Dvorac Jakovlje - Povijest promjena

WikiDveriAdmin: /* Literatura */

2012-05-17T20:35:56Z

Literatura

←Starija inačica		Inačica od 20:35, 17. svibnja 2012.
Redak 124:		Redak 124:
	*Karta Zagrebačke županije. // Meridijani : časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja. 12, 98(2005).		*Karta Zagrebačke županije. // Meridijani : časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja. 12, 98(2005).
	*Likovna enciklopedija Jugoslavije. Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", 1984.		*Likovna enciklopedija Jugoslavije. Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", 1984.
-	*Marković, ~~Vladimir~~. Barokni dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Kajkavsko spravišče, 1975.	+	*Marković, V. Barokni dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Kajkavsko spravišče, 1975.
-	*Obad-Šćitaroci, ~~Mladen~~. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991.	+	*Obad-Šćitaroci, M. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991.
	*Službene stranice općine Jakovlje. http://www.jakovlje.hr/?page=male-vijesti		*Službene stranice općine Jakovlje. http://www.jakovlje.hr/?page=male-vijesti
-	*Župan, ~~Ivica~~. Međunarodni park skulptura Jakovlje. Zagreb : Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, 2006.	+	*Župan, I. Međunarodni park skulptura Jakovlje. Zagreb : Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, 2006.

WikiDveriAdmin u (test) 10:48, 27. travnja 2012.

2012-04-27T10:48:46Z

WikiDveriAdmin: /* Literatura */

2012-04-03T11:23:07Z

Literatura

←Starija inačica		Inačica od 11:23, 3. travnja 2012.
Redak 126:		Redak 126:
	*Likovna enciklopedija Jugoslavije. Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", 1984.		*Likovna enciklopedija Jugoslavije. Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", 1984.
	*Marković, Vladimir. Barokni dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Kajkavsko spravišče, 1975.		*Marković, Vladimir. Barokni dvorci Hrvatskog zagorja. Zagreb : Kajkavsko spravišče, 1975.
-	*Obad-Šćitaroci, Mladen. ~~Perivoji~~ i ~~dvorci Hrvatskog~~ zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991.	+	*Obad-Šćitaroci, Mladen. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991.
	*Službene stranice općine Jakovlje. http://www.jakovlje.hr/?page=male-vijesti		*Službene stranice općine Jakovlje. http://www.jakovlje.hr/?page=male-vijesti
	*Župan, Ivica. Međunarodni park skulptura Jakovlje. Zagreb : Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, 2006.		*Župan, Ivica. Međunarodni park skulptura Jakovlje. Zagreb : Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, 2006.

WikiDveriAdmin: Članak "Dvorac Jakovlje" je zaštićen ([edit=sysop] (neograničeno) [move=sysop] (neograničeno))

2012-03-16T12:08:13Z

Članak "Dvorac Jakovlje" je zaštićen ([edit=sysop] (neograničeno) [move=sysop] (neograničeno))

←Starija inačica

Inačica od 12:08, 16. ožujka 2012.

Marija Bartolic u (test) 23:19, 29. rujna 2010.

2010-09-29T23:19:17Z

←Starija inačica		Inačica od 23:19, 29. rujna 2010.
Redak 17:		Redak 17:
	[[Datoteka:Gotal_grb.jpg\|150px\|mini\|left\|Grb obitelji Gotal]]		[[Datoteka:Gotal_grb.jpg\|150px\|mini\|left\|Grb obitelji Gotal]]

-	U srednjem vijeku Jakovlje je bio dio alodija ~~susedgradsko~~-stubičkog vlastelinstva. Prvi put se spominje 1546. godine kada ga kupuje Jakov Sekelj iz Ormoža, vođa njemačke pomoćne vojske za vrijeme kralja Matije Korvina. U 17. stoljeću Jakovlje postaje samostalno vlastelinstvo koje je kroz stoljeća promijenilo brojne vlasnike. Prvi put se spominje 1681. godine kao Curia de Jakovlje. Dvorac je najvjerojatnije krajem 18. stoljeća sagradila obitelj Oršić, stara hrvatska plemićka obitelj koja se prvi put spominje 1420. godine u selu Udriniću na Uncu. Oršići 1487. godine od kralja Matije Korvina dobivaju potvrdu svojih imanja, a on im daje Slavetić kod Jastrebarskog, pa se od tada nazivaju Oršići Slavetički. U drugoj polovici 17. stoljeća stječu posjede u Hrvatskom zagorju - Bistru, Stubicu (Jakovlje?). Za zasluge u borbama s Turcima 1718. godine dobili su barunsku titulu, a grofovsku je 1774. godine dobio Krsto Oršić. Kao vlasnici Jakovlja spominju se i Gotali, plemićka, a u 18. stoljeću i barunska obitelj u Varaždinskoj županiji. Obiteljsko ime nastalo je iz osobnog imena Gatal (Gotal). Obitelj izumire u 18. stoljeću, točnije 1740., smrću Emerika Gabrijela, posljednjeg muškog potomka obitelji.	+	U srednjem vijeku Jakovlje je bio dio alodija Susedgradsko-stubičkog vlastelinstva. Prvi put se spominje 1546. godine kada ga kupuje Jakov Sekelj iz Ormoža, vođa njemačke pomoćne vojske za vrijeme kralja Matije Korvina. U 17. stoljeću Jakovlje postaje samostalno vlastelinstvo koje je kroz stoljeća promijenilo brojne vlasnike. Prvi put se spominje 1681. godine kao Curia de Jakovlje. Dvorac je najvjerojatnije krajem 18. stoljeća sagradila obitelj Oršić, stara hrvatska plemićka obitelj koja se prvi put spominje 1420. godine u selu Udriniću na Uncu. Oršići 1487. godine od kralja Matije Korvina dobivaju potvrdu svojih imanja, a on im daje Slavetić kod Jastrebarskog, pa se od tada nazivaju Oršići Slavetički. U drugoj polovici 17. stoljeća stječu posjede u Hrvatskom zagorju - Bistru, Stubicu (Jakovlje?). Za zasluge u borbama s Turcima 1718. godine dobili su barunsku titulu, a grofovsku je 1774. godine dobio Krsto Oršić. Kao vlasnici Jakovlja spominju se i Gotali, plemićka, a u 18. stoljeću i barunska obitelj u Varaždinskoj županiji. Obiteljsko ime nastalo je iz osobnog imena Gatal (Gotal). Obitelj izumire u 18. stoljeću, točnije 1740., smrću Emerika Gabrijela, posljednjeg muškog potomka obitelji.

