Cret Dubravica - Povijest promjena

WikiDveriAdmin u (test) 07:16, 17. rujna 2012.

WikiDveriAdmin — Mon, 17 Sep 2012 07:16:51 GMT

←Starija inačica		Inačica od 07:16, 17. rujna 2012.
Redak 6:		Redak 6:
	[[Datoteka:Cret19.jpg\|200px\|mini\|right\|Cret Dubravica]]		[[Datoteka:Cret19.jpg\|200px\|mini\|right\|Cret Dubravica]]

-	~~'''~~Botanički~~'''~~ poseban rezervat Dubravica osnovan je 1966. godine. Spominje se tridesetih godina prošlog stoljeća, fitocenološka i ekološka istraživanja objavio je 1939. botaničar Ivo Horvat. U to vrijeme u Dubravici su postojala tri creta površine 650 m2, 286 m2 i 1630 m2. Prvih 35 godina njegova postojanja zaštita je bila pasivna, pa se cretna površina višestruko smanjila prelaskom creta u vlažni travnjak, te nakon toga zarastanjem u šumu crne johe (''Alms glutinosa'' L.). Cret je bio pred samim nestajanjem. 2001. godine Hrvatsko mikološko društvo, u suradnji s nadležnim tijelima, pokrenulo je akciju spašavanja Creta Dubravica. Uklonjeno je drveće i grmlje s površine creta, uklonjeni su mrtvi polegli slojevi trave beskoljenke koji su sprečavali rast cretnih biljaka, cret je pokošen u lipnju i u listopadu, a pokošena trava je uklonjena s creta. Na jednom dijelu creta, koji je ostao bez cretnih biljaka, snižena je razina tla i presađen je mah tresetar. Već za dvije godine bili su vidljivi odlični rezultati. Mahovi tresetari su se raširili na gotovo cijelu preostalu površinu creta, a okruglolisna rosika je svoju populaciju povećala s desetak jedinki na njih stotinjak. Cret u Dubravici primjer je acidofilnog creta, tj. spada u skupinu prijelaznih cretova, što znači da vodu dobiva putem oborina, kao i putem podzemnih voda koje su siromašne bazama, pa stoga u njemu postoji slaba geološka veza sa podlogom.	+	Botanički poseban rezervat Dubravica osnovan je 1966. godine. Spominje se tridesetih godina prošlog stoljeća, fitocenološka i ekološka istraživanja objavio je 1939. botaničar Ivo Horvat. U to vrijeme u Dubravici su postojala tri creta površine 650 m2, 286 m2 i 1630 m2. Prvih 35 godina njegova postojanja zaštita je bila pasivna, pa se cretna površina višestruko smanjila prelaskom creta u vlažni travnjak, te nakon toga zarastanjem u šumu crne johe (''Alms glutinosa'' L.). Cret je bio pred samim nestajanjem. 2001. godine Hrvatsko mikološko društvo, u suradnji s nadležnim tijelima, pokrenulo je akciju spašavanja Creta Dubravica. Uklonjeno je drveće i grmlje s površine creta, uklonjeni su mrtvi polegli slojevi trave beskoljenke koji su sprečavali rast cretnih biljaka, cret je pokošen u lipnju i u listopadu, a pokošena trava je uklonjena s creta. Na jednom dijelu creta, koji je ostao bez cretnih biljaka, snižena je razina tla i presađen je mah tresetar. Već za dvije godine bili su vidljivi odlični rezultati. Mahovi tresetari su se raširili na gotovo cijelu preostalu površinu creta, a okruglolisna rosika je svoju populaciju povećala s desetak jedinki na njih stotinjak. Cret u Dubravici primjer je acidofilnog creta, tj. spada u skupinu prijelaznih cretova, što znači da vodu dobiva putem oborina, kao i putem podzemnih voda koje su siromašne bazama, pa stoga u njemu postoji slaba geološka veza sa podlogom.

