Adam Baltazar Krčelić - Povijest promjena

WikiDveriAdmin u (test) 21:49, 4. lipnja 2013.

WikiDveriAdmin — Tue, 04 Jun 2013 21:49:45 GMT

←Starija inačica		Inačica od 21:49, 4. lipnja 2013.
Redak 54:		Redak 54:

	Najstarija povijest književnosti stare Slavonije.		Najstarija povijest književnosti stare Slavonije.
		+

	== Literatura ==		== Literatura ==

WikiDveriAdmin: /* Djela */

WikiDveriAdmin — Tue, 04 Jun 2013 21:49:03 GMT

Djela

←Starija inačica		Inačica od 21:49, 4. lipnja 2013.
Redak 30:		Redak 30:
	]]		]]

-	~~'''Annuae ili Ljetopis''' (1767.)~~

-	''Annuae'' su godišnji izvještaji i ujedno memoari. U njima je autor opisao događaje vlastitog života zajedno s onima u gradu Zagrebu i Hrvatskoj u razdoblju od 1748. do 1767. godine., kao npr. crkvena i politička zbivanja i novosti, te mnoge zgode i glasine vezane uz poznate osobe onog vremena. ''Annuae'' su na prvi pogled knjiga intriga i ogovaranja, ali i puno više, dragocjena društvena i politička povijest Hrvatske sredine 18. st. Krčelič je inzistirao da se ovo njegovo djelo, koje je ostavio u rukopisu i zapečatio, otvori tek poslije njegove smrti, što je i učinjeno. Prvi recezent djela grof Festetić otkriva u njima opasnost za odgoj hrvatske mladeži te predlaže spaljivanje cijelog rukopisa ili temeljito pročišćavanje te pohranjivanje samo onoga što je vrijedno. Zahvaljujući Nikoli Škrlcu, direktoru škola u Kraljevini Hrvatskoj i velikom pristaši prosvjetiteljskih ideja svog vremena, memoari su spašeni. Djelo je tiskano tek 1902. godine u Smičiklasovu izdanju. Neke precrtane dijelove teksta mogao je pročitati, ali ih je ipak izostavio. ''Annuae'' su vrijedan izvor informacija za povijest hrvatskog naroda u vrijeme Marije Terezije. Zanimljivo je da su nadahnule Augusta Šenou za pisanje jednog od svojih njegovih najboljih romana ''~~Diogenesa~~'' (1878.).	+	'''Annuae ili Ljetopis (1767.)'''
		+
		+	''Annuae'' su godišnji izvještaji i ujedno memoari. U njima je autor opisao događaje vlastitog života zajedno s onima u gradu Zagrebu i Hrvatskoj u razdoblju od 1748. do 1767. godine., kao npr. crkvena i politička zbivanja i novosti, te mnoge zgode i glasine vezane uz poznate osobe onog vremena. ''Annuae'' su na prvi pogled knjiga intriga i ogovaranja, ali i puno više, dragocjena društvena i politička povijest Hrvatske sredine 18. st. Krčelič je inzistirao da se ovo njegovo djelo, koje je ostavio u rukopisu i zapečatio, otvori tek poslije njegove smrti, što je i učinjeno. Prvi recezent djela grof Festetić otkriva u njima opasnost za odgoj hrvatske mladeži te predlaže spaljivanje cijelog rukopisa ili temeljito pročišćavanje te pohranjivanje samo onoga što je vrijedno. Zahvaljujući Nikoli Škrlcu, direktoru škola u Kraljevini Hrvatskoj i velikom pristaši prosvjetiteljskih ideja svog vremena, memoari su spašeni. Djelo je tiskano tek 1902. godine u Smičiklasovu izdanju. Neke precrtane dijelove teksta mogao je pročitati, ali ih je ipak izostavio. ''Annuae'' su vrijedan izvor informacija za povijest hrvatskog naroda u vrijeme Marije Terezije. Zanimljivo je da su nadahnule Augusta Šenou za pisanje jednog od svojih njegovih najboljih romana ''Diogeneša'' (1878.).

WikiDveriAdmin: /* Djela */

WikiDveriAdmin — Tue, 04 Jun 2013 21:48:15 GMT

Djela

←Starija inačica		Inačica od 21:48, 4. lipnja 2013.
Redak 21:		Redak 21:
	== Djela ==		== Djela ==

-	[[Datoteka:Anue.jpg\|mini\|left\|Annuae ili Ljetopis]]	+	[[Datoteka:Anue.jpg\|mini\|left\|Annuae ili Ljetopis (1767.)]]

	[[Datoteka:Historia.jpg\|mini\|right\|Historiarum cathedralis ecclesiae Zagrabiensis partis primae tomus primus (1770.)		[[Datoteka:Historia.jpg\|mini\|right\|Historiarum cathedralis ecclesiae Zagrabiensis partis primae tomus primus (1770.)
Redak 30:		Redak 30:
	]]		]]

-	'''Annuae ili Ljetopis'''	+	'''Annuae ili Ljetopis''' (1767.)