	Nakon Gotala u posjed Jakovlja dolazi obitelj Rauch dr Nyek, podrijetlom iz Erdelja. Plemstvo su dobili 1557. godine. Tijekom stoljeća članovi obitelji obnašali su visoke državne funkcije, bili su banovi, podbani, pukovnici... U 17. stoljeću u Hrvatsku je došao Danijel Rauch, čiji je unuk Adam postao podban i naslijedio dio imanja obitelji Ane Gotal, svoje supruge. Najpoznatiji članovi obitelji bili su Levin i Pavao Rauch, istaknuti unionisti i hrvatski banovi.		Nakon Gotala u posjed Jakovlja dolazi obitelj Rauch dr Nyek, podrijetlom iz Erdelja. Plemstvo su dobili 1557. godine. Tijekom stoljeća članovi obitelji obnašali su visoke državne funkcije, bili su banovi, podbani, pukovnici... U 17. stoljeću u Hrvatsku je došao Danijel Rauch, čiji je unuk Adam postao podban i naslijedio dio imanja obitelji Ane Gotal, svoje supruge. Najpoznatiji članovi obitelji bili su Levin i Pavao Rauch, istaknuti unionisti i hrvatski banovi.

Marija Bartolic u (test) 23:03, 29. rujna 2010.

2010-09-29T23:03:37Z

←Starija inačica		Inačica od 23:03, 29. rujna 2010.
Redak 50:		Redak 50:


-	== Perivoj ~~dvorca~~ ==	+	== Perivoj ==
	[[Datoteka:litografija_jakovlje.jpg\|200px\|mini\|left\|Litografija dvorca oko 1826.]]		[[Datoteka:litografija_jakovlje.jpg\|200px\|mini\|left\|Litografija dvorca oko 1826.]]
	[[Datoteka:Zaba_jakovlje.jpg\|200px\|mini\|right\|"Žaba"]]		[[Datoteka:Zaba_jakovlje.jpg\|200px\|mini\|right\|"Žaba"]]

Marija Bartolic u (test) 22:17, 29. rujna 2010.

2010-09-29T22:17:07Z

←Starija inačica		Inačica od 22:17, 29. rujna 2010.
Redak 6:		Redak 6:
	[[Datoteka:Karta-dvorci.jpg\|200px\|mini\|right\|Karta Zagrebačke županije]]		[[Datoteka:Karta-dvorci.jpg\|200px\|mini\|right\|Karta Zagrebačke županije]]
	[[Datoteka:Karta jakovlje.jpg\|200px\|mini\|right\|Planinarska karta Medvednice]]		[[Datoteka:Karta jakovlje.jpg\|200px\|mini\|right\|Planinarska karta Medvednice]]
-

	Dvorac Jakovlje nalazi se u općini Jakovlje koja je smještena u sjevernom dijelu Zagrebačke županije. Omeđuju je osojni obronci Medvednice na istoku i rijeka Krapina na zapadu. Na sjeveru se nalaze brežuljkaste Solarske šume, a selo Jakovlje je u nizini (na 143 m nadmorske visine i 45° 56′ 08″ s.g.š. i 15° 51′ 46″ i.g.d.). Jakovlje je udaljeno 15 km od grada Zaprešića. U blizini se nalaze glavne prometnice koje vode prema Sloveniji i željeznička pruga Zagreb-Zabok. Općina Jakovlje, koja uključuje naselja Jakovlje, Igrišće i Kraljev Vrh, prema popisu stanovništva iz 2001. godine ima 3952 stanovnika prosječne starosti 39,31 godina. Jakovlje trenutno ima prirodni pad stanovništva od 8.6‰. Gustoća naseljenosti iznosi 110 stan./km².		Dvorac Jakovlje nalazi se u općini Jakovlje koja je smještena u sjevernom dijelu Zagrebačke županije. Omeđuju je osojni obronci Medvednice na istoku i rijeka Krapina na zapadu. Na sjeveru se nalaze brežuljkaste Solarske šume, a selo Jakovlje je u nizini (na 143 m nadmorske visine i 45° 56′ 08″ s.g.š. i 15° 51′ 46″ i.g.d.). Jakovlje je udaljeno 15 km od grada Zaprešića. U blizini se nalaze glavne prometnice koje vode prema Sloveniji i željeznička pruga Zagreb-Zabok. Općina Jakovlje, koja uključuje naselja Jakovlje, Igrišće i Kraljev Vrh, prema popisu stanovništva iz 2001. godine ima 3952 stanovnika prosječne starosti 39,31 godina. Jakovlje trenutno ima prirodni pad stanovništva od 8.6‰. Gustoća naseljenosti iznosi 110 stan./km².
Redak 73:		Redak 72:

	Dvorac i Park skulptura okružuje šuma u vlasništvu općine Jakovlje te je moguće Park skulptura proširiti.		Dvorac i Park skulptura okružuje šuma u vlasništvu općine Jakovlje te je moguće Park skulptura proširiti.
-
-

Marija Bartolic u (test) 21:35, 29. rujna 2010.

