Maksimilijan Vanka - Povijest promjena

WikiDveriAdmin: /* Obitelj */

2016-11-10T17:16:34Z

Obitelj

←Starija inačica		Inačica od 17:16, 10. studenog 2016.
Redak 19:		Redak 19:
	== Obitelj ==		== Obitelj ==

-	Maksimilijan Vanka upoznaje svoju buduću suprugu, ~~Amarikanku~~ Margaret Stetten 1918. godine., posredstvom zajedničkog znanca Gustla Franka. Vjenčali su se 27. kolovoza 1931. godine u Lumbardi na Korčuli, te živjeli na relaciji Korčula-Zagreb-Amerika. Kći Peggy rodila im se 1932. godine.	+	Maksimilijan Vanka upoznaje svoju buduću suprugu, Amerikanku Margaret Stetten 1918. godine., posredstvom zajedničkog znanca Gustla Franka. Vjenčali su se 27. kolovoza 1931. godine u Lumbardi na Korčuli, te živjeli na relaciji Korčula-Zagreb-Amerika. Kći Peggy rodila im se 1932. godine.
-		+

	== Korčulanin Vanka ==		== Korčulanin Vanka ==

WikiDveriAdmin: /* Djetinjstvo i školovanje */

2016-11-10T16:21:28Z

Djetinjstvo i školovanje

←Starija inačica		Inačica od 16:21, 10. studenog 2016.
Redak 6:		Redak 6:
	[[Datoteka:Vanka 1.jpg\|200px\|mini\|right\|Maksimilijan Vanka (fotografija iz Pismohrane Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu)]]		[[Datoteka:Vanka 1.jpg\|200px\|mini\|right\|Maksimilijan Vanka (fotografija iz Pismohrane Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu)]]

-	Maksimilijan Vanka je rođen u Zagrebu 11. ~~svibnja~~ 1889., pretpostavlja se, kao vanbračno dijete majke iz belgijsko-austrijske plemićke obitelji Von Fürstenberg i oca češkog grofa Zu Salmma. Vankina biološka majka, u visokoj trudnoći, dolazi u Hrvatsku roditi dijete za koje se u Austriji nije smjelo znati. Odmah po rođenju Vanku su dali na selo (Kupljenovo), Dori Jug koja ga je dojila i othranila. Dora je redovito dobivala novac za djetetovo izdržavanje, ali ga je i zavoljela kao da je njezino vlastito.	+	Maksimilijan Vanka je rođen u Zagrebu 11. listopada 1889., pretpostavlja se, kao vanbračno dijete majke iz belgijsko-austrijske plemićke obitelji Von Fürstenberg i oca češkog grofa Zu Salmma. Vankina biološka majka, u visokoj trudnoći, dolazi u Hrvatsku roditi dijete za koje se u Austriji nije smjelo znati. Odmah po rođenju Vanku su dali na selo (Kupljenovo) Dori Jug koja ga je dojila i othranila. Dora je redovito dobivala novac za djetetovo izdržavanje, ali ga je i zavoljela kao da je njezino vlastito.
	Kada je Maksimilijanu bilo osam godina, djed po majci (bogat austrijski plemić) saznaje za njega, te ga šalje u dvorac Brestje gdje je započeo novi život i školovanje pod vodstvom profesionalnih učitelja. Nakon preseljenja u dvorac Maksimilijan više nikada nije vidio svog djeda, koji je ubrzo i umro.		Kada je Maksimilijanu bilo osam godina, djed po majci (bogat austrijski plemić) saznaje za njega, te ga šalje u dvorac Brestje gdje je započeo novi život i školovanje pod vodstvom profesionalnih učitelja. Nakon preseljenja u dvorac Maksimilijan više nikada nije vidio svog djeda, koji je ubrzo i umro.
	Višu školu za umjetnost i umjetni obrt završio je kao đak Bele Čikoša Sesije. Daljnje školovanje nastavlja 1910. godine u Bruxellesu u specijalnoj školi za komponiranje kod profesora Jeana D'Evillea i Constanta Montalda. U Bruxellesu je nagrađen zlatnom medaljom za sliku ''Proštenjari''.		Višu školu za umjetnost i umjetni obrt završio je kao đak Bele Čikoša Sesije. Daljnje školovanje nastavlja 1910. godine u Bruxellesu u specijalnoj školi za komponiranje kod profesora Jeana D'Evillea i Constanta Montalda. U Bruxellesu je nagrađen zlatnom medaljom za sliku ''Proštenjari''.

