Novi Dvori

Izvor: Wiki-dveri

(Usporedba među inačicama)
Skoči na: orijentacija, traži
 
(Nisu prikazane 54 međuinačice)
Redak 1: Redak 1:
== Novi Dvori ==
== Novi Dvori ==
-
Novi_Dvori-sken3.jpg  
+
[[Datoteka:Novidvori.jpg|200px|mini|left|Karta imanja Novi Dvori]]
 +
[[Datoteka:Novi_Dvori-sken3.jpg|200px|mini|right|Katastraska karta Novih Dvora, 1862.]]
-
== Perivoj uz dvorac i park-šuma ==
+
Novi Dvori su imanje površine 20,5 ha u Zaprešiću osobitog kulturno-povijesnog značenja,  koje je Prostornim planom Zagrebačke županije predloženo za zaštitu kao posebno zaštićena prirodna vrijednost u kategoriji spomenika parkovne arhitekture. Smješteni su uz cestu koja od Zagreba vodi prema Hrvatskom zagorju kroz Zaprešić. Od središta Zagreba udaljeni su 20-ak kilometara, a od središta Zaprešića 1,5 km. 
-
Perivoj nastaje sredinom 19. stoljeća, najvjerojatnije sredinom pedesetih godina, kada ban Jelačić postaje vlasnik Novih Dvora i kada je obnovljen dvorac. Do danas najstariji i jedini kartografski prikaz je katastarska karta iz 1862. godine. Perivoj nosi obilježja romantičarske parkovne arhitekture sredine 19. stoljeća. Romantičarski parkovni elementi skromno su očuvani. Danas se mogu prepoznati po egzotičnim vrstama drveća, kao što su gimnoglad, trnovac, srebrnolisni javor, crvena bukva i dr. Cvjetno grmlje i cvijeće, uobičajeni u romantičarskim vrtovima toga doba, više ne postoje.
+
Nekadašnji je to vlastelinski posjed koji datira s početka 17. stoljeća, a koji je tijekom stoljeća promijenio nekoliko vlasnika:  obitelji Zrinski, Čikulin, Sermage, Festetić, Erdody te Jelačić. Za vrijeme Nezavisne države Hrvatske imanje je nacionalizirano, a danas je u vlasništvu grada Zaprešića. Prema katastarskoj karti iz 1862. godine, posjed  Novi Dvori  sastojao se od 6 cjelina: dvorca, perivoja uz dvorac, park-šume, gospodarskih objekata, vrta i voćnjaka.
-
Uz rub perivoja u zaprešićkim Novim Dvorima teku potoci, odnosno veći ili manji vodotoci.
+
-
Na površini od 20,5 hektara, koliko zauzima čitav kompleks Novih Dvora, nalazi se 5 cjelina:
+
Takav izvorni ustroj Novih Dvora u većoj je mjeri očuvan do danas, s razlikom što su na mjestu nekadašnjega vrta danas livada i nekoliko stambenih zgrada, a na mjestu voćnjaka oranica. Također su u međuvremenu nastale nove građevine u perivoju: ulazna vrata u perivoj, grobnica obitelji Jelačić (1884.) i Kapelica sv. Josipa (1885.), a u novije je doba dio imanja uređen kao golf-klub, s prekrasnim terenom s otvorenim pogledom na Medvednicu i malim umjetnim ribnjakom.
-
1) perivoj s dvorcem
 
