Cret Dubravica
Izvor: Wiki-dveri
(→Mah tresetar) |
|||
| (Nije prikazano 80 međuinačica) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
| - | == Cret == | + | == Cret Dubravica == |
| - | + | ||
| - | + | [[Datoteka:Cret01.jpg|200px|mini|left|Oznaka na ulazu u Cret Dubravica]] | |
| - | + | [[Datoteka:Cret1961.jpg|200px|mini|right|Poučna tabla na drvenom platou u Cretu Dubravica]] | |
| + | [[Datoteka:Cret4.jpg|200px|mini|left|Pogled s drvenog platoa]] | ||
| + | [[Datoteka:Cret19.jpg|200px|mini|right|Cret Dubravica]] | ||
| - | + | Botanički poseban rezervat Dubravica osnovan je 1966. godine. Spominje se tridesetih godina prošlog stoljeća, fitocenološka i ekološka istraživanja objavio je 1939. botaničar Ivo Horvat. U to vrijeme u Dubravici su postojala tri creta površine 650 m2, 286 m2 i 1630 m2. Prvih 35 godina njegova postojanja zaštita je bila pasivna, pa se cretna površina višestruko smanjila prelaskom creta u vlažni travnjak, te nakon toga zarastanjem u šumu crne johe (''Alms glutinosa'' L.). Cret je bio pred samim nestajanjem. 2001. godine Hrvatsko mikološko društvo, u suradnji s nadležnim tijelima, pokrenulo je akciju spašavanja Creta Dubravica. Uklonjeno je drveće i grmlje s površine creta, uklonjeni su mrtvi polegli slojevi trave beskoljenke koji su sprečavali rast cretnih biljaka, cret je pokošen u lipnju i u listopadu, a pokošena trava je uklonjena s creta. Na jednom dijelu creta, koji je ostao bez cretnih biljaka, snižena je razina tla i presađen je mah tresetar. Već za dvije godine bili su vidljivi odlični rezultati. Mahovi tresetari su se raširili na gotovo cijelu preostalu površinu creta, a okruglolisna rosika je svoju populaciju povećala s desetak jedinki na njih stotinjak. Cret u Dubravici primjer je acidofilnog creta, tj. spada u skupinu prijelaznih cretova, što znači da vodu dobiva putem oborina, kao i putem podzemnih voda koje su siromašne bazama, pa stoga u njemu postoji slaba geološka veza sa podlogom. | |
| - | + | ||
| - | + | ||
| - | + | Danas je površina Creta Dubravica smanjena gotovo za polovicu svoje površine od vremena otkrića - na oko 600 m2. Stoga je u svrhu očuvanja i opstanka ovog izuzetno vrijednog staništa nužna daljnja aktivna zaštita, prvenstveno redovita košnja. Također, važno je i spriječiti svako hodanje po cretu koje nije povezano s njegovim održavanjem ili znanstvenim istraživanjem (posjetitelji ga trebaju promatrati samo s ruba). U tu svrhu 2006. godine napravljen je drveni plato odakle se cret može promatrati. | |
| + | Zbog specifičnosti tla, cretovi su dom različitim vrstama biljaka. U Cretu Dubravica prevladava niska vegetacija, na 65% površine grmovi su johe, krkovine, breze, vrbe te biljne zajednice maha tresetara i ciperaceje. Najzanačajnija biljka je okruglolisna rosika (''Drosera rotundifolia'' L.) - biljka mesožderka. Osim nje, u Cretu Dubravica nalaze se i četiri vrste ugroženih gljiva: močvarna patuljica (''Galerina paludosa'' L.), cretna patuljica (''Galerina tibiicystis'' L.), cretna vlažnica (''Hygrocybe coccineocrenata'' L.) i suhoperkina močvarnica (''Myriosclerotinia dennisii'' L.). | ||
| - | |||
| - | |||
| + | == Okruglolisna rosika (lat. ''Drosera rotundifolia'') == | ||
| - | + | [[Datoteka:Rosika.jpg|200px|mini|right|Okruglolisna rosika (''Drosera rotundifolia'' L.)]] | |
| - | + | ||
| - | + | ||
| + | Okruglolisna rosika najpoznatija je biljka creta u Dubravici. To je višegodišnja zeljasta biljka prijelaznih cretova. Ime rosika potiče od sitnih prozirnih kapljica što ih biljaka izlučuje na listovima, a podsjećaju na rosu. Biljka je visoka nekoliko centimetara i ima jednostavne listove poput prizemnih rozeta. Peteljka lista je izdužena, dok je polojka okrugla i obrasla žlijezdastim pipcima (tentakulima). Ima pravilne bijele cvjetove, dvospolne građe, sastavljene od čaške s pet lapova, vjenčića s pet latica, 5 prašnika i tučaka s tri do 5 vratova. Njezin plod je tobolac s više sjemenki pomoću kojih se razmnožava. S obzirom da iz tla biljka ne može dobiti sve potrebne hranjive tvari, ostatak nadoknađuje hvatanjem sitnih kukaca te stoga spada u biljke mesožderke. Kukce hvata ljepljivim tentakulima, a potom cijeli plijen obavija listom. Tentakuli luče proteolitičke enzime kojima se plijen razgrađuje. | ||
| + | Cvate od lipnja do kolovoza, a zimi zadržava zelene listove, koje obično mijenja u proljeće. | ||