	''Annuae'' su godišnji izvještaji i ujedno memoari. U njima je autor opisao događaje vlastitog života zajedno s onima u gradu Zagrebu i Hrvatskoj u razdoblju od 1748. do 1767. godine., kao npr. crkvena i politička zbivanja i novosti, te mnoge zgode i glasine vezane uz poznate osobe onog vremena. ''Annuae'' su na prvi pogled knjiga intriga i ogovaranja, ali i puno više, dragocjena društvena i politička povijest Hrvatske sredine 18. st. Krčelič je inzistirao da se ovo njegovo djelo, koje je ostavio u rukopisu i zapečatio, otvori tek poslije njegove smrti, što je i učinjeno. Prvi recezent djela grof Festetić otkriva u njima opasnost za odgoj hrvatske mladeži te predlaže spaljivanje cijelog rukopisa ili temeljito pročišćavanje te pohranjivanje samo onoga što je vrijedno. Zahvaljujući Nikoli Škrlcu, direktoru škola u Kraljevini Hrvatskoj i velikom pristaši prosvjetiteljskih ideja svog vremena, memoari su spašeni. Djelo je tiskano tek 1902. godine u Smičiklasovu izdanju. Neke precrtane dijelove teksta mogao je pročitati, ali ih je ipak izostavio. ''Annuae'' su vrijedan izvor informacija za povijest hrvatskog naroda u vrijeme Marije Terezije. Zanimljivo je da su nadahnule Augusta Šenou za pisanje jednog od svojih njegovih najboljih romana ''Diogenesa'' (1878.).		''Annuae'' su godišnji izvještaji i ujedno memoari. U njima je autor opisao događaje vlastitog života zajedno s onima u gradu Zagrebu i Hrvatskoj u razdoblju od 1748. do 1767. godine., kao npr. crkvena i politička zbivanja i novosti, te mnoge zgode i glasine vezane uz poznate osobe onog vremena. ''Annuae'' su na prvi pogled knjiga intriga i ogovaranja, ali i puno više, dragocjena društvena i politička povijest Hrvatske sredine 18. st. Krčelič je inzistirao da se ovo njegovo djelo, koje je ostavio u rukopisu i zapečatio, otvori tek poslije njegove smrti, što je i učinjeno. Prvi recezent djela grof Festetić otkriva u njima opasnost za odgoj hrvatske mladeži te predlaže spaljivanje cijelog rukopisa ili temeljito pročišćavanje te pohranjivanje samo onoga što je vrijedno. Zahvaljujući Nikoli Škrlcu, direktoru škola u Kraljevini Hrvatskoj i velikom pristaši prosvjetiteljskih ideja svog vremena, memoari su spašeni. Djelo je tiskano tek 1902. godine u Smičiklasovu izdanju. Neke precrtane dijelove teksta mogao je pročitati, ali ih je ipak izostavio. ''Annuae'' su vrijedan izvor informacija za povijest hrvatskog naroda u vrijeme Marije Terezije. Zanimljivo je da su nadahnule Augusta Šenou za pisanje jednog od svojih njegovih najboljih romana ''Diogenesa'' (1878.).

WikiDveriAdmin: /* Djela */

WikiDveriAdmin — Tue, 04 Jun 2013 21:43:59 GMT

Djela

←Starija inačica		Inačica od 21:43, 4. lipnja 2013.
Redak 42:		Redak 42:
	'''De regnis Dalmatiae, Croatiae, Sclavoniae notitiae praeliminares (1770.)'''		'''De regnis Dalmatiae, Croatiae, Sclavoniae notitiae praeliminares (1770.)'''

-	~~Povijest~~ Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od najstarijih vremena do Krčelićeva doba. Posvećeno je kraljici Mariji Tereziji. Glavna mu je svrha da istakne povijesna prava austro-ugarskih vladara na Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Bosnu i Srbiju. U djelu se ističe i oštra osuda višestoljetne vladavine Venecije u Dalmaciji, prikazujući to povijesno razdoblje kao mletačku okupaciju hrvatskog teritorija.	+	Ovo djelo je povijest Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od najstarijih vremena do Krčelićeva doba. Posvećeno je kraljici Mariji Tereziji. Glavna mu je svrha da istakne povijesna prava austro-ugarskih vladara na Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Bosnu i Srbiju. U djelu se ističe i oštra osuda višestoljetne vladavine Venecije u Dalmaciji, prikazujući to povijesno razdoblje kao mletačku okupaciju hrvatskog teritorija.