-
2) gospodarski objekti
+
== Perivoj uz dvorac i park-šuma ==
-
3) povrtnjak
+
[[Datoteka:Novi_Dvori7.jpg|200px|mini|left|Perivoj uz dvorac]]
 +
[[Datoteka:Novi_Dvori8.jpg|200px|mini|right|Park-šuma]]
-
4) voćnjak
+
Perivoj nastaje sredinom 19. stoljeća, najvjerojatnije sredinom pedesetih godina, kada ban Jelačić postaje vlasnikom Novih Dvora i kada je obnovljen dvorac. Do danas je najstariji i jedini kartografski prikaz perivoja  katastarska karta iz 1862. godine. Perivoj se tada sastojao od perivoja oko dvorca, površine 5 ha, i perivojne ili park-šume, veličine 7 ha, smještene sjeverno od dvorca. Perivoj oko dvorca i park-šumu dijelili su voćnjak i vrt. Perivoj oko dvorca bio je pravi perivoj s listopadnim i crnogoričnim drvećem, livadama, gajevima, cvjetnjacima i biljnim uresima. Park- šuma bila je prirodna šuma s uređenim šetnicama, sadržavala je samo samorodno listopadno drveće, ponajviše hrast i grab. Perivoj je bio održavan sve do Drugoga svjetskoga rata, nakon čega je zanemaren: drveće je siječeno, cvjetni i ostali uresi su nestali, nicalo je samoniklo bilje i grmlje, te se perivoj oko dvorca postupno pretvarao u šumu.
-
5) park-šuma
+
Perivoj nosi obilježja romantičarsko-krajobrazne parkovne arhitekture sredine 19. stoljeća s historicističkim pojedinostima. Romantičarski parkovni elementi skromno su očuvani. Danas se mogu prepoznati po egzotičnim vrstama drveća, kao što su gimnoglad, trnovac, srebrnolisni javor, crvena bukva i dr. Cvjetno grmlje i cvijeće, uobičajeni u romantičarskim vrtovima toga doba, više ne postoje. Uz rub perivoja u zaprešićkim Novim Dvorima teku potoci, odnosno veći ili manji vodotoci.
== Drveće u Novim Dvorima ==
== Drveće u Novim Dvorima ==
-
Oko kapelice potpuno su istrijebljena stabla smreke, kako to pokazuju razbojnice i fotografije iz vremena Anke Jelačić.
+
[[Datoteka:Novi_Dvori5.jpg|200px|mini|left|Park-šuma]]
-
Stara stabla obrasla su gustim bršljanom i mahovinom, a neka od njih su napadnuta strizibubama i ostalim štetnicima. Ovdje rastu i mladi hrastovi čiji žirovi govore da će se šuma sigurno obnoviti, samo treba pripaziti na vandale kojih ih trgaju zelene, koji bacaju ambalažu od pića i tuluma po cijeloj šumi i šaraju po obiteljskoj grobnici.
+
[[Datoteka:Hrast_(5).jpg|200px|mini|right|Hrast lužnjak uz Kapelicu sv. Josipa u Novim Dvorima]]
 +
[[Datoteka:Novi_Dvori6.jpg|200px|mini|left|Park-šuma]]
 +
[[Datoteka:Hrast5.jpg|200px|mini|right|Krošnja hrasta lužnjka uz Kapelicu sv. Josipa u Novim Dvorima]]
 +
 
 +
Na imanju Novi Dvori prevladava listopadno drveće: hrast, grab, divlji kesten, žalosni jasen, crvenolisna bukva, javorolisna platana, trnovac, maklura, gimnoklad, te četinjače: kavkaska jela, obična smreka, žalosna smreka, bijeli bor.
 +
Nažalost, stara su stabla obrasla su gustim bršljanom i mahovinom, a neka od njih su napadnuta strizibubama i ostalim štetnicima, tako da su posljednjih godina neki dvjestogodišnji hrastovi lužnjaci morali biti posjećeni. Međutim, rastu i mladi hrastovi koji daju nadu u obnovu šume.
 +
 
 +
 
 +
HRAST LUŽNJAK (''Quercus robur'' L.)
 +
 
 +
Hrast lužnjak europska je biljka. Staništa su mu brežuljkasta, ponekad i brdska područja, nizine i padine, a voli vlagu i visoke podzemne vode. Vrlo je širok, ima uzdužno ispucanu koru široku oko 10 cm. Listovi su mu goli i dugi od 10 do 15 cm, a pupovi su žutosmeđi s bijelom dlakom. Ugrožen je i služi za ukras. Kora hrasta lužnjaka je smeđesiva do tamnosiva. Peteljka mu je duga 7 mm. Režnjevi su mu zaobljeni, a obris plojke obrnuto jajast do jajast. Na vrhu grana su mu vršni pupovi zbijeni, širokojajasti, ušiljeni ili zaobljeni. Hrast lužnjak najmanje naraste do 40 m, a najviše do 50 m, dok stablo može doseći promjer do 3m. Može doseći starost od 500 do 800 godina. Plod hrasta je žir, naraste od 1,5-5 cm. Razmožavanje može biti spolno - sjemenom i nespolno - vegetativno. Hrast lužnjak koristi se kao građevinsko drvo, za željeznicu, grede i stupove.
 +
 
 +
 
 +
 
 +
 
 +
== Aleja divljih kestena ==
 +
 
 +
[[Datoteka:Novi_Dvori10.jpg|200px|mini|right|Divlji kesten (''Aesculus hippocastanum'' L.)]]
 +
[[Datoteka:Novi_Dvori9.jpg|200px|mini|left|Aleja divljih kestena]]
 +
 
 +
Do dvorca i perivoja vodi dobro očuvan drvored divljih kestena s ukupno 60 stabala, dužine 200 m. Zasađen je oko 1890. godine. Vrlo je dobro očuvan, uređen i njegovan.
 +
 
