Narodni običaji tijekom godine - Povijest promjena

WikiDveriAdmin: /* Jurjevo */

2015-04-09T15:58:31Z

Jurjevo

←Starija inačica		Inačica od 15:58, 9. travnja 2015.
Redak 50:		Redak 50:
	Jurjevo se obilježava 23. travnja. Učenici prvih razreda OŠ Ante Kovačića iz '''Marije Gorice''' svake godine obilaze Mariju Goricu i okolna mjesta. Povorku predvodi dječak kojeg nazivaju Zeleni Juraj. On na štapu nosi glavu konja glumeći da jaše pravog konja. Zeleni Juraj na glavi nosi šešir, a u ruci mač. Pjevajući povorka hoda odjevena u narodne nošnje, a na glavama nose vjenčiće od zelenih grančica. Stanu kod nekoliko kuća te otpjevaju narodnu pjesmicu te tako na poseban način uljepšaju taj običaj. Od ljudi na dar dobivaju slatkiše, kolače, voće. U svim kazivanjima Jurjevo se spominje kao izrazito pastirski praznik koji najavljuju obavezne i do danas uveliko održane vatre - jurjevski krijesovi. Navečer uoči Jurjeva kuri se krijes: u polju, u vinogradima, na križanjima i na dvorišnim ulazima (kuda prolazi blago). Za krijes se nekoliko dana unaprijed priredi hrpa granja, lozja, kukuruzovine i borovice. Oko krijesa se pjeva, juška i preskače se oganj. Djeca uzimaju s vatre upaljene grane i s njima juškajući trče kroz polje. Posljednjih godina pale se automobilske gume. U prošlosti bi na samo Jurjevo ujutro pastiri kod kuće dobivali kuhano jaje. Koji dođe posljednji na pašu i još ne donese jaje, rugaju mu se da je pezdec. Popodne, prije odlaska kući, pastiri su pleli vijenac od vrbova granja i cvijeća. Kravama se vijenac vezao za rogove, i to tako da se uz svaki rog pričvrstila i kita cvijeća. Preko čela se kravi stavljala parta (kao mladenki) – trak oguljene vrbine kore. I svinjama su se oko vrata naticali vijenci, pa su preplašene bježale. Vijenci su se skidali pred stajom i bacili na krov. Ako su spali s krova, znak je da će dotični pastir zapasti – skrenut će mu blago na tuđi pašnjak ili u žito. Kako je Jurjevo posljednji dan slobodne zajedničke paše u polju – poslije Jurjeva svatko pase isključivo na svojem, gdje nije obradivo zemljište – pastiri žale za bezbrižnom ispašom u polju, kada nije trebalo osobito paziti da blago ne zaluta na tuđe. Kao izraz toga žaljenja većini je ljudi bio poznat ovaj tekst :"Sveti Juraj krijese kuri, jaj, polje, jaj". Ljudi se ne sjećaju je li se to pjevalo ili samo govorilo. Smatra se da se jurjevski krijes preskače zbog obrane od tuče.		Jurjevo se obilježava 23. travnja. Učenici prvih razreda OŠ Ante Kovačića iz '''Marije Gorice''' svake godine obilaze Mariju Goricu i okolna mjesta. Povorku predvodi dječak kojeg nazivaju Zeleni Juraj. On na štapu nosi glavu konja glumeći da jaše pravog konja. Zeleni Juraj na glavi nosi šešir, a u ruci mač. Pjevajući povorka hoda odjevena u narodne nošnje, a na glavama nose vjenčiće od zelenih grančica. Stanu kod nekoliko kuća te otpjevaju narodnu pjesmicu te tako na poseban način uljepšaju taj običaj. Od ljudi na dar dobivaju slatkiše, kolače, voće. U svim kazivanjima Jurjevo se spominje kao izrazito pastirski praznik koji najavljuju obavezne i do danas uveliko održane vatre - jurjevski krijesovi. Navečer uoči Jurjeva kuri se krijes: u polju, u vinogradima, na križanjima i na dvorišnim ulazima (kuda prolazi blago). Za krijes se nekoliko dana unaprijed priredi hrpa granja, lozja, kukuruzovine i borovice. Oko krijesa se pjeva, juška i preskače se oganj. Djeca uzimaju s vatre upaljene grane i s njima juškajući trče kroz polje. Posljednjih godina pale se automobilske gume. U prošlosti bi na samo Jurjevo ujutro pastiri kod kuće dobivali kuhano jaje. Koji dođe posljednji na pašu i još ne donese jaje, rugaju mu se da je pezdec. Popodne, prije odlaska kući, pastiri su pleli vijenac od vrbova granja i cvijeća. Kravama se vijenac vezao za rogove, i to tako da se uz svaki rog pričvrstila i kita cvijeća. Preko čela se kravi stavljala parta (kao mladenki) – trak oguljene vrbine kore. I svinjama su se oko vrata naticali vijenci, pa su preplašene bježale. Vijenci su se skidali pred stajom i bacili na krov. Ako su spali s krova, znak je da će dotični pastir zapasti – skrenut će mu blago na tuđi pašnjak ili u žito. Kako je Jurjevo posljednji dan slobodne zajedničke paše u polju – poslije Jurjeva svatko pase isključivo na svojem, gdje nije obradivo zemljište – pastiri žale za bezbrižnom ispašom u polju, kada nije trebalo osobito paziti da blago ne zaluta na tuđe. Kao izraz toga žaljenja većini je ljudi bio poznat ovaj tekst :"Sveti Juraj krijese kuri, jaj, polje, jaj". Ljudi se ne sjećaju je li se to pjevalo ili samo govorilo. Smatra se da se jurjevski krijes preskače zbog obrane od tuče.

