Dvorac Laduč

Izvor: Wiki-dveri

(Usporedba među inačicama)
Skoči na: orijentacija, traži
(Literatura)
 
(Nije prikazano 6 međuinačica)
Redak 8: Redak 8:
[[Datoteka:Laduc-Grb-Vranyczany.jpg|150px|mini|left|Grb obitelji Vranyczany]]
[[Datoteka:Laduc-Grb-Vranyczany.jpg|150px|mini|left|Grb obitelji Vranyczany]]
[[Datoteka:Laduc-katastarskakarta.jpg|200px|mini|right|Katastarska karta iz 1862.g.]]
[[Datoteka:Laduc-katastarskakarta.jpg|200px|mini|right|Katastarska karta iz 1862.g.]]
-
Dvorac se spominje već 1574. godine. Vojkovići su na Susedgradsko vlastelinstvo došli u prvoj polovini 17. stoljeća, gdje su stekli neke posjede, među kojima je stari dvor u Laduču. Laduč je u srednjem vijeku pripadao velikom susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu koje se prostiralo od Zagrebačke gore do rijeke Sutle. Obnovljen je u 19. stoljeću. Služio je kao ljetnikovac do Drugog svjetskog rata. Dobiven je u kartaškoj igri, a dobila ga je obitelj Vranyczany. Poslije Drugog svjetskog rata u dvorac dolazi ratna siročad.  
+
Dvorac se spominje već 1574. godine. Vojkovići su na Susedgradsko vlastelinstvo došli u prvoj polovini 17. stoljeća, gdje su stekli neke posjede, među kojima je stari dvor u Laduču. Laduč je u srednjem vijeku pripadao velikom Susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu koje se prostiralo od Zagrebačke gore do rijeke Sutle. Obnovljen je u 19. stoljeću. Služio je kao ljetnikovac do Drugog svjetskog rata. Dobiven je u kartaškoj igri, a dobila ga je obitelj Vranyczany. Poslije Drugog svjetskog rata u dvorac dolazi ratna siročad.  
-
Dvorac je danas podružnica Dječjeg doma Zagreb ili Doma za djecu i mlađe punoljetne osobe Zagreb te se zove Dječji dom "Laduč". Prema podacima iz 2009. godine u dvorcu živi devetnaestero djec koja polaze Osnovnu Školu Ivana Perkovca. Postoje razne radionice u Laduču. Djeca su podjeljena u četiri grupe te svaka grupa ima svoju spavaonicu i dnevni boravak. Svake se godine izdvajaju znatna sredstva za uređenje prostora kako bi bio primjeren boravku djece.
+
Dvorac je danas podružnica Dječjeg doma Zagreb ili Doma za djecu i mlađe punoljetne osobe Zagreb te se zove Dječji dom "Laduč". Prema podacima iz 2009. godine u dvorcu živi devetnaestero djece koja polaze Osnovnu školu Ivana Perkovca u Šenkovcu. Djeca su podijeljena u četiri grupe te svaka grupa ima svoju spavaonicu i dnevni boravak. Svake se godine izdvajaju znatna sredstva za uređenje prostora kako bi bio primjeren boravku djece.
Redak 21: Redak 21:
Datoteka:Laduc-ormaric za cipele.jpg|Ormarić za cipele
Datoteka:Laduc-ormaric za cipele.jpg|Ormarić za cipele
Datoteka:Laduc-kuhinja.jpg|Kuhinja
Datoteka:Laduc-kuhinja.jpg|Kuhinja
-
Datoteka:Laduc-blagavaonica.jpg|Blagavaonica
+
Datoteka:Laduc-blagavaonica.jpg|Blagovaonica
Datoteka:Laduc-zbornica.jpg|Zbornica
Datoteka:Laduc-zbornica.jpg|Zbornica
Datoteka:Laduc-kamin.jpg|Kamin
Datoteka:Laduc-kamin.jpg|Kamin