	Danas je površina Creta Dubravica smanjena gotovo za polovicu svoje površine od vremena otkrića - na oko 600 m2. Stoga je u svrhu očuvanja i opstanka ovog izuzetno vrijednog staništa nužna daljnja aktivna zaštita, prvenstveno redovita košnja. Također, važno je i spriječiti svako hodanje po cretu koje nije povezano s njegovim održavanjem ili znanstvenim istraživanjem (posjetitelji ga trebaju promatrati samo s ruba). U tu svrhu 2006. godine napravljen je drveni plato odakle se cret može promatrati.		Danas je površina Creta Dubravica smanjena gotovo za polovicu svoje površine od vremena otkrića - na oko 600 m2. Stoga je u svrhu očuvanja i opstanka ovog izuzetno vrijednog staništa nužna daljnja aktivna zaštita, prvenstveno redovita košnja. Također, važno je i spriječiti svako hodanje po cretu koje nije povezano s njegovim održavanjem ili znanstvenim istraživanjem (posjetitelji ga trebaju promatrati samo s ruba). U tu svrhu 2006. godine napravljen je drveni plato odakle se cret može promatrati.

WikiDveriAdmin u (test) 07:16, 17. rujna 2012.

WikiDveriAdmin — Mon, 17 Sep 2012 07:16:33 GMT

←Starija inačica		Inačica od 07:16, 17. rujna 2012.
Redak 6:		Redak 6:
	[[Datoteka:Cret19.jpg\|200px\|mini\|right\|Cret Dubravica]]		[[Datoteka:Cret19.jpg\|200px\|mini\|right\|Cret Dubravica]]

-	Botanički poseban rezervat Dubravica osnovan je 1966. godine. Spominje se tridesetih godina prošlog stoljeća, fitocenološka i ekološka istraživanja objavio je 1939. botaničar Ivo Horvat. U to vrijeme u Dubravici su postojala tri creta površine 650 m2, 286 m2 i 1630 m2. Prvih 35 godina njegova postojanja zaštita je bila pasivna, pa se cretna površina višestruko smanjila prelaskom creta u vlažni travnjak, te nakon toga zarastanjem u šumu crne johe (''Alms glutinosa'' L.). Cret je bio pred samim nestajanjem. 2001. godine Hrvatsko mikološko društvo, u suradnji s nadležnim tijelima, pokrenulo je akciju spašavanja Creta Dubravica. Uklonjeno je drveće i grmlje s površine creta, uklonjeni su mrtvi polegli slojevi trave beskoljenke koji su sprečavali rast cretnih biljaka, cret je pokošen u lipnju i u listopadu, a pokošena trava je uklonjena s creta. Na jednom dijelu creta, koji je ostao bez cretnih biljaka, snižena je razina tla i presađen je mah tresetar. Već za dvije godine bili su vidljivi odlični rezultati. Mahovi tresetari su se raširili na gotovo cijelu preostalu površinu creta, a okruglolisna rosika je svoju populaciju povećala s desetak jedinki na njih stotinjak. Cret u Dubravici primjer je acidofilnog creta, tj. spada u skupinu prijelaznih cretova, što znači da vodu dobiva putem oborina, kao i putem podzemnih voda koje su siromašne bazama, pa stoga u njemu postoji slaba geološka veza sa podlogom.	+	'''Botanički''' poseban rezervat Dubravica osnovan je 1966. godine. Spominje se tridesetih godina prošlog stoljeća, fitocenološka i ekološka istraživanja objavio je 1939. botaničar Ivo Horvat. U to vrijeme u Dubravici su postojala tri creta površine 650 m2, 286 m2 i 1630 m2. Prvih 35 godina njegova postojanja zaštita je bila pasivna, pa se cretna površina višestruko smanjila prelaskom creta u vlažni travnjak, te nakon toga zarastanjem u šumu crne johe (''Alms glutinosa'' L.). Cret je bio pred samim nestajanjem. 2001. godine Hrvatsko mikološko društvo, u suradnji s nadležnim tijelima, pokrenulo je akciju spašavanja Creta Dubravica. Uklonjeno je drveće i grmlje s površine creta, uklonjeni su mrtvi polegli slojevi trave beskoljenke koji su sprečavali rast cretnih biljaka, cret je pokošen u lipnju i u listopadu, a pokošena trava je uklonjena s creta. Na jednom dijelu creta, koji je ostao bez cretnih biljaka, snižena je razina tla i presađen je mah tresetar. Već za dvije godine bili su vidljivi odlični rezultati. Mahovi tresetari su se raširili na gotovo cijelu preostalu površinu creta, a okruglolisna rosika je svoju populaciju povećala s desetak jedinki na njih stotinjak. Cret u Dubravici primjer je acidofilnog creta, tj. spada u skupinu prijelaznih cretova, što znači da vodu dobiva putem oborina, kao i putem podzemnih voda koje su siromašne bazama, pa stoga u njemu postoji slaba geološka veza sa podlogom.

