Dvorac Novi dvori - Povijest promjena

WikiDveriAdmin: /* Literatura */

WikiDveriAdmin — Thu, 17 May 2012 20:38:40 GMT

Literatura

←Starija inačica		Inačica od 20:38, 17. svibnja 2012.
Redak 102:		Redak 102:
	*Laljak, S. Novi Dvori : od Jelačića bana do naših dana. Zaprešić : Matica hrvatska, 1991.		*Laljak, S. Novi Dvori : od Jelačića bana do naših dana. Zaprešić : Matica hrvatska, 1991.
	*Muzej Matija Skurjeni. http://www.muzej-matija-skurjeni.hr/omuzeju.swf		*Muzej Matija Skurjeni. http://www.muzej-matija-skurjeni.hr/omuzeju.swf
-	*Obad-Šćitaroci, ~~Mladen~~. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991.	+	*Obad-Šćitaroci, M. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991.
	*Zagreb hrvatska metropola : turistički vodič 92/93. Zagreb : Turistička zajednica grada Zagreba : Masmedia, 1992.		*Zagreb hrvatska metropola : turistički vodič 92/93. Zagreb : Turistička zajednica grada Zagreba : Masmedia, 1992.

WikiDveriAdmin u (test) 11:38, 27. travnja 2012.

WikiDveriAdmin — Fri, 27 Apr 2012 11:38:10 GMT

←Starija inačica		Inačica od 11:38, 27. travnja 2012.
Redak 84:		Redak 84:
	Datoteka:Novi dvori natpis.jpg\|Natpis		Datoteka:Novi dvori natpis.jpg\|Natpis
	</gallery></center>		</gallery></center>
		+

	== Muzej "Matija Skurjeni" ==		== Muzej "Matija Skurjeni" ==

WikiDveriAdmin: /* Grobnica obitelji Jelačić */

WikiDveriAdmin — Fri, 27 Apr 2012 11:37:32 GMT

Grobnica obitelji Jelačić

←Starija inačica		Inačica od 11:37, 27. travnja 2012.
Redak 67:		Redak 67:
	== Grobnica obitelji Jelačić ==		== Grobnica obitelji Jelačić ==

-	Grobnicu obitelji Jelačić izgradio je Đuro Jelačić u gotičkom stilu 1884. godine u skladu s oporukom svoga brata Josipa. Jednim dijelom grobnica je sagrađena od kamena iz kamenoloma u Vrapču, a drugim dijelom od neupotrebljivog kamena sa ~~zagrebačke stolne crkve~~. Može se podijeliti u dvije cjeline: podzemnu, u kojoj se nalaze ljesovi, i nadzemnu, koju čine dva polukružna stubišta koja vode na terasu. Na lijevoj strani urezan je naziv na latinskom kojim se upozorava da je ovo posljednje počivalište obitelji Jelačić od Bužina: "Familiae Jelačić de Buzin". U veljači 1991. godine, prije početka obnove kapele, ostaci pokojnih privremeno su preneseni na groblje Mirogoj, a u listopadu 1992. vraćeni su nazad u obiteljsku grobnicu. U grobnicu su više puta provaljivali kriminalci u potrazi za dragocjenostima.	+	Grobnicu obitelji Jelačić izgradio je Đuro Jelačić u gotičkom stilu 1884. godine u skladu s oporukom svoga brata Josipa. Jednim dijelom grobnica je sagrađena od kamena iz kamenoloma u Vrapču, a drugim dijelom od neupotrebljivog kamena sa Zagrebačke katedrale. Može se podijeliti u dvije cjeline: podzemnu, u kojoj se nalaze ljesovi, i nadzemnu, koju čine dva polukružna stubišta koja vode na terasu. Na lijevoj strani urezan je naziv na latinskom kojim se upozorava da je ovo posljednje počivalište obitelji Jelačić od Bužina: "Familiae Jelačić de Buzin". U veljači 1991. godine, prije početka obnove kapele, ostaci pokojnih privremeno su preneseni na groblje Mirogoj, a u listopadu 1992. vraćeni su nazad u obiteljsku grobnicu. U grobnicu su više puta provaljivali kriminalci u potrazi za dragocjenostima.