2010-09-29T21:35:31Z

←Starija inačica		Inačica od 21:35, 29. rujna 2010.
Redak 68:		Redak 68:
	== Park skulptura ==		== Park skulptura ==

-	Godine 1972. Udruženje likovnih umjetnika primijenjene umjetnosti Hrvatske(ULUPUH) i Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU) kupuju dvorac "Sixta" i daju ga na korištenje likovnim umjetnicima. Dvorac je bio zapušten, a požar 1979. i potres 1990. godine, te vremenske neprilike još su više pogoršale njegovo stanje. Apel za pomoć i potraga za sponzorima nisu dali velike rezultate. Godine 1993. akademski kipar Ratko Petrić pokreće prvu prodajnu izložbu "Art Uskrsa - Uskrsli Art", s ciljem da se prikupe sredstva za obnovu i spas dvorca. Izložbom nisu prikupljena dovoljna sredstva, ali je u Jakovlju pokrenuta Prva međunarodna kiparska kolonija. Prva je održana od 15. do 30. srpnja 1993. godine. Na njoj su, uz organizatora Ratka Petrića i njegovu suprugu Jadranku Fatur, sudjelovala još tri kipara.	+	Godine 1972. Udruženje likovnih umjetnika primijenjene umjetnosti Hrvatske(ULUPUH) i Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU) kupuju dvorac "Sixta" i daju ga na korištenje likovnim umjetnicima. Dvorac je bio zapušten, a požar 1979. i potres 1990. godine te vremenske neprilike još su više pogoršale njegovo stanje. Apel za pomoć i potraga za sponzorima nisu dali velike rezultate. Godine 1993. akademski kipar Ratko Petrić pokreće prvu prodajnu izložbu "Art Uskrsa - Uskrsli Art", s ciljem da se prikupe sredstva za obnovu i spas dvorca. Izložbom nisu prikupljena dovoljna sredstva, ali je u Jakovlju pokrenuta Prva međunarodna kiparska kolonija. Prva je održana od 15. do 30. srpnja 1993. godine. Na njoj su, uz organizatora Ratka Petrića i njegovu suprugu Jadranku Fatur, sudjelovala još tri kipara.

	U katalogu prve kolonije gospodin Petrić je napisao: "U ratnom okruženju još jednom se čin stvaranja suprotstavlja činu razaranja i ubijanja... Međutim, pogled na dvorac "Sixta" bio je neobično nalik na razorene objekte diljem Hrvatske." Kolonija je nastavila raditi svih ovih godina apelom "SOS za dvorac Jakovlje". Umjetnici sudionici sve svoje radove ostavljaju u Jakovlju koje danas posjeduje 50 skulptura tek diplomiranih, ali i priznatih i afirmiranih stranih i domaćih kipara. Umjetnici sami izabiru svoje materijale koji su "sve što priroda stvori, a čovjek proizvede". Svoju inspiraciju pronalaze u povijesti, civilizaciji, prirodi, svjetskim majstorima, ali i istražuju i improviziraju. Skulpture su postavljene po livadi i blagoj padini ispred dvorca u ambijentu u kojem "dišu" materijalom, formom i idejom. Svaka skulptura nam otkrva nešto o sebi - iz njih izbijaju emocije, gracioznost, fantastičnost, maštovitost, dekorativnost, dok druge podsjećaju na prirodne elemente, kap, sjemenku...		U katalogu prve kolonije gospodin Petrić je napisao: "U ratnom okruženju još jednom se čin stvaranja suprotstavlja činu razaranja i ubijanja... Međutim, pogled na dvorac "Sixta" bio je neobično nalik na razorene objekte diljem Hrvatske." Kolonija je nastavila raditi svih ovih godina apelom "SOS za dvorac Jakovlje". Umjetnici sudionici sve svoje radove ostavljaju u Jakovlju koje danas posjeduje 50 skulptura tek diplomiranih, ali i priznatih i afirmiranih stranih i domaćih kipara. Umjetnici sami izabiru svoje materijale koji su "sve što priroda stvori, a čovjek proizvede". Svoju inspiraciju pronalaze u povijesti, civilizaciji, prirodi, svjetskim majstorima, ali i istražuju i improviziraju. Skulpture su postavljene po livadi i blagoj padini ispred dvorca u ambijentu u kojem "dišu" materijalom, formom i idejom. Svaka skulptura nam otkrva nešto o sebi - iz njih izbijaju emocije, gracioznost, fantastičnost, maštovitost, dekorativnost, dok druge podsjećaju na prirodne elemente, kap, sjemenku...

Marija Bartolic u (test) 21:33, 29. rujna 2010.

2010-09-29T21:33:38Z

←Starija inačica		Inačica od 21:33, 29. rujna 2010.
Redak 1:		Redak 1:
	[[Datoteka:Dvorac_jakovlje.jpg\|200px\|mini\|right\|Dvorac Jakovlje]]		[[Datoteka:Dvorac_jakovlje.jpg\|200px\|mini\|right\|Dvorac Jakovlje]]
		+

	== Geografski položaj ==		== Geografski položaj ==

Marija Bartolic u (test) 21:33, 29. rujna 2010.

2010-09-29T21:33:18Z

←Starija inačica		Inačica od 21:33, 29. rujna 2010.
Redak 10:		Redak 10:
	Gospodarska osnova je poljodjelstvo, vinogradarstvo i stočarstvo, a najviše je zaposlenih u tercijarnom sektoru. Jakovlje ima i turističke mogućnosti: Solarske šume, koje su poznate po orijentacijskom trčanju, te Kraljev Vrh, popularno izletište u Parku prirode Medvednica.		Gospodarska osnova je poljodjelstvo, vinogradarstvo i stočarstvo, a najviše je zaposlenih u tercijarnom sektoru. Jakovlje ima i turističke mogućnosti: Solarske šume, koje su poznate po orijentacijskom trčanju, te Kraljev Vrh, popularno izletište u Parku prirode Medvednica.
	Od kulturno-povijesne baštine u Jakovlju se nalazi dvorac treće spomeničke kategorije uz koji je Park skulptura.		Od kulturno-povijesne baštine u Jakovlju se nalazi dvorac treće spomeničke kategorije uz koji je Park skulptura.
		+

	== Povijest dvorca ==		== Povijest dvorca ==
Redak 24:		Redak 25:

	Nakon Drugog svjetskog rata dvorac i imanje su nacionalizirani, a u dvorcu je bila škola i učiteljski stanovi. Godine 1972. selo Jakovlje prodaje dvorac kako bi se dobivenim novcem dovršila gradnja nove škole. Dvorac kupuju HDLU i ULUPUH i predaju ga umjetnicima na korištenje. 14 umjetnika u dvorcu je pronašlo svoj radni prostor. Nekoliko umjetnika i danas tu ima svoje ateljee, a obitelj Sixta vodi sudski postupak za vraćanje nacionalizirane imovine.		Nakon Drugog svjetskog rata dvorac i imanje su nacionalizirani, a u dvorcu je bila škola i učiteljski stanovi. Godine 1972. selo Jakovlje prodaje dvorac kako bi se dobivenim novcem dovršila gradnja nove škole. Dvorac kupuju HDLU i ULUPUH i predaju ga umjetnicima na korištenje. 14 umjetnika u dvorcu je pronašlo svoj radni prostor. Nekoliko umjetnika i danas tu ima svoje ateljee, a obitelj Sixta vodi sudski postupak za vraćanje nacionalizirane imovine.
-
-
-
-


Redak 51:		Redak 48:
	Datoteka:SOS_jakovlje.jpg		Datoteka:SOS_jakovlje.jpg
	</gallery></center>		</gallery></center>
		+

	== Perivoj dvorca ==		== Perivoj dvorca ==
Redak 62:		Redak 60:
	[[Datoteka:Stopalo.jpg\|200px\|mini\|right\|"Stopalo"]]		[[Datoteka:Stopalo.jpg\|200px\|mini\|right\|"Stopalo"]]

-	Razvoj vrtne arhitekture zagorskih dvoraca započinje u 17.st. U 18.st. javljaju se barokni vrtovi, a u 19. nastaje nekoliko tipova perivoja: ~~pejsažni~~ ili engleski, romantičarski, a pred sam kraj stoljeća nastaje historicistički perivoj nizina. U tom je stilu organiziran perivoj na posjedu dvorca Jakovlje. Na grafici iz 1826. godine perivoja nema, pa se smatra da je nastao između 1826. i 1862. godine, kada je izvršena posljednja obnova dvorca. Površina perivoja iznosila je 1,4 ha. Perivoj se nalazi ispred glavnog pročelja dvorca.	+	Razvoj vrtne arhitekture zagorskih dvoraca započinje u 17.st. U 18.st. javljaju se barokni vrtovi, a u 19. nastaje nekoliko tipova perivoja: pejzažni ili engleski, romantičarski, a pred sam kraj stoljeća nastaje historicistički perivoj nizina. U tom je stilu organiziran perivoj na posjedu dvorca Jakovlje. Na grafici iz 1826. godine perivoja nema, pa se smatra da je nastao između 1826. i 1862. godine, kada je izvršena posljednja obnova dvorca. Površina perivoja iznosila je 1,4 ha. Perivoj se nalazi ispred glavnog pročelja dvorca.

	Dvorcu se prilazilo kroz tri različita prostora. Od glavne ceste vodio je 200 m dug drvored preko polja, slijedio je gospodarski prostor od 70 m, a zatim se kroz perivoj s dvije polukružne aleje dolazilo do glavnog pročelja dvorca. Ispred lijevog krila dvorca nalazila se cvjetna gredica, a na samom rubu perivoja bio je mali ribnjak. Iza dvorca bio je povrtnjak. Iz tog razdoblja danas je sačuvano nekoliko divljih kestenova i dvije platane. Neposredni okoliš dvorca Jakovlje danas je manji od nekadašnjeg perivoja i pod zaštitom je Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu. Postoji prijedlog za proširenje zaštite okoliša dvorca. Od 1993. godine u dvorcu Jakovlje djeluje kiparska kolonija, zahvaljujući kojoj je park obogaćen s pedesetak skulptura, što Jakovlju daje novi sadržaj i kulturnu vrijednost.		Dvorcu se prilazilo kroz tri različita prostora. Od glavne ceste vodio je 200 m dug drvored preko polja, slijedio je gospodarski prostor od 70 m, a zatim se kroz perivoj s dvije polukružne aleje dolazilo do glavnog pročelja dvorca. Ispred lijevog krila dvorca nalazila se cvjetna gredica, a na samom rubu perivoja bio je mali ribnjak. Iza dvorca bio je povrtnjak. Iz tog razdoblja danas je sačuvano nekoliko divljih kestenova i dvije platane. Neposredni okoliš dvorca Jakovlje danas je manji od nekadašnjeg perivoja i pod zaštitom je Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu. Postoji prijedlog za proširenje zaštite okoliša dvorca. Od 1993. godine u dvorcu Jakovlje djeluje kiparska kolonija, zahvaljujući kojoj je park obogaćen s pedesetak skulptura, što Jakovlju daje novi sadržaj i kulturnu vrijednost.
		+

	== Park skulptura ==		== Park skulptura ==
Redak 70:		Redak 69:
	Godine 1972. Udruženje likovnih umjetnika primijenjene umjetnosti Hrvatske(ULUPUH) i Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU) kupuju dvorac "Sixta" i daju ga na korištenje likovnim umjetnicima. Dvorac je bio zapušten, a požar 1979. i potres 1990. godine, te vremenske neprilike još su više pogoršale njegovo stanje. Apel za pomoć i potraga za sponzorima nisu dali velike rezultate. Godine 1993. akademski kipar Ratko Petrić pokreće prvu prodajnu izložbu "Art Uskrsa - Uskrsli Art", s ciljem da se prikupe sredstva za obnovu i spas dvorca. Izložbom nisu prikupljena dovoljna sredstva, ali je u Jakovlju pokrenuta Prva međunarodna kiparska kolonija. Prva je održana od 15. do 30. srpnja 1993. godine. Na njoj su, uz organizatora Ratka Petrića i njegovu suprugu Jadranku Fatur, sudjelovala još tri kipara.		Godine 1972. Udruženje likovnih umjetnika primijenjene umjetnosti Hrvatske(ULUPUH) i Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU) kupuju dvorac "Sixta" i daju ga na korištenje likovnim umjetnicima. Dvorac je bio zapušten, a požar 1979. i potres 1990. godine, te vremenske neprilike još su više pogoršale njegovo stanje. Apel za pomoć i potraga za sponzorima nisu dali velike rezultate. Godine 1993. akademski kipar Ratko Petrić pokreće prvu prodajnu izložbu "Art Uskrsa - Uskrsli Art", s ciljem da se prikupe sredstva za obnovu i spas dvorca. Izložbom nisu prikupljena dovoljna sredstva, ali je u Jakovlju pokrenuta Prva međunarodna kiparska kolonija. Prva je održana od 15. do 30. srpnja 1993. godine. Na njoj su, uz organizatora Ratka Petrića i njegovu suprugu Jadranku Fatur, sudjelovala još tri kipara.