	Danas je površina Creta Dubravica smanjena gotovo za polovicu svoje površine od vremena otkrića - na oko 600 m2. Stoga je u svrhu očuvanja i opstanka ovog izuzetno vrijednog staništa nužna daljnja aktivna zaštita, prvenstveno redovita košnja. Također, važno je i spriječiti svako hodanje po cretu koje nije povezano s njegovim održavanjem ili znanstvenim istraživanjem (posjetitelji ga trebaju promatrati samo s ruba). U tu svrhu 2006. godine napravljen je drveni plato odakle se cret može promatrati.		Danas je površina Creta Dubravica smanjena gotovo za polovicu svoje površine od vremena otkrića - na oko 600 m2. Stoga je u svrhu očuvanja i opstanka ovog izuzetno vrijednog staništa nužna daljnja aktivna zaštita, prvenstveno redovita košnja. Također, važno je i spriječiti svako hodanje po cretu koje nije povezano s njegovim održavanjem ili znanstvenim istraživanjem (posjetitelji ga trebaju promatrati samo s ruba). U tu svrhu 2006. godine napravljen je drveni plato odakle se cret može promatrati.

WikiDveriAdmin u (test) 07:15, 17. rujna 2012.

WikiDveriAdmin — Mon, 17 Sep 2012 07:15:56 GMT

←Starija inačica		Inačica od 07:15, 17. rujna 2012.
Redak 13:		Redak 13:


-	== Okruglolisna rosika (lat. Drosera rotundifolia) ==	+	== Okruglolisna rosika (lat. ''Drosera rotundifolia'') ==

	[[Datoteka:Rosika.jpg\|200px\|mini\|right\|Okruglolisna rosika (''Drosera rotundifolia'' L.)]]		[[Datoteka:Rosika.jpg\|200px\|mini\|right\|Okruglolisna rosika (''Drosera rotundifolia'' L.)]]

WikiDveriAdmin u (test) 07:15, 17. rujna 2012.

WikiDveriAdmin — Mon, 17 Sep 2012 07:15:36 GMT

←Starija inačica		Inačica od 07:15, 17. rujna 2012.
Redak 1:		Redak 1:
	== Cret Dubravica ==		== Cret Dubravica ==
-	~~hjkhhjkhuuh~~

-	~~== Mirela ==~~
-
-	~~fghfghfgthtfgh~~
	[[Datoteka:Cret01.jpg\|200px\|mini\|left\|Oznaka na ulazu u Cret Dubravica]]		[[Datoteka:Cret01.jpg\|200px\|mini\|left\|Oznaka na ulazu u Cret Dubravica]]
	[[Datoteka:Cret1961.jpg\|200px\|mini\|right\|Poučna tabla na drvenom platou u Cretu Dubravica]]		[[Datoteka:Cret1961.jpg\|200px\|mini\|right\|Poučna tabla na drvenom platou u Cretu Dubravica]]
Redak 17:		Redak 13:


-	== Okruglolisna rosika (lat. ''Drosera rotundifolia'') ==	+	== Okruglolisna rosika (lat. Drosera rotundifolia) ==

	[[Datoteka:Rosika.jpg\|200px\|mini\|right\|Okruglolisna rosika (''Drosera rotundifolia'' L.)]]		[[Datoteka:Rosika.jpg\|200px\|mini\|right\|Okruglolisna rosika (''Drosera rotundifolia'' L.)]]

WikiDveriAdmin u (test) 07:15, 17. rujna 2012.