Redak 84:		Redak 84:
	Datoteka:Novi dvori natpis.jpg\|Natpis		Datoteka:Novi dvori natpis.jpg\|Natpis
	</gallery></center>		</gallery></center>
-

	== Muzej "Matija Skurjeni" ==		== Muzej "Matija Skurjeni" ==

WikiDveriAdmin u (test) 11:34, 27. travnja 2012.

WikiDveriAdmin — Fri, 27 Apr 2012 11:34:42 GMT

←Starija inačica		Inačica od 11:34, 27. travnja 2012.
Redak 55:		Redak 55:
	== Kapelica sv. Josipa ==		== Kapelica sv. Josipa ==

-	Neogotička kapelica sv. Josipa datira iz 1885. godine. Sagrađena je na brzinu zbog smrti Jelačićeve devetomjesečne kćeri Anke. ~~Razdijeljenja~~ je lijepom pregradom na prednji dio za svetište i stražnji za vjernike.	+	Neogotička kapelica sv. Josipa datira iz 1885. godine. Sagrađena je na brzinu zbog smrti Jelačićeve devetomjesečne kćeri Anke. Razdijeljena je lijepom pregradom na prednji dio za svetište i stražnji za vjernike.


Redak 91:		Redak 91:

	<center><gallery perrow="6">		<center><gallery perrow="6">
-	Datoteka:Novi Dvori-Muzej Matija Skurjeni.jpg\|Muzej Matija Skurjeni u Novim ~~dvorima~~	+	Datoteka:Novi Dvori-Muzej Matija Skurjeni.jpg\|Muzej Matija Skurjeni u Novim Dvorima
	</gallery></center>		</gallery></center>

WikiDveriAdmin u (test) 11:17, 3. travnja 2012.

WikiDveriAdmin — Tue, 03 Apr 2012 11:17:25 GMT

←Starija inačica		Inačica od 11:17, 3. travnja 2012.
Redak 100:		Redak 100:
	*Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003.		*Dizdar Z., Leček S. Zagrebačka županija. Zagreb : Zagrebačka županija, 2003.
	*Gostl, I. Jelačićevi Novi Dvori : dobro bana Jelačića nekad i sad. Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1990.		*Gostl, I. Jelačićevi Novi Dvori : dobro bana Jelačića nekad i sad. Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1990.
-	*Laljak, S. Novi Dvori : od Jelačića bana do naših dana. Zaprešić : Matica hrvatska, 1991.	+	*Laljak, S. Novi Dvori : od Jelačića bana do naših dana. Zaprešić : Matica hrvatska, 1991.
-	*Obad-Šćitaroci, Mladen. ~~Perivoji~~ i ~~dvorci Hrvatskog~~ zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991.	+	*Muzej Matija Skurjeni. http://www.muzej-matija-skurjeni.hr/omuzeju.swf
-	*Zagreb hrvatska metropola : turistički vodič 92/93. Zagreb : Turistička zajednica grada Zagreba : Masmedia, 1992.	+	*Obad-Šćitaroci, Mladen. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991.
-	~~http://www.muzej-matija-skurjeni.hr/omuzeju.swf~~	+	*Zagreb hrvatska metropola : turistički vodič 92/93. Zagreb : Turistička zajednica grada Zagreba : Masmedia, 1992.

WikiDveriAdmin: Članak "Dvorac Novi dvori" je zaštićen ([edit=sysop] (neograničeno) [move=sysop] (neograničeno))

WikiDveriAdmin — Fri, 16 Mar 2012 12:09:08 GMT

Članak "Dvorac Novi dvori" je zaštićen ([edit=sysop] (neograničeno) [move=sysop] (neograničeno))

←Starija inačica

Inačica od 12:09, 16. ožujka 2012.

Marija Bartolic u (test) 23:46, 29. rujna 2010.