-	U '''Jakovlju''' se nekada palio jurjevski krijes. Taj je dan označavao i početak sjetve kukuruza. U '''Brdovcu''' su se također palili krijesovi u prošlosti, no danas je taj običaj zaboravljen~~. U '''Dubravici''' se danas na taj dan okupljaju stanovnici i pjevaju Jurjevsku pjesmu~~.	+	U '''Jakovlju''' se nekada palio jurjevski krijes. Taj je dan označavao i početak sjetve kukuruza U '''Dubravici''' se danas na taj dan okupljaju stanovnici i pjevaju Jurjevsku pjesmu.
		+
		+	Blagdan Jurjeva bio je posebno bogato proslavljen u '''Brdovcu'''. Kako piše Pavao Kutarčić pastiri u okolici Brdovca veselili bi se tom blagdanu, jer bi za taj dan okitili blago prvim proljetnim cvijećem. Uoči Jurjeva mladi dečki, koji su znali svirati i pjevati bi obilazili kuće po Brdovcu i okolici. Jedan je nosio košaru sa mladim grančicama lipe ili jorgovana, koje bi darivao svakoj kući u zamjenu za jaja i novac. Dobivene darove podijelili su među sobom. U '''Brdovcu''' su se također palili krijesovi u prošlosti, no danas je taj običaj zaboravljen.

	== Podizanje majuša ==		== Podizanje majuša ==

WikiDveriAdmin: /* Literatura */

2015-04-09T15:54:02Z

Literatura

←Starija inačica		Inačica od 15:54, 9. travnja 2015.
Redak 134:		Redak 134:

	BRAICA, Silvio. 2004. ''Godišnji običaji''. Split: Marjan tisak.		BRAICA, Silvio. 2004. ''Godišnji običaji''. Split: Marjan tisak.
		+
		+	KUTARČIĆ, Pavao. 2004. Općina i župa Brdovec : Obiteljska i rodoslovna stabla 1800.-2002. Ključ Brdovečki : Vlastita naklada.

	STEINER, Rudolf. 2008. ''Ivanje''. Zagreb: Biblioteka Blagdani.		STEINER, Rudolf. 2008. ''Ivanje''. Zagreb: Biblioteka Blagdani.

	Za tradiciju i kulturu. // Martinje. Dostupno na: http://potepuhi.wordpress.com/martinje/ (posljednji put pregledano 14. svibnja 2014.).		Za tradiciju i kulturu. // Martinje. Dostupno na: http://potepuhi.wordpress.com/martinje/ (posljednji put pregledano 14. svibnja 2014.).