-	U katalogu prve kolonije gospodin Petrić je napisao: "U ratnom okruženju još jednom se čin stvaranja suprotstavlja činu razaranja i ubijanja... Međutim, pogled na dvorac "Sixta" bio je neobično nalik na razorene objekte diljem Hrvatske." Kolonija je nastavila raditi svih ovih godina apelom "SOS za dvorac Jakovlje". "Umjetnici sudionici sve svoje radove ostavljaju u Jakovlju koje danas posjeduje 50 skulptura tek diplomiranih, ali i priznatih i afirmiranih stranih i domaćih kipara. Umjetnici sami izabiru svoje materijale koji su "sve što priroda stvori, a čovjek proizvede." Svoju inspiraciju pronalaze u povijesti, civilizaciji, prirodi, svjetskim majstorima, ali i istražuju i improviziraju. Skulpture su postavljene po livadi i blagoj padini ispred dvorca u ambijentu u kojem "dišu" materijalom, formom i idejom. Svaka skulptura nam otkrva nešto o sebi - iz njih izbijaju emocije, gracioznost, fantastičnost, maštovitost, dekorativnost, dok druge podsjećaju na prirodne elemente, kap, sjemenku...	+	U katalogu prve kolonije gospodin Petrić je napisao: "U ratnom okruženju još jednom se čin stvaranja suprotstavlja činu razaranja i ubijanja... Međutim, pogled na dvorac "Sixta" bio je neobično nalik na razorene objekte diljem Hrvatske." Kolonija je nastavila raditi svih ovih godina apelom "SOS za dvorac Jakovlje". Umjetnici sudionici sve svoje radove ostavljaju u Jakovlju koje danas posjeduje 50 skulptura tek diplomiranih, ali i priznatih i afirmiranih stranih i domaćih kipara. Umjetnici sami izabiru svoje materijale koji su "sve što priroda stvori, a čovjek proizvede". Svoju inspiraciju pronalaze u povijesti, civilizaciji, prirodi, svjetskim majstorima, ali i istražuju i improviziraju. Skulpture su postavljene po livadi i blagoj padini ispred dvorca u ambijentu u kojem "dišu" materijalom, formom i idejom. Svaka skulptura nam otkrva nešto o sebi - iz njih izbijaju emocije, gracioznost, fantastičnost, maštovitost, dekorativnost, dok druge podsjećaju na prirodne elemente, kap, sjemenku...

	Dvorac i Park skulptura okružuje šuma u vlasništvu općine Jakovlje te je moguće Park skulptura proširiti.		Dvorac i Park skulptura okružuje šuma u vlasništvu općine Jakovlje te je moguće Park skulptura proširiti.

←Starija inačica		Inačica od 10:48, 27. travnja 2012.
Redak 7:		Redak 7:
	[[Datoteka:Karta jakovlje.jpg\|200px\|mini\|right\|Planinarska karta Medvednice]]		[[Datoteka:Karta jakovlje.jpg\|200px\|mini\|right\|Planinarska karta Medvednice]]

-	Dvorac Jakovlje nalazi se u općini Jakovlje koja je smještena u sjevernom dijelu Zagrebačke županije. Omeđuju je osojni obronci Medvednice na istoku i rijeka Krapina na zapadu. Na sjeveru se nalaze brežuljkaste Solarske šume, a selo Jakovlje je u nizini (na 143 m nadmorske visine i 45° 56′ 08″ s.g.š. i 15° 51′ 46″ i.g.d.). Jakovlje je udaljeno 15 km od grada Zaprešića. U blizini se nalaze glavne prometnice koje vode prema Sloveniji i željeznička pruga Zagreb-Zabok. Općina Jakovlje, koja uključuje naselja Jakovlje, Igrišće i Kraljev Vrh, prema popisu stanovništva iz 2001. godine ima 3952 stanovnika prosječne starosti 39,31 godina. Jakovlje trenutno ima prirodni pad stanovništva od 8.6‰. Gustoća naseljenosti iznosi 110 stan./km².	+	Dvorac Jakovlje nalazi se u općini Jakovlje koja je smještena u sjevernom dijelu Zagrebačke županije. Omeđuju je osojni obronci Medvednice na istoku i rijeka Krapina na zapadu. Na sjeveru se nalaze brežuljkaste Solarske šume, a selo Jakovlje je u nizini (na 143 m nadmorske visine i 45° 56′ 08″ s.g.š. i 15° 51′ 46″ i.g.d.). Jakovlje je udaljeno 15 km od grada Zaprešića. U blizini se nalaze glavne prometnice koje vode prema Sloveniji i željeznička pruga Zagreb-Zabok. Općina Jakovlje, koja uključuje naselja Jakovlje, Igrišće i Kraljev Vrh, prema popisu stanovništva iz 2001. godine ima 3952 stanovnika prosječne starosti 39,31 godina. Jakovlje trenutno ima prirodni pad stanovništva od 8.6%. Gustoća naseljenosti iznosi 110 stan./km².
-	Gospodarska osnova je poljodjelstvo, vinogradarstvo i stočarstvo, a najviše je zaposlenih u tercijarnom sektoru. Jakovlje ima i turističke mogućnosti: Solarske šume, koje su poznate po orijentacijskom trčanju, te Kraljev Vrh, popularno izletište u Parku prirode Medvednica.	+	Gospodarska su osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo i stočarstvo, a najviše je zaposlenih u tercijarnom sektoru. Jakovlje ima i turističke mogućnosti: Solarske šume, koje su poznate po orijentacijskom trčanju, te Kraljev Vrh, popularno izletište u Parku prirode Medvednica.
-	~~Od kulturno-povijesne baštine u Jakovlju se nalazi dvorac treće spomeničke kategorije uz koji je Park skulptura~~.	+