 +
 
 +
DIVLJI KESTEN (''Aesculus hippocastanum'' L.)
 +
 
 +
Divlji kesten je drvo podrijetlom iz jugoistočne Europe i jugozapadne Azije. Stanište mu je od nizinskog do brdskog područja, a kultivira se u vrtovima, perivojima i alejama. Pogoduju mu vlažnija, dublja i plodnija tla. Stablo može biti visoko do 30 m s vrlo gustom, pravilnom i zaobljenom krošnjom. Mlada kora drveta je glatka, kasnije tamnosmeđa, pločasto ispucala, s izbočenim pločama. Listovi su mu dugi do 30 cm, dlanasto sastavljeni, s 5-7 lisaka i dugom peteljkom. Cvate u svibnju. Brojni cvjetovi su mu združeni u čvrstom, 20-30 cm dugom sastavljenom grozdu.
 +
 
 +
 
 +
 
 +
 
-
== Aleja kestena ==
 
-
Do dvorca i perivoja vodi drvored divljih kestena s ukupno 60 stabala. Zasađen je oko 1890. godine.
 
Redak 34: Redak 61:
*Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990.  
*Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990.  
 +
 +
*Godet, J.-D. Drveće i grmlje : cvjetovi, listovi, pupovi i kora : Godetov vodič. Zagreb : Naklada C, 2000.
*Jakaša Borić, V., Bilušić Dumbović, B. Novi dvori zaprešićki. // Peristil, 48(2005), str. 109-122.
*Jakaša Borić, V., Bilušić Dumbović, B. Novi dvori zaprešićki. // Peristil, 48(2005), str. 109-122.

Trenutačna izmjena od 09:10, 30. svibnja 2012.

Sadržaj

Novi Dvori

Karta imanja Novi Dvori
Katastraska karta Novih Dvora, 1862.

Novi Dvori su imanje površine 20,5 ha u Zaprešiću osobitog kulturno-povijesnog značenja, koje je Prostornim planom Zagrebačke županije predloženo za zaštitu kao posebno zaštićena prirodna vrijednost u kategoriji spomenika parkovne arhitekture. Smješteni su uz cestu koja od Zagreba vodi prema Hrvatskom zagorju kroz Zaprešić. Od središta Zagreba udaljeni su 20-ak kilometara, a od središta Zaprešića 1,5 km.

Nekadašnji je to vlastelinski posjed koji datira s početka 17. stoljeća, a koji je tijekom stoljeća promijenio nekoliko vlasnika: obitelji Zrinski, Čikulin, Sermage, Festetić, Erdody te Jelačić. Za vrijeme Nezavisne države Hrvatske imanje je nacionalizirano, a danas je u vlasništvu grada Zaprešića. Prema katastarskoj karti iz 1862. godine, posjed Novi Dvori sastojao se od 6 cjelina: dvorca, perivoja uz dvorac, park-šume, gospodarskih objekata, vrta i voćnjaka.

Takav izvorni ustroj Novih Dvora u većoj je mjeri očuvan do danas, s razlikom što su na mjestu nekadašnjega vrta danas livada i nekoliko stambenih zgrada, a na mjestu voćnjaka oranica. Također su u međuvremenu nastale nove građevine u perivoju: ulazna vrata u perivoj, grobnica obitelji Jelačić (1884.) i Kapelica sv. Josipa (1885.), a u novije je doba dio imanja uređen kao golf-klub, s prekrasnim terenom s otvorenim pogledom na Medvednicu i malim umjetnim ribnjakom.


Perivoj uz dvorac i park-šuma

Perivoj uz dvorac
Park-šuma

Perivoj nastaje sredinom 19. stoljeća, najvjerojatnije sredinom pedesetih godina, kada ban Jelačić postaje vlasnikom Novih Dvora i kada je obnovljen dvorac. Do danas je najstariji i jedini kartografski prikaz perivoja katastarska karta iz 1862. godine. Perivoj se tada sastojao od perivoja oko dvorca, površine 5 ha, i perivojne ili park-šume, veličine 7 ha, smještene sjeverno od dvorca. Perivoj oko dvorca i park-šumu dijelili su voćnjak i vrt. Perivoj oko dvorca bio je pravi perivoj s listopadnim i crnogoričnim drvećem, livadama, gajevima, cvjetnjacima i biljnim uresima. Park- šuma bila je prirodna šuma s uređenim šetnicama, sadržavala je samo samorodno listopadno drveće, ponajviše hrast i grab. Perivoj je bio održavan sve do Drugoga svjetskoga rata, nakon čega je zanemaren: drveće je siječeno, cvjetni i ostali uresi su nestali, nicalo je samoniklo bilje i grmlje, te se perivoj oko dvorca postupno pretvarao u šumu.