WikiDveriAdmin: /* Fašnik / Poklade */

2015-04-09T15:53:31Z

Fašnik / Poklade

←Starija inačica		Inačica od 15:53, 9. travnja 2015.
Redak 20:		Redak 20:
	U '''Jakovlju''' su se u prošlosti dan prije Čiste srijede stanovnici maskirali u cigane. Oblačili bi staru odjeću , dok su danas maske uglavnom kupovne. Nekad se u Jakovlju palio lik Fašnika, jer su Jakovljani vjerovali da na taj način tjeraju zimu i dočekuju proljeće, buđenje prirode. Dan prije početka Korizme, na fašnički dan, jeo se kiseli kupus i krafne, a sa vodom u kojoj se kuhalo kiselo zelje majke su djeci prskale noge, kako ih u polju ne bi ugrizle zmije. Taj se običaj očuvao do danas.		U '''Jakovlju''' su se u prošlosti dan prije Čiste srijede stanovnici maskirali u cigane. Oblačili bi staru odjeću , dok su danas maske uglavnom kupovne. Nekad se u Jakovlju palio lik Fašnika, jer su Jakovljani vjerovali da na taj način tjeraju zimu i dočekuju proljeće, buđenje prirode. Dan prije početka Korizme, na fašnički dan, jeo se kiseli kupus i krafne, a sa vodom u kojoj se kuhalo kiselo zelje majke su djeci prskale noge, kako ih u polju ne bi ugrizle zmije. Taj se običaj očuvao do danas.

-	U '''Brdovcu''' bi se ljudi u prošlosti maskirali u sve što bi im se našlo pri ruci, točnije u ono što su imali kod kuće. Na primjer zavjesa bi im služila da zakriju lice od znatiželnjih pogleda, žene bi se odijevale u mušku odjeću, a muškarci u žensku kako ih nitko ne bi prepoznao. Grupa djece išla bi od kuće do kuće pjevajući napjev ''Da bu repa debela''. Domaćini bi ih pritom darivali krafnama, jer bi se taj dan objedovalo zelje i krafne.	+	U '''Brdovcu''' bi se ljudi u prošlosti maskirali u sve što bi im se našlo pri ruci, točnije u ono što su imali kod kuće. Na primjer zavjesa bi im služila da zakriju lice od znatiželnjih pogleda, žene bi se odijevale u mušku odjeću, a muškarci u žensku kako ih nitko ne bi prepoznao. Grupa djece išla bi od kuće do kuće pjevajući napjev ''Da bu repa debela''. Domaćini bi ih pritom darivali krafnama, jer bi se taj dan objedovalo zelje i krafne. Pavao Kutarčić piše kako su se u '''Brdovcu''' nekad za taj dan spremale razne parade: ujutro bi se po mjestu vozili maskirani kosci, kako bi uzbudili mještane. Stali bi nakon vožnje po mjjestu i glumili košnju čekajući da gazdarica donese doručak ili ''fruštik''. Ona bi pak na glavi u košari nosila pepeo i mačka, a kada bi im došla blizu namjerno bi se opiknula da košara padne, pepeo se prosipa i da mačak pobjegne. Kosci bi potrčali za njim, a ako ga ne bi uhvatili, vratili bi se u kola i otišli. Maskirana domaćica bio je uvijek mušlarac, kao i svi sudionici te maskirne igre.

	== Korizmeno-uskrsni običaji ==		== Korizmeno-uskrsni običaji ==

WikiDveriAdmin: /* Adventsko-božićni običaji */

2015-04-09T13:51:53Z

Adventsko-božićni običaji

←Starija inačica		Inačica od 13:51, 9. travnja 2015.
Redak 76:		Redak 76:
	[[Datoteka:Slanati-luster.jpg\|200px\|mini\|left\|Slamnati luster]]		[[Datoteka:Slanati-luster.jpg\|200px\|mini\|left\|Slamnati luster]]

