Park u Gornjoj Bistri
Izvor: Wiki-dveri
(→O parku) |
(→Literatura) |
||
| (Nije prikazano 20 međuinačica) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
== Geografski položaj == | == Geografski položaj == | ||
| - | Park u | + | Park u Gornjoj Bistri smješten je uz [[dvorac Gornja Bistra]], u općini Gornja Bistra, u Zagrebačkoj županiji, ispod sjevernog obronka Medvednice na nadmorskoj visini od 230 m, u dolini potoka Šupljak. Površina parka iznosi 7,72 ha. Dvorac i posjed uz njega pripadali su plemićkoj obitelji Oršić, a potom obitelji Carion. Od šezdesetih godina 20. stoljeća u dvorcu je smještena [http://www.bolnica-bistra.hr/ Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra], tako da park ujedno ima i lječilišnu funkciju. |
== O parku == | == O parku == | ||
| - | Nastanak perivoja dvorca | + | Nastanak perivoja dvorca Gornja Bistra nije posve jasan. Pretpostavlja se da je osnovan potkraj 19. stoljeća, ali postoji i nacrt perivoja iz druge polovice 18. stoljeća. Starost perivoja procjenjuje se na oko 150 godina. Perivoj ima obilježje pejzažne koncepcije s baroknim elementima. Oni se posebno ističu u prilaznoj aleji koja je postavljena centralno u odnosu na os dvorca. |
| + | |||
| + | |||
| + | Nacrt perivoja iz 18. stoljeća predstavlja važan dokument za istraživanje. Opisan je legendom na francuskom jeziku koja sadrži 23 točke: | ||
1. dvorac | 1. dvorac | ||
| Redak 14: | Redak 17: | ||
3. majur | 3. majur | ||
| - | 4. | + | 4. depadansa majura |
5. nečitko | 5. nečitko | ||
| Redak 24: | Redak 27: | ||
8. mlin | 8. mlin | ||
| - | 9. | + | 9. vodoskok |
10. cvijeće | 10. cvijeće | ||
| - | 11. | + | 11. podzemni hladnjak |
12. kamene brane za natapanje | 12. kamene brane za natapanje | ||
| Redak 38: | Redak 41: | ||
15. vodotok | 15. vodotok | ||
| - | 16. bazen za | + | 16. bazen za zalijevanje povrtnjaka i voćnjaka |
17. potok Zagora | 17. potok Zagora | ||
| - | 18. jarak za | + | 18. jarak za zalijevanje povrtnjaka |
19. povrtnjak | 19. povrtnjak | ||
| Redak 54: | Redak 57: | ||
23. ulaz u dvorsku kapelu | 23. ulaz u dvorsku kapelu | ||
| - | |||
| - | == Grab (lat. Carpinus) | + | Park je bio zamišljen kao kombinacija francuskog i engleskog parka, tj. geometrijski kontroliranog krajolika koji polako prelazi u prirodni perivoj. |
| + | |||
| + | Park je trenutno vrlo zapušten, a nekadašnje jezero više ne postoji. U parku su očuvani fontana, kameni portal ispred šišane aleje u nekadašnjem povrtnjaku, dijelovi staza, a naziru se i obrisi nekadašnjeg jezera u sjeveroistočnom dijelu perivoja. U parku se, osim aleje grabova, ističu i skupine graba, smreke, breza i hrastova, a neposredno uz dvorac su stoljetne tise i aleja divljeg kestena. Osim njih, u parku postoje i unesene vrste: četinjača, kavkaska jela, Lawsonov pačempres, himalajski bor, dugalazija, močvarski taksodij, listača, jasenoliki javor, katalpa, koprivić, gimhoklad, magnolija, sofra, paulovnija i mnoge druge. U perivoju rastu i brojne vrste grmlja. Arkade su obavijene puzavicama iz porodice Ampelopsis i Bignonia. | ||
| + | |||
| + | Perivoj dvorca zaštićen je kao spomenik parkovne arhitekture 1971. godine. | ||
| + | |||
| + | |||
| + | == Aleja grabova == | ||
| + | |||
| + | Grab (lat. ''Carpinus'') najrasprostranjenija je biljka u parku dvorca Gornja Bistra. Aleja grabova prolazi kroz perivoj i vodi do dvorca. Dugačka je 520 metara i smatra se najduljom u Hrvatskoj. | ||
