Cret Dubravica
Izvor: Wiki-dveri
| Redak 7: | Redak 7: | ||
Cretove možemo još podijeliti u bazofilne tzv.ravne cretove i acedofilne cretove gdje spadaju prijelazni i visoki cretovi. | Cretove možemo još podijeliti u bazofilne tzv.ravne cretove i acedofilne cretove gdje spadaju prijelazni i visoki cretovi. | ||
Bazofilni cretovi su pod utjecajem bazičnih podzemnih voda i stoga je tlo u njima pretežno lužnato,te ne sadrži tresetar. | Bazofilni cretovi su pod utjecajem bazičnih podzemnih voda i stoga je tlo u njima pretežno lužnato,te ne sadrži tresetar. | ||
| - | + | Acidofilni cretovi su za razliku bazofilnih kiseli te na njima dominira mah tresetar. | |
== '''Cret Dubravica''' == | == '''Cret Dubravica''' == | ||
U našoj zemlji najpoznatiji cret je Dubravica (botanički posebni rezervat)u Hrvatskom zagorju,koji je stavljen pod zaštitu 1966.godine.Spominje se tridesetih godina prošlih stoljeća,fitocenološka i ekološka istraživanja objavio je 1939.botaničar Ivo Horvat.U to vrijeme postojala su tri creta(površine 650 m2,286 m2,1630 m2). | U našoj zemlji najpoznatiji cret je Dubravica (botanički posebni rezervat)u Hrvatskom zagorju,koji je stavljen pod zaštitu 1966.godine.Spominje se tridesetih godina prošlih stoljeća,fitocenološka i ekološka istraživanja objavio je 1939.botaničar Ivo Horvat.U to vrijeme postojala su tri creta(površine 650 m2,286 m2,1630 m2). | ||
Cret u Dubravici primjer je acidofilnog creta tj.spada u skupinu prijelaznih cretova što znači da vodu dobiva putem oborina kao i putem podzemnih voda koje su siromašne bazama pa stoga u njemu postoji slaba geološka veza sa podlogom. | Cret u Dubravici primjer je acidofilnog creta tj.spada u skupinu prijelaznih cretova što znači da vodu dobiva putem oborina kao i putem podzemnih voda koje su siromašne bazama pa stoga u njemu postoji slaba geološka veza sa podlogom. | ||
| + | |||
| + | |||
| + | |||
| + | == '''Biljke''' == | ||
Inačica od 08:39, 28. travnja 2012.
Cret
Cret je posebmna vrsta vlažnih staništa bez stabala i dobro opskrbljena vodom u kojoj biljke svojim ugibanjem stvaraju treset.Biljna vrsta koja stvara treset je tzv.Sphagnum ili mah tresetar.Uzrok stvaranja treseta je smanjena količina kisika i kiselost tla,pa se kao rezultat pojavljuje nerazgrađeni biljni materijal tj.treset.
Razlikujemo tri vrste cretova:visoki,prijelazni i niski. Visoki cretovi se opskrbljuju vodom isključivo iz oborina,prijelazni cretovi se opskrbljuju vodom iz oborinskih voda kao i podzemnih voda dok se nisku cretovi opskrbljuju iz podzemnih voda.
Cretove možemo još podijeliti u bazofilne tzv.ravne cretove i acedofilne cretove gdje spadaju prijelazni i visoki cretovi. Bazofilni cretovi su pod utjecajem bazičnih podzemnih voda i stoga je tlo u njima pretežno lužnato,te ne sadrži tresetar.
Acidofilni cretovi su za razliku bazofilnih kiseli te na njima dominira mah tresetar.
Cret Dubravica
U našoj zemlji najpoznatiji cret je Dubravica (botanički posebni rezervat)u Hrvatskom zagorju,koji je stavljen pod zaštitu 1966.godine.Spominje se tridesetih godina prošlih stoljeća,fitocenološka i ekološka istraživanja objavio je 1939.botaničar Ivo Horvat.U to vrijeme postojala su tri creta(površine 650 m2,286 m2,1630 m2). Cret u Dubravici primjer je acidofilnog creta tj.spada u skupinu prijelaznih cretova što znači da vodu dobiva putem oborina kao i putem podzemnih voda koje su siromašne bazama pa stoga u njemu postoji slaba geološka veza sa podlogom.