WikiDveriAdmin: /* Djetinjstvo i školovanje */

2013-07-03T07:11:39Z

Djetinjstvo i školovanje

←Starija inačica		Inačica od 07:11, 3. srpnja 2013.
Redak 6:		Redak 6:
	[[Datoteka:Vanka 1.jpg\|200px\|mini\|right\|Maksimilijan Vanka (fotografija iz Pismohrane Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu)]]		[[Datoteka:Vanka 1.jpg\|200px\|mini\|right\|Maksimilijan Vanka (fotografija iz Pismohrane Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu)]]

-	Maksimilijan Vanka ~~rođen~~ je u Zagrebu 11. svibnja 1889., pretpostavlja se, kao vanbračno dijete majke iz belgijsko-austrijske plemićke obitelji Von Fürstenberg i oca češkog grofa Zu Salmma. Vankina biološka majka, u visokoj trudnoći, dolazi u Hrvatsku roditi dijete za koje se u Austriji nije smjelo znati. Odmah po rođenju Vanku su dali na selo (Kupljenovo), Dori Jug koja ga je dojila i othranila. Dora je redovito dobivala novac za djetetovo izdržavanje, ali ga je i zavoljela kao da je njezino vlastito.	+	Maksimilijan Vanka je rođen u Zagrebu 11. svibnja 1889., pretpostavlja se, kao vanbračno dijete majke iz belgijsko-austrijske plemićke obitelji Von Fürstenberg i oca češkog grofa Zu Salmma. Vankina biološka majka, u visokoj trudnoći, dolazi u Hrvatsku roditi dijete za koje se u Austriji nije smjelo znati. Odmah po rođenju Vanku su dali na selo (Kupljenovo), Dori Jug koja ga je dojila i othranila. Dora je redovito dobivala novac za djetetovo izdržavanje, ali ga je i zavoljela kao da je njezino vlastito.
	Kada je Maksimilijanu bilo osam godina, djed po majci (bogat austrijski plemić) saznaje za njega, te ga šalje u dvorac Brestje gdje je započeo novi život i školovanje pod vodstvom profesionalnih učitelja. Nakon preseljenja u dvorac Maksimilijan više nikada nije vidio svog djeda, koji je ubrzo i umro.		Kada je Maksimilijanu bilo osam godina, djed po majci (bogat austrijski plemić) saznaje za njega, te ga šalje u dvorac Brestje gdje je započeo novi život i školovanje pod vodstvom profesionalnih učitelja. Nakon preseljenja u dvorac Maksimilijan više nikada nije vidio svog djeda, koji je ubrzo i umro.
	Višu školu za umjetnost i umjetni obrt završio je kao đak Bele Čikoša Sesije. Daljnje školovanje nastavlja 1910. godine u Bruxellesu u specijalnoj školi za komponiranje kod profesora Jeana D'Evillea i Constanta Montalda. U Bruxellesu je nagrađen zlatnom medaljom za sliku ''Proštenjari''.		Višu školu za umjetnost i umjetni obrt završio je kao đak Bele Čikoša Sesije. Daljnje školovanje nastavlja 1910. godine u Bruxellesu u specijalnoj školi za komponiranje kod profesora Jeana D'Evillea i Constanta Montalda. U Bruxellesu je nagrađen zlatnom medaljom za sliku ''Proštenjari''.
-

	== Akademija likovnih umjetnosti (1920.-1934.) ==		== Akademija likovnih umjetnosti (1920.-1934.) ==

WikiDveriAdmin u (test) 10:49, 5. lipnja 2013.