WikiDveriAdmin — Mon, 17 Sep 2012 07:15:00 GMT

←Starija inačica		Inačica od 07:15, 17. rujna 2012.
Redak 1:		Redak 1:
	== Cret Dubravica ==		== Cret Dubravica ==
-		+	hjkhhjkhuuh

	== Mirela ==		== Mirela ==
		+
		+	fghfghfgthtfgh
	[[Datoteka:Cret01.jpg\|200px\|mini\|left\|Oznaka na ulazu u Cret Dubravica]]		[[Datoteka:Cret01.jpg\|200px\|mini\|left\|Oznaka na ulazu u Cret Dubravica]]
	[[Datoteka:Cret1961.jpg\|200px\|mini\|right\|Poučna tabla na drvenom platou u Cretu Dubravica]]		[[Datoteka:Cret1961.jpg\|200px\|mini\|right\|Poučna tabla na drvenom platou u Cretu Dubravica]]

WikiDveriAdmin u (test) 07:14, 17. rujna 2012.

WikiDveriAdmin — Mon, 17 Sep 2012 07:14:43 GMT

←Starija inačica		Inačica od 07:14, 17. rujna 2012.
Redak 1:		Redak 1:
	== Cret Dubravica ==		== Cret Dubravica ==
		+
		+
		+	== Mirela ==
	[[Datoteka:Cret01.jpg\|200px\|mini\|left\|Oznaka na ulazu u Cret Dubravica]]		[[Datoteka:Cret01.jpg\|200px\|mini\|left\|Oznaka na ulazu u Cret Dubravica]]
	[[Datoteka:Cret1961.jpg\|200px\|mini\|right\|Poučna tabla na drvenom platou u Cretu Dubravica]]		[[Datoteka:Cret1961.jpg\|200px\|mini\|right\|Poučna tabla na drvenom platou u Cretu Dubravica]]

WikiDveriAdmin u (test) 07:13, 17. rujna 2012.

WikiDveriAdmin — Mon, 17 Sep 2012 07:13:16 GMT

←Starija inačica		Inačica od 07:13, 17. rujna 2012.
Redak 5:		Redak 5:
	[[Datoteka:Cret19.jpg\|200px\|mini\|right\|Cret Dubravica]]		[[Datoteka:Cret19.jpg\|200px\|mini\|right\|Cret Dubravica]]

-	poseban rezervat Dubravica osnovan je 1966. godine. Spominje se tridesetih godina prošlog stoljeća, fitocenološka i ekološka istraživanja objavio je 1939. botaničar Ivo Horvat. U to vrijeme u Dubravici su postojala tri creta površine 650 m2, 286 m2 i 1630 m2. Prvih 35 godina njegova postojanja zaštita je bila pasivna, pa se cretna površina višestruko smanjila prelaskom creta u vlažni travnjak, te nakon toga zarastanjem u šumu crne johe (''Alms glutinosa'' L.). Cret je bio pred samim nestajanjem. 2001. godine Hrvatsko mikološko društvo, u suradnji s nadležnim tijelima, pokrenulo je akciju spašavanja Creta Dubravica. Uklonjeno je drveće i grmlje s površine creta, uklonjeni su mrtvi polegli slojevi trave beskoljenke koji su sprečavali rast cretnih biljaka, cret je pokošen u lipnju i u listopadu, a pokošena trava je uklonjena s creta. Na jednom dijelu creta, koji je ostao bez cretnih biljaka, snižena je razina tla i presađen je mah tresetar. Već za dvije godine bili su vidljivi odlični rezultati. Mahovi tresetari su se raširili na gotovo cijelu preostalu površinu creta, a okruglolisna rosika je svoju populaciju povećala s desetak jedinki na njih stotinjak. Cret u Dubravici primjer je acidofilnog creta, tj. spada u skupinu prijelaznih cretova, što znači da vodu dobiva putem oborina, kao i putem podzemnih voda koje su siromašne bazama, pa stoga u njemu postoji slaba geološka veza sa podlogom.	+	Botanički poseban rezervat Dubravica osnovan je 1966. godine. Spominje se tridesetih godina prošlog stoljeća, fitocenološka i ekološka istraživanja objavio je 1939. botaničar Ivo Horvat. U to vrijeme u Dubravici su postojala tri creta površine 650 m2, 286 m2 i 1630 m2. Prvih 35 godina njegova postojanja zaštita je bila pasivna, pa se cretna površina višestruko smanjila prelaskom creta u vlažni travnjak, te nakon toga zarastanjem u šumu crne johe (''Alms glutinosa'' L.). Cret je bio pred samim nestajanjem. 2001. godine Hrvatsko mikološko društvo, u suradnji s nadležnim tijelima, pokrenulo je akciju spašavanja Creta Dubravica. Uklonjeno je drveće i grmlje s površine creta, uklonjeni su mrtvi polegli slojevi trave beskoljenke koji su sprečavali rast cretnih biljaka, cret je pokošen u lipnju i u listopadu, a pokošena trava je uklonjena s creta. Na jednom dijelu creta, koji je ostao bez cretnih biljaka, snižena je razina tla i presađen je mah tresetar. Već za dvije godine bili su vidljivi odlični rezultati. Mahovi tresetari su se raširili na gotovo cijelu preostalu površinu creta, a okruglolisna rosika je svoju populaciju povećala s desetak jedinki na njih stotinjak. Cret u Dubravici primjer je acidofilnog creta, tj. spada u skupinu prijelaznih cretova, što znači da vodu dobiva putem oborina, kao i putem podzemnih voda koje su siromašne bazama, pa stoga u njemu postoji slaba geološka veza sa podlogom.

