Dvorac Laduč

Izvor: Wiki-dveri

(Usporedba među inačicama)
Skoči na: orijentacija, traži
Redak 25: Redak 25:
*Likovna enciklopedija Jugoslavije. Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža" , 1984.
*Likovna enciklopedija Jugoslavije. Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža" , 1984.
*http://www.domzadjecu.hr/hrv/index.php?k=dom&s=laduc
*http://www.domzadjecu.hr/hrv/index.php?k=dom&s=laduc
 +
*http://maps.google.com/

Inačica od 13:46, 12. svibnja 2010.

Sadržaj

Geografija

Dvorac Laduč nalazi se sedam kilometara od grada Zaprešića, u Donjem Laduču, na glavnoj cesti prema slovenskoj granici. Donji Laduč je naselje u Općini Brdovcu, Zagrebačka županija. Površina naselja iznosi 2,28 km2.


Povijest

Unutrašnost dvorca Laduč.


Dvorac se spominje već 1574. godine. Vojkovići su na Susedgradsko vlastelinsko došli u prvoj polovici 17. stoljeća, gdje su stekli neke posjede među kojima je stari dvor u Laduču. Laduč je u srednjem vijeku pripadao velikom susedgradskom-stubičkom vlastelinstvu. Koje se prostiralo od Zagrebačke gore do rijeke Sutle. Obnovljen je u 19. stoljeću. Služio je kao ljetnikovac do drugog svjetskog rata. Dobiven je u kartaškoj igri, a dobila ga je obitelj Vranyczany. Poslije drugog svjetskog rata u dvorac dolaze ratna siročad.

Dvorac je danas podružnica Dječjeg doma Zagreb ili Doma za djecu i mlađe punoljetne osobe Zagreb te se zove Dječji dom "Laduč". U dvorcu živi devetnaestero djece(2009.godina) koja polaze Osnovnu Školu Ivana Perkovca. Postoje razne radionice u Laduču. Djeca su podjeljena u četiri grupe, te svaka grupa ima svoju spavaonicu i dnevni boravak. Svake se godine izdvajaju znatna sredstva u uređenje prostora kako bi bio primjeren boravku djece.


Arhitektura

Gradnju dvorca Laduč barun Vladimir Vranyczany-Dobrinović povjerio je arhitektu K. Waidmanu koji je iskoristio dobar položaj i pogled prema jugu. Dvorac je jednokatan, pravokutnog tlocrta s dogradnjama prema sjeveru tako da pruža dojam trokrilnog objekta. Glavno pročelje orjentirano je prema jugu i savskoj dolini. Arhitektonsko obilježje južne fasade, ali i ukras cijelog dvorca, je velika altana s tri luka. Pročelja su jednostavna, rusticirana i s naglašenim horizontalnim vjencem koji djeli prizemlje od kata. Dvorac pripada drugoj spomeničkoj kategoriji. Središnji prostor unutrašnjosti dvorca je veliki foaje s reprezentativnim stubištem s ogradom od balustara. Stropovi soba prvog kata su oslikani, a oslika ih je Ivan Klausen. Očuvano je nekoliko secesijskih kaljevih peči. U unutrašnjosti se ističe svečano dvokrilno stubište s balustradama. Dvorac koristi elemente starijih stilova, kako je odgovaralo historicističkom ukusu vremena. Naručitelj se odlučio uz dvorac urediti francuski vrt, čime je otvoren pogled na elegantno pročelje dvorca. U svakoj prostoriji su kamini i neki su obnovljeni. Velika zbornica ima mnoštvo očuvanih starih stvari. Potpuno formiran perivoj postojao je još uz stare dvore, dakle prije izgradnje današnjeg dvorca. Potkraj devetnaestog stoljeća preoblikuje se perivoj, osobito dekorativni parterni vrt.

Literatura

  • Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga , 1991.
  • Krivošić S. Slike iz zaprešićkog kraja od 1209. do 1903. Zaprešić : Matica hrvatska Zaprešić , 1993.
  • Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija , 2003.
  • Likovna enciklopedija Jugoslavije. Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža" , 1984.
  • http://www.domzadjecu.hr/hrv/index.php?k=dom&s=laduc
  • http://maps.google.com/
Osobni alati