WikiDveriAdmin: /* Djela */

WikiDveriAdmin — Tue, 04 Jun 2013 21:42:59 GMT

Djela

←Starija inačica		Inačica od 21:42, 4. lipnja 2013.
Redak 21:		Redak 21:
	== Djela ==		== Djela ==

-	[[Datoteka:Anue.jpg\|mini\|left\|Annuae]]	+	[[Datoteka:Anue.jpg\|mini\|left\|Annuae ili Ljetopis]]

	[[Datoteka:Historia.jpg\|mini\|right\|Historiarum cathedralis ecclesiae Zagrabiensis partis primae tomus primus (1770.)		[[Datoteka:Historia.jpg\|mini\|right\|Historiarum cathedralis ecclesiae Zagrabiensis partis primae tomus primus (1770.)
Redak 32:		Redak 32:
	'''Annuae ili Ljetopis'''		'''Annuae ili Ljetopis'''

-	''Annuae'' su godišnji izvještaji i ujedno memoari. U njima je autor opisao događaje vlastitog života zajedno s onima u gradu Zagrebu i Hrvatskoj u razdoblju od 1748. do 1767. godine., kao npr. crkvena i politička zbivanja i novosti, te mnoge zgode i glasine vezane uz poznate osobe onog vremena. ''Annuae'' su na prvi pogled knjiga intriga i ogovaranja, ali i puno više, dragocjena društvena i politička povijest Hrvatske sredine 18. st. Krčelič je inzistirao da se ovo njegovo djelo, koje je ostavio u rukopisu i zapečatio, otvori tek poslije njegove smrti, što je i učinjeno. Prvi recezent djela grof Festetić otkriva u njima opasnost za odgoj hrvatske mladeži te predlaže spaljivanje cijelog rukopisa ili temeljito pročišćavanje te pohranjivanje samo onoga što je vrijedno. Zahvaljujući Nikoli Škrlcu, direktoru škola u Kraljevini Hrvatskoj i velikom pristaši prosvjetiteljskih ideja svog vremena, memoari su spašeni. Djelo je tiskano tek 1902. godine u Smičiklasovu izdanju. Neke precrtane dijelove teksta mogao je pročitati, ali ih je ipak izostavio. ''Annuae'' su vrijedan izvor informacija za povijest hrvatskog naroda u vrijeme Marije Terezije. Zanimljivo je da su nadahnule Augusta Šenou za pisanje jednog od svojih njegovih najboljih romana '''Diogenesa''' (1878.).	+	''Annuae'' su godišnji izvještaji i ujedno memoari. U njima je autor opisao događaje vlastitog života zajedno s onima u gradu Zagrebu i Hrvatskoj u razdoblju od 1748. do 1767. godine., kao npr. crkvena i politička zbivanja i novosti, te mnoge zgode i glasine vezane uz poznate osobe onog vremena. ''Annuae'' su na prvi pogled knjiga intriga i ogovaranja, ali i puno više, dragocjena društvena i politička povijest Hrvatske sredine 18. st. Krčelič je inzistirao da se ovo njegovo djelo, koje je ostavio u rukopisu i zapečatio, otvori tek poslije njegove smrti, što je i učinjeno. Prvi recezent djela grof Festetić otkriva u njima opasnost za odgoj hrvatske mladeži te predlaže spaljivanje cijelog rukopisa ili temeljito pročišćavanje te pohranjivanje samo onoga što je vrijedno. Zahvaljujući Nikoli Škrlcu, direktoru škola u Kraljevini Hrvatskoj i velikom pristaši prosvjetiteljskih ideja svog vremena, memoari su spašeni. Djelo je tiskano tek 1902. godine u Smičiklasovu izdanju. Neke precrtane dijelove teksta mogao je pročitati, ali ih je ipak izostavio. ''Annuae'' su vrijedan izvor informacija za povijest hrvatskog naroda u vrijeme Marije Terezije. Zanimljivo je da su nadahnule Augusta Šenou za pisanje jednog od svojih njegovih najboljih romana ''Diogenesa'' (1878.).
		+

	'''Historiarum cathedralis ecclesiae Zagrabiensis partis primae tomus primus (1770.) '''''		'''Historiarum cathedralis ecclesiae Zagrabiensis partis primae tomus primus (1770.) '''''