Redak 17:		Redak 16:
	[[Datoteka:Gotal_grb.jpg\|150px\|mini\|left\|Grb obitelji Gotal]]		[[Datoteka:Gotal_grb.jpg\|150px\|mini\|left\|Grb obitelji Gotal]]

-	U srednjem vijeku Jakovlje je bio dio alodija Susedgradsko-stubičkog vlastelinstva. Prvi put se spominje 1546. godine kada ga kupuje Jakov Sekelj iz Ormoža, vođa njemačke pomoćne vojske za vrijeme kralja Matije Korvina. U 17. stoljeću Jakovlje postaje samostalno vlastelinstvo koje je kroz stoljeća promijenilo brojne vlasnike. Prvi put se spominje 1681. godine kao Curia de Jakovlje. Dvorac je najvjerojatnije krajem 18. stoljeća sagradila obitelj Oršić, stara hrvatska plemićka obitelj koja se prvi put spominje 1420. godine u selu Udriniću na Uncu. Oršići 1487. godine od kralja Matije Korvina dobivaju potvrdu svojih imanja, a on im daje Slavetić kod Jastrebarskog, pa se od tada nazivaju Oršići Slavetički. U drugoj polovici 17. stoljeća stječu posjede u Hrvatskom zagorju - Bistru, Stubicu (Jakovlje?). Za zasluge u borbama s Turcima 1718. godine dobili su barunsku titulu, a grofovsku je 1774. godine dobio Krsto Oršić. Kao vlasnici Jakovlja spominju se i Gotali, plemićka, a u 18. stoljeću i barunska obitelj u Varaždinskoj županiji. Obiteljsko ime nastalo je iz osobnog imena Gatal (Gotal). Obitelj izumire u 18. stoljeću, točnije 1740., smrću Emerika Gabrijela, posljednjeg muškog potomka obitelji.	+	U srednjem vijeku Jakovlje je bio dio alodija Susedgradsko-stubičkog vlastelinstva. Prvi put se spominje 1546. godine kada ga kupuje Jakov Sekelj iz Ormoža, vođa njemačke pomoćne vojske za vrijeme kralja Matije Korvina. U 17. stoljeću Jakovlje postaje samostalno vlastelinstvo koje je kroz stoljeća promijenilo brojne vlasnike. Prvi put se spominje 1681. godine kao Curia de Jakovlje. Dvorac je najvjerojatnije krajem 18. stoljeća sagradila obitelj Oršić, stara hrvatska plemićka obitelj koja se prvi put spominje 1420. godine u selu Udriniću na Uncu. Oršići 1487. godine od kralja Matije Korvina dobivaju potvrdu svojih imanja, a on im daje Slavetić kod Jastrebarskog, pa se od tada nazivaju Oršići Slavetički. U drugoj polovici 17. stoljeća stječu posjede u Hrvatskom zagorju - Bistru, Stubicu, (Jakovlje?). Za zasluge u borbama s Turcima 1718. godine dobili su barunsku titulu, a grofovsku je 1774. godine dobio Krsto Oršić. Kao vlasnici Jakovlja spominju se i Gotali, plemićka, a u 18. stoljeću i barunska obitelj u Varaždinskoj županiji. Obiteljsko ime nastalo je iz osobnog imena Gatal (Gotal). Obitelj izumire u 18. stoljeću, točnije 1740., smrću Emerika Gabrijela, posljednjeg muškog potomka obitelji.

	Nakon Gotala u posjed Jakovlja dolazi obitelj Rauch dr Nyek, podrijetlom iz Erdelja. Plemstvo su dobili 1557. godine. Tijekom stoljeća članovi obitelji obnašali su visoke državne funkcije, bili su banovi, podbani, pukovnici... U 17. stoljeću u Hrvatsku je došao Danijel Rauch, čiji je unuk Adam postao podban i naslijedio dio imanja obitelji Ane Gotal, svoje supruge. Najpoznatiji članovi obitelji bili su Levin i Pavao Rauch, istaknuti unionisti i hrvatski banovi.		Nakon Gotala u posjed Jakovlja dolazi obitelj Rauch dr Nyek, podrijetlom iz Erdelja. Plemstvo su dobili 1557. godine. Tijekom stoljeća članovi obitelji obnašali su visoke državne funkcije, bili su banovi, podbani, pukovnici... U 17. stoljeću u Hrvatsku je došao Danijel Rauch, čiji je unuk Adam postao podban i naslijedio dio imanja obitelji Ane Gotal, svoje supruge. Najpoznatiji članovi obitelji bili su Levin i Pavao Rauch, istaknuti unionisti i hrvatski banovi.
Redak 29:		Redak 28:
	== Arhitektura dvorca ==		== Arhitektura dvorca ==

-	Usred naselja Jakovlje, na neznatno umjetno uzdignutom zemljištu, u 18. stoljeću sagrađen je barokni dvorac pravokutnog oblika. Najvjerojatnije je bio nadograđivan u tri navrata. U početku to je bila "Curia de Jakovlye". Sada je dvorac Jakovlje ~~u trećoj spomeničkoj kategoriji~~. U prizemlju su trodijelne bačvasto nasvođene prostorije. Na katu je osam simetrično raspoređenih soba. U visoki podrumski prostor ulazi se sa začelja dvorca. Začelni dio cijeloga dvorca čini jedinstvenu ravninu na kojoj se neznatno ističe uski istak. Pročelna fasada je sedmeroosna.	+	Usred naselja Jakovlje, na neznatno umjetno uzdignutom zemljištu, u 18. stoljeću sagrađen je barokni dvorac pravokutnog oblika. Najvjerojatnije je bio nadograđivan u tri navrata. U početku to je bila "Curia de Jakovlye". Sada je dvorac Jakovlje treće spomeničke kategorije. U prizemlju su trodijelne bačvasto nasvođene prostorije. Na katu je osam simetrično raspoređenih soba. U visoki podrumski prostor ulazi se sa začelja dvorca. Začelni dio cijeloga dvorca čini jedinstvenu ravninu na kojoj se neznatno ističe uski istak. Pročelna fasada je sedmeroosna.

