolski profesor u Osijeku (1896.-1897.), u Vinkovcima (1897.-1899.) i u Zagrebu (1899.-1906.). Od 1906. postao je privatnim docentom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Godine 1909. imenovan je izvanrednim, a 1912. redovitim profesorom. Aktivnu je službu napustio 1941. (kada je umirovljen), da bi se 1945. ponovno u nju vratio. Drugi je put i definitivno umirovljen 1946. godine.  Svoj prilog proučavanju folklorne baštine dao je kao stalni urednik ''Zbornika za narodni život i običaje Južnih Slavena'' kojeg je uređivao od 1904. pa sve do smrti. Otkako je 1904. priredio 3. izdanje ''Hrvatskog pravopisa'' Ivana Broza, Boranić je u idućih 50 godina presudno utjecao na oblikovanje hrvatske pravopisne norme utemeljene na fonološkim načelima. Od 1906. do 1919. bio je član Povjerenstva za nazivlje mjesta u Banskoj Hrvatskoj i Slavoniji. Od 1926. do 1941. djelovao je u Komisiji za naučnu terminologiju i nomenklaturu u Staroj Jugoslaviji. Godine 1928.-29. sudjeluje u radu Pravopisne komisije koja je prema političkim pritiscima Stare Jugoslavije trebala ukloniti razlike između hrvatske (Broz-Boranićeve) i srpske (Belićeve) koncepcije fonološkoga pravopisa. Od 1930. do 1939. Boranićev pravopis je objavljivan prema Belićevoj koncepciji, 7. izdanje čak je imalo novotvorenicu hrvatskosrpski jezik,  a tek 1940. Društvo hrvatskih srednjoškolskih profesora iznova objavljuje ranije 4. Boranićevo izdanje pravopisa. Nakon umirovljenja, Boranić je od 1947. do 1955. pregledavao 
 +
građu za Akademijin ''Rječnik.''
 +
 
 +
 
 +
== Boranić kao književnik ==
 +
 
 +
U mladenačkim danima Boranić je počeo objavljivati. Prvi mu je rad objavljen 1889. pod nazivom ''Snježne priče''. Poeziju  i prozu objavljivao je u ''Bršljanu, Smilju, Pobratimu, Prosvjeti, Vinkovačkim novostima'' i drugdje. Njegov književni rad nije imao važnijih ostvarenja. Popularnost su imale Boranićeve pjesme ''Slovenec i Hrvat'' i ''Diagora''.
 +
 
 +
 
 +
== Boranićev pravopis ==
 +
 
 +
[[Datoteka:Pravopis Boranic.jpg|200px|mini|left|''Pravopis hrvatskoga ili srpskoga jezika'']]
 +
[[Datoteka:Onomatopejske.jpg|200px|mini|right|''Onomatopejske riječi'']]
 +
 
 +
Najznačajniji trag Boranić je ostavio kao autor pravopisa. Radeći na izdanjima Brozova ''Hrvatskoga pravopisa'', za tisak je priredio Brozovo 3. izdanje ''Pravopisa'' 1904. nakon Brozove smrti, najprije pod zajedničkim imenom Broz-Boranić, a od 1921. prerađeno, samo pod svojim imenom i naslovom ''Pravopis hrvatskoga ili srpskoga jezika''. Do 1951. izašlo je ukupno 11 izdanja ovog pravopisa.
 +
 
 +
 
 +
== Djela ==
 +
 
 +
 
 +
* O refleksivnim glagolima u hrvatskom jeziku
 +
 
 +
* Snježne priče
 +
 
 +
* Pravopis hrvatskoga ili srpskoga jezika
 +
 
 +
* Slovenec i Hrvat
 +
 
 +
* Diagora
 +
 
 +
 
 +
 
 +
 
 +
 
 +
 
 +
 
 +
 
 +
==HAZU==
 +
 
 +
Godine 1907. postao je dopisnim članom Jugoslavenske (sada Hrvatske) akademije znanosti i umjetnosti, a 1924. redovitim članom. Tajnikom Akademijina Razreda za književnost bio je od 1926.-1941. godine. Godine 1935. postao je dopisnim članom Slovanského ústavu u Pragu.
 +
 
 +
 
 +
== Literatura==
 +
 
 +
* Babić, S. Vidljivi i nevidljivi rad Dragutina Boranića. // Zaprešićki godišnjak za god. 1995 / priredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Matica hrvatska Zaprešić, 1996. Str. 170-180.
 +
 
 +
*Dragutin Boranić. // Jezikoslovne rasprave i članci / priredio Marko Samardžija. Zagreb : Matica hrvatska, 2001. Stoljeća hrvatske književnosti, str. 475-510.
 +
 
 +
* Modestin, J. Dragutin Boranić. // Nastavni vjesnik. XXX, sv. 1-2(1921), str. 49-53; 149-152.
 +
 
 +
* Musić, A. Dragutin Boranić. // Ljetopis JAZU za godinu 1924. i 1925. Sv. 39 (1926), str. 49.
 +
 
 +
* Silić, J. Dragutin Boranić. // Portreti hrvatskih jezikoslovaca / urednica Gordana Crnković. Zagreb : Hrvatski radio, 1993. Knj.5, str. 175-182.