-	U '''Zaprešiću''' i okolici ~~Adventsko~~- božićni običaji započinju spomendanom svete Barbare, 4. prosinca. Na taj dan stavlja se pšenica u tanjuriće koja proklija do Božića i postaje božićni ukras. Tradicija sijanja pšenice ponekad se veže i uz blagdan sv. Lucije, 13. prosinca. U '''Zaprešiću''' i okolnim mjestima na blagdan sv. Lucije započinje i odbrojavanje dana do Božića. Svakog se dana zapisuje kakvo je vrijeme te vremenska prognoza tih dvanaest dana do Božića označava kakvo će vrijeme biti u narednih dvanaest mjeseci sljedeće godine. Te zabilježbe nazivaju se ''brojenice''. U '''Brdovcu''' ~~Advent~~ započinje četiri nedjelje prije Božića paljenjem svijeće na adventskom vijencu.	+	U '''Zaprešiću''' i okolici adventsko- božićni običaji započinju spomendanom svete Barbare, 4. prosinca. Na taj dan stavlja se pšenica u tanjuriće koja proklija do Božića i postaje božićni ukras. Tradicija sijanja pšenice ponekad se veže i uz blagdan sv. Lucije, 13. prosinca. U '''Zaprešiću''' i okolnim mjestima na blagdan sv. Lucije započinje i odbrojavanje dana do Božića. Svakog se dana zapisuje kakvo je vrijeme te vremenska prognoza tih dvanaest dana do Božića označava kakvo će vrijeme biti u narednih dvanaest mjeseci sljedeće godine. Te zabilježbe nazivaju se ''brojenice''. U '''Brdovcu''' advent započinje četiri nedjelje prije Božića paljenjem svijeće na adventskom vijencu.

-	Blagdan svetog Nikole slavi se 6. prosinca. Tome se blagdanu najviše vesele djeca koja noć prije čiste čizmice i stavljaju ih na prozor te se nadaju darovima od svetoga ~~nikole~~. Uz ~~sv.~~ Nikolu u novije vrijeme ide i ~~Krampusa~~, koji djeci u čizmice stavlja šibu.	+	Blagdan svetog Nikole slavi se 6. prosinca. Tome se blagdanu najviše vesele djeca koja noć prije čiste čizmice i stavljaju ih na prozor te se nadaju darovima od svetoga Nikole. Uz svetog Nikolu u novije vrijeme ide i Krampus, koji djeci u čizmice stavlja šibu.

	[[Datoteka:Kinc1.jpg\|200px\|mini\|right\|Tradicionalni božićni nakit - Kinč]]		[[Datoteka:Kinc1.jpg\|200px\|mini\|right\|Tradicionalni božićni nakit - Kinč]]

-	Danas se u '''Jakovlju''' prije proslave Božića kuća ukrašava lampicama, a njeguje se i običaj zornica te paljenja svijeća na adventskom vijencu. Na Badnjak se posti te se odlazi na ''polnoćku''. Panj badnjak palio se nekad u Jakovlju, no taj je običaj danas zaboravljen. Djeca su nekad poklone tražila u slami. Obično su to bili orasi i jabuke. Nekad je postojao običaj da u kuću ~~prvom~~ mora ući muškarac, kako bi obitelj imala sreće kod uzgoja stoke. U '''Brdovcu''' se na Badnjak uređuje kuća, pripremaju se kolači, a navečer se kiti bor te se odlazi na polnoćku. U '''Dubravici''' i '''Luki''' se njeguju isti običaji. Ispod božićnog drvca stavljaju se jaslice koje mogu biti ručno izrađene, od kartona, drveta, gipsa, gline.	+	Danas se u '''Jakovlju''' prije proslave Božića kuća ukrašava lampicama, a njeguje se i običaj zornica te paljenja svijeća na adventskom vijencu. Na Badnjak se posti te se odlazi na ''polnoćku''. Panj badnjak palio se nekad u Jakovlju, no taj je običaj danas zaboravljen. Djeca su nekad poklone tražila u slami. Obično su to bili orasi i jabuke. Nekad je postojao običaj da u kuću prvo mora ući muškarac, kako bi obitelj imala sreće kod uzgoja stoke. U '''Brdovcu''' se na Badnjak uređuje kuća, pripremaju se kolači, a navečer se kiti bor te se odlazi na polnoćku. U '''Dubravici''' i '''Luki''' se njeguju isti običaji. Ispod božićnog drvca stavljaju se jaslice koje mogu biti ručno izrađene, od kartona, drveta, gipsa ili gline.