	Danas je površina Creta Dubravica smanjena gotovo za polovicu svoje površine od vremena otkrića - na oko 600 m2. Stoga je u svrhu očuvanja i opstanka ovog izuzetno vrijednog staništa nužna daljnja aktivna zaštita, prvenstveno redovita košnja. Također, važno je i spriječiti svako hodanje po cretu koje nije povezano s njegovim održavanjem ili znanstvenim istraživanjem (posjetitelji ga trebaju promatrati samo s ruba). U tu svrhu 2006. godine napravljen je drveni plato odakle se cret može promatrati.		Danas je površina Creta Dubravica smanjena gotovo za polovicu svoje površine od vremena otkrića - na oko 600 m2. Stoga je u svrhu očuvanja i opstanka ovog izuzetno vrijednog staništa nužna daljnja aktivna zaštita, prvenstveno redovita košnja. Također, važno je i spriječiti svako hodanje po cretu koje nije povezano s njegovim održavanjem ili znanstvenim istraživanjem (posjetitelji ga trebaju promatrati samo s ruba). U tu svrhu 2006. godine napravljen je drveni plato odakle se cret može promatrati.

WikiDveriAdmin u (test) 07:12, 17. rujna 2012.

WikiDveriAdmin — Mon, 17 Sep 2012 07:12:58 GMT

←Starija inačica		Inačica od 07:12, 17. rujna 2012.
Redak 5:		Redak 5:
	[[Datoteka:Cret19.jpg\|200px\|mini\|right\|Cret Dubravica]]		[[Datoteka:Cret19.jpg\|200px\|mini\|right\|Cret Dubravica]]

