Maksimilijan Vanka
Izvor: Wiki-dveri
(→Obitelj) |
(→Amerika) |
||
| Redak 16: | Redak 16: | ||
== Amerika == | == Amerika == | ||
| - | Od 1934. godine Vanka živi i radi u Americi. Prvu izlođbu u New Yorku piriredio je u studenom 1934. godine u galeriji Marie Sterner Linott. Osvrt na izložbu objavile su i novine New York Post, a kritike su bile pohvalne. Vanka je u New Yorku živio od 1934. do 1941. godine i u tom periodu najčešća inspiracija njegovih djela su njujorški neboderi, prosjaci i beskućnici, lučki barovi, ulične tučnjave, ljudi s dokova ... Tijekom tridesetih godina Vanka je proputovao Ameriku od Istočne do Zapadne obale. | + | Od 1934. godine Vanka živi i radi u Americi. Prvu izlođbu u New Yorku piriredio je u studenom 1934. godine u galeriji Marie Sterner Linott. Osvrt na izložbu objavile su i novine New York Post, a kritike su bile pohvalne. Vanka je u New Yorku živio od 1934. do 1941. godine i u tom periodu najčešća inspiracija njegovih djela su njujorški neboderi, prosjaci i beskućnici, lučki barovi, ulične tučnjave, ljudi s dokova ... Tijekom tridesetih godina Vanka je proputovao Ameriku od Istočne do Zapadne obale. Rad na freskama u crkvi Svetog Nikole u Millvaleu kraj Pittsburgha počeo je 1937. godine. Freske su bile narudžbapatera Alberta Žagara, tadašnjeg župnika Hrvatske katoličke crkve, a završio ih je 1941. godine |
== Literatura == | == Literatura == | ||
Inačica od 13:54, 11. travnja 2013.
Maksimilijan Vanka (Zagreb 11. listopada 1889. - Vallorta (Meksiko) 02. veljače 1963.) hrv. slikar i kipar
Sadržaj |
Djetinjstvo i školovanje
Maksimilijan Vanka rođen je u Zagrebu, 11. listopada 1889.,pretpostavlja se, kao vanbračno dijete majke iz belgijsko-austrijske plemićke obitelji Von Fürstenberg i oca češkog grofa Zu Salmma. Vankina biološka majka, u visokoj trudnoći, dolazi u Hrvatsku roditi dijete za koje se u Austriji nije smjelo znati. Odmah po rođenju, Vanku su dali na selo (Kupljenovo), Dorici Jug koja ga je dojila i othranila. Kada je Maksimilijanu bilo osam godina, djed po majci saznaje za njega, te ga šalje u dvorac Brestje gdje je započeo novi život i školovanje pod vodstvom profesionalnih učitelja. Nakon preseljenja u dvorac, Maks više nikad nije vidio svog djeda, koji je ubrzo i umro.
Pohađajući privatnu školu slikara Bele Čikoša Sesije 1906. godine, tada jedina zagrebačka umjetnička škola, odlučuje se za slikarstvo. 1910. godine odlazi u Belgiju na studij umjetnosti kod profesora Jeana D'Evillea i Constanta Montalda.
Obitelj
Maksimilijan Vanka upoznaje svoju buduću suprugu, Amarikanku Margaret Stetten 1918. godine., posredstvom zajedničkog znanca Gustla Franka. Vjenčali su se u Lumbardi na Korčuli 1931. godine te živjeli na relaciji Korčula-Zagreb-Amerika. Kći Peggy rodila im se 1932. godine.
Amerika
Od 1934. godine Vanka živi i radi u Americi. Prvu izlođbu u New Yorku piriredio je u studenom 1934. godine u galeriji Marie Sterner Linott. Osvrt na izložbu objavile su i novine New York Post, a kritike su bile pohvalne. Vanka je u New Yorku živio od 1934. do 1941. godine i u tom periodu najčešća inspiracija njegovih djela su njujorški neboderi, prosjaci i beskućnici, lučki barovi, ulične tučnjave, ljudi s dokova ... Tijekom tridesetih godina Vanka je proputovao Ameriku od Istočne do Zapadne obale. Rad na freskama u crkvi Svetog Nikole u Millvaleu kraj Pittsburgha počeo je 1937. godine. Freske su bile narudžbapatera Alberta Žagara, tadašnjeg župnika Hrvatske katoličke crkve, a završio ih je 1941. godine
Literatura
Zaprešićki godišnjak 1999.zaprešić : Matica Hrvatska Zaprešić, 2000.
Zaprešićki godišnjak 2000.-2001. Zaprešić : Matica Hrvatska Zaprešić, 2002.
Zaprešićki godišnjak 1997. Zaprešić : Matica Hrvatska Zaprešić, 1998.
Dupor,M. Korčulanin Vanka //Zbornik otoka Korčule Sv.2(1972), str. 179-182.