-	~~Djelo~~ je prva i najstarija povijest Zagrebačke biskupije. Krčelić je na izradi knjige radio osam godina, od povratka u Zagreb iz župe u Selima 1745. do kraja 1753. Novčanu potporu za tiskanje knjige zamolio je od ~~kanoničkog~~ zbora. U prvom izdanju ~~Povijesti zagrebačke biskupije~~ 1754. godine otisnuto je samo nekoliko primjeraka, jer je ubrzo nakon početka tiskanja stigla zabrana biskupa Thauzya. Jednim od tih primjeraka služio se Danijel Farlati pišući svoju povijest Zagrebačke biskupije. Krčelić je pripremao i drugi svezak Povijesti stolne crkve zagrebačke,, no rukopis nije uspio pripremiti za objavljivanje. Sačuvani rukopis opsegom je nešto manji od prvog tiskanog sveska i obuhvaća vrijeme od biskupa ~~Simuna~~ Bratulića do Petra Petretića (životopisi pojedinih biskupa te politička, vojna i gospodarska situacija Kraljivine Hrvatske 17. stoljeća).	+	To je prva i najstarija povijest Zagrebačke biskupije. Krčelić je na izradi knjige radio osam godina, od povratka u Zagreb iz župe u Selima 1745. do kraja 1753. Novčanu potporu za tiskanje knjige zamolio je od Kanoničkog zbora. U prvom izdanju iz 1754. godine otisnuto je samo nekoliko primjeraka jer je ubrzo nakon početka tiskanja stigla zabrana biskupa Thauzya. Jednim od tih primjeraka služio se Danijel Farlati pišući svoju povijest Zagrebačke biskupije. Krčelić je pripremao i drugi svezak ''Povijesti stolne crkve zagrebačke'',, no rukopis nije uspio pripremiti za objavljivanje. Sačuvani rukopis opsegom je nešto manji od prvog tiskanog sveska i obuhvaća vrijeme od biskupa Šimuna Bratulića do Petra Petretića (životopisi pojedinih biskupa te politička, vojna i gospodarska situacija Kraljivine Hrvatske 17. stoljeća).

WikiDveriAdmin: /* Djela */

WikiDveriAdmin — Tue, 04 Jun 2013 21:39:48 GMT

Djela

←Starija inačica		Inačica od 21:39, 4. lipnja 2013.
Redak 20:		Redak 20:

	== Djela ==		== Djela ==
-
-	~~'''Annuae ili Ljetopis'''~~

	[[Datoteka:Anue.jpg\|mini\|left\|Annuae]]		[[Datoteka:Anue.jpg\|mini\|left\|Annuae]]
-	~~'''Historiarum cathedralis ecclesiae Zagrabiensis partis primae tomus primus (1770.) '''''~~	+
	[[Datoteka:Historia.jpg\|mini\|right\|Historiarum cathedralis ecclesiae Zagrabiensis partis primae tomus primus (1770.)		[[Datoteka:Historia.jpg\|mini\|right\|Historiarum cathedralis ecclesiae Zagrabiensis partis primae tomus primus (1770.)
	]]		]]
Redak 31:		Redak 29:
	[[Datoteka:Silv..jpg\|200 px\|mini\|rigtht\|Živlenje blaženoga Gazzoti Auguština, zagrebačkoga biškupa (1747.)		[[Datoteka:Silv..jpg\|200 px\|mini\|rigtht\|Živlenje blaženoga Gazzoti Auguština, zagrebačkoga biškupa (1747.)
	]]		]]
		+
		+	'''Annuae ili Ljetopis'''

	''Annuae'' su godišnji izvještaji i ujedno memoari. U njima je autor opisao događaje vlastitog života zajedno s onima u gradu Zagrebu i Hrvatskoj u razdoblju od 1748. do 1767. godine., kao npr. crkvena i politička zbivanja i novosti, te mnoge zgode i glasine vezane uz poznate osobe onog vremena. ''Annuae'' su na prvi pogled knjiga intriga i ogovaranja, ali i puno više, dragocjena društvena i politička povijest Hrvatske sredine 18. st. Krčelič je inzistirao da se ovo njegovo djelo, koje je ostavio u rukopisu i zapečatio, otvori tek poslije njegove smrti, što je i učinjeno. Prvi recezent djela grof Festetić otkriva u njima opasnost za odgoj hrvatske mladeži te predlaže spaljivanje cijelog rukopisa ili temeljito pročišćavanje te pohranjivanje samo onoga što je vrijedno. Zahvaljujući Nikoli Škrlcu, direktoru škola u Kraljevini Hrvatskoj i velikom pristaši prosvjetiteljskih ideja svog vremena, memoari su spašeni. Djelo je tiskano tek 1902. godine u Smičiklasovu izdanju. Neke precrtane dijelove teksta mogao je pročitati, ali ih je ipak izostavio. ''Annuae'' su vrijedan izvor informacija za povijest hrvatskog naroda u vrijeme Marije Terezije. Zanimljivo je da su nadahnule Augusta Šenou za pisanje jednog od svojih njegovih najboljih romana '''Diogenesa''' (1878.).		''Annuae'' su godišnji izvještaji i ujedno memoari. U njima je autor opisao događaje vlastitog života zajedno s onima u gradu Zagrebu i Hrvatskoj u razdoblju od 1748. do 1767. godine., kao npr. crkvena i politička zbivanja i novosti, te mnoge zgode i glasine vezane uz poznate osobe onog vremena. ''Annuae'' su na prvi pogled knjiga intriga i ogovaranja, ali i puno više, dragocjena društvena i politička povijest Hrvatske sredine 18. st. Krčelič je inzistirao da se ovo njegovo djelo, koje je ostavio u rukopisu i zapečatio, otvori tek poslije njegove smrti, što je i učinjeno. Prvi recezent djela grof Festetić otkriva u njima opasnost za odgoj hrvatske mladeži te predlaže spaljivanje cijelog rukopisa ili temeljito pročišćavanje te pohranjivanje samo onoga što je vrijedno. Zahvaljujući Nikoli Škrlcu, direktoru škola u Kraljevini Hrvatskoj i velikom pristaši prosvjetiteljskih ideja svog vremena, memoari su spašeni. Djelo je tiskano tek 1902. godine u Smičiklasovu izdanju. Neke precrtane dijelove teksta mogao je pročitati, ali ih je ipak izostavio. ''Annuae'' su vrijedan izvor informacija za povijest hrvatskog naroda u vrijeme Marije Terezije. Zanimljivo je da su nadahnule Augusta Šenou za pisanje jednog od svojih njegovih najboljih romana '''Diogenesa''' (1878.).
		+
		+	'''Historiarum cathedralis ecclesiae Zagrabiensis partis primae tomus primus (1770.) '''''