Trenutačna izmjena od 07:05, 3. srpnja 2013.

Marija Gorica (pokraj Zaprešića), 19. prosinca 1870. - Zagreb, 1. rujna 1955. - hrvatski jezikoslovac



Sadržaj

Školovanje

Dragutin Boranić



Dragutin Boranić je rođen 1882. godine u Kraju Donjem kod Marije Gorice, gdje je i polazio osnovnu školu. Klasičnu gimnaziju završio je 1890. u Zagrebu, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1897. diplomirao hrvatsku i slavensku filologiju. Doktorirao je 1899. na Filozofskom fakultetu obranivši doktorsku disertaciju O refleksivnim glagolima u hrvatskom jeziku.

Služba

Nakon završenog fakulteta radio je kao srednjoškolski profesor u Osijeku (1896.-1897.), u Vinkovcima (1897.-1899.) i u Zagrebu (1899.-1906.). Od 1906. postao je privatnim docentom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Godine 1909. imenovan je izvanrednim, a 1912. redovitim profesorom. Aktivnu je službu napustio 1941. (kada je umirovljen), da bi se 1945. ponovno u nju vratio. Drugi je put i definitivno umirovljen 1946. godine. Svoj prilog proučavanju folklorne baštine dao je kao stalni urednik Zbornika za narodni život i običaje Južnih Slavena kojeg je uređivao od 1904. pa sve do smrti. Otkako je 1904. priredio 3. izdanje Hrvatskog pravopisa Ivana Broza, Boranić je u idućih 50 godina presudno utjecao na oblikovanje hrvatske pravopisne norme utemeljene na fonološkim načelima. Od 1906. do 1919. bio je član Povjerenstva za nazivlje mjesta u Banskoj Hrvatskoj i Slavoniji. Od 1926. do 1941. djelovao je u Komisiji za naučnu terminologiju i nomenklaturu u Staroj Jugoslaviji. Godine 1928.-29. sudjeluje u radu Pravopisne komisije koja je prema političkim pritiscima Stare Jugoslavije trebala ukloniti razlike između hrvatske (Broz-Boranićeve) i srpske (Belićeve) koncepcije fonološkoga pravopisa. Od 1930. do 1939. Boranićev pravopis je objavljivan prema Belićevoj koncepciji, 7. izdanje čak je imalo novotvorenicu hrvatskosrpski jezik, a tek 1940. Društvo hrvatskih srednjoškolskih profesora iznova objavljuje ranije 4. Boranićevo izdanje pravopisa. Nakon umirovljenja, Boranić je od 1947. do 1955. pregledavao građu za Akademijin Rječnik.


Boranić kao književnik

U mladenačkim danima Boranić je počeo objavljivati. Prvi mu je rad objavljen 1889. pod nazivom Snježne priče. Poeziju i prozu objavljivao je u Bršljanu, Smilju, Pobratimu, Prosvjeti, Vinkovačkim novostima i drugdje. Njegov književni rad nije imao važnijih ostvarenja. Popularnost su imale Boranićeve pjesme Slovenec i Hrvat i Diagora.


Boranićev pravopis

Pravopis hrvatskoga ili srpskoga jezika
Onomatopejske riječi

Najznačajniji trag Boranić je ostavio kao autor pravopisa. Radeći na izdanjima Brozova Hrvatskoga pravopisa, za tisak je priredio Brozovo 3. izdanje Pravopisa 1904. nakon Brozove smrti, najprije pod zajedničkim imenom Broz-Boranić, a od 1921. prerađeno, samo pod svojim imenom i naslovom Pravopis hrvatskoga ili srpskoga jezika. Do 1951. izašlo je ukupno 11 izdanja ovog pravopisa.


Djela

  • O refleksivnim glagolima u hrvatskom jeziku
  • Snježne priče
  • Pravopis hrvatskoga ili srpskoga jezika
  • Slovenec i Hrvat
  • Diagora





HAZU

Godine 1907. postao je dopisnim članom Jugoslavenske (sada Hrvatske) akademije znanosti i umjetnosti, a 1924. redovitim članom. Tajnikom Akademijina Razreda za književnost bio je od 1926.-1941. godine. Godine 1935. postao je dopisnim članom Slovanského ústavu u Pragu.


Literatura

  • Babić, S. Vidljivi i nevidljivi rad Dragutina Boranića. // Zaprešićki godišnjak za god. 1995 / priredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Matica hrvatska Zaprešić, 1996. Str. 170-180.
  • Dragutin Boranić. // Jezikoslovne rasprave i članci / priredio Marko Samardžija. Zagreb : Matica hrvatska, 2001. Stoljeća hrvatske književnosti, str. 475-510.
  • Modestin, J. Dragutin Boranić. // Nastavni vjesnik. XXX, sv. 1-2(1921), str. 49-53; 149-152.
  • Musić, A. Dragutin Boranić. // Ljetopis JAZU za godinu 1924. i 1925. Sv. 39 (1926), str. 49.
  • Silić, J. Dragutin Boranić. // Portreti hrvatskih jezikoslovaca / urednica Gordana Crnković. Zagreb : Hrvatski radio, 1993. Knj.5, str. 175-182.
Dobavljeno iz "http://www.wiki-dveri.info/wiki/Dragutin_Borani%C4%87"
Osobni alati