	[[Datoteka:Bozicni-kolaci.jpg\|200px\|mini\|left\|Tradicionalni božićni kolači]]		[[Datoteka:Bozicni-kolaci.jpg\|200px\|mini\|left\|Tradicionalni božićni kolači]]
Redak 88:		Redak 88:
	[[Datoteka:Bor.jpg\|200px\|mini\|right\|Bor]]		[[Datoteka:Bor.jpg\|200px\|mini\|right\|Bor]]

-	Božić se slavi u društvu obitelji. Božićni ručak je svečan i bogat. Ako na Božić padne kiša, vjeruje se da će uroditi samo ono što se okopa motikom. Nakon ~~ponoćke~~ znanci i rodbina se mirbože ili božićaju. Uobičajeno je čestitanje i darivanje, a značajan dar je crvena jabuka. Na Božić su se svi svečano odijevali i išli na misu. U '''Brdovcu''' bi se na stolu našla juha, purica s mlincima, salata i obilje kolača. U '''Luki''' su se na stolu obavezno našle orahnjača i makovnjača. Tek na Štefanje ~~išlo~~ se ~~drugima~~ čestitati Božić.	+	Božić se slavi u društvu obitelji. Božićni ručak je svečan i bogat. Ako na Božić padne kiša, vjeruje se da će uroditi samo ono što se okopa motikom. Nakon polnoćke znanci i rodbina se mirbože ili božićaju. Uobičajeno je čestitanje i darivanje, a značajan dar je crvena jabuka. Na Božić su se svi svečano odijevali i išli na misu. U '''Brdovcu''' bi se na stolu našla juha, purica s mlincima, salata i obilje kolača. U '''Luki''' su se na stolu obavezno našle orahnjača i makovnjača. Tek na Štefanje odlazilo se u goste čestitati Božić.

	Na Staru godinu bili su mise zahvalnice koje su se obavezno posjećivale. Svaka je kuća poslala u crkvu toga dana barem jednog ukućana kako bi se doznali važni podaci koje bi iz župskih knjiga priredio župnik. Prema njima se i danas doznaju važne pojedinosti iz života župe. Nova se godina dočekivala manje svećano nego što se dočekivao Božić. No pritom se ipak pazilo da se toga dana blaguje pečeni odojak. Vjerovalo se da mora toga dana jesti pajcek koji ruje prema naprijed, a ne perad koja svojim nogama čeprka i rasipa gospodarstvo. Po tradiciji se božićni kruh čuvao do toga dana.		Na Staru godinu bili su mise zahvalnice koje su se obavezno posjećivale. Svaka je kuća poslala u crkvu toga dana barem jednog ukućana kako bi se doznali važni podaci koje bi iz župskih knjiga priredio župnik. Prema njima se i danas doznaju važne pojedinosti iz života župe. Nova se godina dočekivala manje svećano nego što se dočekivao Božić. No pritom se ipak pazilo da se toga dana blaguje pečeni odojak. Vjerovalo se da mora toga dana jesti pajcek koji ruje prema naprijed, a ne perad koja svojim nogama čeprka i rasipa gospodarstvo. Po tradiciji se božićni kruh čuvao do toga dana.

WikiDveriAdmin: /* Martinje */

2015-04-09T13:43:17Z

Martinje

←Starija inačica		Inačica od 13:43, 9. travnja 2015.
Redak 70:		Redak 70:
	== Martinje ==		== Martinje ==

-	Sveti Martin živio je u 4. stoljeću i bio je starorimski legionar i veliki ljubitelj vina. Legenda kaže da je biskup Martin uveo ceremonijal krštenja mošta koji je do tog vremena bio zabranjen, jer je ~~to do tada bila~~ poganska svečanost. Blagdan svetoga Martina ili Martinje slavi se 11. studenog kao spomendan smrti svetog Martina. Danas se običaj proslave Martinja njeguje i u '''Jakovlju''', gdje se krsti ~~mošta~~, a nekad se jela i guska s mlincima. Slično je i u '''Brdovcu''' te u '''Dubravici''', gdje se vjeruje da je sv. Martin ukrao vino i pretvorio ga u mošt.	+	Sveti Martin živio je u 4. stoljeću i bio je starorimski legionar i veliki ljubitelj vina. Legenda kaže da je biskup Martin uveo ceremonijal krštenja mošta koji je do tog vremena bio zabranjen, jer se smatralo da je poganska svečanost. Blagdan svetoga Martina ili Martinje slavi se 11. studenog kao spomendan smrti svetog Martina. Danas se običaj proslave Martinja njeguje i u '''Jakovlju''', gdje se krsti mošt, a nekad se jela i guska s mlincima. Slično je i u '''Brdovcu''' te u '''Dubravici''', gdje se vjeruje da je sv. Martin ukrao vino i pretvorio ga u mošt.