	Djelo je prva i najstarija povijest Zagrebačke biskupije. Krčelić je na izradi knjige radio osam godina, od povratka u Zagreb iz župe u Selima 1745. do kraja 1753. Novčanu potporu za tiskanje knjige zamolio je od kanoničkog zbora. U prvom izdanju Povijesti zagrebačke biskupije 1754. godine otisnuto je samo nekoliko primjeraka, jer je ubrzo nakon početka tiskanja stigla zabrana biskupa Thauzya. Jednim od tih primjeraka služio se Danijel Farlati pišući svoju povijest Zagrebačke biskupije. Krčelić je pripremao i drugi svezak Povijesti stolne crkve zagrebačke,, no rukopis nije uspio pripremiti za objavljivanje. Sačuvani rukopis opsegom je nešto manji od prvog tiskanog sveska i obuhvaća vrijeme od biskupa Simuna Bratulića do Petra Petretića (životopisi pojedinih biskupa te politička, vojna i gospodarska situacija Kraljivine Hrvatske 17. stoljeća).		Djelo je prva i najstarija povijest Zagrebačke biskupije. Krčelić je na izradi knjige radio osam godina, od povratka u Zagreb iz župe u Selima 1745. do kraja 1753. Novčanu potporu za tiskanje knjige zamolio je od kanoničkog zbora. U prvom izdanju Povijesti zagrebačke biskupije 1754. godine otisnuto je samo nekoliko primjeraka, jer je ubrzo nakon početka tiskanja stigla zabrana biskupa Thauzya. Jednim od tih primjeraka služio se Danijel Farlati pišući svoju povijest Zagrebačke biskupije. Krčelić je pripremao i drugi svezak Povijesti stolne crkve zagrebačke,, no rukopis nije uspio pripremiti za objavljivanje. Sačuvani rukopis opsegom je nešto manji od prvog tiskanog sveska i obuhvaća vrijeme od biskupa Simuna Bratulića do Petra Petretića (životopisi pojedinih biskupa te politička, vojna i gospodarska situacija Kraljivine Hrvatske 17. stoljeća).

WikiDveriAdmin: /* Djela */

WikiDveriAdmin — Tue, 04 Jun 2013 21:38:35 GMT

Djela

←Starija inačica		Inačica od 21:38, 4. lipnja 2013.
Redak 32:		Redak 32:
	]]		]]