2013-06-05T10:49:08Z

←Starija inačica		Inačica od 10:49, 5. lipnja 2013.
Redak 34:		Redak 34:
	Vanka zadnji put izlaže 1957. godine u galeriji ''Charles Barzantsky'' u New Yorku. Na toj izložbi mogle su se vidjeti najnoviji radovi s putovanja po svijetu i prve skulpture u keramici. Sliku ''Dječji vrt '' naslikao 1959. godine za unuku Mariju. Slika prikazuje nakošenu crkvicu s crvenim krovom i kupolu s tipičnim zagorskim baroknim zvonikom. Prozori i vrata oslikani su poput licitara, a na zvoniku je izvješena američka zastava. Iznad bočnih vrata crkvice vije se hrvatska trobojnica.		Vanka zadnji put izlaže 1957. godine u galeriji ''Charles Barzantsky'' u New Yorku. Na toj izložbi mogle su se vidjeti najnoviji radovi s putovanja po svijetu i prve skulpture u keramici. Sliku ''Dječji vrt '' naslikao 1959. godine za unuku Mariju. Slika prikazuje nakošenu crkvicu s crvenim krovom i kupolu s tipičnim zagorskim baroknim zvonikom. Prozori i vrata oslikani su poput licitara, a na zvoniku je izvješena američka zastava. Iznad bočnih vrata crkvice vije se hrvatska trobojnica.
	2. veljače 1963. godine Vanka je otišao na kupanje u Porto Vallarta u Meksiku i više se nije vratio. Vankin pepeo udovica Margaret prosula je uz obalu Atlantika u blizini Marylanda.		2. veljače 1963. godine Vanka je otišao na kupanje u Porto Vallarta u Meksiku i više se nije vratio. Vankin pepeo udovica Margaret prosula je uz obalu Atlantika u blizini Marylanda.
		+

	== Događaj kraj Vallorte ==		== Događaj kraj Vallorte ==
Redak 95:		Redak 96:

	== Literatura ==		== Literatura ==
-

	* Adamič, L. Zipka života. // Zaprešićki godišnjak 2000.-2001 : za grad Zaprešić i općine Brdovec, Bistra, Dubravica, Luka, Marija Gorica i Pušća / uredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Matica Hrvatska Zaprešić, 2002. Str. 617-693.		* Adamič, L. Zipka života. // Zaprešićki godišnjak 2000.-2001 : za grad Zaprešić i općine Brdovec, Bistra, Dubravica, Luka, Marija Gorica i Pušća / uredio Stjepan Laljak. Zaprešić : Matica Hrvatska Zaprešić, 2002. Str. 617-693.

WikiDveriAdmin: /* Amerika */

2013-06-05T10:48:47Z

Amerika

←Starija inačica		Inačica od 10:48, 5. lipnja 2013.
Redak 29:		Redak 29:

	== Amerika ==		== Amerika ==
-	[[Datoteka:Iz okolice Zlatara.jpg\|200px\|mini\|~~right~~\|Maksimilijan Vanka:''Iz okolice Zlatara'', MG-2833 (Moderna galerija, Zagreb / fotograf: Goran Vranić)]]	+	[[Datoteka:Iz okolice Zlatara.jpg\|200px\|mini\|left\|Maksimilijan Vanka:''Iz okolice Zlatara'', MG-2833 (Moderna galerija, Zagreb / fotograf: Goran Vranić)]]
	Od 1934. godine Vanka živi i radi u Americi. Prvu izložbu u New Yorku piriredio je u studenom 1934. godine u galeriji ''Marie Sterner Linott''. Osvrt na izložbu objavile su i novine ''New York Post'', a kritike su bile pohvalne. Vanka je u New Yorku živio od 1934. do 1941. godine i u tom su periodu najčešća inspiracija njegovih djela njujorški neboderi, prosjaci i beskućnici, lučki barovi, ulične tučnjave, ljudi s dokova... Tijekom tridesetih godina Vanka je proputovao Ameriku od Istočne do Zapadne obale. Rad na freskama u Crkvi svetog Nikole u Millvaleu kraj Pittsburgha počeo je 1937. godine. Freske su bile narudžba patera Alberta Žagara, tadašnjeg župnika Hrvatske katoličke crkve i proglašene su najboljim crkvenim freskama u Americi.		Od 1934. godine Vanka živi i radi u Americi. Prvu izložbu u New Yorku piriredio je u studenom 1934. godine u galeriji ''Marie Sterner Linott''. Osvrt na izložbu objavile su i novine ''New York Post'', a kritike su bile pohvalne. Vanka je u New Yorku živio od 1934. do 1941. godine i u tom su periodu najčešća inspiracija njegovih djela njujorški neboderi, prosjaci i beskućnici, lučki barovi, ulične tučnjave, ljudi s dokova... Tijekom tridesetih godina Vanka je proputovao Ameriku od Istočne do Zapadne obale. Rad na freskama u Crkvi svetog Nikole u Millvaleu kraj Pittsburgha počeo je 1937. godine. Freske su bile narudžba patera Alberta Žagara, tadašnjeg župnika Hrvatske katoličke crkve i proglašene su najboljim crkvenim freskama u Americi.
	Prvu izložbu u Pittsburgu Vanka je priredio u svibnju 1935. godine u galeriji ''Wunderly Brothers.'' U organizaciji izložbe pomogao mu je tadašnji konzul Kraljevine Jugoslavije u SAD-u Konstantin Unković, kojeg je Vanka upoznao na otoku Korčuli. Drugu izložbu u New Yorku imao je 1939. godine u poznatoj galeriji ''Newhouse''. Godine 1941. Maksimilijan Vanka kupuje farmu ''The White Bridge Farm'' u Bucks Countyu (Pennsylvania). Farma je Vanku podsjećala na Hrvatsko Zagorje, gdje je proveo najranije djetinjstvo, te je tamo i ostao do konca svog života. U Bucks Countyu Vanka je radio kao profesor crtanja na koledžu u Doylestownu od 1947. do 1955. godine. U tom periodu eksperimentira bojama i novim tehnikama.		Prvu izložbu u Pittsburgu Vanka je priredio u svibnju 1935. godine u galeriji ''Wunderly Brothers.'' U organizaciji izložbe pomogao mu je tadašnji konzul Kraljevine Jugoslavije u SAD-u Konstantin Unković, kojeg je Vanka upoznao na otoku Korčuli. Drugu izložbu u New Yorku imao je 1939. godine u poznatoj galeriji ''Newhouse''. Godine 1941. Maksimilijan Vanka kupuje farmu ''The White Bridge Farm'' u Bucks Countyu (Pennsylvania). Farma je Vanku podsjećala na Hrvatsko Zagorje, gdje je proveo najranije djetinjstvo, te je tamo i ostao do konca svog života. U Bucks Countyu Vanka je radio kao profesor crtanja na koledžu u Doylestownu od 1947. do 1955. godine. U tom periodu eksperimentira bojama i novim tehnikama.
	Vanka zadnji put izlaže 1957. godine u galeriji ''Charles Barzantsky'' u New Yorku. Na toj izložbi mogle su se vidjeti najnoviji radovi s putovanja po svijetu i prve skulpture u keramici. Sliku ''Dječji vrt '' naslikao 1959. godine za unuku Mariju. Slika prikazuje nakošenu crkvicu s crvenim krovom i kupolu s tipičnim zagorskim baroknim zvonikom. Prozori i vrata oslikani su poput licitara, a na zvoniku je izvješena američka zastava. Iznad bočnih vrata crkvice vije se hrvatska trobojnica.		Vanka zadnji put izlaže 1957. godine u galeriji ''Charles Barzantsky'' u New Yorku. Na toj izložbi mogle su se vidjeti najnoviji radovi s putovanja po svijetu i prve skulpture u keramici. Sliku ''Dječji vrt '' naslikao 1959. godine za unuku Mariju. Slika prikazuje nakošenu crkvicu s crvenim krovom i kupolu s tipičnim zagorskim baroknim zvonikom. Prozori i vrata oslikani su poput licitara, a na zvoniku je izvješena američka zastava. Iznad bočnih vrata crkvice vije se hrvatska trobojnica.
	2. veljače 1963. godine Vanka je otišao na kupanje u Porto Vallarta u Meksiku i više se nije vratio. Vankin pepeo udovica Margaret prosula je uz obalu Atlantika u blizini Marylanda.		2. veljače 1963. godine Vanka je otišao na kupanje u Porto Vallarta u Meksiku i više se nije vratio. Vankin pepeo udovica Margaret prosula je uz obalu Atlantika u blizini Marylanda.
-

	== Događaj kraj Vallorte ==		== Događaj kraj Vallorte ==

WikiDveriAdmin u (test) 10:48, 5. lipnja 2013.

2013-06-05T10:48:09Z

←Starija inačica		Inačica od 10:48, 5. lipnja 2013.
Redak 13:		Redak 13:
	== Akademija likovnih umjetnosti (1920.-1934.) ==		== Akademija likovnih umjetnosti (1920.-1934.) ==

-	[[Datoteka:Dora Pejacevic.jpg\|200px\|mini\|~~left~~\|Maksimilijan Vanka: ''Portret Dore Pejačević'', 1917., MG-7179 (Moderna galerija, Zagreb / fotograf: Goran Vranić)]]	+	[[Datoteka:Dora Pejacevic.jpg\|200px\|mini\|right\|Maksimilijan Vanka: ''Portret Dore Pejačević'', 1917., MG-7179 (Moderna galerija, Zagreb / fotograf: Goran Vranić)]]