	== Adventsko-božićni običaji ==		== Adventsko-božićni običaji ==

WikiDveriAdmin: /* Svi sveti */

2015-04-09T13:41:23Z

Svi sveti

←Starija inačica		Inačica od 13:41, 9. travnja 2015.
Redak 66:		Redak 66:
	== Svi sveti ==		== Svi sveti ==

-	Dan Svih svetih (1. studenoga) i Dušni dan (2. studenoga) slave se u '''Zaprešiću''' i njegovoj okolici gotovo na jednak način. To su dani kada se uređuju grobovi, pale se svijeće na grobovima obitelji, rodbine i prijatelja. U prošlosti su se na Dušni dan pokojnicima ~~su se~~ donosila i ostavljala razna jela na grobovima ili bi im se jelo i piće ostavljalo na stolu preko noći.	+	Dan Svih svetih (1. studenoga) i Dušni dan (2. studenoga) slave se u '''Zaprešiću''' i njegovoj okolici gotovo na jednak način. To su dani kada se uređuju grobovi, pale se svijeće na grobovima obitelji, rodbine i prijatelja. U prošlosti su se na Dušni dan pokojnicima donosila i ostavljala razna jela na grobovima ili bi im se jelo i piće ostavljalo na stolu preko noći.

	== Martinje ==		== Martinje ==

WikiDveriAdmin: /* Ivanje */

2015-04-09T13:40:31Z

Ivanje

←Starija inačica		Inačica od 13:40, 9. travnja 2015.
Redak 62:		Redak 62:
	== Ivanje ==		== Ivanje ==

-	Blagdan Ivanja slavi se svake godine 24. lipnja. Označava rođenje Ivana Krstitelja koji je navijestio dolazak Isusa Krista. Poput ostalih blagdana Ivanje je također proteklo od poganskih svetkovina. Najznačajniji i najrašireniji narodni običaji na Ivanje je paljenje ivanjskih krijesova, odnosno običaji paljenja vatri poznatijih pod nazivima ''krijes'', ''kres'', ''kris'', ''koleda'', ''svitnjak''. U '''Zaprešiću''' i okolnim mjestima uoči Ivanja nabere se "paprati, rože,vratič,bijeli luk". U '''Brdovcu''' bi se grančice ili svežnjići zataknuli za svinjac da bude sreće pri svinjama, a kravama bi se oko rogova stavljali pleteni vjenčići da bi davale više mlijeka. U '''Jakovlju''' se nekad cvijeće stavljalo pod trijem kao zaštita ukućana. U '''Dubravici''' se i danas pali ivanjski krijes okom kojeg se pjeva i pleše.	+	Blagdan Ivanja slavi se svake godine 24. lipnja. Označava rođenje Ivana Krstitelja koji je navijestio dolazak Isusa Krista. Poput ostalih blagdana Ivanje je također proteklo od poganskih svetkovina. Najznačajniji i najrašireniji narodni običaji na Ivanje je paljenje ivanjskih krijesova, odnosno običaji paljenja vatri poznatijih pod nazivima ''krijes'', ''kres'', ''kris'', ''koleda'', ''svitnjak''. U '''Zaprešiću''' i okolnim mjestima uoči Ivanja nabere se "paprati, rože, vratič, bijeli luk". U '''Brdovcu''' bi se grančice ili svežnjići zataknuli za svinjac da bude sreće pri svinjama, a kravama bi se oko rogova stavljali pleteni vjenčići da bi davale više mlijeka. U '''Jakovlju''' se nekad cvijeće stavljalo pod trijem kao zaštita ukućana. U '''Dubravici''' se i danas pali ivanjski krijes okom kojeg se pjeva i pleše.