-	Annuae su godišnji izvještaji ~~ili još točnije~~ memoari. Tu je autor opisao događaje vlastitog života ~~skupa~~ s onima u gradu Zagrebu i Hrvatskoj u razdoblju od 1748. do 1767. godine., kao npr. crkvena i politička zbivanja i novosti, te mnoge zgode, glasine~~, a i praznovjerja~~ vezane i uz poznate osobe onog vremena. Annuae su na prvi pogled knjiga intriga i ogovaranja, ali i puno više, dragocjena društvena i politička povijest Hrvatske ~~sredinom~~ 18. st. Krčelič je inzistirao da se ovo njegovo djelo, koje je ostavio u rukopisu i zapečatio, otvori tek poslije njegove smrti~~.Tako~~ je i učinjeno. Prvi recezent ~~Annuae~~ grof Festetić otkriva u njima opasnost za odgoj hrvatske mladeži te predlaže spaljivanje cijelog rukopisa ili temeljito pročišćavanje , te pohranjivanje samo ~~onog~~ što je vrijedno. Zahvaljujući Nikoli Škrlcu, direktoru škola u Kraljevini Hrvatskoj i velikom pristaši prosvjetiteljskih ideja svog vremena, memoari su spašeni. ~~Annuae su tiskane~~ tek 1902. godine u Smičiklasovu izdanju. Neke precrtane dijelove teksta mogao je pročitati, ali ih je ipak izostavio. Annuae su vrijedan izvor informacija za povijest hrvatskog naroda u vrijeme Marije Terezije. Zanimljivo je da su ~~Annuae~~ nadahnule Augusta Šenou~~, te je on napisao jedan~~ od svojih najboljih romana '''~~Diogenes~~''' (1878.).	+	''Annuae'' su godišnji izvještaji i ujedno memoari. U njima je autor opisao događaje vlastitog života zajedno s onima u gradu Zagrebu i Hrvatskoj u razdoblju od 1748. do 1767. godine., kao npr. crkvena i politička zbivanja i novosti, te mnoge zgode i glasine vezane uz poznate osobe onog vremena. ''Annuae'' su na prvi pogled knjiga intriga i ogovaranja, ali i puno više, dragocjena društvena i politička povijest Hrvatske sredine 18. st. Krčelič je inzistirao da se ovo njegovo djelo, koje je ostavio u rukopisu i zapečatio, otvori tek poslije njegove smrti, što je i učinjeno. Prvi recezent djela grof Festetić otkriva u njima opasnost za odgoj hrvatske mladeži te predlaže spaljivanje cijelog rukopisa ili temeljito pročišćavanje te pohranjivanje samo onoga što je vrijedno. Zahvaljujući Nikoli Škrlcu, direktoru škola u Kraljevini Hrvatskoj i velikom pristaši prosvjetiteljskih ideja svog vremena, memoari su spašeni. Djelo je tiskano tek 1902. godine u Smičiklasovu izdanju. Neke precrtane dijelove teksta mogao je pročitati, ali ih je ipak izostavio. ''Annuae'' su vrijedan izvor informacija za povijest hrvatskog naroda u vrijeme Marije Terezije. Zanimljivo je da su nadahnule Augusta Šenou za pisanje jednog od svojih njegovih najboljih romana '''Diogenesa''' (1878.).

	Djelo je prva i najstarija povijest Zagrebačke biskupije. Krčelić je na izradi knjige radio osam godina, od povratka u Zagreb iz župe u Selima 1745. do kraja 1753. Novčanu potporu za tiskanje knjige zamolio je od kanoničkog zbora. U prvom izdanju Povijesti zagrebačke biskupije 1754. godine otisnuto je samo nekoliko primjeraka, jer je ubrzo nakon početka tiskanja stigla zabrana biskupa Thauzya. Jednim od tih primjeraka služio se Danijel Farlati pišući svoju povijest Zagrebačke biskupije. Krčelić je pripremao i drugi svezak Povijesti stolne crkve zagrebačke,, no rukopis nije uspio pripremiti za objavljivanje. Sačuvani rukopis opsegom je nešto manji od prvog tiskanog sveska i obuhvaća vrijeme od biskupa Simuna Bratulića do Petra Petretića (životopisi pojedinih biskupa te politička, vojna i gospodarska situacija Kraljivine Hrvatske 17. stoljeća).		Djelo je prva i najstarija povijest Zagrebačke biskupije. Krčelić je na izradi knjige radio osam godina, od povratka u Zagreb iz župe u Selima 1745. do kraja 1753. Novčanu potporu za tiskanje knjige zamolio je od kanoničkog zbora. U prvom izdanju Povijesti zagrebačke biskupije 1754. godine otisnuto je samo nekoliko primjeraka, jer je ubrzo nakon početka tiskanja stigla zabrana biskupa Thauzya. Jednim od tih primjeraka služio se Danijel Farlati pišući svoju povijest Zagrebačke biskupije. Krčelić je pripremao i drugi svezak Povijesti stolne crkve zagrebačke,, no rukopis nije uspio pripremiti za objavljivanje. Sačuvani rukopis opsegom je nešto manji od prvog tiskanog sveska i obuhvaća vrijeme od biskupa Simuna Bratulića do Petra Petretića (životopisi pojedinih biskupa te politička, vojna i gospodarska situacija Kraljivine Hrvatske 17. stoljeća).