-	~~Botanički~~ poseban rezervat Dubravica osnovan je 1966. godine. Spominje se tridesetih godina prošlog stoljeća, fitocenološka i ekološka istraživanja objavio je 1939. botaničar Ivo Horvat. U to vrijeme u Dubravici su postojala tri creta površine 650 m2, 286 m2 i 1630 m2. Prvih 35 godina njegova postojanja zaštita je bila pasivna, pa se cretna površina višestruko smanjila prelaskom creta u vlažni travnjak, te nakon toga zarastanjem u šumu crne johe (''Alms glutinosa'' L.). Cret je bio pred samim nestajanjem. 2001. godine Hrvatsko mikološko društvo, u suradnji s nadležnim tijelima, pokrenulo je akciju spašavanja Creta Dubravica. Uklonjeno je drveće i grmlje s površine creta, uklonjeni su mrtvi polegli slojevi trave beskoljenke koji su sprečavali rast cretnih biljaka, cret je pokošen u lipnju i u listopadu, a pokošena trava je uklonjena s creta. Na jednom dijelu creta, koji je ostao bez cretnih biljaka, snižena je razina tla i presađen je mah tresetar. Već za dvije godine bili su vidljivi odlični rezultati. Mahovi tresetari su se raširili na gotovo cijelu preostalu površinu creta, a okruglolisna rosika je svoju populaciju povećala s desetak jedinki na njih stotinjak. Cret u Dubravici primjer je acidofilnog creta, tj. spada u skupinu prijelaznih cretova, što znači da vodu dobiva putem oborina, kao i putem podzemnih voda koje su siromašne bazama, pa stoga u njemu postoji slaba geološka veza sa podlogom.	+	poseban rezervat Dubravica osnovan je 1966. godine. Spominje se tridesetih godina prošlog stoljeća, fitocenološka i ekološka istraživanja objavio je 1939. botaničar Ivo Horvat. U to vrijeme u Dubravici su postojala tri creta površine 650 m2, 286 m2 i 1630 m2. Prvih 35 godina njegova postojanja zaštita je bila pasivna, pa se cretna površina višestruko smanjila prelaskom creta u vlažni travnjak, te nakon toga zarastanjem u šumu crne johe (''Alms glutinosa'' L.). Cret je bio pred samim nestajanjem. 2001. godine Hrvatsko mikološko društvo, u suradnji s nadležnim tijelima, pokrenulo je akciju spašavanja Creta Dubravica. Uklonjeno je drveće i grmlje s površine creta, uklonjeni su mrtvi polegli slojevi trave beskoljenke koji su sprečavali rast cretnih biljaka, cret je pokošen u lipnju i u listopadu, a pokošena trava je uklonjena s creta. Na jednom dijelu creta, koji je ostao bez cretnih biljaka, snižena je razina tla i presađen je mah tresetar. Već za dvije godine bili su vidljivi odlični rezultati. Mahovi tresetari su se raširili na gotovo cijelu preostalu površinu creta, a okruglolisna rosika je svoju populaciju povećala s desetak jedinki na njih stotinjak. Cret u Dubravici primjer je acidofilnog creta, tj. spada u skupinu prijelaznih cretova, što znači da vodu dobiva putem oborina, kao i putem podzemnih voda koje su siromašne bazama, pa stoga u njemu postoji slaba geološka veza sa podlogom.

	Danas je površina Creta Dubravica smanjena gotovo za polovicu svoje površine od vremena otkrića - na oko 600 m2. Stoga je u svrhu očuvanja i opstanka ovog izuzetno vrijednog staništa nužna daljnja aktivna zaštita, prvenstveno redovita košnja. Također, važno je i spriječiti svako hodanje po cretu koje nije povezano s njegovim održavanjem ili znanstvenim istraživanjem (posjetitelji ga trebaju promatrati samo s ruba). U tu svrhu 2006. godine napravljen je drveni plato odakle se cret može promatrati.		Danas je površina Creta Dubravica smanjena gotovo za polovicu svoje površine od vremena otkrića - na oko 600 m2. Stoga je u svrhu očuvanja i opstanka ovog izuzetno vrijednog staništa nužna daljnja aktivna zaštita, prvenstveno redovita košnja. Također, važno je i spriječiti svako hodanje po cretu koje nije povezano s njegovim održavanjem ili znanstvenim istraživanjem (posjetitelji ga trebaju promatrati samo s ruba). U tu svrhu 2006. godine napravljen je drveni plato odakle se cret može promatrati.

WikiDveriAdmin u (test) 09:08, 30. svibnja 2012.

WikiDveriAdmin — Wed, 30 May 2012 09:08:37 GMT

←Starija inačica		Inačica od 09:08, 30. svibnja 2012.
Redak 31:		Redak 31:

	Razlikuju se tri vrste cretova: visoki, prijelazni i niski. Visoki cretovi opskrbljuju se vodom isključivo iz oborina, prijelazni cretovi opskrbljuju se vodom iz oborinskih i podzemnih voda, dok se niski cretovi opskrbljuju iz podzemnih voda. Cretove se još može podijeliti u bazofilne ili ravne cretove i acidofilne cretove, gdje spadaju prijelazni i visoki cretovi. Bazofilni cretovi su pod utjecajem bazičnih podzemnih voda i stoga je tlo u njima pretežno lužnato te ne sadrži tresetar. Acidofilni cretovi su kiseli te na njima dominira mah tresetar.		Razlikuju se tri vrste cretova: visoki, prijelazni i niski. Visoki cretovi opskrbljuju se vodom isključivo iz oborina, prijelazni cretovi opskrbljuju se vodom iz oborinskih i podzemnih voda, dok se niski cretovi opskrbljuju iz podzemnih voda. Cretove se još može podijeliti u bazofilne ili ravne cretove i acidofilne cretove, gdje spadaju prijelazni i visoki cretovi. Bazofilni cretovi su pod utjecajem bazičnih podzemnih voda i stoga je tlo u njima pretežno lužnato te ne sadrži tresetar. Acidofilni cretovi su kiseli te na njima dominira mah tresetar.
		+