| - | |||
| - | |||
| - | |||
| - | |||
| - | |||
| - | |||
| - | |||
| + | == Cret == | ||
| - | + | [[Datoteka:Cretovi-sken2.jpg|200px|mini|left|Poprečni prerez kroz cret]] | |
| - | + | [[Datoteka:Cret03.jpg|200px|mini|right|Mah tresetar (''Sphagnum sp.'' L.)]] | |
| + | Cret je posebna vrsta vlažnih staništa bez stabala i dobro opskrbljena vodom u kojoj biljke svojim ugibanjem stvaraju treset. Biljna vrsta koja stvara treset je mah tresetar (''Sphagnum sp.'' L.). Uzrok stvaranja treseta je smanjena količina kisika i kiselost tla pa se kao rezultat pojavljuje nerazgrađeni biljni materijal, tj. treset. Zbog nepovoljnijih klimatskih uvjeta, a katkada i nepovoljnog ljudskog djelovanja (mijenjanje vodnog režima), acidofilni cretovi u Hrvatskoj vegetacijskom sukcesijom prelaze u vlažne travnjake te zarastaju u šumu. Da bi ovaj, za bioraznolikost Hrvatske izuzetno vrijedan tip staništa opstao, nužno je provoditi aktivan oblik zaštite. | ||
| - | + | Razlikuju se tri vrste cretova: visoki, prijelazni i niski. Visoki cretovi opskrbljuju se vodom isključivo iz oborina, prijelazni cretovi opskrbljuju se vodom iz oborinskih i podzemnih voda, dok se niski cretovi opskrbljuju iz podzemnih voda. Cretove se još može podijeliti u bazofilne ili ravne cretove i acidofilne cretove, gdje spadaju prijelazni i visoki cretovi. Bazofilni cretovi su pod utjecajem bazičnih podzemnih voda i stoga je tlo u njima pretežno lužnato te ne sadrži tresetar. Acidofilni cretovi su kiseli te na njima dominira mah tresetar. | |
| - | + | ||
| - | + | ||
| - | + | ||
| - | + | ||
| - | + | ||
| - | + | ||
| - | + | ||
| - | + | ||
| - | + | ||
| - | == | + | == Rasprostranjenost i ugroženost cretova == |
| - | [[Datoteka: | + | [[Datoteka:Cret36.jpg|200px|mini|right|Okolica Creta Dubravica]] |
| + | [[Datoteka:Cretovi-sken.jpg|200px|mini|left|Slika cretova kod Dubravice 60-ih godina 20.st.]] | ||
| + | Cretovima pogoduje umjereno hladna i vlažna klima pa su prije desetak tisuća godina, kada se povukao led poslije posljednjeg ledenog doba, u Europi prekrivali golema prostranstva. Danas cretovi u svijetu prekrivaju površinu od oko 4 milijuna kilometara, tj. 2 ili 3% površine Zemlje. Najviše ih se nalazi u Kanadi, Aljasci, zapadnom Sibiru, jugoistočnoj Aziji i dolini rijeke Amazone. U Europi su najrasprostranjeniji u zemljama sjeverne, srednje i zapadne Europe: Finskoj, Švedskoj, Norveškoj, Velikoj Britaniji, Irskoj i Njemačkoj. | ||
| + | Međutim, danas su diljem zemaljske kugle cretovi sve rjeđa vrsta staništa. Prijeti im nestajanje kao posljedica promjene klime (globalno zatopljenje), čovjekove aktivnosti (melioracije tla, iskorištavanje treseta za ogrjev, hortikulturu i sl.). Primjer je Finska koja je do 1950. izgubila oko 60% površine svojih cretova zbog melioracija u šumarstvu. | ||
| + | U Hrvatskoj je klima pretopla i presuha za optimalan razvoj acidofilnih cretova pa su oni u procesu nestajanja. Danas su acidofilni cretovi jedno od najugroženijih i površinom najmanjih staništa u Hrvatskoj. | ||
| - | |||
| + | == Literatura == | ||
| - | + | *Botanički posebni rezervat Dubravica / Općina Dubravica. http://www.dubravica.hr/cretovi.html | |
| - | + | ||
| - | + | *Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske / urednici Toni Nikolić i Jasenka Topić. Zagreb : Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, 2004. | |
| - | + | *Horvat, I. Prilog poznavanju cretova u Hrvatskom zagorju. // Zaprešićki godišnjak 1998. : za grad Zaprešić i općine Brdovec, Bistra, Dubravica, Luka, Marija Gorica i Pušća / uredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Matica hrvatska Zaprešić, 1999. Str. 269-280. | |
| - | Općina Dubravica : monografija / uredništvo Josipa Šmaguc... [et al.]. Dubravica : Općina Dubravica, 2006. | + | *Općina Dubravica : monografija / uredništvo Josipa Šmaguc... [et al.]. Dubravica : Općina Dubravica, 2006. |
| - | Pleše V. Cretovi pred izumiranjem. // Hrvatske šume. 183(2012), str. 7-8. | + | *Pleše V. Cretovi pred izumiranjem. // Hrvatske šume. 183(2012), str. 7-8. |
| - | Pleše, V. Ugroženi cretovi i biljke mesožderke. // Hrvatske šume. 138(2008), str. 14-16. | + | *Pleše, V. Ugroženi cretovi i biljke mesožderke. // Hrvatske šume. 138(2008), str. 14-16. |
Trenutačna izmjena od 07:16, 17. rujna 2012.
