Park dvorca Lužnica
Izvor: Wiki-dveri
(→Literatura) |
|||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
| - | |||
== Geografski položaj == | == Geografski položaj == | ||
| - | Perivoj dvorca Lužnice na prijelazu | + | Perivoj dvorca Lužnice smješten je na prijelazu Savske doline u Marijagoričko pobrđe. Nalazi se zapadno od Zaprešića. |
== Perivoj dvorca Lužnice == | == Perivoj dvorca Lužnice == | ||
| - | Perivoj dvorca Lužnice jedinstven je , nije zaštićen, no prilično dobro je očuvan. To je pejzažan engleski perivoj. Velik je 8 hektara i jedan de od najljepših perivoja u Hrvatskom zagorju. Vjerojatno je nastao potkraj 18. st. (nakon što je izgrađen dvorac) Ima romantičarske elemente npr. kamene gromade, | + | Perivoj dvorca Lužnice jedinstven je, nije zaštićen, no prilično dobro je očuvan. To je pejzažan engleski perivoj. Velik je 8 hektara i jedan de od najljepših perivoja u Hrvatskom zagorju. Vjerojatno je nastao potkraj 18. st. (nakon što je izgrađen dvorac). Ima romantičarske elemente, npr. kamene gromade, agavu i jezero koje je smješteno nedaleko od dvorca. Uz dvorac se nalaze gredice sa šišanim grmljem ili cvijećem. |
Inačica od 10:41, 13. travnja 2012.
Sadržaj |
Geografski položaj
Perivoj dvorca Lužnice smješten je na prijelazu Savske doline u Marijagoričko pobrđe. Nalazi se zapadno od Zaprešića.
Perivoj dvorca Lužnice
Perivoj dvorca Lužnice jedinstven je, nije zaštićen, no prilično dobro je očuvan. To je pejzažan engleski perivoj. Velik je 8 hektara i jedan de od najljepših perivoja u Hrvatskom zagorju. Vjerojatno je nastao potkraj 18. st. (nakon što je izgrađen dvorac). Ima romantičarske elemente, npr. kamene gromade, agavu i jezero koje je smješteno nedaleko od dvorca. Uz dvorac se nalaze gredice sa šišanim grmljem ili cvijećem.
Lužnička šuma
Lužnička šuma nalazi se na brežuljku sjeverno od dvorca Lužnice, udaljena je svega pet-deset minuta hoda od ulaza. Šuma je jedno vrijeme bila oduzeta upravi dvorca Lužnice te su njome upravljale Hrvatske šume. Danas je šuma ponovo vraćena pod upravu dvorca. Površina šume je 35 ha. Bogata je životinjskim i biljnim vrstama, a veći su dio drveća hrast, grab i bukva. Sloj drveća pokriva 90-100% glavne i sporedne etaže. Sloj grmlja je slabo razvijen - pokriva 2-10% površine, tvore ga: glogovi, klen, obična kurika, divlja kruška, pazdrijen, svib i dr.
Hrast lužnjak
Hrast lužnjak europska je biljka. Staništa su mu brežuljkasta, ponekad i brdska područja, nizine i padine, a voli vlagu i visoke podzemne vode. Ugrožen je i služi za ukras. Vrlo je širok, ima uzdužno ispucanu koru široku oko 10 cm. Listovi su mu goli i dugi od 10 do 15 cm, a pupovi su mu žutosmeđi s bijelom dlakom.
Literatura
- Čorak, Ž. Zaprešić : stambeno-komunalna monografija. Zaprešić : Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti, 1990.
- Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003.
- Duhovno-obrazovni centar Marijin dvor, Lužnica. http://www.luznica.hr/
- Godet, J.-D. Drveće i grmlje : cvjetovi, listovi, pupovi i kora : Godetov vodič. Zagreb : Naklada C, 2000.
- Obad-Šćitaroci, Mladen. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991.