	Potkraj 18. stoljeća ovom jednokrilno organiziranom dvorcu prigrađena su dva bočna krila. U novosagrađenim krilima također su podrumski prostori nadsvođeni češkim kapama. Svako krilo ima vlastito, relativno skromno, drveno stubište bez izraženih stilskih osobina. Krila se oslanjaju na bočne fasade, ali su za dio svoje širine izbočena izvan njih. Na katu je nekoliko pregrađenih prostorija: u sjevernom krilu one su stropno (ravno) završene, a u južnom koritastim svodovima. Stariji dio dvorca je ljepši i raskošniji nego dograđena krila.		Potkraj 18. stoljeća ovom jednokrilno organiziranom dvorcu prigrađena su dva bočna krila. U novosagrađenim krilima također su podrumski prostori nadsvođeni češkim kapama. Svako krilo ima vlastito, relativno skromno, drveno stubište bez izraženih stilskih osobina. Krila se oslanjaju na bočne fasade, ali su za dio svoje širine izbočena izvan njih. Na katu je nekoliko pregrađenih prostorija: u sjevernom krilu one su stropno (ravno) završene, a u južnom koritastim svodovima. Stariji dio dvorca je ljepši i raskošniji nego dograđena krila.
Redak 52:		Redak 51:
	== Perivoj ==		== Perivoj ==
	[[Datoteka:litografija_jakovlje.jpg\|200px\|mini\|left\|Litografija dvorca oko 1826.]]		[[Datoteka:litografija_jakovlje.jpg\|200px\|mini\|left\|Litografija dvorca oko 1826.]]
-	[[Datoteka:Zaba_jakovlje.jpg\|200px\|mini\|right\|"Žaba"]]	+	[[Datoteka:Zaba_jakovlje.jpg\|200px\|mini\|right\|Skulptura "Žaba"]]
	[[Datoteka:Ulaz_jakovlje1.jpg\|200px\|mini\|left\|Ulaz u dvorac Jakovlje]]		[[Datoteka:Ulaz_jakovlje1.jpg\|200px\|mini\|left\|Ulaz u dvorac Jakovlje]]
-	[[Datoteka:Kap_jakovlje.jpg\|200px\|mini\|right\|"Kap"]]	+	[[Datoteka:Kap_jakovlje.jpg\|200px\|mini\|right\|Skulptura "Kap"]]
	[[Datoteka:Dvorac_jakovlje1.jpg\|200px\|mini\|left\|Dvorac Jakovlje]]		[[Datoteka:Dvorac_jakovlje1.jpg\|200px\|mini\|left\|Dvorac Jakovlje]]
-	[[Datoteka:stara_vura.jpg\|200px\|mini\|right\|"Stara vura"]]	+	[[Datoteka:stara_vura.jpg\|200px\|mini\|right\|Skulptura "Stara vura"]]
-	[[Datoteka:Golubica_jakovlje.jpg\|200px\|mini\|right\|"Ptica"]]	+	[[Datoteka:Golubica_jakovlje.jpg\|200px\|mini\|right\|Skulptura "Ptica"]]
-	[[Datoteka:Stopalo.jpg\|200px\|mini\|right\|"Stopalo"]]	+	[[Datoteka:Stopalo.jpg\|200px\|mini\|right\|Skulptura "Stopalo"]]

	Razvoj vrtne arhitekture zagorskih dvoraca započinje u 17.st. U 18.st. javljaju se barokni vrtovi, a u 19. nastaje nekoliko tipova perivoja: pejzažni ili engleski, romantičarski, a pred sam kraj stoljeća nastaje historicistički perivoj nizina. U tom je stilu organiziran perivoj na posjedu dvorca Jakovlje. Na grafici iz 1826. godine perivoja nema, pa se smatra da je nastao između 1826. i 1862. godine, kada je izvršena posljednja obnova dvorca. Površina perivoja iznosila je 1,4 ha. Perivoj se nalazi ispred glavnog pročelja dvorca.		Razvoj vrtne arhitekture zagorskih dvoraca započinje u 17.st. U 18.st. javljaju se barokni vrtovi, a u 19. nastaje nekoliko tipova perivoja: pejzažni ili engleski, romantičarski, a pred sam kraj stoljeća nastaje historicistički perivoj nizina. U tom je stilu organiziran perivoj na posjedu dvorca Jakovlje. Na grafici iz 1826. godine perivoja nema, pa se smatra da je nastao između 1826. i 1862. godine, kada je izvršena posljednja obnova dvorca. Površina perivoja iznosila je 1,4 ha. Perivoj se nalazi ispred glavnog pročelja dvorca.

