Novi Dvori
Izvor: Wiki-dveri
(→Novi Dvori) |
|||
| Redak 2: | Redak 2: | ||
[[Datoteka:Novi_Dvori-sken3.jpg|200px|mini|right|Katastraska karta Novih Dvora, 1862.]] | [[Datoteka:Novi_Dvori-sken3.jpg|200px|mini|right|Katastraska karta Novih Dvora, 1862.]] | ||
| - | + | Novi Dvori su imanje površine 20,5 ha u Zaprešiću osobitog kulturno-povijesnog značenja, koje je Prostornim planom Zagrebačke županije predloženo za zaštitu kao posebno zaštićena prirodna vrijednost u kategoriji spomenika parkovne arhitekture. Smješteni su uz cestu koja od Zagreba vodi prema Hrvatskom zagorju kroz Zaprešić. Od središta Zagreba udaljeni su 20-ak kilometara, a od središta Zaprešića 1,5 km. | |
| + | Nekadašnji je to vlastelinski posjed koji datira s početka 17. stoljeća, a koji je tijekom stoljeća promijenio nekoliko vlasnika: obitelji Zrinski, Čikulin, Sermage, Festetić, Erdody te Jelačić. Za vrijeme Nezavisne države Hrvatske imanje je nacionalizirano, a danas je u vlasništvu grada Zaprešića. Prema katastarskoj karti iz 1862. godine, posjed Novi Dvori sastojao se od 6 cjelina: dvorca, perivoja uz dvorac, park-šume, gospodarskih objekata, vrta i voćnjaka. | ||
| + | Takav izvorni ustroj Novih Dvora u većoj je mjeri očuvan do danas, s razlikom što su na mjestu nekadašnjega vrta danas livada i nekoliko stambenih zgrada, a na mjestu voćnjaka oranica. Također su u međuvremenu nastale nove građevine u perivoju: ulazna vrata u perivoj, grobnica obitelji Jelačić (1884.) i Kapelica sv. Josipa (1885.), a u novije je doba dio imanja uređen kao golf-klub, s prekrasnim terenom s otvorenim pogledom na Medvednicu i malim umjetnim ribnjakom. | ||
| - | |||
| - | |||
| - | + | == Perivoj uz dvorac i park-šuma == | |
| - | + | ||
| - | + | ||
| - | + | ||
| - | + | ||
| - | + | ||
| - | + | ||
| - | + | ||
| - | + | ||
| - | 5 | + | Perivoj nastaje sredinom 19. stoljeća, najvjerojatnije sredinom pedesetih godina, kada ban Jelačić postaje vlasnikom Novih Dvora i kada je obnovljen dvorac. Do danas je najstariji i jedini kartografski prikaz perivoja katastarska karta iz 1862. godine. Perivoj se tada sastojao od perivoja oko dvorca, površine 5 ha, i perivojne ili park-šume, veličine 7 ha, smještene sjeverno od dvorca. Perivoj oko dvorca i park-šumu dijelili su voćnjak i vrt. Perivoj oko dvorca bio je pravi perivoj s listopadnim i crnogoričnim drvećem, livadama, gajevima, cvjetnjacima i biljnim uresima. Park- šuma bila je prirodna šuma s uređenim šetnicama, sadržavala je samo samorodno listopadno drveće, ponajviše hrast i grab. Perivoj je bio održavan sve do Drugoga svjetskoga rata, nakon čega je zanemaren: drveće je siječeno, cvjetni i ostali uresi su nestali, nicalo je samoniklo bilje i grmlje, te se perivoj oko dvorca postupno pretvarao u šumu. |
| + | Perivoj nosi obilježja romantičarsko-krajobrazne parkovne arhitekture sredine 19. stoljeća s historicističkim pojedinostima. Romantičarski parkovni elementi skromno su očuvani. Danas se mogu prepoznati po egzotičnim vrstama drveća, kao što su gimnoglad, trnovac, srebrnolisni javor, crvena bukva i dr. Cvjetno grmlje i cvijeće, uobičajeni u romantičarskim vrtovima toga doba, više ne postoje. Uz rub perivoja u zaprešićkim Novim Dvorima teku potoci, odnosno veći ili manji vodotoci. | ||
== Drveće u Novim Dvorima == | == Drveće u Novim Dvorima == | ||
| - | + | Na imanju Novi Dvori prevladava listopadno drveće: hrast, grab, divlji kesten, žalosni jasen, crvenolisna bukva, javorolisna platana, trnovac, maklura, gimnoklad, te četinjače: kavkaska jela, obična smreka, žalosna smreka, bijeli bor. | |
| - | + | Nažalost, stara su stabla obrasla su gustim bršljanom i mahovinom, a neka od njih su napadnuta strizibubama i ostalim štetnicima, tako da su posljednjih godina neki dvjestogodišnji hrastovi lužnjaci morali biti posjećeni. Međutim, rastu i mladi hrastovi koji daju nadu u obnovu šume. | |
== Aleja kestena == | == Aleja kestena == | ||
| - | Do dvorca i perivoja vodi drvored divljih kestena s ukupno 60 stabala. Zasađen je oko 1890. godine. | + | Do dvorca i perivoja vodi dobro očuvan drvored divljih kestena s ukupno 60 stabala, dužine 200 m. Zasađen je oko 1890. godine. |
Inačica od 18:02, 23. svibnja 2012.