Sadržaj |
Cret Dubravica
Botanički poseban rezervat Dubravica osnovan je 1966. godine. Spominje se tridesetih godina prošlog stoljeća, fitocenološka i ekološka istraživanja objavio je 1939. botaničar Ivo Horvat. U to vrijeme u Dubravici su postojala tri creta površine 650 m2, 286 m2 i 1630 m2. Prvih 35 godina njegova postojanja zaštita je bila pasivna, pa se cretna površina višestruko smanjila prelaskom creta u vlažni travnjak, te nakon toga zarastanjem u šumu crne johe (Alms glutinosa L.). Cret je bio pred samim nestajanjem. 2001. godine Hrvatsko mikološko društvo, u suradnji s nadležnim tijelima, pokrenulo je akciju spašavanja Creta Dubravica. Uklonjeno je drveće i grmlje s površine creta, uklonjeni su mrtvi polegli slojevi trave beskoljenke koji su sprečavali rast cretnih biljaka, cret je pokošen u lipnju i u listopadu, a pokošena trava je uklonjena s creta. Na jednom dijelu creta, koji je ostao bez cretnih biljaka, snižena je razina tla i presađen je mah tresetar. Već za dvije godine bili su vidljivi odlični rezultati. Mahovi tresetari su se raširili na gotovo cijelu preostalu površinu creta, a okruglolisna rosika je svoju populaciju povećala s desetak jedinki na njih stotinjak. Cret u Dubravici primjer je acidofilnog creta, tj. spada u skupinu prijelaznih cretova, što znači da vodu dobiva putem oborina, kao i putem podzemnih voda koje su siromašne bazama, pa stoga u njemu postoji slaba geološka veza sa podlogom.
Danas je površina Creta Dubravica smanjena gotovo za polovicu svoje površine od vremena otkrića - na oko 600 m2. Stoga je u svrhu očuvanja i opstanka ovog izuzetno vrijednog staništa nužna daljnja aktivna zaštita, prvenstveno redovita košnja. Također, važno je i spriječiti svako hodanje po cretu koje nije povezano s njegovim održavanjem ili znanstvenim istraživanjem (posjetitelji ga trebaju promatrati samo s ruba). U tu svrhu 2006. godine napravljen je drveni plato odakle se cret može promatrati.
Zbog specifičnosti tla, cretovi su dom različitim vrstama biljaka. U Cretu Dubravica prevladava niska vegetacija, na 65% površine grmovi su johe, krkovine, breze, vrbe te biljne zajednice maha tresetara i ciperaceje. Najzanačajnija biljka je okruglolisna rosika (Drosera rotundifolia L.) - biljka mesožderka. Osim nje, u Cretu Dubravica nalaze se i četiri vrste ugroženih gljiva: močvarna patuljica (Galerina paludosa L.), cretna patuljica (Galerina tibiicystis L.), cretna vlažnica (Hygrocybe coccineocrenata L.) i suhoperkina močvarnica (Myriosclerotinia dennisii L.).