Redak 28: Redak 28:
== Arhitektura dvorca==
== Arhitektura dvorca==
-
Gradnju dvorca Laduč barun Vladimir Vranyczany - Dobrinović povjerio je arhitektu K. Waidmanu koji je iskoristio dobar položaj i pogled prema jugu. Dvorac je jednokatan, pravokutnog tlocrta s dogradnjama prema sjeveru, tako da pruža dojam trokrilnog objekta. Glavno pročelje orjentirano je prema jugu i savskoj dolini. Arhitektonsko obilježje južne fasade, ali i ukras cijelog dvorca,  velika je altana s tri luka. Pročelja su jednostavna, rusticirana i s naglašenim horizontalnim vijencem koji djeli prizemlje od kata. Dvorac pripada drugoj spomeničkoj kategoriji. Središnji prostor unutrašnjosti dvorca je veliki foaje s reprezentativnim stubištem s ogradom od balustara. Stropovi soba prvog kata su oslikani, a oslikao ih je Ivan Klausen. Očuvano je nekoliko secesijskih kaljevih peći. U unutrašnjosti se ističe svečano dvokrilno stubište s balustradama. Dvorac koristi elemente starijih stilova, kako je odgovaralo historicističkom ukusu vremena. Naručitelj se odlučio uz dvorac urediti francuski vrt, čime je otvoren pogled na elegantno pročelje dvorca. U svakoj prostoriji su kamini i neki od njih su obnovljeni. Velika zbornica ima mnoštvo očuvanih starih stvari. Potpuno formiran perivoj postojao je još uz stare dvore, dakle prije izgradnje današnjeg dvorca. Potkraj devetnaestog stoljeća preoblikovan je perivoj, osobito dekorativni parterni vrt.
+
Gradnju dvorca Laduč barun Vladimir Vranyczany-Dobrinović povjerio je arhitektu K. Waidmanu koji je iskoristio dobar položaj i pogled prema jugu. Dvorac je jednokatan, pravokutnog tlocrta s dogradnjama prema sjeveru, tako da pruža dojam trokrilnog objekta. Glavno pročelje orijentirano je prema jugu i savskoj dolini. Arhitektonsko obilježje južne fasade, ali i ukras cijelog dvorca,  velika je altana s tri luka. Pročelja su jednostavna, rustificirana i s naglašenim horizontalnim vijencem koji dijeli prizemlje od kata. Dvorac pripada drugoj spomeničkoj kategoriji. Središnji prostor unutrašnjosti dvorca je veliki foaje s reprezentativnim stubištem s ogradom od balustrada. Stropovi soba prvog kata su oslikani, a oslikao ih je Ivan Klausen. Očuvano je nekoliko secesijskih kaljevih peći. U unutrašnjosti se ističe svečano dvokrilno stubište s balustradama. Dvorac koristi elemente starijih stilova, kako je odgovaralo historicističkom ukusu vremena. Naručitelj se odlučio uz dvorac urediti francuski vrt, čime je otvoren pogled na elegantno pročelje dvorca. U svakoj prostoriji su kamini i neki od njih su obnovljeni. Velika zbornica ima mnoštvo očuvanih starih stvari. Potpuno formiran perivoj postojao je još uz stare dvore, dakle prije izgradnje današnjeg dvorca. Potkraj devetnaestog stoljeća preoblikovan je perivoj, osobito dekorativan parterni vrt.
Redak 44: Redak 44:
==Literatura==
==Literatura==
-
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991.
+
 