Sadržaj |
Novi Dvori
Novi Dvori su imanje površine 20,5 ha u Zaprešiću osobitog kulturno-povijesnog značenja, koje je Prostornim planom Zagrebačke županije predloženo za zaštitu kao posebno zaštićena prirodna vrijednost u kategoriji spomenika parkovne arhitekture. Smješteni su uz cestu koja od Zagreba vodi prema Hrvatskom zagorju kroz Zaprešić. Od središta Zagreba udaljeni su 20-ak kilometara, a od središta Zaprešića 1,5 km. Nekadašnji je to vlastelinski posjed koji datira s početka 17. stoljeća, a koji je tijekom stoljeća promijenio nekoliko vlasnika: obitelji Zrinski, Čikulin, Sermage, Festetić, Erdody te Jelačić. Za vrijeme Nezavisne države Hrvatske imanje je nacionalizirano, a danas je u vlasništvu grada Zaprešića. Prema katastarskoj karti iz 1862. godine, posjed Novi Dvori sastojao se od 6 cjelina: dvorca, perivoja uz dvorac, park-šume, gospodarskih objekata, vrta i voćnjaka.
Takav izvorni ustroj Novih Dvora u većoj je mjeri očuvan do danas, s razlikom što su na mjestu nekadašnjega vrta danas livada i nekoliko stambenih zgrada, a na mjestu voćnjaka oranica. Također su u međuvremenu nastale nove građevine u perivoju: ulazna vrata u perivoj, grobnica obitelji Jelačić (1884.) i Kapelica sv. Josipa (1885.), a u novije je doba dio imanja uređen kao golf-klub, s prekrasnim terenom s otvorenim pogledom na Medvednicu i malim umjetnim ribnjakom.
Perivoj uz dvorac i park-šuma
Perivoj nastaje sredinom 19. stoljeća, najvjerojatnije sredinom pedesetih godina, kada ban Jelačić postaje vlasnikom Novih Dvora i kada je obnovljen dvorac. Do danas je najstariji i jedini kartografski prikaz perivoja katastarska karta iz 1862. godine. Perivoj se tada sastojao od perivoja oko dvorca, površine 5 ha, i perivojne ili park-šume, veličine 7 ha, smještene sjeverno od dvorca. Perivoj oko dvorca i park-šumu dijelili su voćnjak i vrt. Perivoj oko dvorca bio je pravi perivoj s listopadnim i crnogoričnim drvećem, livadama, gajevima, cvjetnjacima i biljnim uresima. Park- šuma bila je prirodna šuma s uređenim šetnicama, sadržavala je samo samorodno listopadno drveće, ponajviše hrast i grab. Perivoj je bio održavan sve do Drugoga svjetskoga rata, nakon čega je zanemaren: drveće je siječeno, cvjetni i ostali uresi su nestali, nicalo je samoniklo bilje i grmlje, te se perivoj oko dvorca postupno pretvarao u šumu. Perivoj nosi obilježja romantičarsko-krajobrazne parkovne arhitekture sredine 19. stoljeća s historicističkim pojedinostima. Romantičarski parkovni elementi skromno su očuvani. Danas se mogu prepoznati po egzotičnim vrstama drveća, kao što su gimnoglad, trnovac, srebrnolisni javor, crvena bukva i dr. Cvjetno grmlje i cvijeće, uobičajeni u romantičarskim vrtovima toga doba, više ne postoje. Uz rub perivoja u zaprešićkim Novim Dvorima teku potoci, odnosno veći ili manji vodotoci.
Drveće u Novim Dvorima
Na imanju Novi Dvori prevladava listopadno drveće: hrast, grab, divlji kesten, žalosni jasen, crvenolisna bukva, javorolisna platana, trnovac, maklura, gimnoklad, te četinjače: kavkaska jela, obična smreka, žalosna smreka, bijeli bor. Nažalost, stara su stabla obrasla su gustim bršljanom i mahovinom, a neka od njih su napadnuta strizibubama i ostalim štetnicima, tako da su posljednjih godina neki dvjestogodišnji hrastovi lužnjaci morali biti posjećeni. Međutim, rastu i mladi hrastovi koji daju nadu u obnovu šume.
Aleja kestena
Do dvorca i perivoja vodi dobro očuvan drvored divljih kestena s ukupno 60 stabala, dužine 200 m. Zasađen je oko 1890. godine.
Literatura
- Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990.
- Jakaša Borić, V., Bilušić Dumbović, B. Novi dvori zaprešićki. // Peristil, 48(2005), str. 109-122.
- Laljak, S. Novi Dvori : od Jelačića bana do naših dana. Zaprešić : Matica hrvatska, 1991.
- Novi Dvori : povijest perivoja. / Dvorci.hr. http://www.dvorci.hr/page.aspx?PageID=231
- Obad-Šćitaroci, M. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991.
- Obad Šćitaroci, B., Obad Šćitaroci, M. Perivoj Jelačićevi Novi Dvori. // Kaj, XXXIV, 6(2001), str. 89-99.
- Žara, V. Ostavština bana Jelačića koju treba vidjeti : park šuma Novi Dvori u Zaprešiću. // Hrvatske šume. 157-8(2010), str. 22-23.