| - | + | Inače je ova vrsta graba rasprostranjena u Srednjoj Europi. Visina mu je oko 30 cm. Široko je razgranat i oprašuje ga vjetar. Često se mijenja s brezom zato što ima srebrnosivu koru i slične listove. No, kora graba je mnogo uglatija od brezine. Drvo graba je guste građe i tvrdo je. Možemo ga prepoznati po ovalnim listovima, dugačkim i do 10 cm. Dvostruko su nazubljeni oko ruba i sužuju se prema vrhu. Gornja površina listova je tamnozelena, a donja strana blijeđe zelena. Ujesen su listovi žuti. Plod je trolapni plodni list s malim rebrastim oraščićima. Pricvjetni list je ljeti zelen. Služi za izradu stolarskog alata i sitne drvne robe, izvrsno je ogrijevno drvo. | |
| Redak 66: | Redak 77: | ||
*Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. | *Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003. | ||
*Godet, J.-D. Drveće i grmlje : cvjetovi, listovi, pupovi i kora : Godetov vodič. Zagreb : Naklada C, 2000. | *Godet, J.-D. Drveće i grmlje : cvjetovi, listovi, pupovi i kora : Godetov vodič. Zagreb : Naklada C, 2000. | ||
| - | *Gornja Bistra - lječilišni park. / | + | *Gornja Bistra - lječilišni park. / Zeleni prsten Zagrebačke županije : javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenima prirodnim vrijednostima na području Zagrebačke županije. http://www.priroda-zagrebacka.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=32&Itemid=25 |
| - | *Gornja Bistra : perivoj. | + | *Gornja Bistra : perivoj. / Dvorci.hr. http://www.dvorci.hr/page.aspx?PageID=556 |
*Grab. // Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda. Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod, 1977-1985. Sv. 3. 1977. | *Grab. // Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda. Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod, 1977-1985. Sv. 3. 1977. | ||
| - | |||
*Marković, Vladimir. Barokni dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna biblioteka, 1995. | *Marković, Vladimir. Barokni dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna biblioteka, 1995. | ||
*Obad-Šćitaroci, Mladen. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. | *Obad-Šćitaroci, Mladen. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991. | ||
*Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004. | *Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004. | ||
| + | *Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra. http://www.bolnica-bistra.hr/ | ||
Trenutačna izmjena od 10:59, 28. travnja 2012.
Sadržaj |
Geografski položaj
Park u Gornjoj Bistri smješten je uz dvorac Gornja Bistra, u općini Gornja Bistra, u Zagrebačkoj županiji, ispod sjevernog obronka Medvednice na nadmorskoj visini od 230 m, u dolini potoka Šupljak. Površina parka iznosi 7,72 ha. Dvorac i posjed uz njega pripadali su plemićkoj obitelji Oršić, a potom obitelji Carion. Od šezdesetih godina 20. stoljeća u dvorcu je smještena Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra, tako da park ujedno ima i lječilišnu funkciju.
O parku
Nastanak perivoja dvorca Gornja Bistra nije posve jasan. Pretpostavlja se da je osnovan potkraj 19. stoljeća, ali postoji i nacrt perivoja iz druge polovice 18. stoljeća. Starost perivoja procjenjuje se na oko 150 godina. Perivoj ima obilježje pejzažne koncepcije s baroknim elementima. Oni se posebno ističu u prilaznoj aleji koja je postavljena centralno u odnosu na os dvorca.