Okruglolisna rosika (lat. Drosera rotundifolia)
Okruglolisna rosika najpoznatija je biljka creta u Dubravici. To je višegodišnja zeljasta biljka prijelaznih cretova. Ime rosika potiče od sitnih prozirnih kapljica što ih biljaka izlučuje na listovima, a podsjećaju na rosu. Biljka je visoka nekoliko centimetara i ima jednostavne listove poput prizemnih rozeta. Peteljka lista je izdužena, dok je polojka okrugla i obrasla žlijezdastim pipcima (tentakulima). Ima pravilne bijele cvjetove, dvospolne građe, sastavljene od čaške s pet lapova, vjenčića s pet latica, 5 prašnika i tučaka s tri do 5 vratova. Njezin plod je tobolac s više sjemenki pomoću kojih se razmnožava. S obzirom da iz tla biljka ne može dobiti sve potrebne hranjive tvari, ostatak nadoknađuje hvatanjem sitnih kukaca te stoga spada u biljke mesožderke. Kukce hvata ljepljivim tentakulima, a potom cijeli plijen obavija listom. Tentakuli luče proteolitičke enzime kojima se plijen razgrađuje. Cvate od lipnja do kolovoza, a zimi zadržava zelene listove, koje obično mijenja u proljeće.
Cret
Cret je posebna vrsta vlažnih staništa bez stabala i dobro opskrbljena vodom u kojoj biljke svojim ugibanjem stvaraju treset. Biljna vrsta koja stvara treset je mah tresetar (Sphagnum sp. L.). Uzrok stvaranja treseta je smanjena količina kisika i kiselost tla pa se kao rezultat pojavljuje nerazgrađeni biljni materijal, tj. treset. Zbog nepovoljnijih klimatskih uvjeta, a katkada i nepovoljnog ljudskog djelovanja (mijenjanje vodnog režima), acidofilni cretovi u Hrvatskoj vegetacijskom sukcesijom prelaze u vlažne travnjake te zarastaju u šumu. Da bi ovaj, za bioraznolikost Hrvatske izuzetno vrijedan tip staništa opstao, nužno je provoditi aktivan oblik zaštite.
Razlikuju se tri vrste cretova: visoki, prijelazni i niski. Visoki cretovi opskrbljuju se vodom isključivo iz oborina, prijelazni cretovi opskrbljuju se vodom iz oborinskih i podzemnih voda, dok se niski cretovi opskrbljuju iz podzemnih voda. Cretove se još može podijeliti u bazofilne ili ravne cretove i acidofilne cretove, gdje spadaju prijelazni i visoki cretovi. Bazofilni cretovi su pod utjecajem bazičnih podzemnih voda i stoga je tlo u njima pretežno lužnato te ne sadrži tresetar. Acidofilni cretovi su kiseli te na njima dominira mah tresetar.
Rasprostranjenost i ugroženost cretova
Cretovima pogoduje umjereno hladna i vlažna klima pa su prije desetak tisuća godina, kada se povukao led poslije posljednjeg ledenog doba, u Europi prekrivali golema prostranstva. Danas cretovi u svijetu prekrivaju površinu od oko 4 milijuna kilometara, tj. 2 ili 3% površine Zemlje. Najviše ih se nalazi u Kanadi, Aljasci, zapadnom Sibiru, jugoistočnoj Aziji i dolini rijeke Amazone. U Europi su najrasprostranjeniji u zemljama sjeverne, srednje i zapadne Europe: Finskoj, Švedskoj, Norveškoj, Velikoj Britaniji, Irskoj i Njemačkoj. Međutim, danas su diljem zemaljske kugle cretovi sve rjeđa vrsta staništa. Prijeti im nestajanje kao posljedica promjene klime (globalno zatopljenje), čovjekove aktivnosti (melioracije tla, iskorištavanje treseta za ogrjev, hortikulturu i sl.). Primjer je Finska koja je do 1950. izgubila oko 60% površine svojih cretova zbog melioracija u šumarstvu. U Hrvatskoj je klima pretopla i presuha za optimalan razvoj acidofilnih cretova pa su oni u procesu nestajanja. Danas su acidofilni cretovi jedno od najugroženijih i površinom najmanjih staništa u Hrvatskoj.
Literatura
- Botanički posebni rezervat Dubravica / Općina Dubravica. http://www.dubravica.hr/cretovi.html
- Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske / urednici Toni Nikolić i Jasenka Topić. Zagreb : Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, 2004.
- Horvat, I. Prilog poznavanju cretova u Hrvatskom zagorju. // Zaprešićki godišnjak 1998. : za grad Zaprešić i općine Brdovec, Bistra, Dubravica, Luka, Marija Gorica i Pušća / uredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Matica hrvatska Zaprešić, 1999. Str. 269-280.
- Općina Dubravica : monografija / uredništvo Josipa Šmaguc... [et al.]. Dubravica : Općina Dubravica, 2006.
- Pleše V. Cretovi pred izumiranjem. // Hrvatske šume. 183(2012), str. 7-8.
- Pleše, V. Ugroženi cretovi i biljke mesožderke. // Hrvatske šume. 138(2008), str. 14-16.