	== Svi sveti ==		== Svi sveti ==

WikiDveriAdmin: /* Podizanje majuša */

2015-04-09T13:38:30Z

Podizanje majuša

←Starija inačica		Inačica od 13:38, 9. travnja 2015.
Redak 58:		Redak 58:
	U centru '''Zaprešića''', uoči Praznika rada postavlja se Majuš, ukrašeno mlado bukovo drvo. Izvorno, Majuš nije običaj zaprešićkog kraja, no našim je građanima postala tradicija.		U centru '''Zaprešića''', uoči Praznika rada postavlja se Majuš, ukrašeno mlado bukovo drvo. Izvorno, Majuš nije običaj zaprešićkog kraja, no našim je građanima postala tradicija.

-	Majuš se postavlja i u '''Brdovcu''', također oko ~~prvog~~ svibnja. Obično Majuš postavljaju muškarci iz mjesta, dok djeca ~~obično~~ prate cijeli ~~doživljaj~~.	+	Majuš se postavlja i u '''Brdovcu''', također oko 1. svibnja. Obično Majuš postavljaju muškarci iz mjesta, dok djeca prate cijeli događaj.
-		+
-		+
-		+
-		+
-		+
-		+
-		+
-		+
-		+

	== Ivanje ==		== Ivanje ==

WikiDveriAdmin: /* Jurjevo */

2015-04-09T13:37:11Z

Jurjevo

←Starija inačica		Inačica od 13:37, 9. travnja 2015.
Redak 48:		Redak 48:
	== Jurjevo ==		== Jurjevo ==