Nacrt perivoja iz 18. stoljeća predstavlja važan dokument za istraživanje. Opisan je legendom na francuskom jeziku koja sadrži 23 točke:
1. dvorac
2. staklenik i vrtlarev stan
3. majur
4. depadansa majura
5. nečitko
6. svinjac
7. blagovaonica osoblja
8. mlin
9. vodoskok
10. cvijeće
11. podzemni hladnjak
12. kamene brane za natapanje
13. jezero
14. kanal za natapanje
15. vodotok
16. bazen za zalijevanje povrtnjaka i voćnjaka
17. potok Zagora
18. jarak za zalijevanje povrtnjaka
19. povrtnjak
20. voćnjak
21. špalir
22. portirnica
23. ulaz u dvorsku kapelu
Park je bio zamišljen kao kombinacija francuskog i engleskog parka, tj. geometrijski kontroliranog krajolika koji polako prelazi u prirodni perivoj.
Park je trenutno vrlo zapušten, a nekadašnje jezero više ne postoji. U parku su očuvani fontana, kameni portal ispred šišane aleje u nekadašnjem povrtnjaku, dijelovi staza, a naziru se i obrisi nekadašnjeg jezera u sjeveroistočnom dijelu perivoja. U parku se, osim aleje grabova, ističu i skupine graba, smreke, breza i hrastova, a neposredno uz dvorac su stoljetne tise i aleja divljeg kestena. Osim njih, u parku postoje i unesene vrste: četinjača, kavkaska jela, Lawsonov pačempres, himalajski bor, dugalazija, močvarski taksodij, listača, jasenoliki javor, katalpa, koprivić, gimhoklad, magnolija, sofra, paulovnija i mnoge druge. U perivoju rastu i brojne vrste grmlja. Arkade su obavijene puzavicama iz porodice Ampelopsis i Bignonia.
Perivoj dvorca zaštićen je kao spomenik parkovne arhitekture 1971. godine.
Aleja grabova
Grab (lat. Carpinus) najrasprostranjenija je biljka u parku dvorca Gornja Bistra. Aleja grabova prolazi kroz perivoj i vodi do dvorca. Dugačka je 520 metara i smatra se najduljom u Hrvatskoj.
Inače je ova vrsta graba rasprostranjena u Srednjoj Europi. Visina mu je oko 30 cm. Široko je razgranat i oprašuje ga vjetar. Često se mijenja s brezom zato što ima srebrnosivu koru i slične listove. No, kora graba je mnogo uglatija od brezine. Drvo graba je guste građe i tvrdo je. Možemo ga prepoznati po ovalnim listovima, dugačkim i do 10 cm. Dvostruko su nazubljeni oko ruba i sužuju se prema vrhu. Gornja površina listova je tamnozelena, a donja strana blijeđe zelena. Ujesen su listovi žuti. Plod je trolapni plodni list s malim rebrastim oraščićima. Pricvjetni list je ljeti zelen. Služi za izradu stolarskog alata i sitne drvne robe, izvrsno je ogrijevno drvo.
Literatura
- Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990.
- Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003.
- Godet, J.-D. Drveće i grmlje : cvjetovi, listovi, pupovi i kora : Godetov vodič. Zagreb : Naklada C, 2000.
- Gornja Bistra - lječilišni park. / Zeleni prsten Zagrebačke županije : javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenima prirodnim vrijednostima na području Zagrebačke županije. http://www.priroda-zagrebacka.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=32&Itemid=25
- Gornja Bistra : perivoj. / Dvorci.hr. http://www.dvorci.hr/page.aspx?PageID=556
- Grab. // Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda. Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod, 1977-1985. Sv. 3. 1977.
- Marković, Vladimir. Barokni dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna biblioteka, 1995.
- Obad-Šćitaroci, Mladen. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991.
- Russell, T., Cutler, C. Svjetska enciklopedija drveća. Rijeka : Leo-commerce, 2004.
- Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra. http://www.bolnica-bistra.hr/