Marija Bartolic — Wed, 29 Sep 2010 23:46:53 GMT

←Starija inačica		Inačica od 23:46, 29. rujna 2010.
Redak 31:		Redak 31:
	[[Datoteka:Novi Dvori-prije renoviranja 001.jpg\|200px\|mini\|left\|Novi dvori prije renoviranja]]		[[Datoteka:Novi Dvori-prije renoviranja 001.jpg\|200px\|mini\|left\|Novi dvori prije renoviranja]]

-	Dvorac Novi dvori sagrađen je u klasicističkom stilu, a sredinom XIX. stoljeća u negotičkom ga je stilu dao nadograditi grof Josip Jelačić. Današnji tlocrt dvorca rezultat je građevinskih zahvata izvedenih krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća. Prizemlje je veličine 44,45x12,70 metara. Iznad vanjskog ulaza u podrum uređena je terasa. Ograđena je stupovima, a s južne i sjeverne strane banov brat ~~Juro~~ izgradio je ukrasna vrata od željeza. Na prvom katu nekada je bio drveni dio koji je ban povisio i izgradio od cigle, tako da može zadovoljiti potrebe stanovanja u XIX. stoljeću. Podrum zauzima gotovo cijelo podzemlje dvorca. Njegove dimenzije su 43,5x7 m. Fasada dvorca u neogotičkom obličju potječe iz banova vremena, točnije iz 1853. godine. Iznad glavnog ulaza dvorac je imao toranj sa satom.	+	Dvorac Novi dvori sagrađen je u klasicističkom stilu, a sredinom XIX. stoljeća u negotičkom ga je stilu dao nadograditi grof Josip Jelačić. Današnji tlocrt dvorca rezultat je građevinskih zahvata izvedenih krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća. Prizemlje je veličine 44,45x12,70 metara. Iznad vanjskog ulaza u podrum uređena je terasa. Ograđena je stupovima, a s južne i sjeverne strane banov brat Đuro izgradio je ukrasna vrata od željeza. Na prvom katu nekada je bio drveni dio koji je ban povisio i izgradio od cigle, tako da može zadovoljiti potrebe stanovanja u XIX. stoljeću. Podrum zauzima gotovo cijelo podzemlje dvorca. Njegove dimenzije su 43,5x7 m. Fasada dvorca u neogotičkom obličju potječe iz banova vremena, točnije iz 1853. godine. Iznad glavnog ulaza dvorac je imao toranj sa satom.

	Perivoj površine pet hektara u XIX. je stoljeću uređen na temelju autohtone šume hrasta kitnjaka i graba. Dvorcu se prilazi kroz drvored kestena dug 200 metara, koji je očuvan i danas. U obnovljenom dvokatnom gospodarskom objektu danas je smješten muzej "Matija Skurjeni". Od građevina na imanju Novi Dvori najveću kulturno-povijesnu vrijednost ima vršilnica, najstariji objekt na imanju, koji se spominje još u XVII. st.		Perivoj površine pet hektara u XIX. je stoljeću uređen na temelju autohtone šume hrasta kitnjaka i graba. Dvorcu se prilazi kroz drvored kestena dug 200 metara, koji je očuvan i danas. U obnovljenom dvokatnom gospodarskom objektu danas je smješten muzej "Matija Skurjeni". Od građevina na imanju Novi Dvori najveću kulturno-povijesnu vrijednost ima vršilnica, najstariji objekt na imanju, koji se spominje još u XVII. st.

Marija Bartolic u (test) 23:17, 29. rujna 2010.