Perivoj nosi obilježja romantičarsko-krajobrazne parkovne arhitekture sredine 19. stoljeća s historicističkim pojedinostima. Romantičarski parkovni elementi skromno su očuvani. Danas se mogu prepoznati po egzotičnim vrstama drveća, kao što su gimnoglad, trnovac, srebrnolisni javor, crvena bukva i dr. Cvjetno grmlje i cvijeće, uobičajeni u romantičarskim vrtovima toga doba, više ne postoje. Uz rub perivoja u zaprešićkim Novim Dvorima teku potoci, odnosno veći ili manji vodotoci.


Drveće u Novim Dvorima

Park-šuma
Hrast lužnjak uz Kapelicu sv. Josipa u Novim Dvorima
Park-šuma
Krošnja hrasta lužnjka uz Kapelicu sv. Josipa u Novim Dvorima

Na imanju Novi Dvori prevladava listopadno drveće: hrast, grab, divlji kesten, žalosni jasen, crvenolisna bukva, javorolisna platana, trnovac, maklura, gimnoklad, te četinjače: kavkaska jela, obična smreka, žalosna smreka, bijeli bor. Nažalost, stara su stabla obrasla su gustim bršljanom i mahovinom, a neka od njih su napadnuta strizibubama i ostalim štetnicima, tako da su posljednjih godina neki dvjestogodišnji hrastovi lužnjaci morali biti posjećeni. Međutim, rastu i mladi hrastovi koji daju nadu u obnovu šume.


HRAST LUŽNJAK (Quercus robur L.)

Hrast lužnjak europska je biljka. Staništa su mu brežuljkasta, ponekad i brdska područja, nizine i padine, a voli vlagu i visoke podzemne vode. Vrlo je širok, ima uzdužno ispucanu koru široku oko 10 cm. Listovi su mu goli i dugi od 10 do 15 cm, a pupovi su žutosmeđi s bijelom dlakom. Ugrožen je i služi za ukras. Kora hrasta lužnjaka je smeđesiva do tamnosiva. Peteljka mu je duga 7 mm. Režnjevi su mu zaobljeni, a obris plojke obrnuto jajast do jajast. Na vrhu grana su mu vršni pupovi zbijeni, širokojajasti, ušiljeni ili zaobljeni. Hrast lužnjak najmanje naraste do 40 m, a najviše do 50 m, dok stablo može doseći promjer do 3m. Može doseći starost od 500 do 800 godina. Plod hrasta je žir, naraste od 1,5-5 cm. Razmožavanje može biti spolno - sjemenom i nespolno - vegetativno. Hrast lužnjak koristi se kao građevinsko drvo, za željeznicu, grede i stupove.



Aleja divljih kestena

Divlji kesten (Aesculus hippocastanum L.)
Aleja divljih kestena

Do dvorca i perivoja vodi dobro očuvan drvored divljih kestena s ukupno 60 stabala, dužine 200 m. Zasađen je oko 1890. godine. Vrlo je dobro očuvan, uređen i njegovan.


DIVLJI KESTEN (Aesculus hippocastanum L.)

Divlji kesten je drvo podrijetlom iz jugoistočne Europe i jugozapadne Azije. Stanište mu je od nizinskog do brdskog područja, a kultivira se u vrtovima, perivojima i alejama. Pogoduju mu vlažnija, dublja i plodnija tla. Stablo može biti visoko do 30 m s vrlo gustom, pravilnom i zaobljenom krošnjom. Mlada kora drveta je glatka, kasnije tamnosmeđa, pločasto ispucala, s izbočenim pločama. Listovi su mu dugi do 30 cm, dlanasto sastavljeni, s 5-7 lisaka i dugom peteljkom. Cvate u svibnju. Brojni cvjetovi su mu združeni u čvrstom, 20-30 cm dugom sastavljenom grozdu.





Literatura

  • Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990.
  • Godet, J.-D. Drveće i grmlje : cvjetovi, listovi, pupovi i kora : Godetov vodič. Zagreb : Naklada C, 2000.
  • Jakaša Borić, V., Bilušić Dumbović, B. Novi dvori zaprešićki. // Peristil, 48(2005), str. 109-122.
  • Laljak, S. Novi Dvori : od Jelačića bana do naših dana. Zaprešić : Matica hrvatska, 1991.
  • Obad-Šćitaroci, M. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991.
  • Obad Šćitaroci, B., Obad Šćitaroci, M. Perivoj Jelačićevi Novi Dvori. // Kaj, XXXIV, 6(2001), str. 89-99.
  • Žara, V. Ostavština bana Jelačića koju treba vidjeti : park šuma Novi Dvori u Zaprešiću. // Hrvatske šume. 157-8(2010), str. 22-23.
Osobni alati