WikiDveriAdmin: /* Djela */

WikiDveriAdmin — Tue, 04 Jun 2013 21:33:52 GMT

Djela

←Starija inačica		Inačica od 21:33, 4. lipnja 2013.
Redak 24:		Redak 24:

	[[Datoteka:Anue.jpg\|mini\|left\|Annuae]]		[[Datoteka:Anue.jpg\|mini\|left\|Annuae]]
-	'''Historiarum cathedralis ecclesiae Zagrabiensis partis primae tomus primus (1770) '''''	+	'''Historiarum cathedralis ecclesiae Zagrabiensis partis primae tomus primus (1770.) '''''
-	[[Datoteka:Historia.jpg\|mini\|right\|Historiarum cathedralis ecclesiae Zagrabiensis partis primae tomus primus (1770)	+	[[Datoteka:Historia.jpg\|mini\|right\|Historiarum cathedralis ecclesiae Zagrabiensis partis primae tomus primus (1770.)
	]]		]]
-	[[Datoteka:Notitiae.jpg\|200 px\|mini\|left\|De regnis Dalmatiae, Croatiae, Sclavoniae notitiae praeliminares (1770)	+	[[Datoteka:Notitiae.jpg\|200 px\|mini\|left\|De regnis Dalmatiae, Croatiae, Sclavoniae notitiae praeliminares (1770.)
	]]		]]
-	[[Datoteka:Silv..jpg\|200 px\|mini\|rigtht\|Živlenje blaženoga Gazzoti Auguština, zagrebačkoga biškupa (1747)	+	[[Datoteka:Silv..jpg\|200 px\|mini\|rigtht\|Živlenje blaženoga Gazzoti Auguština, zagrebačkoga biškupa (1747.)
	]]		]]

WikiDveriAdmin: /* Djela */

WikiDveriAdmin — Tue, 04 Jun 2013 21:33:30 GMT

Djela

←Starija inačica		Inačica od 21:33, 4. lipnja 2013.
Redak 35:		Redak 35:

	Djelo je prva i najstarija povijest Zagrebačke biskupije. Krčelić je na izradi knjige radio osam godina, od povratka u Zagreb iz župe u Selima 1745. do kraja 1753. Novčanu potporu za tiskanje knjige zamolio je od kanoničkog zbora. U prvom izdanju Povijesti zagrebačke biskupije 1754. godine otisnuto je samo nekoliko primjeraka, jer je ubrzo nakon početka tiskanja stigla zabrana biskupa Thauzya. Jednim od tih primjeraka služio se Danijel Farlati pišući svoju povijest Zagrebačke biskupije. Krčelić je pripremao i drugi svezak Povijesti stolne crkve zagrebačke,, no rukopis nije uspio pripremiti za objavljivanje. Sačuvani rukopis opsegom je nešto manji od prvog tiskanog sveska i obuhvaća vrijeme od biskupa Simuna Bratulića do Petra Petretića (životopisi pojedinih biskupa te politička, vojna i gospodarska situacija Kraljivine Hrvatske 17. stoljeća).		Djelo je prva i najstarija povijest Zagrebačke biskupije. Krčelić je na izradi knjige radio osam godina, od povratka u Zagreb iz župe u Selima 1745. do kraja 1753. Novčanu potporu za tiskanje knjige zamolio je od kanoničkog zbora. U prvom izdanju Povijesti zagrebačke biskupije 1754. godine otisnuto je samo nekoliko primjeraka, jer je ubrzo nakon početka tiskanja stigla zabrana biskupa Thauzya. Jednim od tih primjeraka služio se Danijel Farlati pišući svoju povijest Zagrebačke biskupije. Krčelić je pripremao i drugi svezak Povijesti stolne crkve zagrebačke,, no rukopis nije uspio pripremiti za objavljivanje. Sačuvani rukopis opsegom je nešto manji od prvog tiskanog sveska i obuhvaća vrijeme od biskupa Simuna Bratulića do Petra Petretića (životopisi pojedinih biskupa te politička, vojna i gospodarska situacija Kraljivine Hrvatske 17. stoljeća).
		+

	'''De regnis Dalmatiae, Croatiae, Sclavoniae notitiae praeliminares (1770.)'''		'''De regnis Dalmatiae, Croatiae, Sclavoniae notitiae praeliminares (1770.)'''

	Povijest Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od najstarijih vremena do Krčelićeva doba. Posvećeno je kraljici Mariji Tereziji. Glavna mu je svrha da istakne povijesna prava austro-ugarskih vladara na Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Bosnu i Srbiju. U djelu se ističe i oštra osuda višestoljetne vladavine Venecije u Dalmaciji, prikazujući to povijesno razdoblje kao mletačku okupaciju hrvatskog teritorija.		Povijest Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od najstarijih vremena do Krčelićeva doba. Posvećeno je kraljici Mariji Tereziji. Glavna mu je svrha da istakne povijesna prava austro-ugarskih vladara na Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Bosnu i Srbiju. U djelu se ističe i oštra osuda višestoljetne vladavine Venecije u Dalmaciji, prikazujući to povijesno razdoblje kao mletačku okupaciju hrvatskog teritorija.
		+

	'''Živlenje blaženoga Gazzoti Auguština, zagrebačkoga biškupa (1747.)'''		'''Živlenje blaženoga Gazzoti Auguština, zagrebačkoga biškupa (1747.)'''