Marija Bartolic — Wed, 29 Sep 2010 23:17:43 GMT

←Starija inačica		Inačica od 23:17, 29. rujna 2010.
Redak 87:		Redak 87:

	== Muzej "Matija Skurjeni" ==		== Muzej "Matija Skurjeni" ==
-	Nastanak Muzeja "Matija Skurjeni" počiva u prvom ugovoru između Matije Skurjenija i Skupštine općine Zaprešić potpisanog 2.7.1984.g. Galerija je nazvana po zaprešićkom slikaru Matiji Skurjeniju. Galerija "Matija Skurjeni" otvorena je 1987. godine, a 2000. godine Ministarstvo kulture odobrilo je prerastanje ~~Galerije~~ u Muzej "Matija Skurjeni".	+	Nastanak Muzeja "Matija Skurjeni" počiva na prvom ugovoru između Matije Skurjenija i Skupštine općine Zaprešić potpisanog 2.7.1984. Galerija je nazvana po zaprešićkom slikaru Matiji Skurjeniju. Galerija "Matija Skurjeni" otvorena je 1987. godine, a 2000. godine Ministarstvo kulture odobrilo je prerastanje galerije u Muzej "Matija Skurjeni".

Marija Bartolic u (test) 23:16, 29. rujna 2010.

Marija Bartolic — Wed, 29 Sep 2010 23:16:35 GMT

←Starija inačica		Inačica od 23:16, 29. rujna 2010.
Redak 67:		Redak 67:
	== Grobnica obitelji Jelačić ==		== Grobnica obitelji Jelačić ==

-	Grobnicu obitelji Jelačić izgradio je Đuro Jelačić u gotičkom stilu 1884. godine u skladu s oporukom svoga brata Josipa. Jednim dijelom grobnica je sagrađena od kamena iz kamenoloma u Vrapču, a drugim dijelom od neupotrebljivog kamena sa zagrebačke stolne crkve. Može se podijeliti u dvije cjeline: podzemnu, u kojoj se nalaze ljesovi, i nadzemnu, koju čine dva polukružna stubišta koja vode na terasu. Na lijevoj strani urezan je naziv na latinskom kojim se upozorava da je ovo posljednje počivalište ~~grofa obitlji~~ Jelačić od Bužina: "Familiae Jelačić de Buzin". U veljači 1991. godine, prije početka obnove kapele, ostaci pokojnih privremeno su preneseni na groblje Mirogoj, a u listopadu 1992. vraćeni su nazad u obiteljsku grobnicu. U grobnicu su više puta provaljivali kriminalci u potrazi za dragocjenostima.	+	Grobnicu obitelji Jelačić izgradio je Đuro Jelačić u gotičkom stilu 1884. godine u skladu s oporukom svoga brata Josipa. Jednim dijelom grobnica je sagrađena od kamena iz kamenoloma u Vrapču, a drugim dijelom od neupotrebljivog kamena sa zagrebačke stolne crkve. Može se podijeliti u dvije cjeline: podzemnu, u kojoj se nalaze ljesovi, i nadzemnu, koju čine dva polukružna stubišta koja vode na terasu. Na lijevoj strani urezan je naziv na latinskom kojim se upozorava da je ovo posljednje počivalište obitelji Jelačić od Bužina: "Familiae Jelačić de Buzin". U veljači 1991. godine, prije početka obnove kapele, ostaci pokojnih privremeno su preneseni na groblje Mirogoj, a u listopadu 1992. vraćeni su nazad u obiteljsku grobnicu. U grobnicu su više puta provaljivali kriminalci u potrazi za dragocjenostima.

Marija Bartolic u (test) 23:15, 29. rujna 2010.

Marija Bartolic — Wed, 29 Sep 2010 23:15:02 GMT

←Starija inačica		Inačica od 23:15, 29. rujna 2010.
Redak 55:		Redak 55:
	== Kapelica sv. Josipa ==		== Kapelica sv. Josipa ==

-	Neogotička kapelica sv. Josipa datira iz 1885. godine. Sagrađena na brzinu zbog smrti Jelačićeve devetomjesečne kćeri Anke. Razdijeljenja je lijepom pregradom na prednji dio za svetište i stražnji za vjernike.	+	Neogotička kapelica sv. Josipa datira iz 1885. godine. Sagrađena je na brzinu zbog smrti Jelačićeve devetomjesečne kćeri Anke. Razdijeljenja je lijepom pregradom na prednji dio za svetište i stražnji za vjernike.