 +
*Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003.
 +
*Dječji dom Zagreb. http://www.domzadjecu.hr/hrv/index.php?k=dom&s=laduc
 +
*Google maps. http://maps.google.com/
*Krivošić S. Slike iz zaprešićkog kraja od 1209. do 1903. Zaprešić : Matica hrvatska Zaprešić, 1993.  
*Krivošić S. Slike iz zaprešićkog kraja od 1209. do 1903. Zaprešić : Matica hrvatska Zaprešić, 1993.  
-
*Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003.
 
*Likovna enciklopedija Jugoslavije. Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", 1984.
*Likovna enciklopedija Jugoslavije. Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", 1984.
-
*http://www.domzadjecu.hr/hrv/index.php?k=dom&s=laduc
+
*Obad-Šćitaroci, M. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991.
-
*http://maps.google.com/
+

Trenutačna izmjena od 20:37, 17. svibnja 2012.

Pročelje dvorca Laduč

Sadržaj

Geografski položaj

Dvorac Laduč nalazi se sedam kilometara od grada Zaprešića, u Donjem Laduču, na glavnoj cesti prema slovenskoj granici. Donji Laduč je naselje u Općini Brdovec u Zagrebačkoj županiji. Površina naselja iznosi 2,28 km².


Povijest dvorca

Grb obitelji Vranyczany
Katastarska karta iz 1862.g.

Dvorac se spominje već 1574. godine. Vojkovići su na Susedgradsko vlastelinstvo došli u prvoj polovini 17. stoljeća, gdje su stekli neke posjede, među kojima je stari dvor u Laduču. Laduč je u srednjem vijeku pripadao velikom Susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu koje se prostiralo od Zagrebačke gore do rijeke Sutle. Obnovljen je u 19. stoljeću. Služio je kao ljetnikovac do Drugog svjetskog rata. Dobiven je u kartaškoj igri, a dobila ga je obitelj Vranyczany. Poslije Drugog svjetskog rata u dvorac dolazi ratna siročad.

Dvorac je danas podružnica Dječjeg doma Zagreb ili Doma za djecu i mlađe punoljetne osobe Zagreb te se zove Dječji dom "Laduč". Prema podacima iz 2009. godine u dvorcu živi devetnaestero djece koja polaze Osnovnu školu Ivana Perkovca u Šenkovcu. Djeca su podijeljena u četiri grupe te svaka grupa ima svoju spavaonicu i dnevni boravak. Svake se godine izdvajaju znatna sredstva za uređenje prostora kako bi bio primjeren boravku djece.



Arhitektura dvorca

Gradnju dvorca Laduč barun Vladimir Vranyczany-Dobrinović povjerio je arhitektu K. Waidmanu koji je iskoristio dobar položaj i pogled prema jugu. Dvorac je jednokatan, pravokutnog tlocrta s dogradnjama prema sjeveru, tako da pruža dojam trokrilnog objekta. Glavno pročelje orijentirano je prema jugu i savskoj dolini. Arhitektonsko obilježje južne fasade, ali i ukras cijelog dvorca, velika je altana s tri luka. Pročelja su jednostavna, rustificirana i s naglašenim horizontalnim vijencem koji dijeli prizemlje od kata. Dvorac pripada drugoj spomeničkoj kategoriji. Središnji prostor unutrašnjosti dvorca je veliki foaje s reprezentativnim stubištem s ogradom od balustrada. Stropovi soba prvog kata su oslikani, a oslikao ih je Ivan Klausen. Očuvano je nekoliko secesijskih kaljevih peći. U unutrašnjosti se ističe svečano dvokrilno stubište s balustradama. Dvorac koristi elemente starijih stilova, kako je odgovaralo historicističkom ukusu vremena. Naručitelj se odlučio uz dvorac urediti francuski vrt, čime je otvoren pogled na elegantno pročelje dvorca. U svakoj prostoriji su kamini i neki od njih su obnovljeni. Velika zbornica ima mnoštvo očuvanih starih stvari. Potpuno formiran perivoj postojao je još uz stare dvore, dakle prije izgradnje današnjeg dvorca. Potkraj devetnaestog stoljeća preoblikovan je perivoj, osobito dekorativan parterni vrt.



Literatura

  • Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003.
  • Dječji dom Zagreb. http://www.domzadjecu.hr/hrv/index.php?k=dom&s=laduc
  • Google maps. http://maps.google.com/
  • Krivošić S. Slike iz zaprešićkog kraja od 1209. do 1903. Zaprešić : Matica hrvatska Zaprešić, 1993.
  • Likovna enciklopedija Jugoslavije. Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", 1984.
  • Obad-Šćitaroci, M. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991.
Osobni alati