	Knjižica o zagrebačkom biskupu Augustinu Kažotiću; jedina Krčelićeva knjiga napisana na kajkavskom narječju.		Knjižica o zagrebačkom biskupu Augustinu Kažotiću; jedina Krčelićeva knjiga napisana na kajkavskom narječju.
		+

	'''Scriptorum exregno Sclavoniae a saeculo XIV. usque ad XVII. inclusive collectio (1774.)		'''Scriptorum exregno Sclavoniae a saeculo XIV. usque ad XVII. inclusive collectio (1774.)

WikiDveriAdmin: /* Djela */

WikiDveriAdmin — Tue, 04 Jun 2013 21:33:02 GMT

Djela

←Starija inačica		Inačica od 21:33, 4. lipnja 2013.
Redak 36:		Redak 36:
	Djelo je prva i najstarija povijest Zagrebačke biskupije. Krčelić je na izradi knjige radio osam godina, od povratka u Zagreb iz župe u Selima 1745. do kraja 1753. Novčanu potporu za tiskanje knjige zamolio je od kanoničkog zbora. U prvom izdanju Povijesti zagrebačke biskupije 1754. godine otisnuto je samo nekoliko primjeraka, jer je ubrzo nakon početka tiskanja stigla zabrana biskupa Thauzya. Jednim od tih primjeraka služio se Danijel Farlati pišući svoju povijest Zagrebačke biskupije. Krčelić je pripremao i drugi svezak Povijesti stolne crkve zagrebačke,, no rukopis nije uspio pripremiti za objavljivanje. Sačuvani rukopis opsegom je nešto manji od prvog tiskanog sveska i obuhvaća vrijeme od biskupa Simuna Bratulića do Petra Petretića (životopisi pojedinih biskupa te politička, vojna i gospodarska situacija Kraljivine Hrvatske 17. stoljeća).		Djelo je prva i najstarija povijest Zagrebačke biskupije. Krčelić je na izradi knjige radio osam godina, od povratka u Zagreb iz župe u Selima 1745. do kraja 1753. Novčanu potporu za tiskanje knjige zamolio je od kanoničkog zbora. U prvom izdanju Povijesti zagrebačke biskupije 1754. godine otisnuto je samo nekoliko primjeraka, jer je ubrzo nakon početka tiskanja stigla zabrana biskupa Thauzya. Jednim od tih primjeraka služio se Danijel Farlati pišući svoju povijest Zagrebačke biskupije. Krčelić je pripremao i drugi svezak Povijesti stolne crkve zagrebačke,, no rukopis nije uspio pripremiti za objavljivanje. Sačuvani rukopis opsegom je nešto manji od prvog tiskanog sveska i obuhvaća vrijeme od biskupa Simuna Bratulića do Petra Petretića (životopisi pojedinih biskupa te politička, vojna i gospodarska situacija Kraljivine Hrvatske 17. stoljeća).

-	'''De regnis Dalmatiae, Croatiae, Sclavoniae notitiae praeliminares (1770)'''	+	'''De regnis Dalmatiae, Croatiae, Sclavoniae notitiae praeliminares (1770.)'''
-	- povijest Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od najstarijih vremena do Krčelićeva doba. Posvećeno je kraljici Mariji Tereziji. Glavna mu je svrha da istakne povijesna prava austro-ugarskih vladara na Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Bosnu i Srbiju. U djelu se ističe i oštra osuda višestoljetne vladavine Venecije u Dalmaciji, prikazujući to povijesno razdoblje kao mletačku okupaciju hrvatskog teritorija.	+

-	'''Živlenje blaženoga Gazzoti Auguština, zagrebačkoga biškupa (1747)'''	+	Povijest Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od najstarijih vremena do Krčelićeva doba. Posvećeno je kraljici Mariji Tereziji. Glavna mu je svrha da istakne povijesna prava austro-ugarskih vladara na Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Bosnu i Srbiju. U djelu se ističe i oštra osuda višestoljetne vladavine Venecije u Dalmaciji, prikazujući to povijesno razdoblje kao mletačku okupaciju hrvatskog teritorija.
-	~~- knjižica~~ o zagrebačkom biskupu Augustinu Kažotiću; jedina Krčelićeva knjiga napisana na kajkavskom narječju	+
		+	'''Živlenje blaženoga Gazzoti Auguština, zagrebačkoga biškupa (1747.)'''
		+
		+	Knjižica o zagrebačkom biskupu Augustinu Kažotiću; jedina Krčelićeva knjiga napisana na kajkavskom narječju.

	'''Scriptorum exregno Sclavoniae a saeculo XIV. usque ad XVII. inclusive collectio (1774.)		'''Scriptorum exregno Sclavoniae a saeculo XIV. usque ad XVII. inclusive collectio (1774.)

-	~~- najstarija~~ povijest književnosti stare Slavonije	+	Najstarija povijest književnosti stare Slavonije.

	== Literatura ==		== Literatura ==