-	Jurjevo se obilježava 23. travnja. Učenici prvih razreda OŠ Ante Kovačića iz '''Marije Gorice''' svake godine obilaze Mariju Goricu i okolna mjesta. Povorku predvodi dječak kojeg nazivaju Zeleni Juraj. On na štapu nosi glavu konja glumeći da jaše pravog konja. Zeleni Juraj na glavi nosi šešir, a u ruci mač. Pjevajući povorka hoda odjevena u narodne nošnje, a na glavama nose vjenčiće od zelenih grančica. Stanu kod nekoliko kuća te otpjevaju narodnu pjesmicu te tako na poseban način uljepšaju taj običaj. Od ljudi na dar dobivaju slatkiše, kolače, voće. U svim kazivanjima Jurjevo se spominje kao izrazito pastirski praznik koji najavljuju obavezne i do danas uveliko održane vatre - jurjevski krijesovi. Navečer uoči Jurjeva kuri se krijes: u polju, u vinogradima, na križanjima i na dvorišnim ulazima (kuda prolazi blago). Za krijes se nekoliko dana unaprijed priredi hrpa granja, lozja, kukuruzovine i borovice. Oko krijesa se pjeva, juška i preskače se oganj. Djeca uzimaju s vatre upaljene grane i s njima juškajući trče kroz polje. Posljednjih godina pale se automobilske gume. U prošlosti bi na samo Jurjevo ujutro pastiri kod kuće dobivali kuhano jaje. Koji dođe posljednji na pašu i još ne donese jaje, rugaju mu se da je pezdec. Popodne, prije odlaska kući, pastiri su pleli vijenac od vrbova granja i cvijeća. Kravama se vijenac vezao za rogove, i to tako da se uz svaki rog pričvrstila i kita cvijeća. Preko čela se kravi stavljala parta (kao mladenki) – trak oguljene vrbine kore. I svinjama su se oko vrata naticali vijenci, pa su preplašene bježale. Vijenci su se skidali pred stajom i bacili na krov. Ako su spali s krova, znak je da će dotični pastir zapasti – skrenut će mu blago na tuđi pašnjak ili u žito. Kako je Jurjevo posljednji dan slobodne zajedničke paše u polju – poslije Jurjeva svatko pase isključivo na svojem, gdje nije obradivo zemljište – pastiri žale za bezbrižnom ispašom u polju, kada nije trebalo osobito paziti da blago ne zaluta na tuđe. Kao izraz toga žaljenja većini je ljudi bio poznat ovaj tekst :"Sveti Juraj krijese kuri, jaj, polje, jaj". Ljudi se ne sjećaju je li se to pjevalo ili samo govorilo. Smatra se da se jurjevski krijes preskače zbog obrane od tuče.	+	Jurjevo se obilježava 23. travnja. Učenici prvih razreda OŠ Ante Kovačića iz '''Marije Gorice''' svake godine obilaze Mariju Goricu i okolna mjesta. Povorku predvodi dječak kojeg nazivaju Zeleni Juraj. On na štapu nosi glavu konja glumeći da jaše pravog konja. Zeleni Juraj na glavi nosi šešir, a u ruci mač. Pjevajući povorka hoda odjevena u narodne nošnje, a na glavama nose vjenčiće od zelenih grančica. Stanu kod nekoliko kuća te otpjevaju narodnu pjesmicu te tako na poseban način uljepšaju taj običaj. Od ljudi na dar dobivaju slatkiše, kolače, voće. U svim kazivanjima Jurjevo se spominje kao izrazito pastirski praznik koji najavljuju obavezne i do danas uveliko održane vatre - jurjevski krijesovi. Navečer uoči Jurjeva kuri se krijes: u polju, u vinogradima, na križanjima i na dvorišnim ulazima (kuda prolazi blago). Za krijes se nekoliko dana unaprijed priredi hrpa granja, lozja, kukuruzovine i borovice. Oko krijesa se pjeva, juška i preskače se oganj. Djeca uzimaju s vatre upaljene grane i s njima juškajući trče kroz polje. Posljednjih godina pale se automobilske gume. U prošlosti bi na samo Jurjevo ujutro pastiri kod kuće dobivali kuhano jaje. Koji dođe posljednji na pašu i još ne donese jaje, rugaju mu se da je pezdec. Popodne, prije odlaska kući, pastiri su pleli vijenac od vrbova granja i cvijeća. Kravama se vijenac vezao za rogove, i to tako da se uz svaki rog pričvrstila i kita cvijeća. Preko čela se kravi stavljala parta (kao mladenki) – trak oguljene vrbine kore. I svinjama su se oko vrata naticali vijenci, pa su preplašene bježale. Vijenci su se skidali pred stajom i bacili na krov. Ako su spali s krova, znak je da će dotični pastir zapasti – skrenut će mu blago na tuđi pašnjak ili u žito. Kako je Jurjevo posljednji dan slobodne zajedničke paše u polju – poslije Jurjeva svatko pase isključivo na svojem, gdje nije obradivo zemljište – pastiri žale za bezbrižnom ispašom u polju, kada nije trebalo osobito paziti da blago ne zaluta na tuđe. Kao izraz toga žaljenja većini je ljudi bio poznat ovaj tekst :"Sveti Juraj krijese kuri, jaj, polje, jaj". Ljudi se ne sjećaju je li se to pjevalo ili samo govorilo. Smatra se da se jurjevski krijes preskače zbog obrane od tuče.

	U '''Jakovlju''' se nekada palio jurjevski krijes. Taj je dan označavao i početak sjetve kukuruza. U '''Brdovcu''' su se također palili krijesovi u prošlosti, no danas je taj običaj zaboravljen. U '''Dubravici''' se danas na taj dan okupljaju stanovnici i pjevaju Jurjevsku pjesmu.		U '''Jakovlju''' se nekada palio jurjevski krijes. Taj je dan označavao i početak sjetve kukuruza. U '''Brdovcu''' su se također palili krijesovi u prošlosti, no danas je taj običaj zaboravljen. U '''Dubravici''' se danas na taj dan okupljaju stanovnici i pjevaju Jurjevsku pjesmu.

WikiDveriAdmin: /* Adventsko-božićni običaji */

2015-04-09T12:46:53Z

Adventsko-božićni običaji

←Starija inačica		Inačica od 12:46, 9. travnja 2015.
Redak 134:		Redak 134:
	Datoteka:Bozic23.jpg\|		Datoteka:Bozic23.jpg\|
	Datoteka:Bozic24.jpg\|		Datoteka:Bozic24.jpg\|
		+	Datoteka:Bozic25.jpg\|
	</gallery></center>		</gallery></center>