	== Rasprostranjenost i ugroženost cretova ==		== Rasprostranjenost i ugroženost cretova ==

WikiDveriAdmin: /* Cret */

WikiDveriAdmin — Wed, 30 May 2012 09:08:21 GMT

Cret

←Starija inačica		Inačica od 09:08, 30. svibnja 2012.
Redak 28:		Redak 28:


-	Cret je posebna vrsta vlažnih staništa bez stabala i dobro opskrbljena vodom u kojoj biljke svojim ugibanjem stvaraju treset. Biljna vrsta koja stvara treset je mah tresetar (''Sphagnum sp'' L.). Uzrok stvaranja treseta je smanjena količina kisika i kiselost tla pa se kao rezultat pojavljuje nerazgrađeni biljni materijal, tj. treset. Zbog nepovoljnijih klimatskih uvjeta, a katkada i nepovoljnog ljudskog djelovanja (mijenjanje vodnog režima), acidofilni cretovi u Hrvatskoj vegetacijskom sukcesijom prelaze u vlažne travnjake te zarastaju u šumu. Da bi ovaj, za bioraznolikost Hrvatske izuzetno vrijedan tip staništa opstao, nužno je provoditi aktivan oblik zaštite.	+	Cret je posebna vrsta vlažnih staništa bez stabala i dobro opskrbljena vodom u kojoj biljke svojim ugibanjem stvaraju treset. Biljna vrsta koja stvara treset je mah tresetar (''Sphagnum sp.'' L.). Uzrok stvaranja treseta je smanjena količina kisika i kiselost tla pa se kao rezultat pojavljuje nerazgrađeni biljni materijal, tj. treset. Zbog nepovoljnijih klimatskih uvjeta, a katkada i nepovoljnog ljudskog djelovanja (mijenjanje vodnog režima), acidofilni cretovi u Hrvatskoj vegetacijskom sukcesijom prelaze u vlažne travnjake te zarastaju u šumu. Da bi ovaj, za bioraznolikost Hrvatske izuzetno vrijedan tip staništa opstao, nužno je provoditi aktivan oblik zaštite.

	Razlikuju se tri vrste cretova: visoki, prijelazni i niski. Visoki cretovi opskrbljuju se vodom isključivo iz oborina, prijelazni cretovi opskrbljuju se vodom iz oborinskih i podzemnih voda, dok se niski cretovi opskrbljuju iz podzemnih voda. Cretove se još može podijeliti u bazofilne ili ravne cretove i acidofilne cretove, gdje spadaju prijelazni i visoki cretovi. Bazofilni cretovi su pod utjecajem bazičnih podzemnih voda i stoga je tlo u njima pretežno lužnato te ne sadrži tresetar. Acidofilni cretovi su kiseli te na njima dominira mah tresetar.		Razlikuju se tri vrste cretova: visoki, prijelazni i niski. Visoki cretovi opskrbljuju se vodom isključivo iz oborina, prijelazni cretovi opskrbljuju se vodom iz oborinskih i podzemnih voda, dok se niski cretovi opskrbljuju iz podzemnih voda. Cretove se još može podijeliti u bazofilne ili ravne cretove i acidofilne cretove, gdje spadaju prijelazni i visoki cretovi. Bazofilni cretovi su pod utjecajem bazičnih podzemnih voda i stoga je tlo u njima pretežno lužnato te ne sadrži tresetar. Acidofilni cretovi su kiseli te na njima dominira mah tresetar.
-

	== Rasprostranjenost i ugroženost cretova ==		== Rasprostranjenost i ugroženost cretova ==