-	Dvorcu se prilazilo kroz tri različita prostora. Od glavne ceste vodio je 200 m dug drvored preko polja, slijedio je gospodarski prostor od 70 m, a zatim se kroz perivoj s dvije polukružne aleje dolazilo do glavnog pročelja dvorca. Ispred lijevog krila dvorca nalazila se cvjetna gredica, a na samom rubu perivoja bio je mali ribnjak. Iza dvorca bio je povrtnjak. Iz tog razdoblja danas je sačuvano nekoliko divljih kestenova i dvije platane. ~~Neposredni~~ okoliš dvorca Jakovlje danas je manji od nekadašnjeg perivoja i pod zaštitom je Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu. Postoji prijedlog za proširenje zaštite okoliša dvorca. Od 1993. godine u dvorcu Jakovlje djeluje kiparska kolonija, zahvaljujući kojoj je park obogaćen s pedesetak skulptura, što Jakovlju daje novi sadržaj i kulturnu vrijednost.	+	Dvorcu se prilazilo kroz tri različita prostora. Od glavne ceste vodio je 200 m dug drvored preko polja, slijedio je gospodarski prostor od 70 m, a zatim se kroz perivoj s dvije polukružne aleje dolazilo do glavnog pročelja dvorca. Ispred lijevog krila dvorca nalazila se cvjetna gredica, a na samom rubu perivoja bio je mali ribnjak. Iza dvorca bio je povrtnjak. Iz tog razdoblja danas je sačuvano nekoliko divljih kestenova i dvije platane. Neposredan okoliš dvorca Jakovlje danas je manji od nekadašnjeg perivoja i pod zaštitom je Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu. Postoji prijedlog za proširenje zaštite okoliša dvorca. Od 1993. godine u dvorcu Jakovlje djeluje kiparska kolonija, zahvaljujući kojoj je park obogaćen s pedesetak skulptura, što Jakovlju daje novi sadržaj i kulturnu vrijednost.


	== Park skulptura ==		== Park skulptura ==

-	Godine 1972. Udruženje likovnih umjetnika primijenjene umjetnosti Hrvatske(ULUPUH) i Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU) kupuju dvorac "Sixta" i daju ga na korištenje likovnim umjetnicima. Dvorac je bio zapušten, a požar 1979. i potres 1990. godine te vremenske neprilike još su više pogoršale njegovo stanje. Apel za pomoć i potraga za sponzorima nisu dali velike rezultate. Godine 1993. akademski kipar Ratko Petrić pokreće prvu prodajnu izložbu "Art Uskrsa - Uskrsli Art", s ciljem da se prikupe sredstva za obnovu i spas dvorca. Izložbom nisu prikupljena dovoljna sredstva, ali je u Jakovlju pokrenuta Prva međunarodna kiparska kolonija. Prva je održana od 15. do 30. srpnja 1993. godine. Na njoj su, uz organizatora Ratka Petrića i njegovu suprugu Jadranku Fatur, sudjelovala još tri kipara.	+	Godine 1972. Udruženje likovnih umjetnika primijenjene umjetnosti Hrvatske (ULUPUH) i Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU) kupuju dvorac "Sixta" i daju ga na korištenje likovnim umjetnicima. Dvorac je bio zapušten, a požar 1979. i potres 1990. godine te vremenske neprilike još su više pogoršale njegovo stanje. Apel za pomoć i potraga za sponzorima nisu dali velike rezultate. Godine 1993. akademski kipar Ratko Petrić pokreće prvu prodajnu izložbu "Art Uskrsa - Uskrsli Art", s ciljem da se prikupe sredstva za obnovu i spas dvorca. Izložbom nisu prikupljena dovoljna sredstva, ali je u Jakovlju pokrenuta Prva međunarodna kiparska kolonija. Prva je održana od 15. do 30. srpnja 1993. godine. Na njoj su, uz organizatora Ratka Petrića i njegovu suprugu Jadranku Fatur, sudjelovala još tri kipara.

-	U katalogu prve kolonije gospodin Petrić je napisao: "U ratnom okruženju još jednom se čin stvaranja suprotstavlja činu razaranja i ubijanja... Međutim, pogled na dvorac "Sixta" bio je neobično nalik na razorene objekte diljem Hrvatske." Kolonija je nastavila raditi svih ovih godina apelom "SOS za dvorac Jakovlje". Umjetnici sudionici sve svoje radove ostavljaju u Jakovlju koje danas posjeduje 50 skulptura tek diplomiranih, ali i priznatih i afirmiranih stranih i domaćih kipara. Umjetnici sami izabiru svoje materijale koji su "sve što priroda stvori, a čovjek proizvede". Svoju inspiraciju pronalaze u povijesti, civilizaciji, prirodi, svjetskim majstorima, ali i istražuju i improviziraju. Skulpture su postavljene po livadi i blagoj padini ispred dvorca u ambijentu u kojem "dišu" materijalom, formom i idejom. Svaka skulptura nam ~~otkrva~~ nešto o sebi - iz njih izbijaju emocije, gracioznost, fantastičnost, maštovitost, dekorativnost, dok druge podsjećaju na prirodne elemente, kap, sjemenku...	+	U katalogu prve kolonije gospodin Petrić je napisao: "U ratnom okruženju još jednom se čin stvaranja suprotstavlja činu razaranja i ubijanja... Međutim, pogled na dvorac "Sixta" bio je neobično nalik na razorene objekte diljem Hrvatske." Kolonija je nastavila raditi svih ovih godina apelom "SOS za dvorac Jakovlje". Umjetnici sudionici sve svoje radove ostavljaju u Jakovlju koje danas posjeduje 50 skulptura tek diplomiranih, ali i priznatih i afirmiranih stranih i domaćih kipara. Umjetnici sami izabiru svoje materijale koji su "sve što priroda stvori, a čovjek proizvede". Svoju inspiraciju pronalaze u povijesti, civilizaciji, prirodi, svjetskim majstorima, ali i istražuju i improviziraju. Skulpture su postavljene po livadi i blagoj padini ispred dvorca u ambijentu u kojem "dišu" materijalom, formom i idejom. Svaka skulptura nam otkriva nešto o sebi - iz njih izbijaju emocije, gracioznost, fantastičnost, maštovitost, dekorativnost, dok druge podsjećaju na prirodne elemente, kap, sjemenku...

	Dvorac i Park skulptura okružuje šuma u vlasništvu općine Jakovlje te je moguće Park skulptura proširiti.		Dvorac i Park skulptura okružuje šuma u vlasništvu općine Jakovlje te je moguće Park skulptura proširiti.