	Godine 1920. Vanka je postao pomoćnim učiteljem crtanja akta na Višoj školi za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu, a učiteljem 1921. Na istoj školi postaje profesorom 1923. godine. Vanka je studente podučavao kompoziciji, crtežu i fresko tehnici sve do odlaska u Ameriku 1934. godine. Smatra se prvim koji je u naše krajeve uveo sangvinu (crtež izveden crvenom kredom). Na prijedlog Roberta Frangeša Mihanovića, Vanka je 1929. godine izabran za dopisnog člana Umjetničkog razreda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Stanovao je iznad Kamenitih vrata te rado posjećivao kazališta i koncerte. Družio se s Ljubom Babićem, Vladimirom Becićem, Brankom Šenoom i ostalim slikarima. Rado se družio i s poznatom skladateljicom groficom Dorom Pejačević, čiji je portret naslikao dvadesetih godina u Beču.		Godine 1920. Vanka je postao pomoćnim učiteljem crtanja akta na Višoj školi za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu, a učiteljem 1921. Na istoj školi postaje profesorom 1923. godine. Vanka je studente podučavao kompoziciji, crtežu i fresko tehnici sve do odlaska u Ameriku 1934. godine. Smatra se prvim koji je u naše krajeve uveo sangvinu (crtež izveden crvenom kredom). Na prijedlog Roberta Frangeša Mihanovića, Vanka je 1929. godine izabran za dopisnog člana Umjetničkog razreda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Stanovao je iznad Kamenitih vrata te rado posjećivao kazališta i koncerte. Družio se s Ljubom Babićem, Vladimirom Becićem, Brankom Šenoom i ostalim slikarima. Rado se družio i s poznatom skladateljicom groficom Dorom Pejačević, čiji je portret naslikao dvadesetih godina u Beču.

WikiDveriAdmin u (test) 10:47, 5. lipnja 2013.

2013-06-05T10:47:45Z

←Starija inačica		Inačica od 10:47, 5. lipnja 2013.
Redak 12:		Redak 12:

	== Akademija likovnih umjetnosti (1920.-1934.) ==		== Akademija likovnih umjetnosti (1920.-1934.) ==
		+
		+	[[Datoteka:Dora Pejacevic.jpg\|200px\|mini\|left\|Maksimilijan Vanka: ''Portret Dore Pejačević'', 1917., MG-7179 (Moderna galerija, Zagreb / fotograf: Goran Vranić)]]

	Godine 1920. Vanka je postao pomoćnim učiteljem crtanja akta na Višoj školi za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu, a učiteljem 1921. Na istoj školi postaje profesorom 1923. godine. Vanka je studente podučavao kompoziciji, crtežu i fresko tehnici sve do odlaska u Ameriku 1934. godine. Smatra se prvim koji je u naše krajeve uveo sangvinu (crtež izveden crvenom kredom). Na prijedlog Roberta Frangeša Mihanovića, Vanka je 1929. godine izabran za dopisnog člana Umjetničkog razreda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Stanovao je iznad Kamenitih vrata te rado posjećivao kazališta i koncerte. Družio se s Ljubom Babićem, Vladimirom Becićem, Brankom Šenoom i ostalim slikarima. Rado se družio i s poznatom skladateljicom groficom Dorom Pejačević, čiji je portret naslikao dvadesetih godina u Beču.		Godine 1920. Vanka je postao pomoćnim učiteljem crtanja akta na Višoj školi za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu, a učiteljem 1921. Na istoj školi postaje profesorom 1923. godine. Vanka je studente podučavao kompoziciji, crtežu i fresko tehnici sve do odlaska u Ameriku 1934. godine. Smatra se prvim koji je u naše krajeve uveo sangvinu (crtež izveden crvenom kredom). Na prijedlog Roberta Frangeša Mihanovića, Vanka je 1929. godine izabran za dopisnog člana Umjetničkog razreda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Stanovao je iznad Kamenitih vrata te rado posjećivao kazališta i koncerte. Družio se s Ljubom Babićem, Vladimirom Becićem, Brankom Šenoom i ostalim slikarima. Rado se družio i s poznatom skladateljicom groficom Dorom Pejačević, čiji je portret naslikao dvadesetih godina u Beču.
Redak 17:		Redak 19:

	== Obitelj ==		== Obitelj ==
-
-	~~[[Datoteka:Dora Pejacevic.jpg\|200px\|mini\|left\|Maksimilijan Vanka: ''Portret Dore Pejačević'', 1917., MG-7179 (Moderna galerija, Zagreb / fotograf: Goran Vranić)]]~~

	Maksimilijan Vanka upoznaje svoju buduću suprugu, Amarikanku Margaret Stetten 1918. godine., posredstvom zajedničkog znanca Gustla Franka. Vjenčali su se 27. kolovoza 1931. godine u Lumbardi na Korčuli, te živjeli na relaciji Korčula-Zagreb-Amerika. Kći Peggy rodila im se 1932. godine.		Maksimilijan Vanka upoznaje svoju buduću suprugu, Amarikanku Margaret Stetten 1918. godine., posredstvom zajedničkog znanca Gustla Franka. Vjenčali su se 27. kolovoza 1931. godine u Lumbardi na Korčuli, te živjeli na relaciji Korčula-Zagreb-Amerika. Kći Peggy rodila im se 1932. godine.

WikiDveriAdmin u (test) 10:47, 5. lipnja 2013.

2013-06-05T10:47:03Z

←Starija inačica		Inačica od 10:47, 5. lipnja 2013.
Redak 18:		Redak 18:
	== Obitelj ==		== Obitelj ==

-	[[Datoteka:Dora Pejacevic.jpg\|200px\|mini\|~~right~~\|Maksimilijan Vanka: ''Portret Dore Pejačević'', 1917., MG-7179 (Moderna galerija, Zagreb / fotograf: Goran Vranić)]]	+	[[Datoteka:Dora Pejacevic.jpg\|200px\|mini\|left\|Maksimilijan Vanka: ''Portret Dore Pejačević'', 1917., MG-7179 (Moderna galerija, Zagreb / fotograf: Goran Vranić)]]

	Maksimilijan Vanka upoznaje svoju buduću suprugu, Amarikanku Margaret Stetten 1918. godine., posredstvom zajedničkog znanca Gustla Franka. Vjenčali su se 27. kolovoza 1931. godine u Lumbardi na Korčuli, te živjeli na relaciji Korčula-Zagreb-Amerika. Kći Peggy rodila im se 1932. godine.		Maksimilijan Vanka upoznaje svoju buduću suprugu, Amarikanku Margaret Stetten 1918. godine., posredstvom zajedničkog znanca Gustla Franka. Vjenčali su se 27. kolovoza 1931. godine u Lumbardi na Korčuli, te živjeli na relaciji Korčula-Zagreb-Amerika. Kći Peggy rodila im se 1932. godine.
Redak 29:		Redak 29:

	== Amerika ==		== Amerika ==
-	[[Datoteka:Iz okolice Zlatara.jpg\|200px\|mini\|~~left~~\|Maksimilijan Vanka:''Iz okolice Zlatara'', MG-2833 (Moderna galerija, Zagreb / fotograf: Goran Vranić)]]	+	[[Datoteka:Iz okolice Zlatara.jpg\|200px\|mini\|right\|Maksimilijan Vanka:''Iz okolice Zlatara'', MG-2833 (Moderna galerija, Zagreb / fotograf: Goran Vranić)]]
	Od 1934. godine Vanka živi i radi u Americi. Prvu izložbu u New Yorku piriredio je u studenom 1934. godine u galeriji ''Marie Sterner Linott''. Osvrt na izložbu objavile su i novine ''New York Post'', a kritike su bile pohvalne. Vanka je u New Yorku živio od 1934. do 1941. godine i u tom su periodu najčešća inspiracija njegovih djela njujorški neboderi, prosjaci i beskućnici, lučki barovi, ulične tučnjave, ljudi s dokova... Tijekom tridesetih godina Vanka je proputovao Ameriku od Istočne do Zapadne obale. Rad na freskama u Crkvi svetog Nikole u Millvaleu kraj Pittsburgha počeo je 1937. godine. Freske su bile narudžba patera Alberta Žagara, tadašnjeg župnika Hrvatske katoličke crkve i proglašene su najboljim crkvenim freskama u Americi.		Od 1934. godine Vanka živi i radi u Americi. Prvu izložbu u New Yorku piriredio je u studenom 1934. godine u galeriji ''Marie Sterner Linott''. Osvrt na izložbu objavile su i novine ''New York Post'', a kritike su bile pohvalne. Vanka je u New Yorku živio od 1934. do 1941. godine i u tom su periodu najčešća inspiracija njegovih djela njujorški neboderi, prosjaci i beskućnici, lučki barovi, ulične tučnjave, ljudi s dokova... Tijekom tridesetih godina Vanka je proputovao Ameriku od Istočne do Zapadne obale. Rad na freskama u Crkvi svetog Nikole u Millvaleu kraj Pittsburgha počeo je 1937. godine. Freske su bile narudžba patera Alberta Žagara, tadašnjeg župnika Hrvatske katoličke crkve i proglašene su najboljim crkvenim freskama u Americi.
	Prvu izložbu u Pittsburgu Vanka je priredio u svibnju 1935. godine u galeriji ''Wunderly Brothers.'' U organizaciji izložbe pomogao mu je tadašnji konzul Kraljevine Jugoslavije u SAD-u Konstantin Unković, kojeg je Vanka upoznao na otoku Korčuli. Drugu izložbu u New Yorku imao je 1939. godine u poznatoj galeriji ''Newhouse''. Godine 1941. Maksimilijan Vanka kupuje farmu ''The White Bridge Farm'' u Bucks Countyu (Pennsylvania). Farma je Vanku podsjećala na Hrvatsko Zagorje, gdje je proveo najranije djetinjstvo, te je tamo i ostao do konca svog života. U Bucks Countyu Vanka je radio kao profesor crtanja na koledžu u Doylestownu od 1947. do 1955. godine. U tom periodu eksperimentira bojama i novim tehnikama.		Prvu izložbu u Pittsburgu Vanka je priredio u svibnju 1935. godine u galeriji ''Wunderly Brothers.'' U organizaciji izložbe pomogao mu je tadašnji konzul Kraljevine Jugoslavije u SAD-u Konstantin Unković, kojeg je Vanka upoznao na otoku Korčuli. Drugu izložbu u New Yorku imao je 1939. godine u poznatoj galeriji ''Newhouse''. Godine 1941. Maksimilijan Vanka kupuje farmu ''The White Bridge Farm'' u Bucks Countyu (Pennsylvania). Farma je Vanku podsjećala na Hrvatsko Zagorje, gdje je proveo najranije djetinjstvo, te je tamo i ostao do konca svog života. U Bucks Countyu Vanka je radio kao profesor crtanja na koledžu u Doylestownu od 1947. do 1955. godine. U tom periodu eksperimentira bojama i novim tehnikama.

WikiDveriAdmin u (test) 10:46, 5. lipnja 2013.

2013-06-05T10:46:10Z

←Starija inačica		Inačica od 10:46, 5. lipnja 2013.
Redak 12:		Redak 12:

	== Akademija likovnih umjetnosti (1920.-1934.) ==		== Akademija likovnih umjetnosti (1920.-1934.) ==
-
-	~~[[Datoteka:Dora Pejacevic.jpg\|200px\|mini\|left\|Maksimilijan Vanka: ''Portret Dore Pejačević'', 1917., MG-7179 (Moderna galerija, Zagreb / fotograf: Goran Vranić)]]~~

	Godine 1920. Vanka je postao pomoćnim učiteljem crtanja akta na Višoj školi za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu, a učiteljem 1921. Na istoj školi postaje profesorom 1923. godine. Vanka je studente podučavao kompoziciji, crtežu i fresko tehnici sve do odlaska u Ameriku 1934. godine. Smatra se prvim koji je u naše krajeve uveo sangvinu (crtež izveden crvenom kredom). Na prijedlog Roberta Frangeša Mihanovića, Vanka je 1929. godine izabran za dopisnog člana Umjetničkog razreda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Stanovao je iznad Kamenitih vrata te rado posjećivao kazališta i koncerte. Družio se s Ljubom Babićem, Vladimirom Becićem, Brankom Šenoom i ostalim slikarima. Rado se družio i s poznatom skladateljicom groficom Dorom Pejačević, čiji je portret naslikao dvadesetih godina u Beču.		Godine 1920. Vanka je postao pomoćnim učiteljem crtanja akta na Višoj školi za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu, a učiteljem 1921. Na istoj školi postaje profesorom 1923. godine. Vanka je studente podučavao kompoziciji, crtežu i fresko tehnici sve do odlaska u Ameriku 1934. godine. Smatra se prvim koji je u naše krajeve uveo sangvinu (crtež izveden crvenom kredom). Na prijedlog Roberta Frangeša Mihanovića, Vanka je 1929. godine izabran za dopisnog člana Umjetničkog razreda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Stanovao je iznad Kamenitih vrata te rado posjećivao kazališta i koncerte. Družio se s Ljubom Babićem, Vladimirom Becićem, Brankom Šenoom i ostalim slikarima. Rado se družio i s poznatom skladateljicom groficom Dorom Pejačević, čiji je portret naslikao dvadesetih godina u Beču.
Redak 19:		Redak 17:

	== Obitelj ==		== Obitelj ==
		+
		+	[[Datoteka:Dora Pejacevic.jpg\|200px\|mini\|right\|Maksimilijan Vanka: ''Portret Dore Pejačević'', 1917., MG-7179 (Moderna galerija, Zagreb / fotograf: Goran Vranić)]]

	Maksimilijan Vanka upoznaje svoju buduću suprugu, Amarikanku Margaret Stetten 1918. godine., posredstvom zajedničkog znanca Gustla Franka. Vjenčali su se 27. kolovoza 1931. godine u Lumbardi na Korčuli, te živjeli na relaciji Korčula-Zagreb-Amerika. Kći Peggy rodila im se 1932. godine.		Maksimilijan Vanka upoznaje svoju buduću suprugu, Amarikanku Margaret Stetten 1918. godine., posredstvom zajedničkog znanca Gustla Franka. Vjenčali su se 27. kolovoza 1931. godine u Lumbardi na Korčuli, te živjeli na relaciji Korčula-Zagreb-Amerika. Kći Peggy rodila im se 1932. godine.

WikiDveriAdmin u (test) 10:44, 5. lipnja 2013.

2013-06-05T10:44:58Z

←Starija inačica		Inačica od 10:44, 5. lipnja 2013.
Redak 13:		Redak 13:
	== Akademija likovnih umjetnosti (1920.-1934.) ==		== Akademija likovnih umjetnosti (1920.-1934.) ==

-	[[Datoteka:Dora Pejacevic.jpg\|200px\|mini\|~~right~~\|Maksimilijan Vanka: ''Portret Dore Pejačević'', 1917., MG-7179 (Moderna galerija, Zagreb / fotograf: Goran Vranić)]]	+	[[Datoteka:Dora Pejacevic.jpg\|200px\|mini\|left\|Maksimilijan Vanka: ''Portret Dore Pejačević'', 1917., MG-7179 (Moderna galerija, Zagreb / fotograf: Goran Vranić)]]

	Godine 1920. Vanka je postao pomoćnim učiteljem crtanja akta na Višoj školi za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu, a učiteljem 1921. Na istoj školi postaje profesorom 1923. godine. Vanka je studente podučavao kompoziciji, crtežu i fresko tehnici sve do odlaska u Ameriku 1934. godine. Smatra se prvim koji je u naše krajeve uveo sangvinu (crtež izveden crvenom kredom). Na prijedlog Roberta Frangeša Mihanovića, Vanka je 1929. godine izabran za dopisnog člana Umjetničkog razreda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Stanovao je iznad Kamenitih vrata te rado posjećivao kazališta i koncerte. Družio se s Ljubom Babićem, Vladimirom Becićem, Brankom Šenoom i ostalim slikarima. Rado se družio i s poznatom skladateljicom groficom Dorom Pejačević, čiji je portret naslikao dvadesetih godina u Beču.		Godine 1920. Vanka je postao pomoćnim učiteljem crtanja akta na Višoj školi za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu, a učiteljem 1921. Na istoj školi postaje profesorom 1923. godine. Vanka je studente podučavao kompoziciji, crtežu i fresko tehnici sve do odlaska u Ameriku 1934. godine. Smatra se prvim koji je u naše krajeve uveo sangvinu (crtež izveden crvenom kredom). Na prijedlog Roberta Frangeša Mihanovića, Vanka je 1929. godine izabran za dopisnog člana Umjetničkog razreda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Stanovao je iznad Kamenitih vrata te rado posjećivao kazališta i koncerte. Družio se s Ljubom Babićem, Vladimirom Becićem, Brankom Šenoom i ostalim slikarima. Rado se družio i s poznatom skladateljicom groficom Dorom Pejačević, čiji je portret naslikao dvadesetih godina u Beču.